Antike Olimpijske IgreAntike Olimpijske igre (starogrki ) bile su serijaatletskih natjecanjaizmeu razliitihpolisa (gradova-drava)Stare Grke. Poele su776. pr. Kr.uOlimpijiuGrkoj, te se odravale do393. Pravi izvori o nastankuantikihOlimpijskih igara su izgubljeni, ali postoje brojne legende i predaje o njihovom nastanku. Jedna legenda govori da je Igre ustanovio samZeuskao proslavu svoje pobjede, u bitci za vrhovnitvom, nad ocemKronom. Druga kae da jeHeraklo jednom pobijedio na utrci u Olimpiji pa je odluio da se na taj spomen svake 4. godine odravaju takve utrke. Osim igara u Olimpiji onog doba odravale su se i druge sline Igre. To su bile Pitijske, Nemejske i Istmijske igre, ali su Olimpijske igre nadvladale 572. godine prije Krista. Sve te prie o starovjekovnim Igrama dovode nas u vezu sa starogrkim pojmomOlimpijskog primirja, kada su, prema legendama, grki polisi prekidali meusobna neprijateljstva za vrijeme trajanja Igara. Isprva su igre bile uglavnom dogaaj lokalnog znaaja, a do 14. starovjekovnih Olimpijskih igara odravala se samo jedna disciplina utrka na 1 stadij (192 m). Onda je dodana utrka na 2 stadija, a prva utrka na 24 stadija (otprilike 4420 m), odrana je 720. prije Krista. Proirenjem programa i uvoenjem natjecanja za mladie, trajanje igara se produljilo na pet dana. Prvog dana su se natjecali trubai. Drugi su se dan natjecali mladii a trei je dan bilo natjecanje za odrasle u tranju i borilakim sportovima. etvrti su se dan odvijale konjike utrke, pentatlon i utrka hoplita. Zadnjeg, petog dana su ovjenavani pobjednici uz velika slavlja i rtvovanja njima u ast. Na prvim Olimpijskim igrama je pobijedio Koroibos, kuhar iz oblinjeg grada Elide, na utrci od jednog stadija. Po stadiju, mjeri za duinu, naziv je dobilo i olimpijsko trkalite sa stazom duljine jednog stadija. U poetku su se sportai natjecali odjeveni, u laganu sportsku opremu, kao danas. A onda su, tijekom utrke, atletiaru iz Megare, Orifosu, spale hlae i nastavio je trati gol. To je od ostalih atleta ubrzo prihvaeno pa su se natjecatelji od tada takmiili goli. Ubrzo se poeo poveavati i broj sportova: 748. godine uveden je pankraton(kombinacija boksa i hrvanja), 708. klasino hrvanje i pentatlon, 688.akanje(kao dananji boks), 680. godine utrke koija, itd. Olimpijske igre postaju sve vanije u povijesti stare Grke, dostiui svoj vrhunac tijekom 6. i 5. stoljea prije Krista. ene nisu sudjelovale na natjecanjima, nisu niti smjele biti gledatelji na olimpijskom stadionu, dok im je posjet konjikim utrkama na hipodromu bio doputen. Prema nekim podatcima ini se da su ipak neudane ene smjele gledati i atletska natjecanja. Iz nekih su izvora poznate i posebne igre u ast Zeusove ene Here, takoer odravane u Olimpiji svake 4 godine. Vrlo malo se zna o tim "enskim" igrama. Na njima su se u tranju natjecale samo neudane djevojke koje su nosile nisko sputene tunike, a kosa im je bila rasputena. Jo nije poznato da li su mukarci smjeli gledati natjecanje djevojaka. Igre su imale i velik vjerski znaaj, odravane su u slavu vrhovnog bogaZeusakojemu je podignut kip u Olimpiji. Olimpijski su pobjednici uskoro postali osobe sveopeg potovanja, prilikom povratka u rodni grad, ako je trebalo, ruili su se i dijelovi gradskih bedema da da bi s pratnjom mogli ui, te bi bili ovjekovjeeni kroz pjesme, predaje i podizali bi im se kipovi, a njihovi uspjesi bili su i materijalno nagraivani (raznorazne beneficije, osloboenje od poreza, itd). Igre su odravane svake etiri godine, a grki historiar Timej je vrijeme izmeu prolih i buduih Igara nazvao Olimpijadom. Stari su Grci ta razdoblja Olimpijade rabili i kao jednu od metoda brojanja godina. Igre su polako gubile vanost tijekomrimskevladavine nad Grkom iako su i tada imale veliki ugled i znaaj. Ukinute su 393. g. kada su postale protivne tada vladajuem kranskom svjetonazoru u Rimskom carstvu. Neki drugi dokazi govore da su igre u Olimpiji nastale mnogo prije 776. g. pr. Kr., moda ak u 10. ili 9. st. pr. Kr. Prema legendi igre je pokrenuo kralj Elide Pelop u spomen na pobjedu u utrci kolima nad tastom Enomahom i vjenanje s Hipodamijom. Prema drugoj legendi Olimpijske igre je utemeljio sam Heraklo u ast savoj pobjede nad kraljem Augijem. Politika je od poetaka igara igrala vanu ulogu. Na igrama su slavljene vojne pobjede i sklapani novi savezi. Oko same organizacije igara voeni su u 8. i 7. st. pr. Kr. ratovi tri polisa, Sparte, Elide i Pize jer je kontrola nad Olimpijom donosila presti, ekonomski dobitak i politiki utjecaj svakom gradu. Za svake igre je odreivano deset sudaca koji su slali glasnike po svim grkim polisima pozivajui na igre. Poziv na sveanost je ujedno znaio i poziv na Sveti mir - Ekeheiriju, kako bi se omoguio slobodan prolaz i sudjelovanje svih sportaa na igrama i njihov povratak kui. Prekritelji Svetog mira kanjavani su novano i zabranom sudjelovanja na igrama.