Anketa sezonskih radnika u turizmu 2016. · 2017-01-11 · poslodavaca. Upravo iz tog razloga rezultatima ove ankete pokušat ćemo ukazati na sve prednosti i nedostatke sezonskog

Anketa sezonskih

radnika u turizmu 2016.

2016.

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

PODRUČNI URED KARLOVAC

Anketa sezonskih radnika u turizmu 2016. | PU Karlovac

prosinac 2016. 1

Anketa sezonskih radnika u turizmu prvi puta je na području Područnog ureda Karlovac provedena

2015. godine. Dobiveni podaci pokazali su se korisnim u radu sa nezaposlenim osobama, od

informiranja do motiviranja, ali i kao kvalitetan analitički alat za planiranje provedbe programa

obrazovanja, te osmišljavanje novih sadržaja koje HZZ PU Karlovac nudi svojim korisnicima. Značajan

investicijski zamah u sektoru turizma, potpomognut rastom interesa stranih turista za destinacijama

hrvatskog dijela Jadrana, rezultirao je povećanom potražnjom poslodavaca za radnom snagom u

sezonskom radu. Najave prvih pokazatelja za sezonu 2017. od investicija do turističkih rezervacija

ukazuju da nas očekuje još jedna uspješna, ali i sa aspekta tržišta rada vrlo zahtjevna sezona. Projekcije

i planovi sezone 2017. govore da će potražnja za radnom snagom biti velika i upravo u tom dijelu

postoje izazovi i za poslodavce, ali i za Hrvatski zavod za zapošljavanje. Posebice vezano uz motivaciju

i osposobljavanje nezaposlenih osoba za rad u sezoni i s time u vezi uspješnije zadovoljavanje potreba

poslodavaca. Upravo iz tog razloga rezultatima ove ankete pokušat ćemo ukazati na sve prednosti i

nedostatke sezonskog rada, na očekivanja i zadovoljstvo sezonskih radnika, te prostore za poboljšanja.

Anketa se provodila u svim ispostavama Područnog ureda Karlovac u periodu od 01.08. do 16.12.2016.

godine i ukupno je anketirano 277 nezaposlenih osoba, povratnika sa sezone. Iako postoji vremensko

nepodudaranje sa 2015. godinom, što se tiče provedbe ankete (do 31.12.), dobiveni rezultati se i dalje

mogu uspoređivati jer je trajanje provedbe ankete približnog trajanja u obje godine.

Graf 1. Broj anketiranih nezaposlenih osoba, povratnika sa sezone po ispostavama

Ako prošlogodišnje rezultate umanjimo za broj anketiranih koji su radili sezonski rad na Plitvicama (u

2016. godini ti radnici nisu ulazili u uzorak) 2016. godine je anketirano 23,1% ili 52 sezonska radnika

više. Kako nemamo pouzdan podatak o broju novoprijavljenih osoba povratnika sa sezone možemo

procijeniti postotak anketiranih sezonaca od ukupnog broja radnika koji su radili sezonski posao na

Jadranu 2016. godine. Dobiveni udjeli čine prosjek udjela anketiranih u ukupnom broju zaposlenih sa

evidencije Zavoda na sezonskom radu od 01.03. do 01.10.2016. i udjela anketiranih u ukupnom broju

novoprijavljenih u razdoblju 01.08. do 30.11.2016. koji su posljednji radni odnos radili u jednoj od

primorskih županija.

Tablica 1. Zaposleni u sezoni i novoprijavljeni po povratku sa sezone u PU Karlovac

DUGA RESA

KARLOVAC OGULIN OZALJ SLUNJ VOJNIĆ UKUPNO

Zaposleni u sezoni izvan Matičnog PU od 01.03.-01.10.

57 228 105 20 36 31 477

Anketirani

38 121 60 14 23 21 277

Udio anketiranih u zaposlenima

66,7% 53,1% 57,1% 70,0% 63,9% 67,7% 58,1%

40

111

25

8

2417

38

121

60

1423 21

0

20

40

60

80

100

120

140

DUGA RESA KARLOVAC OGULIN OZALJ SLUNJ VOJNIĆ

2015. 2016.


prosinac 2016. 2

Prijavljeni od 01.08. do 30.11.

60 218 128 17 42 39 504

Anketirani

38 121 60 14 23 21 277

Udio anketiranih u novoprijavljenima

63,3% 55,5% 46,9% 82,4% 54,8% 53,8% 55,0%

Prosjek zaposleni i novoprijavljeni

65,0% 54,3% 52,0% 76,2% 59,3% 60,8% 56,5%

Prema toj metodologiji ispitano je 56,5% osoba sa područja Karlovačke županije koje su radile sezonski

rad na Jadranu u 2016. godini, što je za 6,6 postotnih bodova više nego 2015. godine. Valja napomenuti

kako je i procijenjeni broj radnika koji su radili u sezoni 2016. 9,0% veći nego u 2015. godini, što

potvrđuje pokazatelje uspješne sezone i sa aspekta ponude radnih mjesta, ali i povećanja mobilnosti

stanovništva Karlovačke županije kada govorimo o traženju posla i zapošljavanju.

Prema očekivanjima, udio žena u

spolnoj strukturi sezonskih radnika je veći od tri

četvrtine ili 76,9%, dok je udio muškaraca

23,1%. Podjednake omjere bilježimo i u anketi

2015. godine kada je udio muškaraca bio 0,5

postotnih bodova veći. U ispostavama

Karlovac, Duga Resa, Slunj i Vojnić muškarci

čine četvrtinu anketiranih sezonskih radnika,

dok je u ispostavama Ogulin i Ozalj udio

muškaraca znatno manji i iznosi 16,7% u

Ogulinu, odnosno samo 7,1% u Ozlju.

Ako promatramo dobnu strukturu anketiranih

sezonskih radnika možemo vidjeti kako je najviše

mladih od 18 do 29 godina starosti 42,0%, dok je udio

osoba starijih od 50 godina 17,5%. Dobna grupa

osoba od 30 do 49 godina obuhvaća 40,5% sezonskih

radnika. Ako dobne skupine promatramo prema

ispostavama vidimo da je udio mladih do 29 godina

u ukupnom broju anketiranih sa područja određene

ispostave najveći u ispostavi Duga Resa 54,1%, a

najmanji u ispostavi Karlovac 33,6%. Udio dobne

skupine od 30-49 godina najveći je u ispostavi Slunj

52,2%, a najmanji u ispostavi Vojnić 28,6%. Stariji od

50 godina najzastupljeniji su u ispostavi Karlovac

25,2% i ispostavi Vojnić 23,8%, a najmanje

zastupljeni u ispostavi Duga Resa 2,7%.

15,0%

27,0%

18,6%

21,9%

17,1%0,4%

Graf 3. Dobna struktura sezonskih radnika

18-21 22-29 30-39 40-49 50-59 60+

23,1%

76,9%

Graf 2. Spolna struktura sezonskih radnika

muškog ženskog


prosinac 2016. 3

Prema obrazovnoj strukturi sezonski

radnici su većinom srednjoškolskog

obrazovanja, najviše KV/VKV radnici 36,5%,

te osobe sa završenom četverogodišnjom

srednjom školom 34,3%. Ako usporedimo

sa obrazovnom strukturom anketiranih

2015. godine zanimljiva su dva podatka:

povećao se udio sezonskih radnika sa

završenom srednjom školom u trajanju od

4 i više godina za 5,4 postotna boda, a udio

KV/VKV radnika se smanjio za 5,6 postotnih

bodova. Valja istaknuti kako je u strukturi

zvanja sezonskih radnika sa završenom

srednjom školom u trajanju 4 i više godina

najviše ekonomista 15,9%, hotelijersko

turističkih tehničara 10,2%, te

komercijalista 9,1%. Suficitarnost

navedenih zanimanja na lokalnom tržištu

rada utječe na spremnost osoba da posao traže u sezonskom zapošljavanju, s druge strane manji broj

KV/VKV radnika na sezonskom radu mogao bi biti rezultat pozitivnih promjena u gospodarstvu i na

lokalnom tržištu rada, gdje u 2016. godini bilježimo pojačanu potražnju za radnicima ove razine

obrazovanja i time veće mogućnosti zapošljavanja.

Gledano geografski sezonski radnici sa područja Karlovačke županije najčešće odlaze kod poslodavaca

Kvarnera i Istre 70,0%. Manje od trećine sezonskih radnika sezonu je radilo na području srednje i južne

Dalmacije, i to u podjednakom omjeru. Ako uspoređujemo sa prethodnom godinom vidimo da nema

velikih odstupanja, osim što se udio sezonaca na Kvarneru smanjio za 2,6 postotnih bodova, a povećao

se udio sezonaca na području srednje Dalmacije za 2,4 postotna boda. O razlikama u zadovoljstvu

sezonskih radnika pojedinim aspektima sezone s obzirom na geografsku podjelu više ćemo govoriti u

drugom dijelu izvještaja.

57,9%

33,9%

55,0%

42,9%52,2% 52,4%

45,1%

21,1%

29,8%

21,7%

21,4%

26,1%

14,3% 24,9%

7,9%

17,4%

8,3%

21,4%

17,4%

28,6%15,2%

13,2%19,0% 15,0% 14,3%

4,3% 4,8%14,8%

0,0%

10,0%

20,0%

30,0%

40,0%

50,0%

60,0%

70,0%

80,0%

90,0%

100,0%

DUGA RESA KARLOVAC OGULIN OZALJ SLUNJ VOJNIĆ UKUPNO

Graf 5. Geografska podjela sezonskih radnika prema ispostavama

Kvarner Istra Srednja Dalmacija Južna Dalmacija

2,5%

16,2%

36,5%

34,3%

7,2%5,8%

Graf 4. Obrazovna struktura sezonskih radnika

Bez škole i nezavršenaosnovna škola

Završena osnovna škola

S.Š. do 3 godine te za KVi VKV radnike

S.Š. u trajanju od 4 i višegodina

Prvi stupanj fakulteta,stručni studij i viša škola

Fakultet, akademija,magisterij, doktorat


prosinac 2016. 4

Anketnim upitnikom smo, kao i 2015. godine, ispitivali koliki postotak sezonskih radnika prvi puta

odlazi u sezonu, a koliko je „ponavljača“. Prvi puta je na sezonski rad u 2016. godini otišlo 31,8%

anketiranih, što je i najzastupljenija skupina među anketiranima, a u odnosu na 2015. godinu u gotovo

istom postotku kada je taj udio iznosio 31,7%. Ako sa 2015. godinom uspoređujemo udio sezonaca sa

5 i više sezona uočavamo da je on u 2016. godini za 3,4 postotna boda manji, no s druge strane udio

radnika koji su već odradili 3 sezone povećao se za 6,6 postotnih bodova.

Kroz anketu saznali smo i podatke o

prethodnom radnom iskustvu

sezonskih radnika pa je tako za 9,9%

sezonskih radnika ovo bilo prvo

radno iskustvo, a njih 22,3% je prije

odlaska na sezonu 2016. godine

imalo manje od jedne godine staža

(graf 7. ). Najviše sezonskih radnika u

2016. godini imalo je 1 do 5 godina

prethodnog radnog iskustva 28,9%.

Ako uparimo podatke o broju

odrađenih sezona i prethodnog

radnog iskustva dolazimo do

zanimljivih pokazatelja. Ukupno

54,0% sezonskih radnika kojima je

ovo bila prva sezona prethodno nije imalo radnog iskustva ili je imalo manje od godine dana radnog

iskustva i to su očekivano osobe starosti od 17 do 26 godina. S druge strane 18,4% sezonaca kojima je

ovo bila prva sezona imali su više od 10 godina radnog iskustva. Očito je da se za odlazak na sezonu po

prvi puta najčešće odlučuju osobe bez radnog iskustva ili sa manje od godine dana radnog iskustva, no

gotovo petina sezonaca koji su po prvi puta radili sezonu ima značajno radno iskustvo od 10 i više

godina. Prosječna dob osoba u toj

skupini je 47,2 godine i svi su naveli

da će sljedeće godine sigurno

(50,0%) ili vrlo vjerojatno (50,0%)

ponovno raditi u sezoni ako u

međuvremenu ne pronađu posao.

Ti podaci nam govore da osobe sa

značajnim radnim iskustvom i iz

gornje granice starosti srednje

radne dobi, koji su ove godine po

prvi puta radili sezonu, u

sezonskom zapošljavanju vide

mogućnost prijelaznog razdoblja

osiguravanja financijskog priljeva te

pozitivno privremeno rješenje u

nedostatku prilika za posao u blizini

mjesta prebivališta.

31,8%

15,2%

14,4%

7,6%

31,0%

Graf 6. Struktura sezonskih radnika u 2016. prema broju odrađenih sezona

ovo mi je prvasezona

2 sezone

3 sezone

4 sezone

5 i više sezona

9,9%

22,3%

28,9%

16,5%

13,6%

8,8%

Graf 7. Radno iskustvo sezonaca prije sezone 2016.

Bez radnog staža

Manje od 1 godineradnog staža

1 do 5 godina

5 do 10 godina

10 do 20 godina

više od 20 godina


prosinac 2016. 5

Od ukupnog broja ispitanih 91,3% je cijelu sezonu odradilo kod istog poslodavca, a 8,7% je tijekom

sezone promijenilo poslodavca. Od 24 osobe koje su mijenjale poslodavce samo 3 osobe su radile kod

3 različita poslodavca u istoj sezoni, dok je njih 21 sezonu odradilo kod 2 različita poslodavca. Prosječno

trajanje sezonskog rada u 2016. godini iznosi 128 dana ili 4,3 mjeseca. Najvećem broju anketiranih

sezonskih radnika sezona traje dulje od 5 mjeseci 26,7%, što je 3,5 postotna boda više nego u 2015.

godini kada je sezona trajala više od 5 mjeseci za 23,2% ispitanih. Također, u 2016. godini bilježimo rast

udjela sezonskih radnika kojima je sezona trajala do 4 i do 5 mjeseci, dok se smanjio udio sezonaca koji

su u sezoni radili do 3 i do 2 mjeseca. U 2016. godini samo 7,2% ispitanih je sezonu radilo do 2 mjeseca,

dok je u 2015. taj udio znatno veći 14,7%. I kroz ove podatke možemo vidjeti pozitivan učinak kvalitetne

sezone na trajanje radnog odnosa sezonskih radnika.

Tablica 2. trajanje sezone ukupno i prema učestalosti odlaženja

Trajanje sezone Trajanje sezone prema učestalosti odlaženja

2016. 2015. prva sezona 2 sezone 3 sezone 4 sezone 5 i više sezona

do 2 mjeseca 7,2% 14,7% 10,2% 7,1% 7,5% 4,8% 4,7%

do 3 mjeseca 20,3% 22,8% 29,5% 11,9% 17,5% 14,3% 17,4%

do 4 mjeseca 23,1% 19,7% 30,7% 33,3% 25,0% 33,3% 12,8%

do 5 mjeseci 22,7% 19,6% 15,9% 26,2% 22,5% 9,5% 25,6%

više od 5 mjeseci 26,7% 23,2% 13,6% 21,4% 27,5% 38,1% 39,5%

S druge strane, ako promatramo trajanje sezone s obzirom na dosadašnje iskustvo rada u sezoni vidimo

da je kod sezonaca kojima je ovo prva sezona najviše onih koji su radili do 4 mjeseca, jednako kao i kod

sezonaca kojima je ovo bila 2 sezona. Sezoncima koji su radili 3 i više sezona u većini slučajeva sezona

traje dulje od 4 mjeseca na što vjerojatno utječe kombinacija više faktora. Jedan od presudnih je

iskustvo, ali i povratak kod poznatog poslodavca. Više o načinu traženja sezonskog posla, a time i

povezanošću sa trajanjem sezonskog rada obradit ćemo u nastavku izvještaja.

Graf 8. daje nam detaljniji uvid u spolnu strukturu sezonskih „ponavljača“, te usporedbu sa podacima

iz 2015. godine. Kao i u 2015. godini žene koje odlaze na sezonski rad po prvi puta ili su sezonske

radnice već 5 ili više godina imaju najveći udio u ukupnom broju sezonskih radnika 25,3% tj. 22,7%. No,

udjeli su manji nego 2015. godine i to sezonskih radnica kojima je ovo prva sezona za 1,8 postotnih

bodova i sezonskih radnica koje su odradile 5 ili više sezona 2,1 postotni bod.

8,3%

1,8%

2,5%

4,0%

6,5%

9,6%

0,9%

1,4%

1,8%

4,6%

22,7%

5,8%

11,9%

11,2%

25,3%

24,8%

6,9%

6,4%

16,5%

27,1%

0,0% 5,0% 10,0% 15,0% 20,0% 25,0% 30,0%

5 i više sezona

4 sezone

3 sezone

2 sezone

ovo mi je prva sezona

Graf 8. Struktura sezonskih radnika prema broju odrađenih sezona, udio u ukupnom

2015. Ž 2016. Ž 2015. M 2016. M


prosinac 2016. 6

S druge strane udio sezonskih radnica kojima je ovo 3 sezona povećao se u odnosu na 2015. godinu za

5,5 postotnih bodova. Što se tiče muškaraca, najvećim udjelom u ukupnom broju sezonaca sudjeluju

„ponavljači“ koji rade već 5 ili više sezona 8,3%, što je za 1,3 postotna boda manje nego 2015. godine,

no porastao je udio muškaraca koji su se po prvi puta odlučili za sezonski rad za 1,9 postotnih bodova.

Vrlo značajan podatak u radu sa nezaposlenim osobama, posebice prilikom informiranja o načinima

traženja posla, jest podatak o načinu pronalaženja sezonskog posla od strane anketiranih sezonskih

radnika. Iz grafa 9. uočavamo da je više od dvije trećine anketiranih sezonski posao pronašlo na osnovu

osobnog kontakta - prijatelji, obitelj, poznanici (odnosi se i na povratak kod poslodavca od prethodne

sezone). Ako zbrojimo sve stavke koje se odnose na usluge Zavoda za zapošljavanje taj postotak je

manji od jedne četvrtine.

To je vrlo bitan podatak kod analize sezone i donošenja zaključaka i definiranja motivacijskih faktora

kod odluke osobe za rad u sezoni. Možemo pretpostaviti kako je element „sigurnosti“ koji proizlazi iz

obiteljsko – prijateljskog odnosa velika prevaga kod odluke pojedinca za odlazak u sezonu. Sezonski

rad zahtijeva selidbu i odlazak od obitelji na nekoliko mjeseci i iz tog razloga obiteljsko – prijateljski

odnos ili spoznaja što nas očekuje vjerojatno olakšava odluku jer pruža dozu sigurnosti. S druge strane

taj podatak upućuje i na postojanje problema, prvenstveno kod zadovoljavanja potreba poslodavaca

koji oglašavaju radna mjesta i traže radnike posredstvom Zavoda za zapošljavanje. Manje od trećine

sezonskih radnika posao je pronašlo „standardnim“ načinima traženja posla. Kako bi se povećao ukupni

broj sezonskih radnika koji se na sezonski posao odlučuju i kojeg pronalaze posredstvom HZZ-a i

općenito putem oglašenih radnih mjesta nužno je rizik nesigurnosti svesti na što manju mjeru. Sa jedne

strane kvalitetnim informiranjem o tome što se očekuje od sezonskih radnika i na koje stvari moraju

obratiti pažnju, što Područni ured Karlovac aktivno provodi putem radionica za sezonsko zapošljavanje,

ali s druge strane ispravnim pristupom i iscrpnim informacijama od strane poslodavca o očekivanim

uvjetima smještaja i hrane, plaće i uopće organizaciji rada.

Uparivanjem varijabli način pronalaženja sezonskog rada i ponavljanje odlaska u sezonu dolazimo do

još nekih zanimljivih podataka. Pa tako osobnim kontaktom najčešće posao pronalaze sezonci koji su

radili 5 i više sezona 32,8% i oni kojima je ovo prva sezona 30,1%. S druge strane ako promatramo

unutar kategorije načina traženja posla uočavamo da je informiranjem od strane savjetnika u HZZ-u

sezonski posao dobilo najviše sezonskih radnika kojima je ovo prva sezona 41,4%.

0,4%

3,3%

7,3%

10,3%

10,6%

68,1%

0,0% 10,0% 20,0% 30,0% 40,0% 50,0% 60,0% 70,0% 80,0%

Oglas na oglasnoj ploči/tiskanom biltenu HZZ-a

Web stranica poslodavca

Oglas na web stranici ostalih oglašivača

Oglas na web stranici HZZ-a Burza rada

Informiranje o oglasu od strane savjetnika u HZZ-u

Osobni kontakt (prijatelji, obitelj, poznanici)

Graf 9. Način pronalaženja sezonskog posla


prosinac 2016. 7

Anketnim upitnikom smo također mjerili povezanost sezonskih poslova sa postojećim zvanjem

sezonskih radnika kao i ispunjenje očekivanja od radnog mjesta i učinak sezonskog rada na razvoj

vještina i znanja. Iz tablice 3. možemo vidjeti kako u većoj mjeri poslovi koje sezonski radnici rade nisu

u skladu sa završenom školom/studijem. Da su poslovi koje su radili u sezoni u potpunosti ili uglavnom

bili u skladu sa završenom školom/studijem navodi 21,0% odnosno 17,9% anketiranih i to su uglavnom

osobe za stečenim zanimanjem kuhar, konobar, prodavač, ali i osobe sa završenom samo osnovnom

školom koje su radile kao čistačice i sobarice. Većina 79,4% anketiranih navodi kako su poslovi koje su

radili u potpunosti ili uglavnom u skladu sa očekivanjima od radnog mjesta. Također, ¾ sezonskih

radnika smatra kako je rad na sezonskim poslovima u potpunosti ili uglavnom doprinio razvoju njihovih

radnih vještina i znanja.

Tablica 3. Usklađenost sezonskog posla sa zvanjem i očekivanjima, te doprinos razvoju radnih vještina

Od zanimanja u kojima sezonski radnici najčešće rade ističu se konobar 13,7%, čistačica 12,3%,

kuhinjski radnik 11,9%, te pomoćni kuhar 9,7% i kuhar 8,7%. Valja istaknuti i kako je na radnom mjestu

prodavača u sezoni radilo 7,9% ili 22 anketiranih sezonskih radnika. Možemo istaknuti kako 25,0% (4

osobe) sezonaca sa završenim fakultetom radi na radnom mjestu recepcionara, te prodavača 18,7% (3

osobe). Sezonci sa završenim prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem ili višom školom najčešće

rade u zanimanju konobar 35,0%, dok sezonski radnici bez osnovne škole ili samo sa završenom školom

češće rade kao kuhinjski radnici 28,9%, sobarice 28,9% i čistačice 24,4%. Sezonski radnici sa završenom

srednjom školom do 3 godine, te KV i VKV radnici češće rade u zanimanjima kuhar 19,4%, pomoćni

kuhar 17,5%, te konobar 15,7%.

Iako smo i prošle godine istraživali zadovoljstvo sezonskih radnika pojedinim aspektima sezonskog rada

u anketi 2016. pitanje je bilo drugačije koncipirano kao i broj stupnjeva zadovoljstva pa s obzirom na

tu činjenicu ne možemo raditi valjanu usporedbu sa rezultatima 2015. godine. U sklopu ovog pitanja

pokušali smo saznati stupanj zadovoljstva sezonskih radnika smještajem, hranom, plaćom, radnim

vremenom, organizacijom rada od strane poslodavca i međuljudskim odnosima. Graf 10. prikazuje

zbirne podatke iz kojih vidimo vrlo visok stupanj zadovoljstva svim promatranim aspektima. Što se tiče

smještaja 68,9% anketiranih u potpunosti je ili uglavnom zadovoljno smještajem, kao i hranom 70,4%.

Kada promatramo plaću tu je nešto niži postotak sezonaca u odnosu na ostale promatrane aspekte

gdje je u potpunosti zadovoljno 29,9% anketiranih. Ipak veći dio sezonaca je zadovoljan ostvarenim

primanjima. Najviši postotak, prema stupnjevanju, uglavnom nezadovoljnih bilježimo kod zadovoljstva

hranom 6,7%, dok onih koji uopće nisu zadovoljni najviše bilježimo kod aspekta organizacija rada od

strane poslodavca 7,2%.

Promatrano prema ispostavama najviše u potpunosti zadovoljnih smještajem je u ispostavi Vojnić

61,9% anketiranih sa područja ispostave Vojnić, dok je najveći udio onih koji uopće nisu zadovoljni

smještajem u ispostavama Ogulin 12,7% i Duga Resa 10,5%. Također, najzadovoljniji hranom su

sezonski radnici sa područja Vojnića 66,7% u potpunosti zadovoljni, dok su najnezadovoljniji hranom

sezonski radnici sa područja ispostave Ogulin, 12,1% ispitanih. Što se tiče plaće sezonski radnici sa

područja ispostave Vojnić i Duga Resa su najzadovoljniji (u potpunosti i uglavnom zadovoljno 76,2% tj.

73,7%), dok su najnezadovoljniji ostvarenim primanjima sezonski radnici sa područja ispostave Ozalj

Nimalo Osrednje U maloj mjeri U potpunosti Uglavnom jesu

… bili u skladu sa završenom školom/studijem

44,4% 6,6% 10,1% 21,0% 17,9%

… bili u skladu sa očekivanjima od radnog mjesta

2,3% 14,8% 3,5% 33,5% 45,9%

… doprinijeli razvoju radnih vještina i znanja

5,2% 13,9% 5,2% 39,4% 36,3%


prosinac 2016. 8

Graf 10. Zadovoljstvo pojedinim aspektima sezonskog rada sezonskih radnika sa područja Karlovačke županije

21,4%. Najviše nezadovoljstva radnim vremenom iskazuju sezonski radnici sa područja ispostave

Ogulin 20,0%, dok je najviše u potpunosti zadovoljnih radnim vremenom sa područja ispostave

Karlovac 47,4%. Što se tiče zadovoljstva organizacijom rada od strane poslodavca najnezadovoljniji su

sezonski radnici sa područja ispostave Ozalj 21,4%, a najzadovoljniji oni sa područja ispostave Karlovac

78,9% (u potpunosti i uglavnom zadovoljni). Zadovoljstvo međuljudskim odnosima visoko je u svim

ispostavama, a najviše u ispostavama Vojnić 81,0% i Karlovac 78,9% (u potpunosti i uglavnom

zadovoljni). Najmanje zadovoljni međuljudskim odnosima, od ispitanih sa područja pojedine ispostave,

bilježimo u ispostavi Ozalj 14,3% (uglavnom i uopće nisu zadovoljni).

Kao što smo prethodno napomenuli detaljnije ćemo obraditi podatke o zadovoljstvu sezonskih radnika

s obzirom na dio Jadrana u kojem su radili sezonu. Podjela je na Kvarner, Istru, srednju i južnu

Dalmaciju. Gledano zbirno potpuno i uglavnom zadovoljne sezonske radnike iz grafa 11, možemo uočiti

kako je najveći postotak zadovoljnih radnika kod sezonaca koji su radili kod poslodavaca srednje

Dalmacije što se tiče smještaja 79,2%, hrane 83,3%, plaće 79,6%, te međuljudskih odnosa 81,6%.

Najveći udio potpuno i uglavnom zadovoljnih radnim vremenom je kod sezonaca koji su radili kod

poslodavaca južne Dalmacije. Dok je s aspekta organizacije rada podjednak udio u potpunosti i

uglavnom zadovoljnih sezonaca kod poslodavaca Istre, srednje Dalmacije i Kvarnera. S druge strane,

ako zbirno promatramo sezonske radnike prema području rada koji uglavnom nisu zadovoljni i uopće

nisu zadovoljni pojedinim aspektima sezonskog rada možemo uočiti da udjelom nezadovoljnih

prednjače sezonci koji su radili kod poslodavaca sa područja južne Dalmacije (graf 12.).

39

,6%

42

,3%

29

,9%

37

,1%

37

,0% 4

0,9

%

29

,3%

28

,1%

34

,7%

30

,9%

31

,2%

31

,9%

20

,0%

18

,0%

26

,6%

20

,4%

19

,9%

17

,8%

6,3

%

6,7

%

5,1

%

5,1

%

4,7

%

5,8

%

4,8

%

4,9

%

3,6

%

6,5

%

7,2

%

3,6

%

0,0%

5,0%

10,0%

15,0%

20,0%

25,0%

30,0%

35,0%

40,0%

45,0%

Smještaj Hrana Plaća Radno vrijeme Organizacija rada Međuljudski odnosi

Bio/la sam u potpunosti zadovoljan/na Uglavnom sam bio/la zadovoljan/na Osrednje zadovoljan/na

Uglavnom nisam bio/la zadovoljan/na Uopće nisam bio/la zadovoljan/na


prosinac 2016. 9

Graf 11. Zadovoljstvo sezonskih radnika pojedinim aspektima prema geografskoj podjeli (u potpunosti i

uglavnom zadovoljni)

U grafu 12. vidimo kako je najveći postotak nezadovoljnih sezonaca unutar grupe sezonaca koji su radili

kod poslodavaca sa područja južne Dalmacije kada govorimo o hrani 20,6%, organizaciji rada od strane

poslodavca 20,6%, smještaju 14,7% i plaći 11,8%. Iz aspekta radnog vremena najveći udio

nezadovoljnih unutar grupe bilježe sezonci koji su radili kod poslodavaca sa područja srednje

Dalmacije, dok iz aspekta međuljudskih odnosa najviše nezadovoljnih unutar grupe bilježimo kod

sezonaca koji su radili kod poslodavaca sa područja Istre 12,9%. Osrednje zadovoljni sezonski radnici

nisu prikazani u sklopu grafova 11. i 12.

Graf 12. Zadovoljstvo sezonskih radnika pojedinim aspektima prema geografskoj podjeli (uglavnom nisu

zadovoljni i uopće nisu zadovoljni)

66

,4%

68

,9%

57

,8%

68

,5%

68

,8%

68

,8%

66

,2%

70

,8%

66

,2%

68

,6%

70

,0%

75

,7%

79

,2%

83

,3%

79

,6%

61

,2% 6

9,4

%

81

,6%

67

,6%

58

,8%

61

,8%

73

,5%

61

,8%

64

,7%

0,0%

10,0%

20,0%

30,0%

40,0%

50,0%

60,0%

70,0%

80,0%

90,0%

Smještaj Hrana Plaća Radno vrijeme Organizacija rada Međuljudskiodnosi

Kvarner Istra Srednja Dalmacija Južna Dalmacija

13

,1%

11

,3%

10

,1%

13

,0%

11

,9%

9,2

%

7,4

% 9,2

%

5,9

% 7,1

%

12

,9%

12

,9%

10

,4%

8,3

%

8,2

%

16

,3%

10

,2%

8,2

%

14

,7%

20

,6%

11

,8%

11

,8%

20

,6%

11

,8%

0,0%

5,0%

10,0%

15,0%

20,0%

25,0%

Smještaj Hrana Plaća Radno vrijeme Organizacija rada Međuljudski odnosi

Kvarner Istra srednja Dalmacija južna Dalmacija


prosinac 2016. 10

Osim mjerenja zadovoljstva gore navedenih aspekata, pokušali smo saznati stupanj zadovoljstva

sezonskih radnika poslovima koje su radili kao i mogućnostima za stjecanje novih znanja i vještina na

sezonskim poslovima. Već na prvi pogled grafa 13. možemo primijetiti kako su sezonski radnici

zadovoljni i sezonskim poslovima koje su radili, kao i mogućnostima za stjecanje znanja i vještina koje

mogu kasnije primijeniti. Što se tiče poslova koje su radili 38,2% anketiranih u potpunosti je zadovoljno,

dok je njih 42,5% uglavnom zadovoljno. Postotak nezadovoljnih je vrlo mali 2,2%. Iskazivanje

zadovoljstva mogućnostima stjecanja znanja i vještina podijelili smo na ona koja mogu upotrijebiti u

svojoj struci i ona koja mogu primijeniti na poslovima izvan svoje struke. Usporedbom odgovora

možemo primijetiti kako je veći postotak ispitanika 65,2% u potpunosti ili uglavnom zadovoljno

mogućnostima za stjecanje znanja i vještina koje mogu upotrijebiti na poslovima izvan svog zanimanja,

dok nešto manje 56,1% ispitanika isto misli i za mogućnosti stjecanja znanja i vještina koje mogu

upotrijebiti u svojoj struci. Iako 14,4% sezonskih radnika uglavnom ili u potpunosti nije zadovoljno

mogućnostima za stjecanje znanja i vještina primjenjivih u vlastitom zanimanju, možemo zaključiti kako

ipak većina sezonskih radnika sezonski rad doživljava kao pozitivno iskustvo, te smatraju da pojedina

znanja i vještine stečene kroz sezonski rad mogu biti korisne u njihovom daljnjem traženju posla za

poslove izravno vezane za stečeno zanimanje, ali i one koji nisu vezani za stečeno zanimanje.

Graf 13. Zadovoljstvo sezonskih radnika sezonskim poslovima i stečenim znanjima i vještinama

Sveukupno zadovoljstvo sezonskim radom i svim aspektima koji se unutar njega mogu promatrati

reflektira se izravno kroz odgovor o vjerojatnosti da se sezonski radnik ponovno odluči za rad u sezoni

ako u međuvremenu ne pronađe drugi posao. Upravo iz ukupnih rezultata odgovora na to pitanje

možemo zaključiti da sezonski radnici rad u sezoni smatraju pozitivnim iskustvom i bez obzira na

postojanje određenih zamjerki izražavaju spremnost na ponovni odlazak u sezonu ako u međuvremenu

ne pronađu posao. 274 anketirana ili 98,9% ukupno anketiranih odgovorilo je na pitanje o vjerojatnosti

ponovnog rada u sezoni i njih 48,9% je navelo da će sljedeće godine vjerojatno ponovno raditi u sezoni,

dok ih je 36,5% navelo da će sigurno sljedeće godine ponoviti sezonski rad. Samo 3,3% ispitanih je

sigurno da neće ponovno raditi u sezoni, dok 11,3% smatra da vjerojatno neće sljedeće godine ponovno

raditi u sezoni.

38

,2%

28

,4%

37

,7%4

2,5

%

27

,7%

27

,5%

16

,0%

17

,0% 2

1,5

%

1,1

% 5,3

%

4,5

%

1,1

%

9,1

%

3,4

%

1,1

%

12

,5%

5,3

%0,0%

5,0%

10,0%

15,0%

20,0%

25,0%

30,0%

35,0%

40,0%

45,0%

poslovima koje ste radili u sezoni mogućnostima za stjecanje znanja ivještina koje možete upotrijebiti u

struci/zanimanju

mogućnostima za stjecanje znanja ivještina koje možete upotrijebiti naposlovima izvan struke/zanimanja

Bio/la sam u potpunosti zadovoljan/na Uglavnom sam bio/la zadovoljan/na Osrednje zadovoljan/na

Uglavnom nisam bio/la zadovoljan/na Uopće nisam bio/la zadovoljan/na Nije primjenjivo na mene


prosinac 2016. 11

Graf 14. Spremnost sezonskih radnika da sljedeće godine ponovno rade u sezoni, po ispostavama

Ako analiziramo odgovore samo onih sezonaca koji su posao pronašli posredovanjem Zavoda ili putem

web stranice ostalih oglašivača rezultati su također vrlo pozitivni. Da će vjerojatno sljedeće godine

ponovno raditi sezonu odgovorilo je 47,3% anketiranih, a sigurno će ponovno raditi sezonu njih 34,1%.

Dakle, nema većih odstupanja u spremnosti sezonskih radnika da ponovno rade u sezoni između

radnika koji su na sezonski rad otišli posredstvom prijatelja, obitelji ili kod poslodavca kojeg poznaju

od prije i onih koji na sezonski rad odlaze temeljem prijave na oglašeno radno mjesto. S druge strane,

ako izdvojimo samo sezonske radnike kojima je ovo bila prva sezona dobivamo još i bolje podatke gdje

53,4% anketiranih smatra da bi vjerojatno ponovno radili sezonu, a njih 27,3% je sigurno da bi ponovno

radili sezonu.

U radu sa nezaposlenim osobama Zavodu za zapošljavanje je važna povratna informacija o zadovoljstvu

uslugama koje pruža, kao i o intenzitetu korištenja pojedinih usluga koje nudi. U svrhu dobivanja

informacija o korištenju usluga Zavoda koje se odnose na sezonsko zapošljavanje anketom smo željeli

saznati u kojoj su mjeri sezonski radnici koristili i koliko su zadovoljni uslugama Zavoda vezanim za

sezonsko zapošljavanje, kao i njihovo zadovoljstvo selekcijskim postupcima za sezonske poslove koje

provode turističke kompanije u prostorijama HZZ-a Karlovac. Uslugu radionica za sezonsko

zapošljavanje nije koristilo 64,7%

anketiranih sezonaca. To je vrlo velik

postotak, no usko povezan sa

prethodno navedenim podatkom da

je 68,1% sezonaca ovogodišnji

sezonski posao pronašlo osobnim

kontaktom sa već poznatim

poslodavcem ili posredstvom obitelji i

prijatelja. Ako analiziramo samo tu

grupu sezonaca možemo uočiti kako

više od 2/3 nije slušalo radionice o

sezonskom zapošljavanju. S druge

strane 50,0% sezonaca koji su posao

pronašli posredstvom Zavoda ili

putem oglašenih radnih mjesta je

31,6% 34,5% 35,0%28,6%

52,2% 50,0%36,5%

47,4%48,7%

55,0%

50,0%

47,8%

35,0%48,9%

10,5%14,3%

8,3%

14,3%15,0% 11,3%

10,5%2,5% 1,7% 7,1% 3,3%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

DUGA RESA KARLOVAC OGULIN OZALJ SLUNJ VOJNIĆ Ukupno

Sigurno sljedeće godine neću ponovno raditi u sezoni Vjerojatno sljedeće godine neću ponovno raditi u sezoni

Vjerojatno ću sljedeće godine ponovno raditi u sezoni Sigurno ću sljedeće godine ponovno raditi u sezoni

40,0%

31,1%

21,1%

5,6%

2,2%

Graf 15. Zadovoljstvo sezonskih radnika radionicama za sezonsko zapošljavanje

U potpunosti samzadovoljan/na

Uglavnom samzadovoljan/na

Osrednjezadovoljan/na

Uglavnom nisamzadovoljan/na

Uopće nisamzadovoljan/na


prosinac 2016. 12

slušalo radionice o sezonskom zapošljavanju. Iako postoji određeni broj anketiranih koji prije odlaska

na sezonu nije prethodno bio u evidenciji Zavoda, pa time niti nisu mogli koristiti uslugu, taj broj nije

toliko velik da bi značajno utjecao na tezu o elementu „sigurnosti“ prilikom donošenja odluke za rad u

sezoni. Upoznatost sa onim što ih očekuje smanjuje interes i potrebu za korištenjem dodatnih izvora

informiranja. Aktivnim pristupom u informiranju i pojašnjavanju nezaposlenim osobama uvjeta rada u

sezoni može se utjecati na povećanje broja osoba koje se odluče za sezonski rad na moru. Od

anketiranih sezonskih radnika koji su koristili uslugu radionica za sezonsko zapošljavanje većina 71,1%

je u potpunosti ili uglavnom zadovoljna, što ukazuje na prepoznavanje navedene usluge Zavoda kao

korisne i pozitivne prilikom pripreme za odlazak u sezonu.

Od anketiranih koji su koristili uslugu povrata putnih troškova 71,7% je u potpunosti zadovoljno

uslugom, dok je 13,9% uglavnom zadovoljno, a 6,6% osrednje zadovoljno. 7,8% anketiranih uglavnom

ili uopće nije zadovoljno navedenom uslugom. Što se tiče usluge informiranja i savjetima o sezonskom

zapošljavanju od strane savjetnika možemo reći kako je većina anketiranih zadovoljna pruženim

informacijama. Ukupno 166 anketiranih je koristilo navedenu uslugu, a njih 86,1% je u potpunosti ili

uglavnom zadovoljno pruženom uslugom.

Što se tiče sudjelovanja anketiranih u selekcijskim postupcima koje turističke kompanije provode u

prostorijama HZZ PU Karlovac 24,9% ili 69 anketiranih sezonskih radnika je sudjelovalo u selekcijskom

postupku. Možemo zaključiti kako je većina zadovoljna selekcijskim postupkom jer je 68,7%

anketiranih navelo kako je u potpunosti ili uglavnom zadovoljno. Ipak, iz upitnika ne možemo saznati

koliko je sezonskih radnika koji su sudjelovali u selekcijskom postupku kasnije i ostvarilo sezonsko

zapošljavanje kod poslodavca koji je provodio selekciju. Prema podacima kojima raspolaže Zavod

postotak osoba za koje se poslodavac odluči nakon selekcijskog postupka, od ukupno uključenih osoba

u sam postupak, nije velik. Specifičnost sezonskog rada na Jadranu, od intenziteta rada do odvojenosti

od obitelji utječe na motiviranost nezaposlenih osoba za prihvaćanjem sezonskog rada. S druge strane

stroga selekcija ponekad izostavi i kandidate koji nisu sigurni u odluku o odlasku u sezonu, a bili bi dobri

radnici, što često rezultira kasnijim nedostatkom radne snage za poslodavce. Aktivnim pristupom

informiranjem i motiviranjem nezaposlenih osoba za prihvaćanjem sezonskog rada od strane Zavoda

za zapošljavanje u suradnji sa prilagođenim pristupom poslodavaca prilikom selekcije, s obzirom na

specifičnost sezonskog zapošljavanja, mogu dati obostrano zadovoljavajuće rezultate. Rezultati i

zaključci prezentirani u ovom izvještaju upućuju na pozitivno iskustvo sezonskih radnika od smještaja i

hrane do plaće i međuljudskih odnosa. Također, dokazuju da vještine i znanja stečena tijekom

sezonskog rada osobama mogu koristiti u daljnjem traženju posla bilo u njihovoj struci ili izvan nje. Za

neke je sezonski rad samo prijelazni rok do pronalaska novog posla, za neke prvo radno iskustvo, a za

neke jedini način za realiziranje zapošljavanja. S obzirom na značaj turizma za hrvatsko gospodarstvo i

planirani daljnji razvoj i investicije za očekivati je stvaranje novih radnih mjesta i još veći interes

poslodavaca za kvalitetnom radnom snagom. Nedostatak radne snage sve više će utjecati i na odluke

poslodavaca vezane uz zadržavanja kvalitetnih radnika, a time će i šanse, trenutno sezonskih radnika,

za ostvarivanjem trajnog radnog odnosa postati značajno veće.

Documents

Anketa sezonskih radnika u turizmu 2016. · 2017-01-11 · poslodavaca. Upravo iz tog razloga rezultatima ove ankete pokušat ćemo ukazati na sve prednosti i nedostatke sezonskog