Upload
duongnga
View
221
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET
Krešimir Krajina
ANALIZA POSLOVANJA ŠPEDITERSKE TVRTKE FAMIK D.O.O.
DIPLOMSKI RAD
Rijeka, 2013.
SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET
Krešimir Krajina
ANALIZA POSLOVANJA ŠPEDITERSKE TVRTKE FAMIK D.O.O.
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Upravljanje cijenama u poduzeću Mentor: Prof. dr. sc. Branka Crnković Stumpf Student: Krešimir Krajina Broj indeksa: 22313 Smjer: Meñunarodna razmjena
Rijeka, rujan 2013.
SADRŽAJ
Stranice
1. UVOD........................................................................................................................... 1
1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja........................................................................ 1
1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze........................................................................... 2
1.3. Svrha i ciljevi istraživanja........................................................................................... 3
1.4. Znanstvene metode..................................................................................................... 4
1.5. Struktura rada............................................................................................................. 4
2. MEðUNARODNO OTPREMNIŠTVO – ŠPEDICIJA.............................................. 6
2.1. Pojam i vrste špedicije i špeditera............................................................................... 6
2.2. Temeljni i specijalni poslovi meñunarodnog špeditera............................................... 8
2.3. Način poslovanja i odreñivanja cijena usluga............................................................. 11
2.4. Formiranje cijena usluga............................................................................................. 15
3. FAMIK D.O.O. POREČ – TEMELJNE ZNAČAJKE................................................. 17
3.1. Povijesni prikaz i razvoj Famik d.o.o. Poreč............................................................... 17
3.2. Struktura i bitne karakteristike poslovanja................................................................... 19
3.3. Djelatnosti u sklopu špedicije Famik d.o.o................................................................. 21
3.4. Kategorije korisnika, elementi obračuna i visine cijena u poslovanju
sa fizičkim i pravnim osobama............................................................................... 22
4. ANALIZA POSLOVANJA FAMIK D.O.O............................................................... 23
4.1. Financijski pokazatelji poslovanja............................................................................... 23
4.1.1. Bilanca Famik d.o.o...................................................................................... 23
4.1.2. Račun dobiti i gubitka ................................................................................. 30
4.2. Analiza financijskih pokazatelja.................................................................................. 35
4.2.1. Pokazatelj profitabilnosti.............................................................................. 36
4.2.2. Pokazatelj korištenja imovine....................................................................... 38
4.2.3. Pokazatelj likvidnosti................................................................................... 39
4.3. Usporedba poslovnih rezultata s prethodnih nekoliko godina.................................... 41
4.4. Mogućnosti u budućem poslovanju na temelju iskazanih
trendova.................................................................................................................. 44
5. ZAKLJUČAK............................................................................................................... 48
LITERATURA
POPIS TABLICA
POPIS SHEMA
1
1. UVOD
Pojam i korijeni špedicije pojavljuju se već u XII. stoljeću za vrijeme vladavine
Venecije kada se organizacija prometa robe povjeravala posebnim posrednicima koji su se
brinuli za sigurnost otpreme i dopreme robe.
Sa razvojem opće tehnologije kao i razvoja transporta kroz stoljeća primjerice
željeznice te boljih prometnih sredstava za transport kopnom i morem, špediteri postaju sve
značajniji. Oni odabiru prijevozni put i prijevozna sredstva a u XX. stoljeću kada je uslijedio
ubrzani razvoj industrije te nagli razvoj robne razmjene, postaju ključan čimbenik modernog
poslovanja.
Danas je meñunarodna špedicija toliko razvijena da bi bez nje bilo nemoguće optimalno
funkcioniranje vanjskotrgovinskog i meñunarodnog transportnog sustava te gospodarstva u
modernom razvijenom svijetu.
Zbog boljeg razumjevanja problematike obrañivane u ovom diplomskom radu u Uvodu
se obratila posebna pažnja tematskim jedinicama: 1) problem, predmet i objekt istraživanja,
2) radna hipoteza i pomoćne hipoteze, 3)svrha i ciljevi istraživanja, 4) znanstvene metode,
5) struktura rada.
1.1 Problem, predmet i objekt istraživanja
Prometna povezanost Republike Hrvatske i njen povoljan geostrateški te samim time i
tranzitni položaj na karti Europe kojim povezuje kopneni dio Europe i Azije a Jadranskim
morem omogućava povezanost sa svim morima svijeta, predstavlja veliku komparativnu
prednost u odnosu na većinu zemalja u okruženju pa i šire.
Uz razvoj autocesta te opće infrastrukture, promet roba je uvelike olakšan te kao takav
teoretski predstavlja za hrvatske meñunarodne otpremnike odreñenu priliku za rast i razvoj.
Ulaskom Hrvatske u EU promjenili su se načini poslovanja i naglasak se stavlja na bezcarinski
promet roba izmeñu Hrvatske i zemalja izvan EU.
2
Stoga, izmjenjena pravila poslovanja gdje u odnosu prometa robe izmeñu Hrvatske i
zemalja unutar Europske Unije nestaje potreba za meñunarodnom špedicijom u vezi sa
carinjenjem robe, predstavljaju snažan udarac i izazov špediterskim tvrtkama koje posluju na
područjima koja su donedavno graničila sa EU.
Navedeni izazov predstavlja izazov menedžmentu tvrtke Famik d.o.o. a riječ je o tvrtci
koja djeluje od 1996. godine sa sjedištem u Poreču. Da bi se pronašao adekvatan odgovor,
potrebno je izvršiti pripremu za donošenje poslovnih odluka.
Iz tog razloga potrebno je analizirati poslovanje tvrtke Famik d.o.o. kako bi se moglo
odgovoriti na promjene odabirom najadekvatnije, nove strategije poslovanja. U ovom radu
analizirat će se njegovo poslovanje u zadnje tri godine obraćajući pozornost na djelatnosti
meñunarodnog otpremništva i djelom knjigovodstvene djelatnosti.
U tom smislu se kao problem istraživanja postavlja poslovna politika otpremničke
tvrtke i njena uloga u poslovanju otpremničke tvrtke čijom bi se analizom poslovanja
generirala alternativna rješenja za daljnju profitabilnost i nastavak poslovanja.
Sukladno problemu istraživanja postavljen je i predmet istraživanja a to je istražiti
temeljne značajke špedicije i špeditera te definirati i analizirati poslovanje špediterske tvrtke
Famik d.o.o. te utvrditi važnost analize u odnosu na odabir nove poslovne politike koja bi
omogućila daljnji razvoj tvrtke Famik d.o.o.
Problem i predmet istraživanja odnose se na realne objekte istraživanja a to su analiza
rada špediterskih tvrtki te analiza poslovanja špediterske tvrtke Famik d.o.o., Poreč.
1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze
S obzirom na predmet i objekt istraživanja te njihovu kompleksnost i zahtjevnost
temeljna radna hipoteza glasi: na osnovu spoznaja o špediciji općenito i znanstvenih
činjenica o analizi poslovanja poduzeća Famik d.o.o., razlučiti temeljni potencijal tvrtke kako
bi se dalo kvalitetan odgovor na promjene poslovnog okruženja uvjetovane vanjskim
čimbenicima te promjenama poslovne politike odgovoriti na izazove novih poslovnih uvjeta.
3
Tako postavljena temeljna hipoteza implicira više pomoćnih hipoteza:
1) Konzistentnim spoznajama o pojmovima špedicije i špeditera, vrstama i
temeljnim poslovima meñunarodnog špeditera, načinima rada te poslovnoj politici špediterske
tvrtke, moguće je odrediti važnost špeditera kao gospodarstvenog stručnjaka,
2) Primjereno poznavanje temeljnih značajki o osnivanju, djelatnosti i razvoju
tvrtke Famik d.o.o. omogućava detaljni prikaz poduzeća od njegovog osnivanja do danas,
3) Objektivne spoznaje o internim i eksternim čimbenicima poslovanja tvrtke
Famik d.o.o. dobivene na temelju njihove detaljne analize omogućuju ocjenu stupnja
efikasnosti poslovanja,
4) Primjerenim poznavanjem aktivnosti te činjenica kako tvrtka konstantno treba
unaprijeñivati svoju poslovnu politiku, dati su prijedlozi aktivnosti i mjera za unaprijeñenje
poslovanja tvrtke Famik d.o.o.
1.3. Svrha i ciljevi istraživanja
Stalni razvoj te stalne promjene u suvremenim poslovnim okruženjima, državnim i
meñunarodnim pravnim i političkim sustavima dovodi do svrhe i ciljeva istraživanja.
Svrha istraživanja je istražiti, analizirati te prikazati sve važnije relevantne značajke
poslovne politike i funkcioniranja špediterske tvrtke Famik d.o.o.
Cilj istraživanja je analizirati i obrazložiti važnost analiziranja poslovanja kako bi se
mogle predložiti aktivnosti te osigurala podloga za donošenje poslovnih odluka u tvrtci Famik
d.o.o.
4
Kako bi se svrha i cilj rada ostvarili, nalaže se potreba za odgovorima na slijedeća
pitanja:
1) Koje su teorijske znakovitosti špedicije i špeditera?
2) Koje su važnije značajke osnivanja, djelatnosti i razvoja tvrtke Famik d.o.o.?
3) Kakvi su rezultati analize poslovanja tvrtke Famik d.o.o.?
4) Kakvi su prijedlozi mjera i aktivnosti za nastavak i unaprijeñenje poslovanja špediterske
tvrtke Famik d.o.o.?
1.4. Znanstvene metode
U znanstvenom istraživanju, formuliranju i prezentiranju ovog diplomskog rada
korištene su u odgovarajućim kombinacijama slijedeće znanstvene metode: metode analize i
sinteze, indukcije i dedukcije, deskripcije i kompilacije, metoda klasifikacije, apstrakcije i
konkretizacije, generalizacije i specijalizacije, metoda promatranja kao i povijesna metoda, te
komparativne metode.
Prilikom analize poslovanja poduzeća, potrebna je odgovarajuća informacijska podloga,
pa se postupak analize izvršio na temelju podataka iz financijskih izvještaja i ostalih dostupnih
podataka o tvrtci Famik d.o.o.
1.5. Struktura rada
Diplomski rad je sistematiziran tako da se sastoji od pet meñusobno povezanih dijelova,
vodeći računa o njihovoj kompleksnosti i važnosti odnosno uvodnog dijela, razrade teme i
zaključka.
U prvom dijelu UVODU, definirani su osnovni problem istraživanja, predmet i objekt
istraživanja, radna i pomoćne hipoteze. Takoñer je utvrñena i svrha i cilj istraživanja te su
predstavljene metode istraživanja i struktura rada.
U drugom dijelu diplomskog rada, pod naslovom MEðUNARODNO
OTPREMNIŠTVO - ŠPEDICIJA objašnjeni su temeljni pojmovi špedicije i špeditera,
meñunarodne špedicije i špeditera te su obrazloženi temeljni poslovi meñunarodnog špeditera.
5
Takoñer su objašnjeni načini poslovanja i odreñivanje cijena usluga u špediterskom
poslovanju te je prikazan slučaj iz prakse u vidu formiranja cijene usluge na primjeru carinjenja
automobila prije ulaska Republike Hrvatske u EU te sadašnji način poslovanja.
Treći dio ovog diplomskog rada nosi naslov FAMIK D.O.O. – TEMELJNE
ZNAČAJKE te su u njemu prikazane glavne značajke o osnivanju, razvoju i djelatnostima
tvrtke Famik d.o.o., dat je prikaz organizacijske strukture i bitnih karakteristika poslovanja.
Takoñer je opisano poslovanje sa pravnim i i fizičkim osobama.
U četvrtom dijelu pod naslovom ANALIZA POSLOVANJA TVRTKE FAMIK
D.O.O. analiziraju se čimbenici poslovanja tvrtke Famik d.o.o., radi se analiza financijskih
pokazatelja poslovanja, usporedba sa prethodnim godinama te se na temelju iskazanih
trendova, predlažu mogućnosti u budućem poslovanju.
Posljednji peti dio, ZAKLJUČAK, obuhvaća sintezu rezultata istraživanja kojima je
dokazivana postavljena radna hipoteza.
6
2. MEðUNARODNO OTPREMNIŠTVO – ŠPEDICIJA
U ovom poglavlju obuhvaćene su četiri cjeline kojima su obrazloženi osnovni pojmovi
ove tematike te je dat primjer iz prakse: 1) pojam i vrste špedicije i špeditera, 2) temeljni i
specijalni poslovi meñunarodnog špeditera, 3) način poslovanja i odreñivanje cijena usluga, 4)
formiranje cijena usluga na primjeru carinjenja automobila.
2.1. Pojam i vrste špedicije i špeditera
Riječ špedicija potiče od latinske riječi «expedire», što u doslovnom prijevodu znači
«odriješiti», «urediti», dok se u praktičnoj primjeni prevodi s «otpremiti», «otposlati».1
U hrvatskoj teoriji i praksi istodobno se rabe izrazi špedicija i otpremništvo, odnosno
špediter i otpremnik. Izrazi špedicija i špediter rabe se kao udomaćene riječi u praksi hrvatskih
špeditera (otpremnika).2
U znanstvenim i stručnim djelima domaćih i stranih autora pojmovi špedicija i špediter
različito su definirani. Ne ulazeći u razliku pojedinih definicija kao najadekvatnija prihvatit će
se definicija prof.dr. Ante Turine prema kojoj je špedicija:3 specijalizirana privredna
djelatnost koja se bavi organizacijom otpreme robe i drugim poslovima koji su sa tim u
vezi. Špediciju obavlja špediter, a to je privrednik, pravna ili fizička osoba koja se
isključivo i obrtimice bavi organizacijom otpreme robe svojih komitenata pomoću vozara
i drugim poslovima koji su sa tim u vezi.
Iako navedene definicije odražavaju bit pojmova «špedicija» i «špediter», potrebna je
suptilnija analiza tih pojmova posebice u kontaktu optimalnog funkcioniranja
vanjskotrgovinskog i prometnog sustava.4
Pod poslovima meñunarodne špedicije podrazumijevaju se gospodarske (privredne)
usluge vanjskotrgovinskog prometa, odnosno poslovi: otpreme robe iz vlastite u strane zemlje
(izvozna špedicija), dopreme robe iz starnih u vlastitu zemlju (uvozna špedicija) i provoza robe
izmeñu stranih preko vlastite zemlje ( provozna ili tranzitna špedicija) koje obavljaju 1 Zelenika, R.:Špediterovo pravo, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2001., p.23 2 Ibidem str. 24. 3 Turina A.:Meñunarodna špedicija I. knjiga, Viša pomorska škola u Rijeci, Rijeka 1965., str. 25 4 Zelenika R.:Meñunarodna špedicija, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 1996., str. 51
7
meñunarodni špediteri te obavljanje drugih propisanih ili uobičajenih specijalnih ( sporednih)
poslova i radnji u svezi s otpremom, dopremom ili provozom (tranzitom) robe.
Meñunarodni je špediter gospodarstvenik (privrednik), pravna ili fizička osoba
registrirana za obavljanje poslova vanjskotrgovinskog prometa, koja isključivo i u obliku
stalnog zanimanja sklapa u svoje ime i za tuñi račun (kao komisionar), u tuñe ime i za tuñi
račun (kao agent) i u svoje ime i za svoj račun (kao samostalni gospodarstvenik), ugovore
potrebne pri organiziranju otpreme (izvoz), dopreme (uvoza) i provoza (tranzita) robe svojih
nalogodavaca s pomoću vozara i obavlja druge propisane ili uobičajene specijalne (sporedne)
poslove i radnje u vezi s otpremom, dopremom i provozom robe.5
Špediciju, dakle, možemo podijeliti prema teritorijalnom djelokrugu rada pa tako
razlikujemo:
1) Nacionalnu špediciju – poslovanje ove špedicije dijeli se na čisti tip špediterske
službe (otpreme i dopreme) u nacionalnom prometu i mješoviti tip špeditersko-prijevozne
službe kojom se bave tvrtke za špediciju i prijevoz robe. Ona se pritom služi isključivo
domaćim prijevoznim sredstvima i prometom robe unutar zemlje.
2) Meñunarodnu špediciju – predmet poslovanja ove špedicije je pružanje
špediterskih usluga u unutrašnjem i meñunarodnom prometu robe. Ona se pritom bavi
organiziranjem otpreme robe u druge države, dopremom robe iz stranih država te
provozom robe izmeñu stranih država preko vlastite države. Takoñer obavlja i razne druge
ekonomsko-pravne poslove vezane uz otpremu, dopremu i provoz robe.
To je, dakle, podjela samo prema teritorijalnom djelokrugu koju ćemo u ovom
diplomskom radu smatrati osnovnom zbog toga što se tvrtka Famik d.o.o. kao osnovnom
djelatnošću bavi isključivo meñunarodnom špedicijom ali ne posjeduje vlastita prijevozna
sredstva za transport robe.
5 Zelenika, R.:Špediterovo pravo, op. cit. str. 27.
8
Osim te podjele, postoji više stajališta prema kojima se špedicija može podijeliti na
vrste a glavna stajališta za odreñivanje uže specijalnosti špedicije su:6
- osnovno obilježje poslovanja (lučka, kontinentalna i granična špedicija)
- obujam poslovanja (velike, male i srednje špediterske tvrtke)
- najčešće korišteno prijevozno sredstvo (pomorska, željeznička, riječna, kamionska i
zrakoplovna špedicija)
- vrsta prijevoza (brzovozna, sporovozna, ekspresna, vagonska, denčana, zbirna,
masovna i čarteraška špedicija)
- predmet otpreme (špedicija drva, željezne rudače, namještaja, masovnog tereta itd.).
Vrlo se rijetko meñunarodni špediteri specijaliziraju samo za jednu od spomenutih vrsta
pa se tako i kod nas u Hrvatskoj meñunarodni špediteri gotovo redovito bave svim vrstama
meñunarodne špedicije (otpremom, dopremom, provozom).
Ako bismo prema ovim glavnim stajalištima odredili koji je tip meñunarodne špedicije,
špediterska tvrtka koja je predmet analize, može se reći da je to meñunarodna špedicija koja se
isključivo bavi carinskim zastupanjem prilikom carinjenja robe.
Takoñer je kontinentalna špedicija (obavlja sve poslove u carinskim ispostavama unutar
zemlje) te mala špediterska tvrtka po obujmu poslovanja koja gotovo isključivo surañuje sa
vozarima (cestovni prijevoz).
Predmet otpreme, dopreme i provoza može biti bilo koja roba u skladu sa Carinskim
zakonom i dokumentacijom koja se prilaže prilikom uvoza odreñene robe.
2.2. Temeljni i specijalni poslovi meñunarodnog špeditera
Zadaci ili obveze špeditera mogu se sistematizirati prema pripadnosti odreñenih obveza
pojedinih faza izvršenja ugovora o špediciji. Osnovni zadatak špeditera je da u svakoj prilici
postupa kako to zahtjevaju interesi nalogodavca i sa pažnjom dobrog gospodarstvenika.
6 Andrijanić, I..Aržek, Z., Prebežac, D., Zelenik, R.: Transportno i špeditersko poslovanje, Mikrorad, Ekonomski fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2001., str. 199.
9
Takoñer, meñunarodni špediter je tu da oslobodi svojega nalogodavatelja (izvoznika,
uvoznika, proizvoñača...) cjelokupnog napora i brige oko otpreme, dopreme i provoza robe u
meñunarodnome prometu kako bi nalogodavatelj svu pozornost mogao koncentrirati na svoju
osnovnu djelatnost.
U provedbi tog zadatka meñunarodni se špediter susreće sa raznovrsnim, kompleksnim i
brojnim poslovima bez kojih ne bi mogli optimalno funkcionirati suvremeni vanjskotrgovinski
i prometni sustavi.7
U skladu sa time postoje poslovi koje možemo svrstati u opće skupine s obzirom na
opis rada i djelovanja navedenih kao poslove meñunarodnog špeditera.
Poslove meñunarodnog špeditera bismo, respektirajući i drugačije pristupe klasifikaciji,
mogli najprimjerenije sistematizirati u dvije skupine:8
1) temeljne špediterske poslove i 2) specijalne špediterske poslove.
1) Temeljni špediterski poslovi
- stručni savjeti i sudjelovanje u pregovorima radi sklapanja ugovora o
meñunarodnoj kupoprodaji
- instradacija
- doziv robe
- sklapanje ugovora o prijevozu robe na klasičan način – uporaba prijevoznog
sredstva jedne prometne grane
- sklapanje ugovora o multimodalnom transportu robe i organiziranje
transporta «od vrata do vrata»
- prihvat robe radi otpreme
- otprema, doprema i provoz u užem smislu
- sklapanje ugovora o ukrcaju, iskrcaju i prekrcaju robe
- sklapanje ugovora o transportnom osiguranju
- sklapanje ugovora o uskladištenju i uskladištenje robe
- ispostavljanje ili pribavljanje prijevoznih i drugih dokumenata
- obavljanje poslova u vezi sa carinjenjem robe
7 Zelenika, R.:Špediterovo pravo, op. cit. str. 50. 8 Ibidem str. 51.
10
- kontrola ispravnosti dokumenata i obračuna vozarine, carine i drugih pristojbi
i troškova
- informiranje nalogodavatelja
Za razliku od temeljnih odnosno osnovnih poslova koje špediter redovito obavlja pri
organiziranju otpreme, dopreme i provoza robe u meñunarodnom prometu, specijalne poslove
meñunarodni špediter obavlja povremeno, od slučaja do slučaja. Dakle, samo u posebnim
prilikama kada pomoću njih kompletira paket svojih usluga u vanjskotrgovinskom i prometnom
sustavu. Skupinu specijalnih poslova meñunarodnog špeditera čine ovi poslovi:9
2) Specijalni špediterski poslovi
- sklapanje ugovora o pakiranju i signiranju i obavljanje tih poslova
- sklapanje ugovora o vaganju i sortiranju i obavljanje tih poslova
- izdavanje jamčevnih (garantnih) pisama
- izdavanje špediterskih potvrda i ostalih FIATA-dokumenata
- uzorkovanje robe
- zastupanje nalogodavatelja u regresnom postupku prema trećim osobama
- zastupanje nalogodavatelja u slučaju zajedničke (generalne) havarije
- ugovorna kontrola kvalitete i kvantitete robe u meñunarodnom prometu
- hranjenje i pojenje živih životinja
- doleñivanje robe
- sajamski poslovi
- lizing (leasing) poslovi
- konsignacijski poslovi
- meñunarodni pomorski prometnoagencijski poslovi
- kreditiranje nalogodavatelja
- otprema, doprema i provoz zbirnog prometa
- drugi propisani ili uobičajeni poslovi u vezi s otpremom, dopremom i
provozom robe.
9 Ibidem str. 52.
11
Kao pravilo u špediterskom poslovanju i izvršavanju djelatnosti te vršenju gore
navedenih špediterskih poslova traži se poznavanje: pravila i tehnika meñunarodne trgovine,
trgovačkih običaja, carinskih propisa, meñunarodnih transportnih propisa, bankarskih, kreditnih
i osiguravajućih poslova.
Svaka promjena gospodarskog, zakonskog ili političkog karaktera u zemljama preko
kojih roba tj. pošiljka treba proći ili u koje se roba uvozi ili iz nje treba izvesti, nalaže posebne
zadatke te vještine i poznavanje prilika na tim tržištima. O tome uvelike ovisi uspjeh u poslu
meñunarodne razmjene robe.
To se posebno ističe sada u promjenjenim uvjetima poslovanja od kada je Hrvatska
članica Europske unije te je potpuno izmjenjen sustav i način poslovanja meñunarodnih
špediterskih tvrtki u RH.
U današnjem poslovanju potpuno je smanjen obujam poslova carinskog zastupanja koje
obavljaju meñunarodne špedicije u Hrvatskoj u odnosu na razdoblje prije ulaska u EU a
pogotovo je to vidljivo u poslovanju špedicija kojima je glavna djelatnost bila carinsko
zastupanje pri prometu roba u uvozu i izvoza sa zemljama članicama EU.
2.3. Način poslovanja i odreñivanje cijene usluga
Pri obavljanju poslova carinskog zastupanja, meñunarodni špediter se obvezuje da će
nalogodavatelju učiniti jedan ili više špediterskih poslova a nalogodavatelj se obvezuje da će
špediteru platiti odreñenu naknadu za usluge, proviziju i naknadu troškova. Špediter se mora
voditi dispozicijom (nalogom) stranke (uvoznika, izvoznika).
Nadalje, špediter je dužan upozoriti nalogodavca na nedostatke u njegovom nalogu, to
se posebno odnosi na one koji ga izlažu većim troškovima i šteti. Ova obveza špeditera zasniva
se na činjenici da je špediter, kad je u pitanju organizacija otpremanja i dopremanja robe,
stručniji od svog nalogodavca pa je kao takav dužan upozoriti po primitku klijentovog naloga
na sve nedostatke istog.
12
Vezano uz zadatak špeditera da postupa po uputama nalogodavca, potrebno je naglasiti
da je špediter dužan pridržavati se uputa nalogodavca o odreñivanju prijevoznog puta,
prijevoznog sredstva i načinu prijevoza. U slučaju da dispozicija ne sadrži upute o prijevoznom
putu, špediter je ovlašten da sam odabere elemente koji će biti najpovoljniji za nalogodavca.
Potrebne carinske radnje špediter obavlja u ime i za račun nalogodavca a obveza je
špeditera da nakon završenog posla odnosno nakon izvršenja nalogodavčeve dispozicije, položi
račun nalogodavcu. Špediterovo polaganje računa predstavlja istodobno i obavještavanje
nalogodavca da je njegov nalog potpuno izvršen.
Svaki špediterski posao podrazumjeva da špediter preuzima obvezu da radi otpreme ili
dopreme odreñene robe zaključi ugovor sa nalogodavcem. Zakonom o carinskom zastupanju
propisana je forma i osnovni elementi dispozicije koju nalogodavac daje špediteru radi
obavljanja carinskog zastupanja pri uvozu ili izvozu robe.
Osnovni elementi dispozicije su: pošiljatelj, primatelj, vrijednost robe, paritet, vrsta
robe, tarifni broj, količina, podrijetlo robe i način zastupanja (izravni ili neizravni)
Uz dispoziciju nalogodavac je dužan špediteru predati sve dokumente potrebne za
uvozno ili izvozno carinjenje u skladu sa carinskim, poreznim i trgovinskim zakonima.
Špediter je dužan izvršiti carinsko zastupanje temeljem dostavljene dokumentacije uz
prethodno pregledavanje dostavljene dokumentacije te je dužan upozoriti nalogodavca ukoliko
postoje nedostaci u istoj.
Cijena špediterskih usluga je drugi važan element ugovora o špediciji.
Odreñivanje cijena špediterskih usluga je osobito složen, stručan i odgovoran posao
meñunarodnih špeditera jer su cijene špediterskih usluga najvažnija osnovica financijske
politike špediterskih tvrtki.10
10 Ibidem., str. 92.
13
U sklopu svoje financijske politike špediterska poduzeća trebaju znanstveno utemeljeno
odrediti tarifnu politiku i njome stimulirati korištenje špediterskih usluga. Stimuliranje
špediterskih usluga može se postići na više načina, a posebice:11
1) Proporcionalnim (linearnim) špediterskim tarifama. To su tarife prema kojima se
izvršene špediterske usluge obračunavaju po istim osnovnim tarifnim stavovima bez obzira na
opseg usluga. Na primjer: cijena organiziranja, otpreme i carinjenja komadnih pošiljaka – po
pošiljci, za svakih započetih 100 kg po 90 novčanih jedinica ili organizacija otpreme i
carinjenja robe u kontejnerima po 20' kontejneru, 150 novčanih jedinica.
2) Degresivnim špediterskim tarifama. Tim se tarifama stimulira veće korištenje
špediterskih usluga, jer se sa porastom špediterskih usluga cijene tih usluga proporcionalno
smanjuju. Na primjer: cijene organiziranja otpreme i carinjenja komadnih pošiljaka – do 100
kg, 50 novčanih jedinica, od 101 do 500 kg, 150 novčanih jedinica, od 501 do 1.000 kg 250
novčanih jedinica, od 1.001 do 3.000 kg 700 novčanih jedinica po pošiljci. Ili, cijene
organiziranja otpreme robe u kontejnerima: za prvih 20 kontejnera po 20' kontejneru cijena je
100 novčanih jedinica,a za svaki daljnji 20' kontejner cijena je 70 novčanih jedinica.
3) Progresivne špediterske tarife. Tim se tarifama manje stimulira korištenje
špediterskih usluga, tj. one postižu učinak obrnut učinku degresivnih tarifa. Vrlo se rijetko
primjenjuju u špediterskoj praksi.
4) Preferencijalne špediterske tarife. Tim se tarifama predviñaju izvjesne olakšice
korisnicima špediterskih usluga u odreñenim slučajevima i pod odreñenim uvjetima. Na
primjer: kreditiranjem korisnika špediterskih usluga ili plasmanom financijskih sredstava u
programe reprodukcijskih cjelina u kojima špediterski partneri imaju važnu ulogu.
Za oblikovanje špediterskih usluga, bez obzira na koji se način odreñuje visina naknada
za špediterske usluge, značajna su ova obilježja: labilnost cijena, utjecaj tržišta na cijene,
relativna neovisnost cijene o vrijednosti robe, neadekvatnosti naknade stvarnoj vrijednosti
usluge, heterogenost usluge za koje se oblikuju cijene i javnost i jednakost primjene tarife.
11 Ibidem.
14
Prilikom odreñivanja cijena usluga carinskog zastupanja prvenstveno se vodi računa o
svim materijalnim troškovima nastalim prilikom obavljanja usluge (carinska garancija,
prijevozni trošak, obrasci, fotokopiranje, telefonski troškovi, poštanski troškovi, bankarski
troškovi i slično) a zatim i cijena usluge rada (carinsko posredovanje).
Materijalni troškovi u strukturi odreñivanja cijene obavljanja usluga carinskog
posredovanja su lako utvrdivi te su ovisni isključivo o tržišnim cijenama uredskog materijala i
drugih eksternih troškova.
S obzirom na vrstu posla, točnije, dali se radi o uvoznim ili izvoznim carinskim
postupcima te vrstom i količinom robe, cijena usluga carinskog posredovanja je različita.
Neki poslovi carinskog zastupanja zahtjevaju višednevno angažiranje djelatnika na
izradi potrebne carinske dokumentacije i pribavljanja primjerice dozvola za uvoze ili izvoze
odreñenih roba te eventualne organizacije transporta istih. S obzirom na navedeno vrši se i
formiranje cijene usluge carinskog posredovanja.
Ova djelatnost nema zakonom propisani cjenik niti je udruženje meñunarodnih
otpremnika na nivou Republike Hrvatske usuglasilo cijenu po jedinici količine tako da je u
segmentu carinskog zastupanja iznos cijene rada stvar ugovora ili pogodbe izmeñu
nalogodavca i pružatelja usluge carinskog zastupanja.
Neki od elemenata u formiranju cijene carinskog zastupanja mogu biti i obujam posla
pojedinog nalogodavca, učestalost potrebe za uslugama carinskog zastupanja, vrijednost robe i
količina robe.
Sve su to elementi koji odreñuju cijenu usluga carinskog zastupanja i u principu su
svaki puta različiti.Cijena usluge carinskog posredovanja, nadalje, može biti odreñena u
apsolutnom iznosu ili u postotku, odnosno promilu od vrijednosti robe. U sklopu svoje
financijske politike, svaka špediterska tvrtka bi trebala konzistentno determinirati cjenovnu
politiku i pokušati njome stimulirati korištenje svojih usluga carinskog zastupanja.
Što se tiče oblikovanja cijene usluge carinskog zastupanja možemo reći da se bez obzira
na koji se način odreñuju visine naknade, karakteristična slijedeća obilježja: labilnost cijena i
utjecaj tržišta na cijene.
15
U situaciji kada je ulaskom Hrvatske u EU obujam poslova carinskog zastupanja znatno
opao, najočitije je vidljiv utjecaj tržišta na cijenu usluga carinskog zastupanja.
Kako se meñunarodna razmjena Hrvatske a osobito Istre u ranijem razdoblju pretežno
orjentirala na zemlje zapadne Europe, tako je ulaskom Hrvatske u EU, većim djelom nestala
potreba za uslugama carinskog zastupanja.
Temeljem te činjenice, cijene usluga carinskog zastupanja bilježe svoj pad.
2.4. Formiranje cijena usluga
Prilikom zastupanja u carinskom postupku uvoza robe često je potrebno prethodno
pribaviti odreñenu dokumentaciju čije ishodovanje košta (državne takse, sanitarne dozvole,
ishodovanje homologacije kod carinjenja automobila i sl.), i na osnovu koje će se u krajnjem
formiranju cijene usluga, odrediti visina cijene.
Visina usluge carinskog zastupanja ovisi i o tome dali je na računu navedena visina
obračunatih uvoznih pristojbi ukoliko je špediter za predmetni posao priložio vlastitu bankovnu
garanciju. Naime, prema Carinskom zakonu, pri carinjenju robe potrebno je podnijeti neki od
oblika jamstva za namirenje carinskog duga.
To može biti bankovna garacija špeditera, bankovna garancija uvoznika, gotovinski
polog, mjenica ili ček. Angažiranje bankovnog jamstva u slučaju uvoza robe, bitno povećava i
samu cijenu ukupnog računa za carinsko zastupanje. Naime, bankovnim jamstvom špeditera
garantira se da će uvozni dug biti plaćen u zakonskom roku od 10 dana.
Ukoliko klijent ne podmiri u tom roku račun prema špediterskoj tvrtki automatski se
iznos carinskog zaduženja, namiruje sa date bankovne garancije špeditera. To spada u rizik
poslovanja te se špediter treba osigurati nekim od oblika naloga za plaćanje (ček, mjenica,
bjanko zadužnica) ili zahtjevati prethodni gotovinski polog radi sigurnosti da će carinske
pristojbe biti pravodobno podmirene, pogotovo ako klijent ima potrebe za većim brojem
uvoznih carinjenja.
16
Nadalje, elementi pri odreñivanju ukupne cijene usluge carinskog zastupanja su: realni
materijalni troškovi, tiskanice, obrasci, zahtjevi, poštanski troškovi te ovisno o mjestu uvoznog
carinjenja i udaljenosti sjedišta špediterske tvrtke i nadležnog carinskog ureda u ovom
postupku, cijena goriva po prijeñenom kilometru.
Element računa je i cijena rada po jedinici vremena. U predmetnom slučaju to je
vrijeme utrošeno na pribavljanje i izradu zakonski propisane dokumentacije za carinjenje robe.
17
3. FAMIK D.O.O. – TEMELJNE ZNAČAJKE
Famik d.o.o. je tvrtka za carinsko zastupanje, posredovanje te unutrašnju i vanjsku
trgovinu te knjigovodstvene i računovodstvene poslove sa sjedištem u gradu Poreču. Osnovne
aktivnosti tvrtke vezane su za špediterske poslove, konkretno carinsko zastupanje a sa
vremenom se poslovanje proširilo i na knjigovodstvene djelatnosti.
U ovom poglavlju je radi sagledavanja temeljnih značajki tvrtke potrebno obraditi ove
tematske jedinice: 1) povijesni prikaz i razvoj tvrtke Famik d.o.o., 2) Struktura i bitne
karakteristike poslovanja, 3) djelatnosti u sklopu tvrtke Famik d.o.o., 4) Kategorije
korisnika, elementi obračuna i visine cijena.
3.1. Povijesni prikaz i razvoj tvrtke Famik d.o.o.
Meñunarodna špedicija Famik d.o.o. je osnovana 1993. godine a aktivno započinje sa
radom 1996. godine, pa je zanimljivo dati kratki pregled općeg razvoja meñunarodne špedicije
kao gospodarske grane u Republici Hrvatskoj.
Iako se špedicija praktično počela razvijati već u XIII. stoljeću, meñunarodna špedicija
je relativno mlada gospodarska djelatnost , koja je u pravom smislu te riječi nastala tek u XIX.
stoljeću, kada se pojavila željeznica i druga suvremena prijevozna sredstva, a meñunarodna
robna razmjena počela razvijati na široj osnovi: veliki opseg roba, šira područja, veće
udaljenosti.12
Postanak i razvoj špedicije na području Republike Hrvatske može se pratiti već od
početka 1900-tih prvo kao filijale zapadnoeuropskih špediterskih tvrtki a kasnije kroz špediciju
u razdoblju dirigiranog gospodarstva i kroz špediciju u razdoblju tržišnog gospodarstva.
Razdoblje dirigiranog gospodarstva se može nazvati razdoblje od 1945. do 1990. godine u
bivšoj Jugoslaviji gdje su se za obavljanje špediterske djelatnosti po tadašnjem ureñenju mogle
registrirati samo pravne osobe.
12 Zelenika, R.: Temelji logističke špedicije, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2005., str. 17.
18
Nakon osamostaljenja Republike Hrvatske i u špediterskoj djelatnosti kao i u svim
ostalim gospodarskim djelatnostima, otvoren je proces liberalizacije i privatizacije tako da su se
za obavljanje špediterske djelatnosti mogle registrirati i fizičke osobe.
U takvim poslovno turbulentnim uvjetima, 25. siječnja 1993. na Trgovačkom sudu u
Rijeci, osnovano je društvo s ograničenom odgovornošću Famik d.o.o. sa sjedištem u gradu
Poreču za tadašnjih samo 8 HRD.
Tako nizak temeljni kapital bio je odreñen tadašnjim poreznim propisima, što je bila
izuzetno velika pomoć s obzirom na tadašnje političke i gospodarske uvjete. Uz još drugih
olakšica koje su tada bile na snazi, mora se istaknuti povoljno uvjeti za osnivanje vlastite
tvrtke u tadašnjem mladom gospodarstvu nove hrvatske države.
Osnivači tvrtke su Antonija Krajina i Mijat Krajina, direktor je bila Antonija Krajina a
tvrtka je do 1996. godine bila u statusu mirovanja. Sa aktivnim radom meñunarodna špedicija
započinje 21.rujna 1996. godine i tada ima samo jednog zaposlenog, a odlukom osnivača od
dana 14. prosinca 1997. godine, izmjenjene su odredbe Društvenog ugovora u dijelu koji se
odnosi na temeljni kapital i temeljni ulog. Tada je odlukom osnivača a u skladu sa novim
zakonskim propisima temeljni kapital povećan na 18.000,00 kuna.
U prvim mjesecima svoga rada obzrom na navedeno, bilo je teško probiti se na tržištu
pružatelja usluga carinskog zastupanja, meñutim, sa vremenom je Famik d.o.o. pronašao svoju
nišu poslovanja specijalizirajući se za pružanje usluga carinskog zastupanja pretežito fizičkim
osobama a onda i sve većem broju obrtnika i malih poduzetnika.
Prvih nekoliko godina je tvrtka imala samo jednog djelatnika sa licencom za rad na
poslovima carinskog zastupanja. Rastom obujma poslovanja nastala je potreba za povećanjem
broja radnika.
Puni naziv tvrtke je Famik d.o.o. za meñunarodno otpremništvo i trgovinu a registrirane
djelatnosti u sklopu poslovanja tvrtke su slijedeće:
- Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini
- Trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama
- Trgovina na malo izvan prodavaonica
- Prateće i pomoćne djelatnosti u prometu
- Poslovanje nekretninama
19
- Meñunarodno otpremništvo
- Računovodstveni i knjigovodstveni poslovi
Tvrtka Famik d.o.o. je do danas ostala pri svojoj osnovnoj djelatnosti meñunarodnog
otpremništva uz postepeni razvoj djelatnosti računovodstvenih i knjigovodstvenih poslova.
3.2. Struktura i bitne karakteristike poslovanja
Poslovi tvrtke Famik d.o.o. u početku su bili vezani samo za zastupanje poduzeća i
obrta te fizičkih osoba pri uvozu, izvozu, provozu i reexportu. U početku Famik d.o.o. imao je
dva klijenta ali je polako stjecao nove klijente zahvaljujući pružanju brze, kvalitetne i jeftinije
usluge u odnosu na tadašnje špedicije u okruženju.
Napominjem da je mjesto obavljanja djelatnosti turističko mjesto sa manje od 20.000
stanovnika te je pretežno orijentirano na pružanje usluga u turizmu te trgovačkim djelatnostima
sezonskog karaktera.
Tvrtka se zbog svega navedenog odlučila baviti isključivo djelatnošću carinskog
zastupanja u carinskom postupku bez nabavljanja vlastitog voznog parka jer nije ocijenila da bi
bila konkurentna na tržištu pružatelja usluga prijevoza.
Skoro sve prihode tvrtka ostvaruje iz poslova carinskog zastupanja pa su na tim
poslovima zaposleni svi djelatnici tvrtke koji su ujedno i carinski zastupnici sa položenim
otpremničkim državnim ispitom.
Tvrtci Famik d.o.o. je naknadno definirana organizacijskim jedinicama s aspekta
objekta tj. s obzirom na izvršavanje dvaju djelatnosti, meñunarodne špedicije i
računovodstvenih i knjigovodstvenih poslova. Naime povećanjem obujma posla u primarnoj
djelatnosti, došlo je do odluke o samostalnom voñenju knjigovodstva za vlastite potrebe a
nakon toga se pružila mogućnost i razvoja druge djelatnosti računovodstvenih i
knjigovodstvenih djelatnosti za klijente.
20
Bez obzira što je riječ o maloj tvrtci, može se reći da je ona strukturirana na osnovu
divizijskog oblika organizacijske strukture. Navedeni oblik rezultat je i neminovnosti u razvoju
gospodarskog subjekta te je posljedica složenosti poslovanja koja nameće i nova poslovna
organizacijska rješenja.
Forma ovakve organizacijske strukture tvrtke Famik d.o.o. prikazana je na slijedećoj
shemi:
Shema 1. Organizacijski grafikon strukture tvrtke Famik d.o.o.
Izvor: Dokumentacija tvrtke Famik d.o.o. (obradio student)
Organizacijska struktura slijedi poduzetničke ciljeve, a oni proizilaze iz poduzetničke
strategije.13 Strategija tvrtke osnovana je sa jednim ciljem a to je postati zdrava tvrtka koja će
prosperirati i rasti u budućnosti.
13 Sikavica, P., Novak, M.:Poslovna organizacija, Informator, Zagreb, 1993., str.140.
21
3.3. Djelatnosti u sklopu Famik d.o.o.
Osnovne djelatnosti u sklopu tvrtke Famik d.o.o. su meñunarodno otpremništvo i
knjigovodstvo.
Uz djelatnost meñunarodnog otpremništva vezani su svi poslovi vezani oko stručnih
savjeta, sudjelovanja u organizaciji transporta robe, kontrola ispravnosti dokumenata,
obavljanje poslova u vezi sa carinjenjem robe, obračun vozarine, carine i drugih pristojbi i
troškova te informiranje nalogodavca.
Pri pružanju usluge meñunarodnog otpremništva treba voditi računa o kvaliteti i brzini
izvršenja usluge, mogućnosti skraćenja postupaka u svrhu smanjenja troškova klijentima.
Knjigovodstvena djelatnost je novi smjer u kojem se kreće poslovanje tvrtke. Razlog
tome je nedavno pristupanje Hrvatske u Europsku uniju. Naime, djelatnost carinskog
zastupanja se članstvom u EU bitno promijenila. Područje na kojem Famik d.o.o. nudi usluge
carinskog zastupanja ograničeno je na istarsku županiju koja je privredno i geografski bila više
vezana uz zemlje okruženja, Italiju i Sloveniju.
Samim članstvom u EU ukinute su carine te je iz tog razloga poslovna orijentacija
tvrtke Famik d.o.o. prebačena na djelatnost pružanja knjigovodstvenih i računovodstvenih
usluga. Na tom polju se tvrtka polako pozicionira sa trenutačno malim brojem klijenata.
U perspektivi je i eventualni razvoj ostalih srodnih djelatnosti iz registracije tvrtke kao
što je poslovanje nekretninama te trgovinom na veliko i malo.
22
3.4. Kategorije korisnika, elementi obračuna i visine cijena u poslovanju sa
fizičkim i pravnim osobama
Kategorije korisnika kojima tvrtka Famik d.o.o. pruža usluge carinskog zastupanja su
pravne osobe (trgovačka društva), obrti te fizičke osobe.
Trgovačko društvo je pravna osoba koja nastaje aktom o osnivanju ili ugovorom
izmeñu dva ili više osnivača društva, kojim udružuju kapital da bi se pod istom tvrtkom
samostalno i trajno obavljala gospodarska djelatnost radi stjecanja dobiti. Trgovačka društva se
pojavljuju u obliku društva osoba ili društva kapitala.14
Obrtnik je fizička osoba koja samostalno i trajno obavlja jednu ili više dopuštenih
gospodarskih djelatnosti radi postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili
pružanjem usluga na tržištu.15
Bez obzira na kategoriju korisnika, obračun visine cijena usluga carinskog zastupanja
vrši se na isti način. Prilikom obračuna i odreñivanja visine cijene, vodi se računa o tome da
formirana cijena bude konkurentna u odnosu na cijene srodnih ponuñača istovrsnih usluga a da
bude dovoljno visoka da osigura rentabilno poslovanje.
Odluka se donosi nakon detaljne analize informacija sa različitih područja (vanjskih i
unutarnjih) u cilju osiguranja dovoljnog obujma prometa a samim time i rentabilnog
poslovanja.
Pri tome je potrebno primjeniti i znanja iz tržišta i cijena. Njen predmet su upravo
analiza odreñenosti potražnje, ponude i cijena i identifikacija uvjeta pod kojima se tržište
očituje kao efikasan mehanizam regulacije privrednih procesa, a gdje su granice njegove
efikasnosti, odnosno gdje tržišni mehanizam sam po sebi ne može po definiciji osigurati
optimalna rješenja i zakonito dovodi do odstupanja od njih.16
14 Horvat ð., Tintor Ž.,: Poduzetnička ekonomija, Trgovačka akademija, Zagreb, 2006., str. 32. 15 Ibidem, str. 37. 16 Jurin, S., Šohinger, J.: Teorija tržišta i cijena, Globus, Zagreb, 1990.,str. 7.
23
4. ANALIZA POSLOVANJA TVRTKE FAMIK D.O.O.
Pri poslovnoj analizi tvrtke analiziraju se interni i eksterni čimbenici poslovanja.
Tematske jedinice za navedeno su:
1) Financijski pokazatelji poslovanja tvrtke Famik d.o.o., 2) Analiza financijskih
pokazatelja poslovanja tvrtke Famik d.o.o., 3) Usporedba poslovnih rezultata sa
prethodnih nekoliko godina, i 4) Mogućnosti u budućem poslovanju na temelju iskazanih
trendova.
Za potrebe ovog diplomskog rada prikazuju se bilance i računi dobiti i gubitka za
razdoblje od 2010. do 2012. godine tvrtke Famik d.o.o. uz napomenu da su isti izmjenjeni zbog
zaštite poslovne tajne tvrtke.
4.1. Financijski pokazatelji poslovanja
Za podrobnu analizu bilance tvrtke dajemo podatak dobiven iz financijskih izvještaja
tvrtke Famik d.o.o. kroz posljednje tri godine.
Osnovne spoznaje o poslovanju tvrtke razmotrene su na temelju podataka iz njegovih
financijskih izvještaja (bilanca i i račun dobiti i gubitka). Na temelju podataka dobivenih iz
priloženih izvještaja, moguće je izvršiti analizu imovine i izvora imovine, kao i analizu
poslovnog rezultata i troškova.
4.1.1. Bilanca Famik d.o.o.
Bilanca je sustavni računovodstveni pregled stanja imovine,dugova (obveza) društva i
vlasničke glavnice na odreñeni dan. Svrha joj je predočiti financijsko stanje, odnosno
financijski položaj poduzetnika na taj dan. Svaki poduzetnik, bez obzira na veličinu, sastavlja
bilancu jednom godišnje, potkraj godine, ali prema potrebama to može biti tromjesečno ili čak
mjesečno.17
Bilancu tvrtke čine, dakle, aktiva i pasiva. Ukupna aktiva predstavlja ukupnu imovinu
tvrtke i jednaka je ukupnoj pasivi tj. izvorima imovine. Slijedi njihova analiza.
17 Horvat ð., Tintor Ž., op.cit., str. 171.
24
Imovina je ukupna vrijednost resursa ili prava kojima poduzetnik raspolaže i njima se
koristi kako bi ostvario gospodarsku aktivnost od koje očekuje da će mu donijeti ekonomsku
korist. Prema pojavnom obliku, imovina može biti novac, stvari, prava i potraživanja, te aktivna
vremenska razgraničenja, a prema funkciji kojoj služi imovina se dijeli na dugotrajnu (stalnu
imovinu) i kratkotrajnu (tekuću imovinu).18
Kontinuitet poslovanja može se osigurati jedino stalnim angažiranjem imovine u
poslovnom procesu i to angažiranjem imovine odreñenog obujma i odreñene strukture kako bi
se ostvarili zacrtani ciljevi tvrtke. Uravnoteženost izmeñu dugotrajne i kratkotrajne imovine
ima bitno značenje za ekonomiju svake tvrtke.19
Imovina se analizira kroz obujam koji prikazuje dinamiku kretanja kroz promatrano
razdoblje od 2010. do 2012. godine te kroz njenu strukturu koja pokazuje od kojih dijelova i u
kojim omjerima je imovina sastavljena.
Druga bitna kategorija bilance su obveze. Obveze nazivamo i dugovima a obuhvaćaju
tuñi kapital što ga je poduzetnik, u nedostatku vlastitog, pribavio od drugih. Pbveze mogu
nastati posudbom novca na tržištu kapitala, nabavom opreme, materijala ili roba od dobavljača
te silom zakon. Razlikujemo dugoročne i kratkoročne obveze te pasivna vremenska
razgraničenja.20
Glavnica je sinonim vlastitog, odnosno vlasničkog kapitala, glavničara. Obuhvaća
ukupna poduzetnikova ulaganja u poduzetnički pothvat. Tijekom poslovanja, glavnica se može
povećati dodatnim ulaganjem vlasnika ili pak ostvarenom dobiti, a smanjit će se povlačenjem
uloga vlasnika i ostvarenim gubitkom.21
Financijski izvještaji su sastavljeni u skladu sa Zakonom o računovodstvu,
meñunarodnim računovodstvenim standardima, računovodstvenim politikama tvrtke i drugim
važnim propisima.
18 Ibidem. 19 Popović, Ž., Vitezić, N.:Revizija i analiza – instrument uspješnog donošenja poslovnih odluka, HRZFD, Zagreb, 2000., str. 279. 20 Horvat, ð., Tintor, Ž.,: op.cit. str. 171. 21 Ibidem.
25
U nastavku je dat pregled skraćene bilance po stanju na dan 31.12.2010. do 2012.
godine.
Tablica 1. Pregled skraćene bilance po stanju 31.12. od 2010. - 2012. godine - u kunama bez lipa - Red. broj
POZICIJA BILANCE 31.12. 2010.
% učešća
31.12. 2011.
% učešća
31.12. 2012.
% učešća
AKTIVA A POTRAZ. ZA UPISANI, A NEUPL.
KAPITAL
B DUGOTRAJNA IMOVINA (Stalna sredstva)
29.617 13,09 27.733 12,92 20.849 10,65
I Nematerijalna imovina
II Materijalna imovina 29.617 13,09 27.733 12,92 20849 10,65
C KRATKOTRAJNA IMOVINA (Obrtna sredstva)
196..677 86,91 186.934 87,08 174.979 89,35
I Potraživanja 124.108 54,84 147.591 68,75 144.251 73,66
II Financijska imovina 17.006 7,51 25.130 11,71 20.507 10,47
III Novac na računu i u blagajni 55.563
24,56 14.213 6,62 10.221 5,23
D UKUPNA AKTIVA 226.294 100,00 214.667 100,00 195.828 100,00
PASIVA A KAPITAL I REZERVE 181.578 80,24 164.882 78,80 143.675 73,37
I Upisani kapital 44.000 19,44 44.000 20,49 44.000 22,46
II Zadržana dobit 70.659 31,22 102.012 47.52 86.343 44,09
III Dobitak tekuće godine 66.919 29,58 18.870 8,79 13.332 6,81
B KRATKOROČNE OBVEZE 44.716 19,76 49.785 23,19 52.153 26,62
C UKUPNA PASIVA 226.294 100,00 214.667 100,00 195.828 100,00
Izvor: Bilanca tvrtke Famik d.o.o (obradio student)
Pri analizi bilance tvrtke Famik d.o.o. polazimo prvenstveno od analize imovine. U
slijedećoj tablici broj 2. prikazani su podaci o veličini imovine na dan 31.12.
26
Tablica 2. Podaci o veličini imovine na dan 31.12. -u kunama bez lipa-
Red.
br.
OPIS 2010. 2011. 2012. Bazni index
2011./2010. 2012./2010.
1.
Dugotrajna
imovina
29.617
27.733
20.849
93,64
70,39
2.
Kratkotrajna
imovina
196.677
186.934
174.979
95,05
88,96
3.
Ukupna aktiva
226.294
214.667
195.828
94,86
86,54
Izvor: Bilanca tvrtke Famik d.o.o. (obradio student)
Ukupna aktiva u promatranom razdoblju smanjila se je 13,46 % i to podjednako u obje
kategorije dugotrajne i kratkotrajne imovine. Razlog smanjenja dugotrajne imovine leži u
smanjenju investicija u osnovna sredstva.
Kratkotrajna imovina takoñer bilježi pad u promatranom razdoblju za 13,57 %
prvenstveno zbog povećanja troškova poslovanja.
Isto tako prikazom strukture imovine u niže navedenoj tablici 3. možemo uočiti koliki je
omjer dugotrajne i kratkotrajne imovine u tvrtci Famik d.o.o.. Pri tome se može uočiti da je
omjer dugotrajne i kratkotrajne imovine u tvrtci u 2012. godini 11:89 u korist kratkotrajne
imovine.
27
Tablica 3. Struktura imovine - u %-
Red.
br.
OPIS 2010. 2011. 2012. Verižni index
2011./2010. 2012./2011.
1.
Dugotrajna
imovina
13,09
12,92
10,65
93,64
75,18
2.
Kratkotrajna
imovina
86,91
87,08
89,35
95,05
93,60
3.
Ukupna aktiva
100
100
100
94,86
91,22
Izvor: Bilanca tvrtke Famik d.o.o. (obradio student)
Pad obujma dugotrajne imovine sa 13,09 % učešća u ukupnoj imovini za 2010. godinu
na 10,65 % u ukupnoj imovini za 2012. godinu je uslijedilo radi redovnog obračuna
amortizacije osnovnih sredstava.
Pri analizi dugotrajne imovine, analiziramo obujam i strukturu dugotrajne imovine.
Prema Zakonu o računovodstvu, dugotrajna imovina je podijeljena na četiri osnovne skupine:22
1) Nematerijalnu imovinu
2) Materijalnu imovinu
3) Financijsku imovinu
4) Potraživanja
U promatranom razdoblju nisu izvršene nikakve veće investicije koje bi djelovale na
rast dugotrajne imovine. Iz pregleda skraćene bilance vidljivo je da tvrtka ne posjeduje drugu
imovinu osim materijalne imovine. Kako se tvrtka krajem promatranog razdoblja namjerava
aktivirati u području druge registrirane djelatnosti (knjigovodstvene i računovodstvene usluge),
namjera je ulaganje u računalni program kao buduću nematerijalnu imovinu.
22 Popović, Ž., Vitezić, N., op.cit., str. 285.
28
Pri daljnjoj analizi bilance potrebno je analizirati i kratkotrajnu imovinu. Kad se govori
o obrtajima imovine i njenoj transformaciji iz jednog u drugi pojavni oblik onda se u prvom
redu misli na kratkotrajnu imovinu (obrtna sredstva).23
Ona obuhvaća novac, stvari i prava koja unutar jedne godine mijenjaju svoj pojavni
oblik pa se s obzirom na svoje obrtaje još naziva i obrtnim sredstvom. Kratkotrajna imovina
prema zakonu o računovodstvu, podjeljena je na četiri osnovne skupine: zalihe, potraživanja
koja dospjevaju do jedne godine, financijska imovina koja može biti unovčena do jedne godine
i novac u banci i blagajni.
Tablica 4. Analiza obujma kratkotrajne imovine -u kunama bez lipa-
Redni br. OPIS 2010. 2011. 2012. Bazni index
2011./2010. 2012./2010.
1.
POTRAŽIVANJA
124.108
147.591
144.251
118,92
116,23
2.
FINANCIJSKA IMOVINA
17.006
25.130
20.507
147,77
120,58
3.
NOVAC NA RAČUNU I U BLAGAJNI
55.563
14.213
10.221
25,57
18,39
4.
UKUPNO
196.677
186.934
174.979
95,05
88,97
Izvor: Bilanca tvrtke Famik d.o.o. (obradio student)
Analizom podataka iz tablice br. 4. uočavamo da je tvrtka u 2012. godini raspolagala sa
11,03 % manje obrtnih sredstava u odnosu na početak promatranog razdoblja. Što se tiče
potraživanja, ona se u većini otprilike oko 70 % odnose na potraživanja od klijenata za
podmirivanje njihova duga prema carini. Naime, kako se unutar djelatnosti špedicije u tvrtki
najviše vrše poslovi vezani za carinjenje, stavka potraživanja čini značajan obujam koji tvrtci
predstavlja uglavnom prolaznu stavku i ne čini prihod tvrtke.
23 Ibidem., str. 322.
29
Dakle, tu stavku kao i sveukupna obrtna sredstva u kojima najviše učešća imaju
potraživanja, treba razmatrati sa velikom rezervom, pažljivo analizirati ili eliminirati utjacaj
koje prolazne stavke stvaraju u analizama. U računovodstvu se pod izvorima imovine prikazuje
pasiva tvrtke. S obzirom na mogućnost raspolaganja pribavljenim kapitalom, odnosno na
eventualnu obvezu njegova vraćanja, možemo razlikovati trajne izvore sredstava (kapital
tvrtke) i dugove (sredstva sa obvezom vraćanja).
Kapital tvrtke je trajni izvor sredstava, tvrtka nema obvezu povrata kapitala onima od
kojih ga je primila sve dok tvrtka postoji. Još se naziva i vlastiti kapital i predstavlja
najkvalitetniji izvor financiranja. Što se tiče izvora sredstava sa obvezom vraćanja, to su:
dugoročna rezerviranja, dugoročne obveze, kratkoročne obveze i pasivna vremenska
razgraničenja.
Kroz promatrano razdoblje poslovne aktivnosti tvrtke Famik d.o.o., uočavamo pad
ukupnog obujma pasive. Takvom padu doprinijela je i odluka uprave tvrtke da djelomično
isplati zadržanu dobit iz prethodnih godina jer su se za to stekli uvjeti (financijska sredstva na
računu tvrtke). Drugi uzrok padu je i naznaka ekonomske krize koja je zahvatila i područje
tvrtkine djelatnosti.
Navedeno se može uočiti iz tablice dinamike obujma pasive u nastavku.
Tablica 5. Dinamika obujma pasive -u kunama bez lipa-
Redni br. OPIS 2010. 2011. 2012. Bazni index
2011./2010. 2012./2010.
1.
KAPITAL I REZERVE
181.578
164.902
143.675
90,82
79,12
2.
KRATKOROČNE OBVEZE
44.716
49.785
52.153
111,34
116,63
3.
UKUPNA PASIVA
226.294
214.667
195.828
94,86
86,53
Izvor: Bilanca tvrtke Famik d.o.o. (obradio student)
30
4.1.2. Račun dobiti i gubitka
Račun dobiti i gubitka iskazuje uspješnost poslovanja poduzetnika u odreñenom
razdoblju, mjeren ostvarenim financijskim rezultatom koji se utvrñuje na temelju ostvarenih
prihoda i rashoda.
Prihodi su povećanje ekonomskih koristi poduzetnika tijekom razdoblja, a nastali su
povećanjem imovine ili smanjenjem obveza kojima se povećava glavnica, osim povećanja
glavnice koja se odnosi na doprinose sudionika u glavnici. Prihode uobičajeno djelimo na
poslovne prihode, financijske prihode i izvanredne prihode.
Sa druge strane, rashodi su smanjenje ekonomskih koristi tijekom obračunskog
razdoblja u obliku odljeva ili iscrpljenja sredstava ili stvaranja obveza, što posljedično smanjuje
glavnicu, osim one u svezi sa raspodjelom glavnice sudionicima. Kao i u prihoda, rashode
djelimo na poslovne rashode, financijske rashode i izvanredne rashode.
Razlika izmeñu prihoda i rashoda može biti dobit. Dobit je pozitivan financijski rezultat
poslovanja poduzetnika u odreñenom razdoblju.
Dobit je razlika izmeñu većih prihoda od rashoda iskazanih u računu dobiti i gubitka, a
predočuje se kao dobit prije oporezivanja (bruto dobit) a nakon oporezivanja, kao dobit nakon
oporezivanja (neto dobit).
Gubitak je negativan financijski rezultat poduzetnika u odreñenom razdoblju te se
pokazuje kao gubitak prije oporezivanja a nakon oporezivanja, kao gubitak nakon
oporezivanja.24
Analiza računa dobiti i gubitka predstavlja planiranje i kontrolu poslovnih aktivnosti
unutar svake pojedine tvrtke pa tako i unutar tvrtke Famik d.o.o. što je ključni čimbenik u
prikazu financijskih pokazatelja kako bi se odabrala strategija sa ciljem uspješnog poslovanja.
24 Horvat, ð., Tintor, Ž.,: op.cit. str.174.
31
Dakle, proračunu troškova i njihovoj strukturi potrebno je posvetiti maksimalnu
pozornost jer poduzetnik mora dobro poznavati troškove jer će se samo tako moći prilagoñavati
tržišnim uvjetima.25
Kao što bilanca daje uvid u cjelokupno stanje tvrtke tako račun dobiti i gubitka
predstavlja ključnu informaciju o obujmu poslovanja i visini troškova te je mjerilo uspješnosti
same tvrtke.
U tablici broj 6. prikazanoj na slijedećoj stranici, dajemo prikaz računa dobiti i gubitka
u razdoblju od 01.01.2010. do 31.12.2012. godine.
Tablica 6. Ostvareni rezultat poslovanja kroz skraćeni račun dobiti i gubitka za
razdoblje
od 01.01.2010. do 31.12.2012. godine. -u kunama bez lipa-
Red.
br.
POZICIJA I-XII
2010.
I-XII
2011.
I-XII
2012.
1. Prihodi iz osnovne djelatnosti 416.379 335.018 329.373
2. Rashodi osnovne djelatnosti 336.260 317.555 321.252
3. Prihodi iz drugih aktivnosti 8.312 6.252 8.544
4. Rashodi drugih aktivnosti 107 102 -
5. UKUPNI PRIHODI 424.691 341.270 337.917
6. UKUPNI RASHODI 336.367 317.657 321.252
7.1. Dobit prije oporezivanja 88.324 23.613 16.665 7.
7.2. Gubitak prije oporezivanja - - -
8. Porez na dobit ili gubitak 17.665 4.723 3.333
11.1. DOBIT POSLOVNE GODINE
(red.br.9.1. – 10.)
70659 18.890 13.332 9.
11.2. GUBITAK POSLOVNE GODINE
(red. br. 9.2. – 10, 10 – 9.1.)
Izvor: Iz financijskih izvještaja (Bilanca) tvrtke Famik d.o.o. (obradio student)
25 Ibidem., str. 289.
32
Na temelju prikazanog računa dobiti i gubitka vidljivo je da u svim promatranim
godinama, ukupan financijski rezultat bilježi pozitivan predznak ali je takoñer vidljivo i
njegovo smanjenje u apsolutnom iznosu.
Tablica 7. Formiranje financijskog rezultata -u kunama bez lipa-
Redni br. OPIS 2010. 2011. 2012. Bazni index
2011./2010. 2012./2010.
1.
UKUPNI PRIHODI
424.691
341.270
337.917
80,36
79,57
2.
UKUPNI
RASHODI
336.367
317.657
321.252
94,44
95,51
3.
FINANCIJSKI
REZULTAT
88.324
23.613
16.665
26,73
18,87
Izvor: Iz RDG-a tvrtke Famik d.o.o. (obradio student)
Analizom računa dobiti i gubitka u tablici 7. Formiranja financijskog rezultata, dati su
bazni indexi te se kroz njih može promatrati tijek poslovanja. U nastavku, analizom prihoda
tvrtke, uočavamo da se prihodi u promatranom razdoblju odnose samo na djelatnost carinskog
zastupanja koji bilježe pad u promatranom razdoblju i smanjenje u odnosu na baznu godinu od
20,43 %. Financijski prihodi predstavljaju prihode prvenstveno od zateznih kamata a zatim i
redovnih kamata po sredstvima na poslovnom računu tvrtke.
Ipak, ti prihodi nemaju pretjerani utjecaj na promatrano razdoblje, iznose malen udio u
ukupnom prihodu te stoga nije potrebno na njih usmjeriti veću pozornost.
Što se tiče rashodovne strane ovog računa dobiti i gubitka, nju uvelike čine troškovi
radne snage te materijalni troškovi. Za analizu financijskog rezultata u nastavku imamo tablicu
obujma ukupnih troškova.
33
Tablica 8. Obujam ukupnih troškova i pojedinih vidova troškova
-u kunama bez lipa-
Redni br. OPIS 2010. 2011. 2012. Bazni index
2011./2010. 2012./2010.
1. Troškovi materijala
20.741 23.745 23.937 114,48 115,41
2. Troškovi usluga - vanjski
59.776 55.812 50.369 85,19 76,88
3. Trošak osoblja
233.593 215.311 214.784 93,37 84,26
4. Amortizacija 1.883 1.883 6.884 0 365,58
5. Ostali troškovi 20.267 20.804 25.278 102,65 124,72
6. Financijski trošak 107 102 - 95,32 0
7. UKUPNI TROŠKOVI
336.367 317.657 321.252 94,44 95,51
Izvor: Bilanca analitike tvrtke (obradio student)
Svrha analize troškova je u mogućnosti njihova minimiziranja. Svakako treba istaknuti
da svako smanjenje pojedinog troška istovremeno znači i apsolutno smanjenje ukupnih
troškova. Analiza troškova ne odnosi se samo na ispitivanje već ostvarenih troškova. Iako je to
nužno radi kontrole troškova i utvrñivanja uzroka njihova nastajanja, nego već u prvom redu,
na ispitivanje troškova koji tek trebaju nastati. Pod analizom obujma troškova podrazumjeva se
ispitivanje troškova kao cjeline, a pod analizom ispitivanje strukture troškova s aspekta
sastavnih djelova.26
Rashodi su iznosi koji se nadoknañuju iz ostvarenog prihoda. Ukupni troškovi tvrtke
Famik d.o.o. u 2010. godini iznosili su više za 4,49 % u odnosu na 2012. godinu ali ipak ne
značajnije. U analiziranom razdoblju uočava se da su troškovi radne snage u blagom padu.
Naime, jedan djelatnik je sredinom 2010. godine napustio tvrtku a to se blago odrazilo na
visinu te vrste troška.
26 Popović, Ž., Vitezić, N., op.cit., str. 239.
34
Uvid u strukturu ukupnih troškova kroz promatrano razdoblje prikazuje niže navedena
tablica 9.
Tablica 9. Struktura ukupnih troškova i pojedinih vidova troškova
-u %-
Redni br. OPIS 2010. 2011. 2012.
1. Troškovi materijala 6,17 7,48 7,45
2. Troškovi usluga - vanjski 17,77 17,57 15,68
3. Trošak osoblja 69,45 67,78 66,86
4. Amortizacija 0,50 0,59 2,04
5. Ostali troškovi 6,08 6,55 7,97
6. Financijski trošak 0,03 0,03 -
7. UKUPN0 100 100 100
Izvor: Bilanca analitike tvrtke (obradio student)
Isto tako, osim što je jedan zaposlenik 2010. godine napustio tvrtku, odlukom uprave
izvršena je nabavka računalne opreme zbog otvaranja nove poslovnice, a ista je u cijelosti
otpisana istekom poreznog razdoblja. U istom razdoblju, nešto su povećani i ostali troškovi.
Naime, odlukom Carinske uprave, u cilju organizacijskih promjena, sa 01.07.2012.
godine , ukinuta je Carinska Ispostava Poreč te je tvrtka bila primorana uzeti u najam poslovni
ured u Bujama. To je povećalo troškove te poslovne godine unatoč pokušaju uprave da smanji
neke od dotadašnjih troškova.
35
4.2. Analiza financijskih pokazatelja
Neizostavni instrument pri analizi financijskih izvještaja su pokazatelji. Jednostavnost
njihova oblikovanja dovodi do nepreglednog mnoštva različitih pokazatelja. Njima se nastoje
upoznati i izmjeriti pojedina obilježja poslovanja. Stoga se hijerarhijom predupravljačkih
veličina nudi odgovor na pitanje izbora pokazatelja i rješenje problema rangiranja pokazatelja
tj. koji su pokazatelji važniji i zašto. Ove predupravljačke veličine temelje se na slijedu ciljeva
tvrtke. Pojedine razine hijerarhije predupravljačkih veličina odražavaju hijerarhiju važnosti
pojedinih dimenzija uspješnosti poslovanja i naglašavaju njihov vremenski okvir: za stvaranje
suda o izgledima za dugotrajnu efikasnost najvažnije je ocjeniti stupanj izgradnje potencijala i
dok je za ocjenu tekuće efikasnosti dovoljno istražiti stupanj očuvanja i povećane supstitucije,
likvidnost je ekonomičnost poslovanja.27
Osnovni cilj financijske funkcije u tvrtci je očuvanje likvidnosti i financijske stabilnosti,
dok je temeljni cilj menadžmenta tvrtke usklañivanje aktivnosti financiranja sa vizijom,
ciljevima i strategijom tvrtke, te drugim funkcijama u gospodarskom subjektu.
Prema tome, menadžment kao temelj svog odlučivanja upotrebljava sljedeće
pokazatelje: pokazatelje uspješnosti (produktivnost, ekonomičnost i rentabilnost), pokazatelj
likvidnosti, pokazatelj financijske stabilnosti, pokazatelj zaduženosti i pokazatelje aktivnosti.
O brzini i kvaliteti poslovnih odluka ovisi i poslovna uspješnost, pa je poslovna
uspješnost najbolji pokazatelj kvalitete menadžmenta. Ako poñemo od te ekonomske logike,
onda se mjerenjem poslovne uspješnosti zapravo mjeri i ekonomska efikasnost poslovnih
odluka. Samo dobrim odlukama menadžment može ostvariti najviši cilj poslovanja.28
27 Osmanagić Bedenik, N.: Analiza poslovanja temeljem godišnjih financijskih izvješća, RRIF, Zagreb, ožujak 2003., 3., str. 64. 28 Holjevac, A.: Analizom do poslovne odluke – ključ poslovne uspješnosti, RRIF, Zagreb, svibanj 2004., 5., str 68.
36
4.2.1. Pokazatelj profitabilnosti
Pokazatelji profitabilnosti mjere povrat uloženog kapitala, što se smatra najvišom
upravljačkom djelotvornošću.29 Pokazatelji profitabilnosti podjeljeni su u dvije skupine:
1) pokazatelji koji profit prikazuju kao postotak prihoda od prodaje i
2) pokazatelji koji profit izražavaju kao povrat povezan sa iskorištenjem resursa.
U svrhu analize profitabilnosti, profit se iskazuje kao profit prije kamata i poreza.
Razlog za isključivanje plaćenih kamata na zajmove iz pokazatelja profitabilnosti leži u namjeri
da se pokazatelji usmjere na učinak odluka vezanih za konkretno poslovanje, radije nego na
financijske odluke. Pokazatelji profitabilnosti najčešće se temelje takoñer na dobiti prije
oporezivanja kako bi se isključio poremećaj do kojeg bi došlo u slučaju primjene pravila
oporezivanja pri izračunavanju oporezive dobiti različitih društava.30
Na temelju podataka dobivenih od tvrtke Famik d.o.o. u kontekstu pokazatelja
profitabilnosti razmotreni su pokazatelji marža profita i rentabilnosti. Naime, pri računanju
pokazatelja rentabilnosti u nazivniku pokazatelja mogu se koristiti prosječna stanja ili stanja iz
bilance. Marža profita računa se na temelju podataka iz računa dobiti i gubitka (Tablica 6.).
Tablica 10. Marža profita -u kunama bez lipa-
Redni br. OPIS 2010. 2011. 2012.
1.
BRUTO DOBIT
88.324
23.613
16.665
2.
UKUPNI PRIHOD
424.691
341.270
337.917
3.
MARŽA PROFITA
20,80 %
6,92 %
4,93 %
Izvor: Iz financijskih izvještaja (RDG) tvrtke Famik d.o.o. (obradio student)
29 Žager, K., Vašiček, V., Žager L.: Računovodstvo za neračunovoñe s osnovama računovodstva, RIF, Zagreb, 2001., str 163. 30 http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/P/Pokazatelji-profitabilnosti
37
Navedeni pokazatelji pokazuju tendenciju pada marže profita. Ako se taj pokazatelj
pomnoži sa koeficijentom obrta ukupne imovine, to će rezultirati pokazateljem rentabilnosti
imovine. Rentabilnost imovine moguće je povećati povećanjem marže profita ili povećanjem
koeficijenta obrta.
Rentabilnost imovine prikazana je u tablici 11., iz koje se uočava da tvrtka ostvaruje
visoke stope rentabilnosti sa tendencijom smanjivanja.
Tablica 11. Rentabilnost imovine -u kunama bez lipa-
Redni br. OPIS 2010. 2011. 2012.
1.
BRUTO DOBIT
88.324
23.613
16.665
2.
IMOVINA
226.294
214.667
195.828
3.
RENTABILNOST
IMOVINE
39,03 %
10,99 %
8,51 %
Izvor: Iz financijskih izvještaja (RDG) tvrtke Famik d.o.o. (obradio student)
Osim rentabilnosti imovine tj. ukupnog korištenog kapitala, moguće je izračunati i
rentabilnost vlastitog kapitala tj. glavnice iz tablice 12. rentabilnost kapitala.
Tablica 12. Rentabilnost kapitala -u kunama bez lipa-
Redni br. OPIS 2010. 2011. 2012.
1.
BRUTO DOBIT
88.324
23.613
16.665
2.
GLAVNICA
181.518
164.882
143.675
3.
RENTABILNOST
IMOVINE
48,64 %
14,32 %
11,60 %
Izvor: Iz financijskih izvještaja (RDG) tvrtke Famik d.o.o. (obradio student)
38
Vidljiva je visoka stopa rentabilnosti vlastitog kapitala. Osim toga, više su od stopa
rentabilnosti imovine, što znači da se u ovom slučaju isplati koristiti tuñim kapitalom. Visoka
stopa rentabilnosti vlastitog kapitala posljedica je djelom i neisplatom zadržane dobiti iz
prethodnih godina.
4.2.2. Pokazatelj korištenja imovine
Što se pokazatelja korištenja imovine tiče, ona se promatra kroz rentabilnost ukupne
imovine. Rentabilnost prometa (koeficijent dobiti) je bitan čimbenik rentabilnosti ukupnog
ulaganja. Poznata je matematička relacija Du Pontovog sustava pokazatelja prema kojoj se
rentabilnost ukupnog ulaganja dobiva kao umnožak rentabilnosti prometa i koeficijenta obrtaja.
To znači kako se povećanjem rentabilnosti prometa (tj. porastom prometa i/ili sniženjem
troškova, tj. uvećanjem dobitka) i/ili koeficijenta obrtanja (racionalnijim korištenjem ukupne
imovine i njenih djelova) izravno utječe na povećanje rentabilnosti ukupnog ulaganja. Ove
činjenice su osobito važne kada se u kraćim vremenskim razdobljima, do kraja poslovne
godine, može ciljanim aktivnostima bitno poboljšati efikasnost poslovanja.31
U promatranom razdoblju iz tablice rentabilnosti imovine (Tablica 11.) vidljivo je da je
najveća stopa bila 2010. godine. Tada je i vrijednost ukupne imovine bila najveća. Razloge
možemo naći u činjenici da je to bila, u prihodovnom smislu, najbolja godina.
Vrijednost osnovnih sredstava je još bila visoka a i naplata iz prethodnog razdoblja je
pokazala pozitivan trend. Trend smanjenja u narednom periodu koeficijenta dobiti u tvrtci
Famik d.o.o. opada uslijed manje stope rasta dobiti u odnosu na stopu rasta prihoda. Ovakav
pad koeficijenta dobiti i pad koeficijenta obrtaja imovine djeluju na smanjenje rentabilnosti
ukupne imovine.
Slijedi zaključak da pokazatelj rentabilnosti za analiziranu tvrtku izražava slabost u
području tržišne efikasnosti.
31 Osmanagić Bedenik, N.: Analiza poslovanja temeljem godišnjih financijskih izvješća, op. cit. str. 63.
39
4.2.3. Pokazatelj likvidnosti
Ti se pokazatelji utvrñuju na temelju podataka obhvaćenih u bilanci. Uobičajeni
pokazatelji likvidnosti su koeficijent ubrzane likvidnosti, koeficijent tekuće likvidnosti i
koeficijent financijske stabilnosti.
Pokazatelj tekuće likvidnosti je omjer ukupnog iznosa tekuće imovine nekog društva i
njegovih ukupnih tekućih obveza. Nizak pokazatelj tekuće likvidnosti ukazuje da društvo
možda nije sposobno platiti buduće račune na vrijeme, posebice ako se okolnosti promjene i
dovedu do sporije novčane naplate. Visoka vrijednost pokazatelja može značiti da postoji
suvišan iznos tekuće imovine te nesposobnost poslovodstva da na odgovarajući način koristi
resurse društva kako bi se utvrdile činjenice, tj. dali je ovaj pokazatelj visok, nizak ili baš
odgovarajući. Analitičari razmatraju čimbenike kao što su prošlost društva, njegovi ciljevi i
pokazatelji tekuće likvidnosti sličnih društava. Općenito je pravilo da se pokazatelj u omjeru
2/1 smatra prihvatljivim za večinu poslovnih subjekata.32
U narednim tablicama prikazani su pokazatelji:1) koeficijent ubrzane likvidnosti, 2)
koeficijent tekuće likvidnosti i 3) koeficijent financijske stabilnosti.
Tablica 13. Koeficijent ubrzane likvidnosti -u kunama bez lipa-
Redni br. OPIS 2010. 2011. 2012.
1.
NOVAC +
POTRAŽIVANJA
196.677
186.934
174.979
2.
KRATKOROČNE
OBVEZE
44.716
49.785
52.153
3.
KOEFICIJENT
UBRZANE LIKVIDNOSTI
4,39 %
3,75 %
3,36 %
Izvor: Iz financijskih izvještaja (Bilanca) tvrtke Famik d.o.o. (obradio student)
32 http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/P/Pokazatelj-tekuce-likvidnosti
40
Tablica 14. Koeficijent tekuće likvidnosti -u kunama bez lipa-
Redni br. OPIS 2010. 2011. 2012.
1.
KRATKOTRAJNA
IMOVINA
196.677
186.934
174.979
2.
KRATKOROČNE
OBVEZE
44.716
49.785
52.153
3.
KOEFICIJENT
TEKUĆE LIKVIDNOSTI
4,39 %
3,75 %
3,36 %
Izvor: Iz financijskih izvještaja (Bilanca) tvrtke Famik d.o.o. (obradio student)
U nastavku je prikazan koeficijent financijske stabilnosti ka treći ključni pokazatelj
likvidnosti tvrtke Famik d.o.o.
Tablica 15. Koeficijent financijske stabilnosti -u kunama bez lipa-
Redni br. OPIS 2010. 2011. 2012.
1.
DUGOTRAJNA
IMOVINA
29.616
27.733
20.849
2.
GLAVNICA +
DUGOROČNE OBVEZE
181.578
164.882
143.675
3.
KOEFICIJENT FINANCIJSKE STABILNOSTI
0,16 %
0,17 %
0,15 %
Izvor: Iz financijskih izvještaja (Bilanca) tvrtke Famik d.o.o. (obradio student)
Na osnovu gore navedenih analiza i računovodstveno prikazanih pokazatelja likvidnosti
tvrtke Famik d.o.o. vrši se slijedeća analiza likvidnosti tvrtke.
41
Svi izračunati pokazatelji upućuju na tendenciju smanjenja likvidnosti u 2012. godini u
odnosu na prethodne godine. To smanjenje likvidnosti proizlazi iz povećanja kratkoročnih
obveza te isto tako smanjenja ukupne kratkotrajne imovine – novac i potraživanja.
Obično se ističe kako koeficijent ubrzane likvidnosti ne bi smio biti manji od jedan, te
kako koeficijent tekuće likvidnosti ne bi smio biti manji od dva. Suprotno tome, koeficijent
financijske stabilnosti, za razliku od ostalih pokazatelja likvidnosti mora uvijek biti manji od
jedan.
Smanjenje koeficijenta financijske stabilnosti, za razliku od ostalih pokazatelja
likvidnosti, pozitivna je tendencija, što znači da se u tom slučaju likvidnost i financijska
stabilnost povećava jer se sve manji dio glavnice i dugoročnih obveza koristi za financiranje
dugotrajne a sve veći dio koristi za financiranje kratkotrajne imovine.
To znači da ako se koeficijent financijske stabilnosti smanjuje, dolazi do povećanja neto
radnog kapitala (razlike kratkotrajne imovine i kratkoročnih obveza). Na temelju svega
prikazanog, možemo zaključiti da je opće stanje likvidnosti u tvrtci Famik d.o.o.
zadovoljavajuće.
4.3. Usporedba poslovnih rezultata sa prethodnih nekoliko godina
Da bi se osigurali uvjeti koji omogućavaju razvoj tvrtke Famik d.o.o. i njezin opstanak
na tržištu, na prvo mjesto stavlja se upravljanje poslovanjem i razvojem. U tom kontekstu,
uočava se značenje analize i usporedbe poslovnih rezultata kroz odreñeni period poslovanja.
Analiza poslovnih rezultata ponajprije je orijentirana na vrijednosne ili novčane podatke
i informacije. Koliko je taj segment važan u uvjetima tržišnog okruženja i tržišta kapitala, čini
se da nije potrebno posebno naglašavati.
Usporedbom poslovnih rezultata teži se i ka pogledu u budućnost i naglašavanju onih
aspekata poslovanja koji su kritični za preživljavanje, a to su, prije svega sigurnost i uspješnost
(efikasnost poslovanja). Promatrana sa financijskog aspekta, analiza poslovanja, za potrebe
42
menadžera, mora obuhvatiti analizu financijskih rezultata, financijskih uvjeta, financijske
strukture i promjena u financijskoj strukturi.33
Analiza financijskih izvještaja, dakle, stvara informacijsku podlogu za potrebe
upravljanja, tj. odlučivanja te osigurava informacije kao temeljni input na osnovu kojeg je
moguće promišljanje i prosuñivanje poslovanja tvrtke u svrhu donošenja odluka.
Meñutim, informacije koje proizilaze iz te analize nisu sveobuhvatne i ne osiguravaju
razmatranje cjeline poslovanja tvrtke. U tom kontekstu uočavaju se odreñena ograničenja u
primjeni analize financijskih rezultata za potrebe upravljanja. Naime, ta analiza osigurava samo
financijske informacije koje iako su vrlo važne za upravljanje, nisu sveobuhvatne.
Možemo reći da i zavisno od korisnika informacija i njegovih interesa naglašava se i
različito značenje pojedinih segmenata ukupne analize financijskih izvještaja.
Financijski pokazatelji, s obzirom na vremensku dimenziju, u osnovi se mogu podjeliti
na dvije skupine. Jedna skupina financijskih pokazatelja obuhvača razmatranje poslovanja
poduzeća unutar odreñenog vremenskog razmaka (najčešće je to godina dana) i temelji se na
podacima iz izvještaja o dobiti (računa dobiti i gubitka), a druga skupina financijskih
pokazatelja odnosi se na točno odreñeni trenutak koji se podudara sa trenutkom sastavljanja
bilance i govori o financijskom položaju poduzeća u tom trenutku.34
Na temelju dosad prikazanih financijskih izvještaja bilance i računa dobiti i gubitka
vidljivo je da tvrtka Famik d.o.o. relativno stabilno posluje. U svim promatranim godinama
tvrtka bilježi pozitivan financijski rezultat.
U baznoj 2010.godini uočavamo da je vrijednost dugotrajne imovine s obzirom na vrstu
djelatnosti bila još relativno visoka. Isto tako vidimo da je tvrtka u toj godini ostvarila i najveću
neto dobit u odnosu na ostale promatrane godine a da su istovremeno i kratkoročne obveze bile
na najnižoj razini.
33 Robson, A. P.: Essential accounting for menagers, Cassel Publishers Ltd., London, 1988., str 99. 34 Davidson, S.,Stickney, C., P., Weil, R.,L.: Financial Accounting, The Dryden Press, Hindsdale, Illinois, 1979., str. 668.
43
Stopa profitabilnosti u baznoj godini bila je 4,39 %. Takva stopa profitabilnosti
osigurava da tvrtka može podmiriti sve kratkoročne i dugoročne obveze a zatim osigurati i
adekvatne naknade vlasnicima tvrtke i adekvatan iznos akumulacije kako bi se tvrtka mogla
dalje razvijati.
U godinama koje slijede nakon bazne godine primjećujemo da je stopa profitabilnosti u
blagom padu prvenstveno iz razloga smanjenja kratkotrajne imovine a zatim i ne investiranja u
dugotrajnu imovinu.
Analizom ukupnih prihoda u promatranom razdoblju od tri godine, primjećujemo da
one bilježe pad u odnosu na baznu godinu te da je njezin osnovni izvor prihoda u obavljanju
djelatnosti carinskog zastupanja.
Kriza na svjetskom tržištu odrazila se i na poslovanje tvrtke Famik d.o.o.. Kriteriji
sigurnosti i uspješnosti u kratkom su roku dovedeni u pitanje. Stoga, iako u manjem obujmu i
sa nižim financijskim rezultatima tvrtka Famik d.o.o. je u promatranom razdoblju uspjela
smanjiti i ukupne troškove poslovanja. u odnosu na baznu godinu.
Navedeno je vidljivo iz tablice obujma troškova i pojedinih vidova troškova. Djelovanje
na visinu troškova omogućeno je time što su troškovi potpuno pod ingerencijom tvrtke pa ih je
lakše nadzirati i korigirati nego prihode, koji su više pod utjecajem vanjskih činitelja (cijena
usluge je pod utjecajem postojanja ponude i potražnje, postojanja ili nepostojanja monopola ili
oligopola, razvijenosti tržišta, vladinih mjera i slično).
Optimalno praćenje troškova omogućuje nadzor i kontrolu nad njima, utvrñivanje
odgovornosti za nastale troškove i djelovanje na njihovu visinu. Odreñeni iznos troškova koji
pripisujemo stanovitom obračunskom razdoblju složen je od niza troškova nastalih u različitim
razdobljima.
Za precizniju usporedbu poslovnih rezultatapotrebno je sastavljati i zvještaj koji govori
o izvorima i upotrebi novca i koji omogućuje utvrñivanje viška raspoloživih ili čak nedostatnih
novčanih sredstava. Upravo izvještaj o novčanim tokovima daje takve informacije i u
interakciji sa ostalim izvještajima daje pravu sliku «zdravstvenog stanja» poduzeća. Nerijetko
se dogaña da tvrtke u računu dobiti i gubitka iskazuju uspješno poslovanje, poslovanje sa
dobitkom, a da de facto imaju problema sa podmirivanjem tekućih obveza.
44
Prihodi i rashodi su obračunske kategorije i evidentiraju se prema temeljnoj
računovodstvenoj pretpostavci nastanka dogañaja, a to znači da se evidentiraju onda kada su
nastali, tj. onda kada su zarañeni, a ne onda kada je uslijedio stvarni primtak ili izdatak novca.
Prema tome, za priznavanje prihoda, nije potreban i stvarni primitak novca i, analogno
tome, rashod ne znači istodobno i izdatak novca.
Osim toga, postoje i primici i izdaci novca koji uopće ne utječu na visinu prihoda i
rashoda kao na primjer, posudba novca. Razumjevanje tih razlika izmeñu primitaka i izdataka
novca i prihoda i rashoda, ključno je i za razumjevanje izvještaja o novčanom toku.
4.4. Mogućnosti u budućem poslovanju na temelju iskazanih trendova
Složenost uvjeta na tržištu prvenstveno upozorava poduzetnika da bi započinjanje
poslovnog pothvata bez plana bio čisti avanturizam. Planiranjem predbiñamo buduće dogañaje,
optimalnu upotrebu vlastitih resursa, vlastito prilagoñavanje uvjetima vanjskog okruženja,
smanjujemo rizike u pothvatu i konačno, utvrñujemo kriterije mjerenja uspješnosti
poduzetničkog pothvata.35
U budućem poslovanju tvrtke Famik d.o.o., planiranje takoñer predstavlja važan
element. Pri tom planiranju moramo uzeti u obzir i niz čimbenika, internih i eksternih. Svrha je
svega toga, zaključiti koje su ključne prednosti tvrtke Famik d.o.o. te koji su njezini ključni
nedostaci.
Pri analizi mogućnosti u budućem poslovanju možemo početi od unutarnje okoline
tvrtke, njezinom području djelovanja i njezinoj konkurenciji. Ovisno o njenom položaju, tvrtka
može više ili manje utjecati na promjene u djelatnosti.
Pretežita djelatnost tvrtke Famik d.o.o. je špedicija ali tvrtka je po nacionalnoj
klasifikaciji djelatnosti svrstana u grupaciju trgovine. Kako na tom području tvrtka nema
trenutno namjeru daljnjeg razvoja, preostaje joj fokusiranje na ostale uslužne djelatnosti u
prvom redu knjigovodstveno-računovodstvene.
35 Horvat, ð., Tintor, Ž.,: op.cit. str. 277.
45
Kako je ulaskom Hrvatske u EU, djelatnost špedicije i carinskog zastupanja na području
djelovanja tvrtke Famik d.o.o. bitno smanjena, to se u narednom periodu tvrtka mora
pozicionirati na tržištu pružatelja knjigovodstveno-računovodstvenih usluga.
U svrhu ostvarenja ciljeva, sistematično i dugoročno, namjerava se razvijati i ljudski
potencijal tvrtke. Novi proizvod tj. usluga, trebala bi biti kritična komponenta rasta tvrtke. Isto
tako postoji svijest o potrebi prihvaćanja novih tehnologija i trendova bitnih za razvoj
poslovanja te traženja inovativnih rješenja za budućnost. Kako su u tvrtci jasno utemeljeni
vizija, misija i ciljevi, ono ima puno veće mogučnosti za uspjeh nego tvrtka bez definiranih
odrednica poslovanja.
S obzirom da upravljanje u tvrtci karakterizira demokratski stil vodstva, moglo bi se
reći da to predstavlja svakako snagu tvrtke i potencijal je budućeg uspjeha. Naime, za
demokratski stil vodstva karakteristično je da voña delegira velik dio ovlasti dok zadržava
konačnu odgovornost, da je rad podjeljen te se rasporeñuje na temelju participacije u donošenju
odluka i da je tijek komunikacije dvosmjeran.
Suvremeni uvjeti poslovanja su toliko složeni da je nemoguće upravljanje uspjehom bez
suvremenih i preciznih instrumenata strategijskog i operativnog planiranja, kontrole,
informiranja i izvještavanja, organiziranja i upravljanja ljudskim potencijalima.36
Špediterske usluge namjenjene su pravnim i fizičkim osobama kojima je potrebna
usluga vezana za dopremu, otpremu ili provoz robe dok je knjigovodstveno-računovodstvena
usluga namjenjena istim tim kategorijama korisnika usluga.
Tvrka Famik d.o.o., u objedinjavanju tih dvaju djelatnosti vidi mogućnost razvoja i
pozitivnog kretanja vlastitog uspjeha. Tvrtci u poslovanju pomaže i dobra komunikacija te
informatička povezanost. Da bi usluge tvrtke bile čim kvalitetnije, tvrtka ulaže svoje resurse i u
obrazovanje svojih zaposlenika financirajući različite tečajeve koji pridonose kvaliteti usluga,
povećavajući know how zaposlenih djelatnika.
36 Osmanagić Bedenik, N.: Analiza poslovanja temeljem godišnjih financijskih izvješća, op. cit. str. 63.
46
Širenje pozitivne klime u tvrtci utječe na zadovoljstvo djelatnika koje i pridonosi
sveukupnom poslovanju. Prema rezultatima dosadašnjih analiza možemo prosuditi da je riječ o
mladoj tvrtci u kojoj se provode sve strategije rasta. Nadam se da će one polučiti pozitivne
pomake u poslovanju i daljnjem razvoju tvrtke Famik d.o.o.
Poslovnu analizu mogućnosti budućeg poslovanja možemo smatrati uvodom u
dijagnozu, terapiju i pronalaženja puteva trajnog uspjeha. Nakon spoznaje situacije tvrtke
putem analize njegovog poslovanja postavlja se pitanje u kojem smjeru povesti tvrtku u daljnji
rast i razvoj.
Poslovna politika špediterskih tvrtki poput ove tvrtke obuhvaća determinirane
konkretne ciljeve za odreñeno vrijeme odnosno instrumente, načela, sredstva, akcije i
pripadajuće resurse i potencijale za ostvarivanje budućih poslovnih ciljeva.
Za menadžment tvrtke Famik d.o.o., značajno je u okviru financijske politike
primjereno upravljanje pokazateljima uspješnosti i stabilnosti poslovanja. Tako nam je od
izuzetne pomoći pri davanju prijedloga mjera za poboljšanje poslovanja kroz financijsku
politiku, prethodna analiza financijskih pokazatelja.
Tvrtka Famik d.o.o. trenutačno se nalazi u situaciji dobre likvidnosti bez zaduženosti ali
smanjene ekonomičnosti i profitabilnosti. Financijska politika treba se usmjeriti isključivo na
proširenje broja klijenata, primatelja usluga carinskog posredovanja i/ili knjigovodstveno-
računovodstvenih usluga.
Politiku financijskih odnosa sa kupcima usluga bi Famik d.o.o. trebao usmjeriti ka cilju
postizanja čim boljih odnosa sa istima, odnosno da se postignu čim bolji uvjeti naplate. Kao
uredan platiša i kvalitetan gospodarski subjekt, Famik d.o.o. ostvaruje već sada niz mogućnosti
i pogodnosti ne samo glede pravno-ekonomskog i financijskog odnosa, već i ustupaka i
pogodnosti nefinancijske prirode.
Tvrtka ne bi smjela zanemariti ni druge odrednice financijske politike koje se odnose na
politiku plasmana financijskih sredstava i politiku raspodjele ukupnog prihoda i dobitka.
47
Pri formiranju cijena svojih špediterskih i knjigovodstveno-računovodstvenih usluga,
tvrtka Famik d.o.o. prati propise i ekonomske mjere koje na njih utječu, uvjete plaćanja u
zemlji i inozemstvu i na temelju toga izrañuje tarifu.
Kako na području obavljanja djelatnosti tvrtke Famik d.o.o., nakon ulaska Hrvatske u
EU i zatvaranja nekoliko carinskih ispostava a istovremeno i nekoliko špediterskih tvrtki u
okruženju tvrtka Famik d.o.o. vidi mogućnost za opstanak jer trenutno postoji samo jedna
konkurentska tvrtka koja pruža isključivo poslove carinskog zastupanja.
Smatramo da u segmentu potpune špeditersko-knjigovodstvene usluge na području
cijele Istarske županije, tvrtka Famik d.o.o. nema konkurencije. Ulaganje u marketing i
promociju bilo bi poželjno obzirom da se tvrtka dosada malo bavila vlastitom promocijom a svi
resursi tvrtke su bili usmjereni na obavljanje isključivo djelatnosti špedicije.
Kako se tvrtka bavi djelatnostima koje su meñusobno usko povezane, ciljanu skupinu
klijenata čine sve tvrtke koje su bile dosadašnji klijenti u području isključivo carinskog
zastupanja. Isto tako, obzirom na uslužno-turističke djelatnosti djelomično i sezonskog
karaktera koje su karakteristične za obalno područje i koje se iznova registriraju početkom
turističke sezone, tvrtka Famik d.o.o. vidi u njima potencijal za svoj rast i razvoj.
48
5. ZAKLJUČAK
Poslovni plan i poslovna politika osnovne su smjernice rasta i razvoja svake tvrtke.
Analizom poslovanja špediterske tvrtke Famik d.o.o. dolazimo do mnogih zaključaka. Tvrtka
Famik d.o.o. mali je gospodarski subjekt koji je započeo svoje djelovanje prije 20. godina.
Osnovana bez poduzetničkog projekta ili biznis plana u cilju pozicioniranja bez
prethodne analize, bez načina, postupka i sredstava kojima se ona namjerava provesti ali sa
poslovnom idejom, očekivanjima i na kraju poslovnim uspjehom.
Sve to možemo zaključiti iz poslovnih analiza temeljem godišnjih financijskih izvještaja koji
imaju osobitu važnost jer na temelju njih spoznajemo ekonomsko i financijsko stanje tvrtke.
Unatoč početku koji je, moramo priznati, bio prilično rizičan, svo ovo vrijeme tvrtka pozitivno
posluje i svojim poslovanjem pridonosi ukupnom razvojnom i ekonomskom boljitku okruženja.
Djelatnost špedicije za koju se kao primarnu djelatnot odlučila tvtka Famik d.o.o.,
možemo definirati kao specijaliziranu privrednu djelatnost koja se bavi organiziranjem
otpreme, dopreme i provoza robe i drugim poslovima sa tim u vezi a obavlja je špediter, a to je
privrednik, pravna ili fizička osoba koja se isključivo i u obliku svoga zanimanja bavi
organizacijom otpreme, dopreme ili provoza robe svojih komitenata pomoću vozara i drugim
poslovima koji su sa tim u vezi.
Za obavljanje ove djelatnosti zakonski je propisana obveza ishodovanja licence kako za
tvrtku, tako i za djelatnike. Ulaganjem u izobrazbu i licenciranje, tvrtka Famik d.o.o. uložila je
velike resurse i napor.
Kako je špediterska djelatnost jedina djelatnost u kojoj su špediterske tvrtke garanti tj.
jamci za namirenje carinskog duga, rizici koje takvo poslovanje nosi su u današnjim kriznim
vremenima pogotovo opasni.
Sa svime time, tvrtka Famik d.o.o. se manje više uspješno nosi svih ovih dvadeset
godina. Turbulentno okružje unutar kojeg tvrtka djeluje konstantno nameće menadžmentu
preispitivanje ciljeva i njihovo mjenjanje nebi li se osigurao rast, razvoj i opstanak tvrtke.
49
Analizirajući eksterno okruženje tvrtka nastoji spoznati i rane signale upozorenja
mogućeg negativnog ali i pozitivnog razvoja. Vanjsko okruženje sagledavalo se i kroz opće
stanje društvenog, sociokulturnog, političkopravnog, gospodarskog, tehničkotehnološkog i
ekološkog razvoja.
Pri tome moramo istaknuti da sve veća globalizacija skraćuje potrebno vrijeme da se
doñe do pravih informacija te uvelike olakšava poslovanje. Ipak, u području usluga carinskog
zastupanja, slobodna trgovina micanjem carinskih barijera, uzdrmala je poslovanje tvrtke
Famik d.o.o. koje većinu prihoda ostvaruje vršeći poslove uvoznog carinjenja iz zemalja EU.
Iako smo u predstavljenoj analizi analizirali samo tri godine poslovanja, vidljivo je da
se zadnjih godina tvrtka bori sa smanjenim obujmom poslovanja koji je izrazit u ovoj za
špeditere prijelomnoj godini. Iz predstavljenih analiza nažalost, nije moguće isčitati podatke za
ovu poslovnu godinu koja još uvijek traje ali tvrtka nastoji prvenstveno orjentacijom na druge
registrirane djelatnosti popraviti svoje stanje i unatoč krizi i dalje poslovati uz rast i razvoj.
Iz tog razloga, tvrtka se polako orjentira na djelatnost knjigovodstveno-
računovodstvenih usluga. Smatram da temeljem dosadašnjeg poslovnog iskustva tvrtke u
pružanju kompletnih vanjskotrgovinskih poslova može uz knjigovodstveno-računovodstvene
usluge zaokružiti poslovnu potrebu svake manje tvrtke ili obrta.
Specijalizacijom na području pružanja usluga podrške pri nabavi, evidentiranju i
isporuci robe neke tvrtke čini poslovnu mogućnost za tvrtku Famik d.o.o.
Da bi tvrtka prosperirala ona mora imati odgovarajuću viziju, misiju i ciljeve koji su
poznati svim djelatnicima u tvrtci. Kratkoročni planovi odnose se na planove od jedne do tri
godine i rebali bi obuhvaćati širenje plasmana usluga uvoñenje novih i inovativnih postojećih
usluga, povećavanje stručnosti zaposlenika na svim razinama u tvrtci, posebno kreativnih i
operativnih menadžera i jačanje pozicije tvrtke na tržištu.
Tvrtka bi trebala osmisliti i svoju marketinšku strategiju koja bi omogućila povećanje
obujma poslovanja. U poslovanju treba imati na umu da inovativne usluge osiguravaju i
budućnost tvrtke.
U svakom slučaju iz svih provedenih analiza možemo zaključiti da tvrtka Famik d.o.o.
ima budućnost ali se za nju sukladno tržištu i zahtjevima tržišta mora izboriti.
50
LITERATURA
1) KNJIGE
1. Andrijanić, I..Aržek, Z., Prebežac, D., Zelenik, R.: Transportno i špeditersko poslovanje, Mikrorad, Ekonomski fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2001.
2. Davidson, S.,Stickney, C., P., Weil, R.,L.: Financial Accounting, The Dryden Press,
Hindsdale, Illinois, 1979. 3. Horvat ð., Tintor Ž.,: Poduzetnička ekonomija, Trgovačka akademija, Zagreb, 2006. 4. Jurin, S., Šohinger, J.: Teorija tržišta i cijena, Globus, Zagreb, 1990. 5. Popović, Ž., Vitezić, N.:Revizija i analiza – instrument uspješnog donošenja poslovnih
odluka, HRZFD, Zagreb, 2000. 6. Robson, A. P.: Essential accounting for menagers, Cassel Publishers Ltd., London,
1988. 7. Sikavica, P., Novak, M.:Poslovna organizacija, Informator, Zagreb, 1993. 8. Turina A.:Meñunarodna špedicija I. knjiga, Viša pomorska škola u Rijeci, Rijeka 1965. 9. Zelenika R.:Meñunarodna špedicija, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 1996. 10. Zelenika, R.:Špediterovo pravo, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2001. 11. Zelenika, R.: Temelji logističke špedicije, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2005. 12. Žager, K., Vašiček, V., Žager L.: Računovodstvo za neračunovoñe s osnovama
računovodstva, RIF, Zagreb, 2001.
51
2) ČLANCI
1. Holjevac, A.: Analizom do poslovne odluke – ključ poslovne uspješnosti, RRIF, Zagreb, svibanj 2004., 5.
2. Osmanagić Bedenik, N.: Analiza poslovanja temeljem godišnjih financijskih izvješća,
RRIF, Zagreb, ožujak 2003. 3.
3) OSTALI IZVORI
1. http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/P/Pokazatelji-profitabilnosti (11.09.2013.) 2. http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/P/Pokazatelj-tekuce-likvidnosti (12.09.2013.)
52
POPIS TABLICA
Redni broj Naslov tablice Stranica
1. Skraćena bilanca po stanju 31.12. od 2010. do 2012. godine
25
2. Podaci o veličini imovine na dan 31.12.
26
3. Struktura imovine
27
4. Analiza obujma kratkotrajne imovine
28
5. Dinamika obujma pasive
29
6. Ostvareni rezultat poslovanja kroz skraćeni račun dobiti i gubitka
za razdoblje od 01.01.2010. do 31.12.2012. godine.
31
7. Formiranje financijskog rezultata
32
8. Obujam ukupnih troškova i pojedinih vidova troškova
33
9. Struktura ukupnih troškova i pojedinih vidova troškova
34
10. Marža profita
36
11. Rentabilnost imovine
37
12. Rentabilnost kapitala
37
13. Koeficijent ubrzane likvidnosti
39
14. Koeficijent tekuće likvidnosti
40
15. Koeficijent financijske stabilnosti
40
53
POPIS SHEMA
Redni broj Naslov tablice Stranica
1. Organizacijski grafikon strukture tvrtke Famik d.o.o.
20
54
I Z J A V A
Kojom izjavljujem da sam diplomski rad sa naslovom ANALIZA POSLOVANJA
ŠPEDITERSKE TVRTKE FAMIK D.O.O. izradio samostalno pod voditeljstvom Prof. dr. sc.
Branke Crnković-Stumpf a pri izradi diplomskog rada pomagao mi je i asistent Jana Crnković.
U radu sam primjenio metodologiju istraživačkog rada i koristio literaturu koja je navedena na
kraju diplomskog rada. Tuñe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje sam
izravno ili parafrazirajući naveo u diplomskom radu na uobičajen, standardan način citirao sam
i povezao sa korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.
Takoñer, izjavljujem da sam suglasan s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta.
Krešimir Krajina
__________________________