Gimnazija Musa azim ati

ANOREKSIJA I NJENE POSLJEDICEPREDGOVOR

7 miliona ena i oko milion mukaraca u svijetu boluje od poremeaja u prehrani. Rije je o rasprostranjenom poremeaju koji najee pogaa osobe enskog spola od 12-35 godine ivota

Uestalost anoreksije je sve vea. Razdoblje adolescencije donosi niz zamiljenih prijetnji. Osobe uvuene u anoreksiju i bulimiju, preteno djevojice, stoje pred pretjeranim zahtjevima i osjeaju da nisu dorasle zadacima koje im postavlja socijalna uloga u adolescenciji i drutveni pritisak kojem su izloene tokom odrastanja. Vitkost je u modernom zapadnom drutvu postala imperativ. U medijima se vitkost izjednauje s uspjehom, te stoga i ne udi da sve vie, najee mladih, ena i mukaraca poduzima ba sve da bi postigli i odrali eljenu tjelesnu teinu. Ideal vitkosti i nezadovoljstvo vlastitim tijelom i vlastitom figurom izjednaava se sa samokontrolom, uspjehom, ljepotom, atraktivnou i ekonomskim blagostanjem. Sve izvan ove formule, za mnoge osobe sklone anoreksiji i bulimiji je poraz i mogua prijetnja da hrana istovremeno postane ugodna i autodestruktivna droga. Poremeaji u prehrani postali su svakodnevnica svih razvijenih drutava i pogaaju razliite drutvene slojeve. Problem se esto zatakava i nije shvaen dovoljno ozbiljno. Dok je drutvo zabrinuto brojem ljudi koji pate od prekomjerne debljine, neki se izgladnjivaju da bi postali previe mravi.

Cilj ovog istraivanja je dobiti uvid u neke od moguih rizinih faktora nastanka poremeaja u prehrani, te utvrditi u kojoj mjeri ti faktori doprinose predvianju provoenja dijete kod adolescentica.

Moda e neko pomisliti da je ovo za "Zdravlje", ali temu sam otvorila, jer se ovaj poremeaj javlja uglavnom meu adolescentima. Mnogo sam itala o poremeajima u ishrani koji danas vie nisu rijetkost i zato mislim da na njih treba obratiti neto veu panju. Svi se ele uklopiti i pod svaku cijenu biti prihvaeni u drutvu. Neki bjee od sebe, bjee od stvarnosti, bjee u ove bolesti. Na TV-u vidimo stotine bolesno mravih devojaka i momaka, u drutvu ima sve vie onih koji su sve vie mravi, baci pogled u neki asopis - i tu je milion savjeta kako smrati ili bar izgledati mravije. Razlozi oboljenja su rezultat udruenih socijalnih, porodinih, emocionalnih, fizikih, ali i genetskih uticaja. Korijeni se nalaze dublje (u psihi), to znai da to nije samo puka elja za vitkom linijom. Posebnom riziku su izloene devojke i djevojice koje izgled smatraju presudnim za uspjeh i sreu u ivotu. udno je to to se uglavnom radi o izuzetno inteligentnim djevojkama. Naalost, mnogi sluajevi se zavravaju smru.

1. UVOD

Danas, kada cijeli svijet tei neemu boljem, neemu savrenom, ponekad dolazi do toga da se granice savrenstva pomiu do krajnosti. Mnogi su adolescenti, danas, zabrinuti svojim izgledom. Mnoge djevojke ele izgledati kao manekenke, visoke i mrave. Vitkost je postala estetski ideal sadanjice. Da bi se pribliili eljenoj predodbi vlastitog tijela, redovito vjebaju ili primjenjuju male trikove u prikrivanju nedostataka. Gotovo sve ene su postale pobornice vitkog stasa. Ali opinjenost pretjeranom mravou postala je ozbiljan problem koji jednako zabrinjava nutricioniste, psihologe i sociologe. U dananjem drutvu obline se povezuju s uitcima, a vitkost s drutvenim i profesionalnim uspjehom. Prije nekoliko godina u medijima se pisalo kako od poremeaja u prehrani boluju mnoge poznate osobe iz svijeta estrade i glume. Meutim, najnovija istraivanja pokazuju da od takvih poremeaja pati sve vie ljudi, i to najvie ene. Veliki broj adolescenata danas dri dijetu, ali kada se dijeta pokae kao neuspjena, neke djevojke pokuaju izgubiti teinu izgladnjivanjem i/ili namjerno izazivanim povraanjem i tu zapoinje poremeaj hranjenja. Poremeaj u prehrani se definira kao hronino samoinicijativno izgladnjivanje ili prejedanje zbog iskrivljene percepcije vlastitog tijela. Dva najea poremeaja hranjenja su anoreksija i bulimija. Anoreksija je poremeaj hranjenja koji rezultira drastinim gubitkom tjelesne teine. Poremeaji u prehrani slini onima koje danas poznajemo, spominju se ve u starom Egiptu i nekim Perzijskim manuskriptima. ak su se i stari Rimljani prejedali na svojim zabavama, te povraali da bi mogli opet jesti. U Europi anoreksiju prvi put formalno spominje Richard Morton u Londonu, godine 1689. U modernoj medicinskoj literaturi prva dva lanka o anoreksiji su napisali Lasegue 1873. u Francuskoj i Gull 1874. u Engleskoj. U poetku se smatralo da je anoreksija manifestacija tuberkuloze ili neke druge fizike bolesti, neravnotee hormona ili poremeaja lijezda. Tek su 1930.-tih godina istraivai poeli vjerovati da su uzroci samoizgladnjivanja psiholoki i emocionalni. Danas su sve vrste poremeaja u prehrani jako raireni u cijelom svijetu, a naroito anoreksija nervoza i bulimija nervoza. Ali krajem prolog stoljea, javlja se novi pokret koji redom okira sve, javnost, medije, strunjake, pokret koji velia poremeaje u prehrani i promovira ih kao stil ivota Pro anoreksija pokret. Glavni moto Pro anoreksija pokreta jest da je najvanije biti mrav, ak vanije nego biti iv! Poremeaji u prehrani nisu produkt modernih drutava, iako su u njima najizraeniji, nego su prisutni oduvijek. Produkt modernog drutva jest pro - ana pokret koji propagira poremeaje u prehrani i ohrabruje ljude da se izgladnjuju do smrti. Strunjaci za pro ana pokret kau da samoubojicama gura napunjen pitolj u ruke, ali svejedno ne poduzimaju nita da se problem rijei. Pro ana pokret iri se nevjerovatnom brzinom i svakim danom ana - sestrinstvo broji sve vie lanica. Poklonici pokreta tvrde da su svjesno izabrali da budu anoreksini i da to nije poremeaj. Drutvo se sablanjava nad filozofijom ovog pokreta i njegovim lanovima, ali namjerava li se iko suprotstaviti ovoj religiji samoubojica i kako, nije poznato.

2. RAZRADA TEME - ANOREKSIJA bolest opsesivnog gladovanja Anoreksija (gr.anorexia nervosa - gubitak apetita) je ozbiljan poremeaj hranjenja koji je karakteriziran namjernim izgladnjivanjem. Prvi put je definirana kao medicinski problem 1873. ali opise samoizgladnjivanja moemo nai ve u srednjevjekovnim spisima. U medicinskim leksikonima pie da je anoreksija poremeaj ishrane u kojem osoba odrava tjelesnu teinu na subminimalnoj, a pri tome se koristi raznim metodama kao to su ne uzimanje i izbjegavanje hrane, povraanje, koritenje laksativa, diuretika i prekomjerno vjebanje. Sjeam se kako sam prvih mjesec dana u Sloveniji i dalje krila kako jedem pa povraala, lairala vaganja, koristei se raznim trikovima (kao napiti se 1l-2l vode prije vaganja)(Anoreksija esto poinje kao reakcija na neuspjeh. Ovaj poremeaj hranjenja ima svoju dinamiku. Anoreksija poinje kao bezazlena dijeta, a zavrava kao opsjednutost mislima o mravosti. Vanu ulogu kod onih koji su skloni toj bolesti imaju oajni pokuaji da se vlastite nagonske potrebe zadre pod kontrolom. Poremeaj prehrane petnaest puta je ei kod djevojaka u odnosu na deke. Problem se obino javlja izmeu rane adolescencije i rane odrasle dobi, iako se moe javiti i kasnije. Oko 90 posto oboljelih su enskog spola; ovom je boleu pogoeno oko 1 posto Amerikanki. Anoreksija je opasna, a strunu pomo trebalo bi potraiti rano. Brzo lijeenje obino e sprijeiti napredovanje bolesti, no neki sluajevi mogu biti vrlo otporni na lijeenje i mogu zahtijevati hospitalizaciju. ak 15 posto anoreksiara umire od komplikacija. Iako je u sreditu ove bolesti hrana, anoreksija je bolest uma. esto zapoinje relativno prirodnom eljom za gubitkom nekoliko kilograma. No budui da dijete samo privremeno ublaavaju psiholoke probleme koji se nalaze u pozadini, bez njih se uskoro nee moi; unos hrane se postupno svodi na najmanju moguu mjeru sve dok se jelo gotovo posve ne ukine. Oboljela osoba postaje opsjednuta slikom svoga tijela i esto doivljava sebe debelom iako je istina upravo suprotna. Pardoks je da ona od priprave i konzumiranja hrane pravi obred. Postaje oarana receptima i kuhanjem, no ipak nee i sama jesti, naroito u prisutnosti drugih osoba. Moda e protkati gladovanje povremenim prejedanjem i ienjem, naroito kad pokuava ponovo stei normalne navike jedenja. Oko polovice svih anoreksiara u nekom trenutku ponu patiti od bulimije. Anoreksiari obino dolaze iz obitelji koje imaju visoke zahtjeve glede njihovih dostignua i esto trae savrenstvo, sluei se prisilom u mnogim vidovima ivota, osobito koli. Poricanje esto prati njihovu izrazitu usredotoenost na to da ostanu mravi: anoreksiari u pravilu nee htjeti priznati da neto nije u redu, pa na izraze zabrinutosti drugih ljudi reagiraju ljutito ili obrambeno. Ova se bolest esto razvije u periodu promjene prehrambenih navika. Ta promjena kree od normalne prema restriktivnoj dijeti, a proces moe trajati mjesecima ili ak godinama. Oboljeli uiva u osjeaju gladi i moe se disciplinirati na razne neobine naine, neprestano se vae, a hrana postaje veliki izvor tjeskobe. Oni koji boluju od anoreksije esto se osjeaju bezvrijednim i nedostojnim. I dok izgledaju sretno, iznutra zapravo pate. Anoreksina osoba esto pjede samo salatu ili tek malo voa. Vrlo dobro je informirana o kalorijskoj vrijednosti namirnica, a posebno je zanima sadraj masnoe u obroku.Kontrola unosa hrane poinje se iriti i na ostale aspekte ivota. Anoreksiarke uvjebavaju kontrolu odmjeravajui doputene obroke, a zatim sebi, ako spava previe, moe prebaciti da je lijenina pa pokuava ivjeti s vrlo malo sna. Sklonost perfekcionizmu, depresiji, naglim promjenama raspoloenja, potreba za kontroliranjem drugih, elja za itanjem o hrani i kuhanju, glavna su obiljeja ponaanja oboljelih od anoreksije. Uz ove psihike smetnje, anoreksija uzrokuje i mnoge fizike negativne posljedice gubitak od 15% do 35% normalne tjelesne teine, neredovite ili potpuno izostale menstruacije, nepravilno lupanje srca, hormonske smetnje i poremeaji probave. Bolesti vezane za prehranu redovno se javljaju uz depresiju, ali lijeenje nema smisla ako se ne polazi od izvora depresije. Dakle, anoreksija ima mnoge, fizike i psihike, posljedice koje mogu ak postati kobne ako se ne lijee.

Anoreksine osobe pokazuju najee sljedee znakove i simptome:

Osoba je opsjednuta hranom i razmiljanjem o jelu

Ima iracionalna vjerovanja o tome da je predebela iako je njena teina unutar normalnog raspona za dob

Pretjerano vjeba i bavi se fizikim aktivnostima

ini se da je osoba uvijek na dijeti i ne eli jesti odreenu hranu iz straha da se ne udeblja

2.1. Uzroci anoreksijeDo danas, taan uzrok anoreksije nije poznat, pa se tako navode brojni bioloki, socijalni i psiholoki faktori koji sudjeluju u nastanku ovog poremeaja. Postoje naznake da se poremeaji raaju u hipotalamusu, dijelu mozga koji detektira opasnosti po organizam te regulira njegovu stresnu reakciju. Mogue je da kod anoreksije i drugih poremeaja prehrane , hipotalamus pogreno detektira grau tijela i teinu, kao opasnost, te potie luenje stresnih hormona koji izazivaju tjeskobe. U tom sluaju, osoba se tjeskobe lijei gladovanjem i mravljenjem. Dok neka ispitivanja ukazuju na to da geni mogu donekle predodrediti anoreksiju, veina istraivaa vjeruje da su kljuni psiholoki faktori. Anoreksiari obino imaju nisku razinu samopotovanja i osjeaju se nedostojnima ljubavi. U adolescenciji takve osjeaje mogu pogorati spolne promjene, kulturoloke poruke koje veliaju mravost te pritisci ili napetost unutar obitelji. Krajnost gladovanja moe biti nain na koji anoreksiar pokuava upravljati svojim ivotom ne samo oblikujui svoj izgled nego i usporavajui sazrijevanje i spolni razvoj. Najanovija istraivanja bave se biohemijskim uzrocima poremeaja u prehrani. Utvreno je da zbog nedostatka cinka, pacijent gubi ulo ukusa i zato ostaje potpuno bez apetita. Znanstvenici takoer smatraju da kombinacija smanjenog unosa hrane, male tjelesne teine, izostanak menstruacije doprinosi stvaranju nedovoljne gustoe kostiju, a s tim se poveava rizik od osteoporoze. Ne postoji jedinstveni uzrok poremeaja prehrane. Niz faktora, ukljuujui kulturoloki i obiteljski pritisak, neravnoteu te emocionalne i poremeaje linosti zajedno, dovodi do anoreksije, iako je svaki poremeaj odreen razliitim kombinacijama tih faktora. Genetika takoer moe odigrati malu ulogu. Postoje razne teorije o tome ta su uzroci poremeaja u prehrani. Ovi poremeaji se nikako ne mogu objasniti samo jednim faktorom, nego nizom njih; biolokim, psiholokim, obiteljskim, socijalnim, kulturolokim pritiskom, pritiskom medija...2.1.1. Bioloki faktoriNeki tipovi linosti su skloniji poremeajima u prehrani od drugih, a neka novija istraivanja pokazuju da genetski faktori utiu na neka kompulzivna i opsesivna ponaanja. Ljudi kojima je majka ili sestra oboljela od poremeaja u prehrani, imaju 12 puta vei rizik oboljevanja od anoreksije i 4 puta vei rizik da obole od bulimije (Eating Disorders Review; Nov/Dec 2002). Kada osoba jednom oboli od poremeaja u prehrani, takvo ponaanje moe izazvati odreene supstancije u mozgu koje izazivaju osjeaj sree, mira, euforije i takosebi produiti poremeaj. Tako neki istraivai vjeruju da pojedini oboljeli od poremeaja u prehrani se ustvari na taj nain sami lijee, bolne osjeaje i stres.

2.1.2. Psiholoki faktori

Ljudi sa poremeajem u prehrani tendiraju perfekcionizmu. Imaju nerealna oekivanja od sebe i drugih. Usprkos mnogim postignuima, osjeaju se bezvrijedno. Svijet vide kao crno bijeli, sve je dobro ili loe, debelo ili mravo. Mravo je najbolje, pa ak ako mravo znai 30 kilograma na bolnikom krevetu. Ljudi sa poremeajima u prehrani smatraju da na taj nain imaju kontrolu nad svojim ivotom. To su jake osobe koje obino ustraju u svom ponaanju, ali iznutra su slabi, nemoni, prezreni, pobijeeni i rtve. Osobe s poremeajem u prehrani obino nemaju osjeaj vlastitog identiteta. Te osobe pokuavaju stvoriti novi identitet, socijalno prihvatljiv, mrav. Identitet koji namee moderna kultura kao dobar, savren. Osobe s poremeajem u prehrani misle da bi svi problemi u njihovom ivotu bili rijeeni samo kada bi bili dovoljno mravi. Misle da je debljina uzrok svih problema. Ovakve osobe su obino ljute, ali s obzirom da se pokuavaju prilagoditi i boje se kritike, to ne znaju izraziti na zdrave naine. Zato tu ljutnju iskaljuju na sebi samima tako to sebi uskrauju hranu ili se prejedaju.2.1.3. Obiteljski faktor

Roditelji koji precjenjuju fiziki izgled doprinose mogunosti obolijevanja njihove djece od poremeaja u prehrani. Kao i oni koji kritiki komentiraju svoju djecu, pa makar samo i u ali. Obitelji koje doprinose poremeajima u prehrani se ponaaju prezatitniki, rigidno i ne ide im zajedniko rjeavanje problema. To su uglavnom obitelji u kojima su majke emocionalno hladne, a oevi odsutni. To su obitelji koje od svoje djece oekuju velike uspjehe. Djecu ue da ne izriu svoje strahove i nesavrenosti, tako oni svoje probleme poinju rjeavati kontrolirajui svoju prehranu i teinu. Istraivanja pokazuju i da su djeca ije su majke bolovale ili boluju od poremeaja u prehrani izloeniji obolijevanju nego ona djeca ije majke nemaju ili imaju vrlo malo problema s prehranom. Majke i oevi koji propovijedaju o looj hrani i svojoj djeci uskrauju slatkie doprinijet e obolijevanju svoje djece od poremeaja u prehrani. Djeca kojoj se neka hrana brani e se vjerovatnije prejedati i kad nisu gladna.2.1.4. Socijalni faktori

Ponekad prijatelji opsjednuti izgledom ili romantini partneri potiu poremeaje u prehrani. Najei nezdravi uticaji dogaaju se u sestrinstvima, studentskim domovima, dramskim i plesnim skupinama i meu kolskim vrnjacima. Ljudi oboljeli od poremeaja u prehrani esto imaju loe veze s prijateljima i ljubavnim partnerima, uglavnom su usamljeni, jer se boje kriticizma i odbijanja, pa izbjegavaju kontakte s ljudima unaprijed da nebi doivjeli razoarenje.

2.1.5. Kulturoloki faktoriNije sasvim jasno kada i kako se usvajaju kulturni koncepti o ljepoti. Veina dosadanjih studija ipak se slae da djeca usvajaju kulturne pojmove ljepote prije adolescencije i da je mravost na cijeni kod djevojica jo prije puberteta. Uglavnom u zapadnim zemljama ene su suoene s nezdravim idealom mravosti. Kako im ne uspijeva zadovoljiti te kriterije one razvijaju poremeaje u prehrani. Kulturoloki zahtjevi mogu biti poprilino okrutni. ena mora biti u dobroj vezi, biti dobra majka, imati prekrasne prijatelje, odlian posao koji voli, a kua joj mora biti savrena, i naravno mora biti mrava kao barbika. 2.1.6. Faktor medija

Mediji imaju vanu ulogu u propagiranju kulturnih stereotipa(. U paniji su npr. istraivane reklamne poruke tokom tri godine u enskim asopisima i naeno je da direktno ili indirektno svaka etvrta reklama potie na smanjenje tjelesne teine i da je veina takvih reklama namijenjena enskoj populaciji u dobi od 14 24 godine srednjeg ili vieg drutvenog sloja, koje ive u gradovima s vie od 50 000 stanovnika. Demografska koincidencija s pojavom anoreksije pokazuje da se takve reklame mogu smatrati kulturnim faktorom rizika u nastanku bolesti; Ono to nam modeli na modnim pistama serviraju je odnosno moralan pokuaj da fiziki dovedemo tijelo u stanje prihvatljivosti za okolinu3. Ljudi u zapadnom svijetu su neprestano bombardirani slikama savrenih ljudi i savrenih obitelji. Te ljude u medijima portretiraju mladi i mravi glumci i modeli koji sate provode na minkanjima i sa stilistima; (pogledati na str. 15. u prilozima slike br. 1, 2 i 3: Svjetski poznati modeli uzor mladim ljudima). S druge strane, zle, loe likove u medijima uglavnom glume glumci koji su stariji, deblji i manje atraktivni. Savreni likovi koje mediji prikazuju, pokazuju nam da moemo sve ostvariti ukoliko smo dovoljno mravi i dovoljno lijepi. Veina reklama i oglasa ako ih itamo izmeu redaka ustvari poruuje da nismo dovoljno dobri onakvi kakvi jesmo, nego trebamo kupiti njihov proizvod pa emo izgledati kao njihova manekenka koja ima 180 cm, 45 kilograma i anoreksina je. Ako ne izgleda tako, bolje kupi proizvod. Sretne ene u medijima su mrave, a sretni mukarci moni. Ovo vjerovatno utie na to da su 90% svih oboljelih od anoreksije ene; (anred.com/who.html). U posljednje vrijeme postalo je politiki korektno da modni magazini za ene objavljuju dva do tri puta godinje lanak o tome kako je anoreksija loa i kako se protiv poemeaja u prehrani treba boriti. Ipak poprilino je teko povjerovati u njihovu iskrenost. Osobito kada u svoje lanke stave izjave poput ove, Mariah Carey:Kad god na televiziji vidim tu jadnu djecu irom svijeta kako umiru od gladi, ne mogu si pomoi a da ne zaplaem. Mislim, i ja bih voljela biti tako mrava, ali da nema svih tih muha, smrti i tih drugih stvari. (anred.com/causes.html) 2.2. Vrste anoreksijeAnoreksija se moe podijeliti na dvije vrste. Obadvije vrste karakterizira gubitak tjelesne teine.Granica izmeu njih je vrlo mala i one se ponekad preklapaju:

Samoograniavanje - Anoreksine osobe gube teinu tako, da mnogo ograniavaju koliinu uzimanja hrane. Takoer pokuavaju smraviti putem prekomjernog vjebanja. Izazvano povraanje - Anoreksik se pokuava na razliite naine rijeiti kalorija: nakon obroka izaziva povraanje, uzima laksativ ili diuretik, ili radi klistir. Neki od njih se prejedaju, uzimaju velike koliine hrane.Obje vrste anoreksije, osim drastinog gubitka tjelesne teine, imaju i druge simptome:

mrav izgled

hronini umor

vrtoglavica ili nesvjestica

lomljivi nokti

tanka, suha i lomljiva kosa

opadanje kose

tanke humovite dlaice, koje rastu po tijelu

gubitak menstruacije

zatvor

suha koa

sniena tjelesna temperatura (stalni osjeaj hladnoe)

nepravilan rad srca

nizak pritisak dehidracija

osteoporozaEmocionalne oznake:

odbijanje hrane

zanemarivanje osjeaja gladi

prekomjerno vjebanje

apatija, nedostatak emocija

problemi sa koncentracijom

este depresije, suicidalne misli

povuenost

Simptomi anoreksije nisu uvijek vidljivi. Anoreksine osobe su vrlo vjete u tome, da od drugih sakriju svoje probleme.

Pazite na sljedee znakove: osoba proputa obroke izmilja opravdanja, da ne bi jela

jede samo zdravu hranu, obino tu, koja sadri malo kalorija

razvija udne navike hranjenja: na primjer, ree hranu na male komadie ili ispljuje hranu nakon toga to je savae

stalno vae hranu

sprema ukusne obroke za druge, ali sama ih ne eli jesti

stalno se vae

stalno se gleda u ogledalo

ali se na to, da je predebela

nosi vreastu odjeu

Komplikacije

Anoreksija moe imati brojne komplikacije. Najgore od njih mogu zavriti smru. Anoreksija ima najvei stepen smrtnosti od svih psihikih bolesti - oko 10%. Smrt se moe desiti neoekivano - i ne samo zbog drastinog gubitka teine. Smrt moe biti rezultatom nepravilnog rada srca - aritmije - ili disbalansa elektrolita u tijelu bolesnika. Na takav nain umrla je Karen Carpenter, to je pokrenulo interes prema anoreksiji4.

Ozbiljne komplikacije anoreksije su:

anemija srani problemi, kao to je aritmija i zatajenje srca

gubitak kotane mase, kosti su sklone frakturama

problemi sa pluima, nalik na emfizem

kod ena, gubitak menstruacije

kod mukaraca, sniena razina testosterona

gastrointestinalne probleme, kao zatvor, nadutost ili munina

neravnotea elektrolita: niska razina kalija, kalcija, magnezija i fosfata

problemi sa bubrezima

Anoreksini ljudi mogu imati ne samo fizike, nego i psihike komplikacije, kao to su: depresija anksiozni poremeaji

poremeaji osobnosti

opsesije

narkotika ovisnost

2.3. Posljedice anoreksije

2.3.1. Medicinske posljedice

Ukoliko se ne zaustavi na vrijeme, izgladnjivanje, prejedanje i povraanje moe imati veoma opasne posljedice, ukljuujui i smrt. Anoreksija moe uticati na svaku stanicu, tkivo i svaki organ u tijelu. Anoreksija moe izazvati nepravilan rad srca, to moe dovesti do infarkta i smrti, oteenje bubrega koje isto tako moe dovesti do smrti, oteenje jetre (smrt), unitenje zubi, gubitak miine mase, oteenje trbuha, gastritis, poremeaj menstrualnog ciklusa, neplodnost, oslabljenje imunog sistema, poremeaj u cirkulaciji krvi, hladne ruke i stopala, nateknute lijezde na vratu, pojaana dlakavost na licu, rukama i tijelu, suha koa ute ili sive boje, anemija, hipoglikemija (nizak eer u krvi), vrtoglavica, svrab po cijelom tijelu, anksioznost, drhtavica, poremeaji u spavanju, nesanica, none more, trajni gubitak mase kostiju, frakture.

2.3.2. Psiholoke posljedice

Zanimljivo je da osobe koje razviju poremeaj u prehrani poinju dijetama nadajui se da e im se tako poveati samopotovanje, ali poremeaji kasnije rezultiraju potpuno drugaijim rezultatima. Uz poremeaj se javlja i duboka depresija koja najee vodi samoubojstvu, osoba se osjea kao da je sve izvan njene kontrole i ne moe uiniti nita u vezi sa svojim ivotnim problemima, sumnja u sebe, anksiozna je, osjea krivnju i sram, ima osjeaj da drugi ljudi samo ekaju trenutak da joj se suprotstave i sukobe se, ima opsesivne misli i preokupacije, kompulzivno se ponaa, rituali diktiraju veinu radnji, javlja se osjeaj alijenacije i osamljenosti, ja ne pripadam nigdje osjeaj, beznadnost i bespomonost, ne moe dokuiti kako da se izvue, moe potonuti dublje u fatalizam i oaj, to najee zavrava samoubojstvom.2.3.3. Ostale posljedice

Posljedice anoreksije ne pogaaju samo samu rtvu nego najee i njenu porodicu, partnera, prijatelje, pa ak i radne kolege i poznanike. Te posljedice najee ukljuuju svae u porodici, krivnju, svau oko hrane, teine, lijeenja. lanovi obitelji se bore s krivnjom, brigom i frustracijom. Nita to uine ne daje nikakve rezultate. Prijateljstva i romantine veze su obino unitene. Ukoliko je osoba uenik ili student, isti osjeaji krivnje i brige pogaaju profesore kao i obitelj.2.4. Rizine skupineNajrizinije skupine sklone poremeajima u prehrani su djevojke od dvanaeste do dvadeset i pete godine, iako postoje i mlae i starije iznimke. Samo 10% oboljelih su mukarci. (anred.com/who.html)Ljudi koji obole od anoreksije obino su bili dobra djeca. Puno su radili, dobro uili, trudili se svakome ugoditi i ostvariti sva oekivanja. To su ljudi koji trae odobravanje okoline i izbjegavaju konflikte. esto se brinu za druge ljude i tee savrenstvu u svemu, ali se iznutra osjeaju nedovoljno dobri. ele biti posebni, izdvojiti se iz mase, a to postiu mravou. Neki lijenici vjeruju da su simptomi anoreksije ustvari poseban jezik koji koriste ljudi koji ne znaju drugaije izraziti svoje snane emocije. Tako bi mravost znaila jo ne elim odrasti ili eznem za pozornou, dok bi odbijanje hrane moglo znaiti neete me kontrolirati. Ljudi oboljeli od anoreksije sebi postavljaju previsoke, neostvarive i potpuno nerealne ciljeve u ivotu, kada ih ne ostvare, osjeaju da su potpuni gubitnici. Ti ljudi su perfekcionisti, imaju nizak stepen tolerancije za nove situacije, jer one odstupaju od njihove rutine i predstavljaju za oboljele haos i potpuni gubitak kontrole. Mnogi anoreksiari ne ele priznati, ali se ustvari boje odrastanja, nezavisnosti, odvajanja od roditelja, samostalnosti, samostalnog donoenja odluka, odgovornosti i seksualnosti.2.5. LijeenjePsihoterapija, redovno medicinsko praenje i voenje prehrane trebali bi biti dijelom svakog programa lijeenja anoreksije. Vana je uska suradnja svih zdravstvenih strunjaka koji su ukljueni u lijeenje. Svi ti strunjaci morali bi imati posve odreeno iskustvo u lijeenju poremeaja.

Lijeenje anoreksije e se rezlikovati, ovisno o stadiju u kojem se prepozna i pacijentovoj spremnosti na suradnju. Hospitalizacija je obino nuna ako je pacijent izgubio vie od 25 posto svoje uobiajene tjelesne teine. U sreditu lijeenja prvenstveno se nalazi individualna psihoterapija kako bi se otkrili emocionalni problemi i tekoe meuljudskih odnosa koji se moda nalaze u pozadini poremeaja. Obiteljska terapija je takoer vana, tj. obiteljsko savjetovanje da se odbace stare navike i razviju nove, zdravije. Zatim, redovno posjeivanje psihijatra da pojedinac razvije zdrave naine kontrole nad svojim ivotom, grupno savjetovanje da se osoba naui ponaati meu ljudima i ostvarivati veze, nutricionistiko savjetovanje da se razbiju mitovi o hrani i da se isplaniraju zdravi obroci... Treba vratiti osobu na normalnu tjelesnu teinu da se poboljaju zdravlje, raspoloenje i kognitivne funkcije. Koristiti lijekove koji e osobu osloboditi depresije i anksioznosti.-Mnogi oboljeli na poetku odolijevaju oporavku i tretmanu, jer vjeruju da ako samo dovoljno smrave sve e u njihovom ivotu biti u redu. Tek kad oboljeli uvidi da poremeaji u prehrani ne vode rjeenju problema nego jesu problem, onda oporavak postaje mogu. Naalost, mnogi ljudi odustanu kad vide da rjeenje ne dolazi preko noi, nego oporavak moe trajati mjesecima, pa ak i godinama. Mnogi se oboljeli i uza sav trud kad-tad vrate svom destruktivnom ponaanju. Psihijatri procjenjuju da bi pravi oporavak trajao 7 do 10 godina. Ljudi koji ne zatrae profesionalnu pomo mogu se oporaviti, ali jako teko. Ljudi koji zatrae profesionalnu pomo imaju puno vie anse. Otprilike pola ih se potpuno oporavi, 25% pokae znaajan napredak, a 25% ih na alost ostanu hronini bolesnici i umiru ili se ubiju. Oporavak od poremeaja u prehrani je jako teak i dug proces. To je ljudima najvei izazov s kojim e se ikad u ivotu suoiti. Veina onih koji se odlue za oporavak odustane nakon nekog vremena, i tako nekoliko puta. Oporavak obino ne uspije od prve.

3. ZAKLJUAKPorast postotka bolesti kao to su anoreksija i bulimija, ukazuje na to koliko snano drutvo i zadane norme drutva utiu na mlade osobe. Ideal mravosti koji nam zadaje dananji svijet je dosegnuo svoju krajnost i ove bolesti nam to dokazuju. Jo uvijek se poremeaji u prehrani ne shvaaju kao vrlo ozbiljne bolesti. Adolescenti, radi toga to jo nisu izgradili svoju osobnost i svoje stavove, te su nesigurni, lagano podlegnu takvim bolestima. Vrlo je bitno to vie informirati mlade o poremeajima u hranjenju te im konstantno jaati samopouzdanje kako ih brige o njihovoj nesavrenost, koja nas sve karakterizira, ne bi odvele na put ka izgladnjivanju. esto se ovaj problem pokuava rijeiti na krivi nain, tako da se sa interneta uklanjaju sporne stranice. Takvi postupci ne rjeavaju nita, samo nam pokazuju kako smo skloniji okriviti i uutkati rtvu nego potraiti pozadinu problema.- Ovaj znanstveni rad je prikazao vrstu poremeaja u prehrani anoreksiju, kao i njene najee uzroke i posljedice. U sutini, jedini zakljuak je da je anoreksija jedna od psiholokih modernih bolesti u kojima pojedinac postaje rtva stereotipa kobnih i pogrenih, koje ne namee samo njegova sredina, ve je globalni trend. Svako doba ima svoje ideale i nadajmo se da e mravost brzo izai iz trenda, jer ipak moramo svi priznati da izgled koji moemo nazvati kost i koa nije najatraktivniji.4. POPIS LITERATURE1) Knjige1. Zdravko Kafol: Veliki obiteljski savjetnik o zdravlju, Mozaik knjiga-grupa mladinska knjiga, Zagreb, 2001.2. Margaret Atwood: Moralni poremeaj, Laguna; Beograd, 2009.

3. Tatjana koro: Tajna bulimije, Tisak media; Zagreb, 2007.2) Ostali izvori

-FTV, emisija: Abeceda zdravlja- dokumentarni program; tema: Anoreksija; 27.02.2010./ 14:30 h-internet stranice:

http://www.plivazdravlje.hrhttp://www.vasezdravlje.com/www.poliklinika-nedic.hr/ep/anoreksija.htmhttp://www.killerstartups.com/Site-Reviews/anred-com-anorexia-nervosa-and-associated-eating-disorders5. PRILOZISlike br. 1, 2 i 3: Svjetski poznati modeli - uzor mladim ljudima Pria o Karen CarpenterKaren Carpenter"proslavila" je anoreksiju. Amerika pjevaica i bubnjarka patila je od tada jo nepoznate bolesti anoreksije. Umrla je sa 32 godine od aritmije, zastajanja srca to je samo jedna od posljedica anoreksije. Nakon njene smrti, drutvo se poelo zanimati za tu bolest.Njezin brat Richard s kojim je osnovala grupuThe Carpentersopisivao je svoju sestru kao debeljukastu tinejderku. Meutim, ona nije mogla podnijeti da nema mravo tijelo pa je tako s nepunih 18 godina, 1967. godine zapoela prvu od svojih mnogobrojnihdijeta. Prvo je izgubila desetak kilograma kad je bila na vodenoj dijeti koju joj je preporuio njen lijenik.

No to ju nije smirilo, nastavila je mravjeti, sve dok 1975. godine nije imala zapanjujuih 36 kilograma. Uzimala je na desetke tableta dnevno te je povraala i ono malo to je jela, a tijelo joj je bilo potpuno iscrpljeno. Iste te godine sruila seprilikom nastupana pozornici. U bolnici su zakljuili da ima 15 kilograma premalo, te je napokon shvatila da ima ozbiljanproblem. Njeno tijelo bilo je potpuno izmueno od nedostatka hrane, sna te previe laksativa.

Sve do 1983.g. javnost je bila uvjerena kako je njihova zvijezda Karen Carpenter ozdravila, no te godine majka ju je nala golu i u nesvijesti u njihovom domu. U bolnici su ju oivljavali jo gotovo sat vremena, no za mladu Karen vie nije bilo spasa.

Zbog anoreksije umire vie ljudi nego zbog ikoje druge psihike bolesti. Najtunije jest da su polovica tih smrti samoubojstva. Samo 40% anoreksiara uspije prevladati svoju bolest i oporaviti se. Poetni simptomi anoreksije su mrav izgled, pucanje noktiju, slaba kosa, zatvor, vrtoglavica, umor, gubitak menstruacije kod ena, suha koa i tako dalje. Kasnije dolazi do anemije, sranih problema te problema s pluima i bubrezima.

Ono to nam modeli na modnim pistama serviraju je odnosno moralan pokuaj da fiziki dovedemo tijelo u stanje prihvatljivosti za okolinu

Jasna Bajraktarevi (psiholog)Poznati modeli 7 miliona ena i oko milion mukaraca u svijetu boluje od poremeaja u prehrani86% ih oboli do 20. godine

12 godina je prosjena dob kada djeca obole od anoreksije, pokazalo je zadnje istraivanje australskih pedijatara.

4 godine imao je djeak koji je obolio od anoreksije, kojeg je osobno lijeio dr. Michael Cohen, lijenik koji je sudjelovao u zadnjem australskom istraivanju, a nerijetki su pacijenti u dobi od samo osam godina.

3. najvei zdravstveni problem, iza pretilosti i astme, za djevojice mlae od 18 godina su anoreksija i bulimija. Iako nema jedinstvenih podataka, incidencija anoreksije i bulimije kree se od 0,5% do 3,5% populacije u dobi od 7 do 30 godina. Obje bolesti mogu izazvati trajne tetne posljedice, odgoenu plodnost, pa ak i smrt.

50% sluajeva poremeaja prehrane proe neprimijeeno, upozorili su lijenici u British Medical Journalu

5% osoba s dijagnosticiranom anoreksijom nikad se potpuno ne oporavi, 20% ostaju kronini bolesnici, a 5% ih umire. Anoreksija ima najveu stopu smrtnosti od svih psihijatrijskih bolesti meu mladima od 13 do 18 godina; (Sestrinski edukacijski magazin; www.sem.com.hr)Usporedba anoreksije i bulimijekarakteristikeanoreksijabulimija

poetakrani pubertetkasni pubertet

oboljevajuveinom eneveinom ene

tip osobepovuene, stidljive, mirneproblematine, glasne

izgledpremrave i pothranjenenormalne teine ili deblje

opis bolestiizgladnjivanjeprejedanje i "ienje"

posljedicepucanje noktiju, slaba kosa, vrtoglavica, anemija, aritmijaproblemi sa zubima i zubnom caklinom, ispucane usnice, problemi sa titnjaom

Srea ne ovisi o tome koliko ima, nego o tome to misli o tome koliko ima."W.D. Hoard

"Probleme ne moemo rijeiti na istoj razini razmiljanja na kojoj smo ih stvorili"A. Einstein

"Napredak nije mogu bez promjene, a oni koji nisu sposobni promijeniti nain razmiljanja, nisu sposobni promijeniti nita"George Bernard Shaw

STATISTIKA KROZ PET GODINA

- Broj lijeenih od anoreksije nervose na Klinici za pedijatriju KB "Sestre milosrdnice" od 2000. - 2005. godine

godina2000. g2001. g2002. g2003. g2004. g2005. g

enske301916151318

Muki212120

Ukupno322018161518

Grafikon 1

- U periodu od 2000. - 2005. godine najea godita koja su zastupljena su:

godina1984.g1985.g1986.g1988.g1991.g

bolesnika1021111712

Grafikon 2

Ostala godita su zastupljena s manje od 10 bolesnika.SADRAJ

PREDGOVOR...............................................................................................3

1. UVOD.........................................................................................................4

2. ANOREKSIJA...........................................................................................5

2.1. Uzroci anoreksije................................................................................6

2.1.1. Bioloki faktori..........................................................................7

2.1.2. Psiholoki faktori......................................................................7

2.1.3. Obiteljski faktor........................................................................7

2.1.4. Socijalni faktori.........................................................................7

2.1.5. Kulturoloki faktori..................................................................8

2.1.6. Faktor medija............................................................................8

2.2. Vrste anoreksije.................................................................................9

2.3. Posljedice anoreksije.........................................................................11

2.3.1. Medicinske posljedice...............................................................11

2.3.2. Psiholoke posljedice.................................................................11

2.3.3. Ostale posljedice........................................................................11

2.4. Rizine skupine...................................................................................12

2.5. Lijeenje..............................................................................................12

3. ZAKLJUAK.............................................................................................13

4. POPIS LITERATURE...............................................................................14

5. PRILOZI.....................................................................................................15

SADRAJ........................................................................................................19

( Burdovi E. / Abeceda zdravlja-dokumentarni program, FTV/ 27.02.2010./ 14:30 h

( Stereotipje u HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Tisak" \o "Tisak" tiskarskoj tehnologijiotisak s nepokretnim slogom. Po HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Analogija" \o "Analogija" analogiji, u drutvenim znanostima pojam se koristi za shematski, pojednostavljen i teko promjenjiv odnos prema nekome ili neemu. Izraz je nastao u periodu javljanja i razvoja rasnih, etnikih, vjerskih i socijalnih netrpeljivosti. U osnovi stereotipa nalazi se pogrena i neopravdano iroka generalizacija. Stoga se svaki grupni stereotip koji sadri izrazito HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Emocije" \o "Emocije" emocionalnonegativno ocjenjivanje neke etnike, rasne, vjerske ili socijalne grupe tumai kao predrasuda.

3 Bajraktarevi J. (psiholog) /Abeceda zdravlja-dokumentarni program, FTV/ 27.02.2010./ 14:30 h

4 pogledati priu o Karen Carpenter na str. 15. u prilozima

Hospitalizacija - pristup

Stereotipje u HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Tisak" \o "Tisak" tiskarskoj tehnologijiotisak s nepokretnim slogom. Po HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Analogija" \o "Analogija" analogiji, u drutvenim znanostima pojam se koristi za shematski, pojednostavljen i teko promjenjiv odnos prema nekome ili neemu. Izraz je nastao u periodu javljanja i razvoja rasnih, etnikih, vjerskih i socijalnih netrpeljivosti. U osnovi stereotipa nalazi se pogrena i neopravdano iroka generalizacija. Stoga se svaki grupni stereotip koji sadri izrazito HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Emocije" \o "Emocije" emocionalnonegativno ocjenjivanje neke etnike, rasne, vjerske ili socijalne grupe tumai kao predrasuda.

PAGE 18