2

ALUMNISVEUČILIŠTE VERN’The UniVERNsity

STUDIJ FILMSKOG, TELEVIZIJSKOG I MULTIMEDIJSKOGOBLIKOVANJA 3, 2, 1... kreni!

HULT PRIZE 2016.Suzbijanje siromaštva u svijetu iz centra tehnoloških inovacija

JOINT VENTUREMlade znanstvene nade VERN’a

PROJEKT OBRAD Dijalog obrazovanja i rada

MEDITERRANEAN ISLANDS CONFERENCEViški znanstveni skup u organizaciji Instituta Ivo Pilar i VERN’a

VERN’ SPORT Ususret UniSport Finalsimai Europskim sveučilišnim igrama

06

08

10

12

16

24

30

Godina 7 Travanj 2016.Newsletter Veleučilišta VERN’

3IMPRESUMNakladnik:Grupa VERN d.o.o.Trg bana Josipa Jelačića 310 000 Zagreb

Za nakladnika:Branko Štefanović

Urednik:Tomislav Štuka

Urednički kolegij:Vanja Koljan, Marija Slijepčević, Kristijan Pakšec, Zlatko Herljević

Fotografije:Petar Vučetić, Andro Anić, Ivo Pervan, Thinkstock, Pixabay i ostali

Vizualno oblikovanje:Nataša Hrust

Tisak:Kerschoffset

ALUMNI04 BlIc VIJESTI

05 UVodNIK Privatno-državna suradnička pustolovina

06 SVEUČIlIŠTE VERN’ The UniVERNsity

08 STUdIJ FIlMSKoG, TElEVIZIJSKoG I MUlTIMEdIJSKoG oBlIKoVANJA 3, 2, 1... kreni!

10 HUlT PRIZE 2016.Suzbijanje siromaštva u svijetu iz centra tehnoloških inovacija

12 JoINT VENTUREMlade znanstvene nade VERN’a

14 ERASMUS PRoGRAM - EXPoRT Exploradora dora y los estudiantes con VERN’

16 PRoJEKT oBRAd dijalog obrazovanja i rada

18 PRoMocIJA 2016. Forever Young

20 AlUMNI SToRIESod Ubera do Qushina

22 BIoS PRAKTIKoScentri za razvoj kompetencija

24 MEdITERRANEAN ISlANdS coNFERENcEVeliki interes za viški znanstveni skup u organizaciji Instituta Ivo Pilar i VERN’a

26 VERN’ FoRUM državni proračun i prioriteti ekonomske i fiskalne politike

28 (PoP)KUlTURNI SPoTlIGHTVERN’ovo Ministarstvo kulture predstavlja

30 VERN’ SPoRT Ususret UniSport Finalsima i Europskim sveučilišnim igrama

32 SPoRT I EKoNoMIJAVERN’ovka s crnim pojasom

34 oFF cATHEdRAKreativne industrije

Godina 7 Travanj 2016.Newsletter Veleučilišta VERN’

4

dEKAN VERN’a NA IMENoVAN PREdSJEdNIKoM VIJEćA VElEUČIlIŠTA I VISoKIH ŠKolA RHdekan Veleučilišta VERN’, prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila im-enovan je predsjednikom Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske, na mandat od četiri godine.Naš je dekan na izbornoj skupštini dobio podršku većine predstavnika veleučilišta i visokih škola članova Vijeća, te je time postao prvi predsjednik Vijeća imenovan iz privat-nog sektora visokog obrazovanja. Izborom za predsjednika Vijeća, dekan cvrtila predstavlja veleučilišta i visoke škole u Rektorskom zboru Republike Hrvatske. Vijeće veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske djeluje od 2002., a osno-vano je radi promicanja zajedničkih interesa veleučilišta i visokih škola te razvoja stručnih studija u Hrvatskoj prema standardima i trendovima u europskom sektoru stručnoga visokog obrazovanja. Vijeće čini 15 javnih i 25 privatnih veleučilišta i visokih škola.

PRVA TIMSKA MEdAlJA VERN’ova žENSKoG SPoRTANakon stopostotnog učinka u grupnoj fazi natjecanja i uvjer-ljive pobjede u polufinalu protiv tima Pravnog fakulteta, košarkašice VERN’a su u svojoj drugoj natjecateljskoj se-zoni osvojile titulu sveučilišnih viceprvakinja Grada Zagreba i prvu medalju za VERN’ u ekipnim ženskim sportovima. oslabljene zbog neigranja nekoliko važnih igračica, prije svega bivše hrvatske reprezentativke Emanuele Salopek, naše košarkašice su u finalu unatoč srčanoj igri poražene od trostrukih uzastopnih prvakinja košarkašica Filozof-skog fakulteta. Sastav VERN’a: Katarina Maloča Mrčela, Nika Sarjanović, Karmen Buljat, Ivana Zadro, Alice Bra-jlo, Petra Bule, Mara Lonza, Marina Petonjić i Emanuela Salopek. Trener: Mario Kralj. Pomoćna trenerica: Stana Odak Krasić, voditeljica preddiplomskog studija odnosa s javnošću i studija medija. djevojke, čestitamo!

PREdSJEdNIcA KolINdA GRABAR KITARoVIć ČESTITAlA VERN’ovoj FUTSAl EKIPI NA oSTVARENIM REZUlTATIMAPredsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović u svojemu je Uredu primila VERN’ovu malonogometnu momčad, osvajače naslova prvaka Europskog sveučilišnog prvenstva u futsalu, koje je u kolovozu 2015. održano u Poljskoj. Prijem u Predsjedničkom uredu organiziran je u sk-lopu primanja najuspješnijih sportaša hrvatskih sveučilišta u prošloj akademskoj godini, kojima je predsjednica Grabar Kitarović ovom prilikom i osobno čestitala na ostvarenim rezultatima. Našoj je ekipi dodijeljeno priznanje za izniman doprinos promociji i razvoju akademskog sporta u prošloj akademskoj godini, a naš igrač Kristijan Grbeša primio je i priznanje za najboljeg studenta sportaša u prošloj akadem-skoj godini.

STUdENTIcE VERN’a U ToP 10 NAJBolJIH EURoPSKIH TIMoVA U HoTElSKoM MENAdžMENTUVERN’ove studentice 3. godine preddiplomskog studija Turizma - Magdalena Prša, Kim Antoljak, Matea Šurbek i Marija Zrilić - plasirale su se među ToP 10 najboljih timova na međunarodnom natjecanju EMcup 2016., koje je održano u nizozemskom Masstrichtu. Naše su se kolegice u iznimno jakoj konkurenciji najboljih europskih fakulte-ta iz hotelskog menadžmenta natjecale u razvoju vlas-tite poslovne ideje i vizije, u segmentu realnoga hotelskog poslovanja, koju su morale pretvoriti i u realni proizvod ili uslugu. Budući da se natjecanje održava po principu „I-do-dare-students“ te od natjecatelja zahtijeva da se istaknu odvažnošću i poduzetničkim instinktu te usmjerenosti na postizanje ciljeva, naše kolegice su u razvoju vlastitih ideja morale proći kroz nekoliko različitih tematskih razina, poput pripreme natjecateljskih zadataka, kreiranja priče brenda, pisanja eseja, izrade promotivnog filma, networkinga, natje-cateljskog pitcha, rješavanja poslovnih slučajeva, itd. cilj je ovog natjecanja izgraditi dugoročne odnose i veze između međunarodnih hotelskih brendova i obrazovnih institucija kao platformu za povezivanje mladih stručnjaka iz hotelske industrije. Svakako valja naglasiti da su naše predstavnice bile prvi VERN’ov tim koji je nastupio na ovom natjecanju.

5PRIVATNO-DRžAVNA suradnička pustolovinadogodilo se i to. Nakon što privat-no visoko obrazovanje u RH postoji 16 godina, nakon što je naraslo na cca 8% studentske populacije i na-kon 16 godina izbjegavanja svake suradnje državnog s privatnim sek-torom visokoobrazovnog sustava, na VERN’ovu inicijativu ostvaruje se prvi, iznimno važan projekt, na ko-jem ravnopravno, kao organizacijski partneri surađuju najveća državna i najveća privatna visokoobrazovna ustanova - Sveučilište u Zagrebu i Veleučilište VERN’.

Među mnogim aktivnostima VERN’a, kako onima koje su se događale u razdoblju između dva VERN’uma, tako i ovima koja se događaju sada i koja će se dogodi-ti u skoroj budućnosti, a o kojima ćete čitati u ovome broju, izdvajam projekt oBRAd, što je akronim od obrazovanje i rad, i posvećujem mu uvodnik smatrajući da pokrenuta suradnja između državnog i pri-vatnog sektora u visokom obrazo-vanju na ovako značajnom projektu zaslužuje posebno mjesto.

Piše: Branko Štefanović, predsjednik Upravnog vijeća VERN’a

o samome projektu čitat ćete u zasebnom članku. Ja ću ovdje o spomenutoj suradnji.

Kažu da prve laste ne čine proljeće. Ali kažu i to da se po jutru dan poznaje. osobno sam u više navrata, u službenim i neslužbenim kontak-tima s čelnicima državnih visokih učilišta i u medijskim nastupima, predlagao da s puta kontraproduk-tivne, nezdrave blokovske konkuren-cije po liniji privatno-državno, koja, kada je u pitanju visokoobrazovni sustav i naročito njegovi konzumenti, tj. studenti, ne vodi ničemu dobrome, skrenemo na put konstruktivne i produktivne suradnje, put sinergije koja će donijeti korist cjelokupnom sustavu, podižući razinu kvalitete i u privatnom, i u državnom sektoru. Nije išlo. Bez ikakvih problema os-tvarivali smo projektne suradnje s ostalim europskim sveučilištima, što državnim, što privatnim, ali ne i s hrvatskim.

Sve dok nije došlo do promjene na čelu našega najvećeg i po mnogočemu

UVODNIK

najznačajnijeg sveučilišta - Sveučilišta u Zagrebu. Novi rektor, prof. damir Boras, okrenuo je ploču. Razgovarali smo s punim obostranim razumijevanjem, generirali neophod-no međusobno povjerenje i potpisali sporazum o suradnji na projektu oBRAd, koji je kao zamisao rođen na VERN’u i koji će logistički, or-ganizacijski i programski odraditi VERN’, a kojem će punu sadržajnu i promocijsku potporu, uz Hrvat-sku udrugu poslodavaca, pružiti Sveučilište u Zagrebu. Svaka čast, i njima i nama.

Ako, se dakle po jutru dan poznaje, ovo je najava daljnjih privatno-državnih suradničkih pustolovina, a onda su, usudim se reći, pred nama osjetno bolji i ljepši dani za visoko-obrazovni sustav u cjelini.

6

The UniVERNsity

Sveučilište VERN’

Prerastanje u moderno, inovativno i poduzetničko sveučilište jedan je od ključnih razvojnih ciljeva zacrtanih u VERN’ovoj razvojnoj strategiji. Započeti proces osnivanja sveučilišta prvi

je korak prema jednoj novoj razini djelovanja VERN’a kao visokoobrazovne institucije koja će objediniti i stručne i sveučilišne obrazovne programe.

Razgovarao: Tomislav Štuka

o koncepciji i perspektivama Sveu-čilišta VERN’ razgovarali smo s aka-demskim čelnikom VERN’a prof. dr. sc. Vlatkom cvrtilom.

Profesore Cvrtila, postaje li VERN’ sveučilište?

S obzirom na dosadašnja iskustva u izvođenju studijskih programa i dostig-nute visokoobrazovne standarde veri-ficirane od hrvatskih i međunarodnih akreditacijskih ustanova, čini se pot-puno logičnim da se VERN’ otvori pre-ma jednoj novoj razini visokog obrazo-vanja, a to je sveučilište.

Prateći europske i svjetske trend-ove, očigledno je da se visoko obra-zovanje mijenja u smjeru sve većeg prilagođavanja zahtjevima tržišita. danas su zahtjevi poslovnog i javnog sektora u smislu znanja i vještina potrebnih za uspješno obavljanje različitih vrsta poslova sve dinamičniji, i možemo reći da jedan ovakav iskorak prema sveučilišnim programima može adekvatnije odgovoriti na potrebe su-vremenog svijeta u kojem živimo. Bit-no je naglasiti da je VERN’ u svome dosadašnjem radu pokazao visoku vi-talnost svojih studijskih programa koji su redovito pratili globalne trendove, ali često i bili avangarda u određenim

područjima, te tako omogućavali stu-dentima stjecanje kompetencija koje su ih mogle legitimirati na tržištu rada. Sve to akumulirano iskustvo dobar je temelj za pokretanje procesa prerastanja u sveučilište. Napravljena je studija izvodljivosti na temelju koje smo održali različite tipove raspra-va i konzultacija i krenuli u proces. Također, napravljena je i SWoT anal-iza koja je pokazala da je prerastanje u sveučilište potez koji će VERN’ usm-jeriti prema novoj razini djelovanja utemeljenoj na najboljoj praksi europ-skih i svjetskih sveučilišta.

Kako će biti koncipiranonovo sveučilište?

VERN’ već sada pokriva tri područja (društveno, tehničko i umjetničko), pa je logična orijentacija da se upravo u ta tri područja pristupi oblikovanju i razvijanju novih studijskih programa.

Sveučilište će u konačnici ponuditi kompletnu vertikalu studijskih programa počevši s preddiplom-skim programima, na-

kon čega će slijediti programi diplomskim i poslijediplomske ra-zine.Sva već postojeća dobra, pozitivna iskustva koja se tiču funkcionalnos-ti i efikasnosti upravljanja, odnosa prema studentima, metoda i načina izvođenja nastave, kao i ukupnog standarda korisničkog zadovoljstva bit će ugrađena u nove sveučilišne studi-jske programe, naravno uz dodatna unaprjeđenja prema pozitivnim iskust-vima inozemnih sveučilišta s kojima već surađujemo.

Kako će izgledati novi sveučilišni studijski programi?

Novi studijski programi sadržavat će ključne paradigme iz područja koja se trenutno proučavaju i poučavaju na vodećim svjetskim sveučilištima. cilj nam je razvijati inovativne pro-grame koji će osigurati sadržaje stimulativne za razvoj kompetencija i uspješno zapošljavanje. Isto tako, nas-tojimo razvijati programe koji gledaju naprijed, prema budućnosti, prema onome što će biti aktualno sljedećih desetljeća.

7

Pratimo i analiziramo ključne pro-cese i dinamiku u nama interesantnim područjima koja će sigurno egzistirati u budućnosti. To znači da će naši stu-denti kada završe svoje studije imati upravo one kompetencije koje će zahti-jevati tržište. U tom smislu interesant-ni su nam studiji koji će biti interdis-ciplinarno koncipirani i pozicionirani u određenim obrazovnim nišama koje kod nas još nisu dovoljno prepoznate i to prvenstveno u područjima kreativnih industrija, komunikologije i medija te tehničkih i ekonomskih znanosti.

Na novim sveučilišnim studijima planiramo realne upisne kvote koje će osiguravati kvalitetan rad sa stu-dentima i fokusira-nost na sadržaje koji su danas odraz vodećih trendova u pojedinim područjima. dakle, kreiramo programe za obrazo-vanje kadrova za kojima će, vjerujemo, biti velika potražnja u budućnosti.

Bitno je napomenuti da će novi pro-grami biti u usklađeni s konceptom cjeloživotnog obrazovanja i učenja. Studenti će moći stjecati vještine i navike daljnjeg učenja, što znači da ćemo uz formalne programe, studen-tima po cijeloj obrazovnoj vertikali nuditi i druge programe koji će im omogućavati cjeloživotno učenje tije-kom, ali posebice nakon završetka for-malnih razina obrazovanja.

Kako će se prerastanje u sveučilište odraziti na postojeće stručne studije?

Planiramo da ‘novi’ i ‘stari’ studiji budu skladno uklopljeni te da se međusobno podržavaju i sinergijski razvijaju.

Studentima želimo ponuditi obje op-cije, a dobra međunarodna iskustva sveučilišta koja istovremeno izvode sveučilišne i stručne programe pot-vrda su da je to moguće i da se jedni i drugi programi mogu izvoditi na vrlo visokoj razini.

Kada možemo očekivati početak izvođenja tzv. tranzicijskih studijskih programa?

očekujemo da se prvi partnerski studi-jski program na VERN’u počne izvodi-ti u akademskoj godini 2017./18., na-kon čega će slijediti dinamičan razvoj usklađen sa zakonskom regulativom.

8

3, 2, 1… KRENI!

Filmsko, televizijsko i multimedijsko oblikovanje

Prvi krug prijemnih ispita za novopokrenuti VERN’ov studij Filmskog, televizijskog i multimedijskog oblikovanja izazvao je znatan interes među kandidatima sa specifičnim interesima za audiovizualno oblikovanje. o koncepciji i perspektivama studija, kao i o

dojmovima s netom održanoga prijemnog ispita razgovaramo s voditeljicom studija dr. sc. ozanom Ramljak i članovima stručne prosudbene komisije.

„ovaj je studij po načinu na koji je zamišljen i strukturiran, ali i po načinu na koji će biti izvođen, poprilična novost u hrvatskom visokom obrazo-vanju. Postavljen je vrlo široko kako bi integrirao spoznaje iz tri glavna seg-menta - filma, televizije i multimedije - te osigurao temeljna znanja i vještine studentima koji imaju najširi interes prema onome što se danas popularno naziva kreativnim industrijama. Također, studij bi trebao osposobiti stu-dente za čitav niz samostalnih stručnih zvanja u kreativnim industrijama, kao i omogućiti preciznije artikuliranje njihovih afiniteta i njihovo profiliranje za nekakve uže audiovizualne speci-jalnosti koje će dalje razvijati u pro-fesionalnom radu ili na diplomskim studijima. ovaj studij pomaže studen-tima da sagledaju cjelinu kreativnih industrija iz perspektive nekoga tko je osposobljen za oblikovanje audiovi-zualnih sadržaja, aplikativnih u skoro svim sferama kreativnih industrija, od filma, televizije i reklama, pa do multimedije, računalnih igara i news portala.“, objašnjava nam koncepciju studija profesorica Ramljak.Referirajući se na slične visokoobra-zovne sadržaje voditeljica studija kaže: „U Hrvatskoj zapravo nema studija koji bi na adekvatan način bio uspore-div s našim studijem.

Ovo je na neki način pi-onirski pokušaj da ot-vorimo neka područja i teme koje su nedo-voljno zastupljene u hrvatskom visokom obrazovanju i ponu-dimo ljudima koji se žele baviti kreativnim industrijama da reali-ziraju svoje interese.

Za razliku od usko specijaliziranih, ali i iznimno vrijednih programa koje nudi Akademija dramske umjetnosti, koja obrazuju precizno definirane profile poput režisera, montažera, snimatel-ja, dramaturga i producenata, naš studij na jednoj stručnoj razini objedi- njuje temeljna znanja iz tih područja, kombinirajući ih sa znanjima iz medija i dizajna te financiranja, marketinga i zaštite intelektualnog vlasništva u kreativnim industrijama.“Profesorica Ramljak prenijela nam je i svoje dojmove s prijemnog ispita. „Izuzetno sam zadovoljna s prvim

krugom prijemnog ispita za FTMo. Radi se uglavnom o sjajnim mladim ljudima s isprofiliranim interesima i jakom motivacijom za studiranje na jednom ovakvom studiju i bavljenje sadržajima koje im on nudi. Stručna komisija sastavljena od eminentnih profesionalaca, filmskog i televizijskog producenta Ivana Maloče, filmologa i teoretičara medija Krešimira Mikića i filmskog režisera Nevena Hitreca, imala je zadatak koji uopće nije bio la-gan - da među kandidatima prepozna one najmotiviranije, s najboljim pre-dispozicijama za kreativno bavljenje audiovizualnim stvaralaštvom. Interes je, usprkos tome što za sada nismo po-duzimali nikakve posebne marketinške aktivnosti i što tek počinjemo s ra-dom, poprilično velik, što pokazuje da se jedan ovakav studij zaista čekao i da smo pogodili s uvođenjem jednoga ovakvog programa. Potreba za ovakvim stručnim profilom je već tu, a sudeći po nekim i hrvatskim, ali i globalnim pokazateljima, ona će sasvim sigurno s vremenom rasti. U tom smislu imamo sve razloge za zadovoljstvo.“

„Usporedo s organiziranjem pred-diplomskog studija već smo počeli raditi na razvijanju jednog ili više diplomskih studija koji bi predstavlja-li logičan nastavak studija Filmskog,

9

televizijskog i multimedijskog obli- kovanja u stjecanju i razvijanju nekih užih stručnih specijalnosti. U trenutku kada prva generacija završi pred-diplomski studij, onima koji budu imali interes bit će ponuđen nastavak obrazovanja i na diplomskoj razini.“, zaključuje voditeljica studija ozana Ramljak.o potencijalima studija porazgovarali smo i s članovima stručne komisije, ujedno i predavačima na studiju FTMo.„Mislim da je najvažnije to da ovaj studij neće obrazovati studente jednodi-menzionalno kao što je to običaj u Hr-vatskoj, već će studenti koji završe ovaj studij imati zaista široka znanja i moći će odmah zaplivati na tržištu rada. Veliki je potencijal ovog studija u ok-viru kreativnih industrija.

Mladim ljudima koji završe studij, tržište neće biti samo Hrvat-ska već čitav svijet jer u biti uče vještine koje su svuda iste i kao takve globalno primje njive.“,

obrazlaže svoje viđenje smisla FTMo studija filmski producent Ivan Maloča.Svoje dojmove podijelio je s nama i filmski režiser Neven Hitrec. „Studij je postavljen dosta široko, tako da obrađuje sve aspekte audiovizual-nih i medijskih interesa. Što se tiče same filmske režije i filma, studenti bi trebali usvojiti neke osnove filmske režije i nakon toga se odlučiti hoće li im to biti uže područje specijalnosti. osnovna stvar koju nastojimo detekti-rati na prijemnom ispitu je interes za nekakvo kreativno izražavanje. Up-ravo je taj impuls za kreativnim doka-zivanjem ono u čemu se prepoznaju talentirane osobe i moram priznati da su to bili i najbolji kandidati na pri-jemnom ispitu.“

„ovaj studij daje jedno temeljno vi-sokoobrazovno medijsko znanje na temelju koga će se bilo koji student moći specijalizirati za određeni medij i određeno profesionalno usmjerenje. osobno to smatram najvrjednijim rezultatom. Mislim da je cilj ovog studija da pomognemo studentima da na neki način artikuliraju svoje inte-rese za pojedine kreativne i medijske struke. U kreativnim industrijama je nestao školovani kadar koji bi barem u početnom razdobljuu svoga profesio-nalnog djelovanja funkcionirao kao

visokoobrazovani suradnički kadar poput npr. asistenata režije. Takvoga školovanog kadra definitivno nemamo dovoljno.“, dodaje član prosudbene komisije filmolog Krešimir Mikić.Na studiju će osim predstavljenih članova komisije predavati i čitav niz audiovizualnih kreativaca i stručnjaka poput svjetski poznatog konceptualnog videoumjetnika Dalibora Martinisa, filmskog i televizijskog autora Roberta Knjaza, filmologa Brune Kragića i filmskog i kazališnog režisera Vinka Brešana.

„ovo je studij za ljude koji se žele baviti nečim kreativnim u području audiovizualnog. Svako tko nalazi sebe ili ima potrebu za audiovizual-nim izražavanjem može na ovom studiju pronaći elemente koji će mu koristiti u daljnjem profesionalnom i stvaralačkom radu.

Moja zadaća na studiju bit će da kroz kolegije koje predajem omogućim stu-dentima da se suoče s praksom (film-skom, scenarističkom i režiserskom) i pokušaju realizirati nešto svoje.

Po meni svaki studij koji se bavi nečim kreativnim, a nije vezan direktno uz praksu na neki je način promašen.“, poentira Vinko Brešan.

10

Suzbijanje siromaštva u svijetu iz centra

tehnoloških inovacija

HULT Prize 2016.

Traganje za rješenjima nekih od najvećih izazova modernog doba iznimno je zahtje-van posao, koji podrazumijeva multidisci-plinarni pristup i promišljanje o svim pro et contra učincima predloženih rješenja. No, varate se ako mislite da su ovakvim izazovima dorasli samo predstavnici političkog i diplomatskog establišmenta. Sveobuhvatna, promišljena i održiva rješenja mogu ponuditi i VERN’ovi stu-denti, što su i dokazali na globalnom stu-dentskom natjecanju HUlT Prize, na ko-jem se svake godine natječe oko 25.000 studentskih timova s najprestižnijih svjet-skih sveučilišta poput Harvarda, oxforda, Stanforda, Yalea, MIT-a, london School of Economics i sličnih institucija visokog obrazovanja. U nacionalnom finalu, koje je održano na VERN’u nastupilo je de-set studentskih timova, no pobjednik je mogao biti samo jedan - onaj koji će osvojiti put na regionalno finale HUlT Prizea prema vlastitom izboru - london, San Francisco, Boston, dubai ili Šangaj. Pobjednikom je proglašen tim „New Ho-rizons“, koji je za izazov ovogodišnjeg natjecanja - „siromaštvo u prenapučenim područjima“ - prezentirao, prema mišljenju žirija, najbolje i najcjelovitije rješenje koje će pridonijeti ekonomskoj inkluziji stanovnika u prenapučenim područjima, koji žive u teškim uvjetima.

Prema procjenama United Nations Popu-lation Funda u tu skupinu pripada jedna od deset osoba na planeti.„Naš projekt ‘Made in Slum’ koncipiran na ideji prikupljanja i prerade otpada, produkt dizajna u suradnji s vodećim svjetskim autoritetima, s naglaskom na lokalnu autentičnost, te proizvodnju i prodaju novonastalih predmeta putem in-terneta i lokalnih trgovina, radi razvoja prepoznatljivoga globalnog branda“, objasnili su osnovni koncept svojega pro-jekta članovi pobjedničkog tima Ivana Trušček Prenkpalaj, dora domaćinović, Filip Trezner i Filip Mikić. Budući da su kao pobjednici mogli birati regionalno finale, odlučili su se za San Francisco, svjetski centar tehnoloških in-ovacija, i predstavljanje svojega projekta u konkurenciji kolega s najprestižnijih svjetskih sveučilišta. ovo je njihova priča.

Petak, 11. 3. 2016“Naš prvi dan u Americi započeo je ustajanjem prije 6 ujutro. Iako je i nas iznenadilo što nakon cijelog dana puto-vanja nismo odspavali ni 3 sata, odlučili smo iskoristiti jet leg i vidjeti najpoznati-ja mjesta u San Franciscu. Naravno da je prvi na listi bio Golden Gate Bridge, koji, što zbog svoje veličine, a što zbog magle koja se taj dan spustila na zaljev,

zaista djeluje veličanstveno. Bez obzira na činjenicu što smo pola sata prov-eli fotkajući selfieje i buduće profilne, nema te fotografije koja može dočarati strahopoštovanje koje ulijeva pogled na sam most, i činjenicu da se s vidiko-vca vidi i otočić Alcatraz (na kojem je svojedobno bio zatvor za najokorjelije zločince) te cijeli zaljev. Posjetili smo i Fine Arts Museum koji čini i palača s malenim jezerom i divnim zelenilom, prošetali svim glavnim ulicama i ručali pored Broadway Streeta. Vrijeme se brzo mijenjalo pa smo u jednom danu doživjeli četiri godišnja doba, a posebno su nas oduševili brežuljci na kojima je cijeli grad izgrađen. Iako nam je glavno pro-metno sredstvo bio upravo auto, nismo propustili priliku skočiti na cable car i doživjeti grad na posve drugačiji način. U 3 popodne počeo je i najvažniji dio priče; onaj vezan za Hult Prize natje-canje. S drugim natjecateljima, njihovim mentorima, ali i samim organizatorima sastali smo se u Hult International Busi-ness Schoolu, gdje nam je osnivač Hult Prize Foundationa, Ahmad Ashkar, poželio dobrodošlicu i uputio riječi podrške. Predavanje su nam održali i prošlogodišnji pobjednici koji su za svoj projekt dobili poticaj od milijun dolara, upoznali smo ambiciozne studente iz ci-

Nakon nacionalnog finala HUlT Prize, održanog u prosincu prošle godine, tri VERN’ova studentska tima stekla su pravo nastupa u regionalnim finalima ovoga prestižnog stu-

dentskog natjecanja. Pobjednički tim „New Horizons“ predstavio je svoj projekt u San Franciscu, i među ostalima, ravnopravno konkurirao kolegama s Ivy league sveučilišta.

Piše: Vanja Koljan

11

jelog svijeta i s njima razmijenili kontakte. cijelo popodne imali smo za vježbanje, koje smo proveli u jednoj od učionica Hult Prize fakulteta, gdje smo radili zadnje izmjene na našoj prezentaciji. Nakon 4 sata posla, odlučili smo otići do gra-da i opustiti se, pa smo u klasičnom američkom baru popili piće i pokušali ublažiti nervozu sutrašnjeg dana. U hotelsku sobu stigli smo oko 11 gdje smo, unatoč umoru, još jednom odvježbali cjelokupnu prezentaciju.

Subota, 12. 3. 2016.Sam dan natjecanja počeo je u 8 sati s doručkom na Hultu, poslije kojeg je krenuo prvi krug. S još 10 timova, bili smo zaduženi slušati natjecateljske ideje, ocjenjivati ih i kasnije komentirati sa sucima. Vidjeli smo odlične i kvalitetne ideje kolega, s ne samo svjetski poznatih sveučilišta (Berkley, duke, Harvard, cambridge...), već i onih iz malenih zemalja trećeg svijeta koje su, ako ne na višoj, bile barem na istoj razini. Poslije ručka, vježbali smo sve moguće varijante prezentacije; sve ono što bi moglo poći krivo i sva pitanja koja bi nas suci mogli pitati, te je oko 2 popodne došao red i na nas. Prezen-tacija je prošla odlično, suci su s nama razgovarali opušteno, pohvalili su našu prezentaciju, a mi smo odgovorili na njihova

LONDON& DUBAI callingAtmosferu regionalnih finala HUlT Prizea iskusila su još dva VERN’ova studentska tima - DalMOTION i RSE Team - čije je projekte nominirao organizacijski odbor natjecanja, i to nizašto manje glamurozne destinacije - london i dubai. Glavni je iza-zov svim našim timovima bio 6-minutni pitch pred međunarodnim žirijem i pokušaj plasmana u ToP6 timova koji prolaze u glavno finale u New Yorku i izravnu borbu za milijun američkih dolara za realizaciju svojega projekta.Naše su se studentice Sanja Mihaljević, Matea Šurbek i Kim Antoljak (RSE Team) u londonu natjecale u iznimno jakoj konkurenciji sa studentima prestižnih sveučilišta poput oxforda i cambridgea. Njihov projekt za iskorjenjivanja siromaštva u prenapučenim područjima podrazumijevao je poticanje proizvodnje i prodaje tzv. home-made obroka te raspodjelu i reinvestiranje ostvarenih prihoda, kroz male poduzetničke zajednice u Indiji.S druge strane svijeta, u toplom dubaiju, dalMoTIoN tim (Luka Šipić, Luka Jakovčev, Elina Zorić i Luka Lugomer) pitchao je s projektom osnivanja poseb-noga financijskog fonda koji bi poticao jačanje suradnje između državnih institucija i siromašnih regija na suzbijanju siromaštva. Konkurencija su im bili timovi sas-tavljeni većinom od MBA studenata iz čitavog svijeta, od kojih su neki izravno bili upućeni u temu siromaštva, poput timova iz Pakistana, Gane, Filipina ili Palestine.Iako se nisu uspjeli plasirati u glavno finale, svi su naši studenti složni kako su stekli neprocjenjivo životno i profesionalno iskustvo te uspostavili korisne kontakte i poznanstva u međunarodnoj zajednici, koja će im koristiti u daljnjem razvoju njihovih projekata.

pitanja. Uslijedilo je vrijeme čekanja objave 6 timova koji ulaze u uži krug, koje smo iskoristili za druženje sa studentima iz cijelog svijeta. Stekli smo prijatelje iz Kanade, Meksika, Kolumbije, Pe-rua i Afrike, razmijenili s njima naša iskustva, doživljaje i na koncu - same ideje. Shvatili smo kakav je divan osjećaj raditi s ljudima iz svih krajeva svijeta na konceptima koji će jednog dana promijeniti nečiji život. oko 7 sati u velikom šatoru preko puta Hult fakulteta održana je velika svečanost na kojoj su suci poh-valili sve naše ideje, govorili o važnosti socijalnog poduzetništva i zaključili kako smo svi mi u ovoj prostoriji pokušali svijet promi-jeniti na bolje; što nas sve čini pobjednicima. Proglašeno je top 6 timova, među kojima su bili Hult University, Harvard i duke, te su oni još jednom održali pitch pred svima nama. Vratili smo se na Hult Internation Business School Reception gdje je bio organ-iziran domjenak na kojem smo razmjenjivali dojmove, sklapali prijateljstva i skupljali kontakte. Bez obzira na nervozu i strah koje prati svako studentsko natjecanje, Hult Prize competition je, bez pretjerivanja, jedna od najljepših stvari koja nam se do-godila u toku našeg studija. Iskustvo poput ovoga pamti se cijeli život”. Ivana Trušček Prenkpalajčlanica tima „New Horizons“

12

MLADE ZNANSTVENE nade VERN’a

Joint venture

Uz javno prepoznatljivu i često isticanu izvrsnost naših studenata u brojnim područjima, u posljednje vrijeme sve su uočljivija i njihova znanstvena postignuća.

Iako su prije svega studenti stručnih studija, mnogi od njih iza sebe imaju i znanstveno iskustvo, objavljene radove i izlaganja na konferencijama.

Piše: Marija Slijepčević

„Studiranjem stječemo određena zna-nja i vještine, a istraživanjem produblju-jemo naše uvide i oplemenjujemo naše spoznaje. Ja sam kroz pisanje znan-stvenih radova naučio izrazito puno, istražio zanimljiva područja te svim studentima preporučujem da pokušaju ‘probuditi’ znanstvenika u sebi. Barem jednom.“, objašnjava nam Dubravko Blaće, alumni studija Upravljanja poslovnim komunikacijama. Uspješnu suradnju s dubravkom ističe profe-sorica Gordana Ćorić, napominjući da je njegov završni rad bio temelj za izradu rada “optimization of Telecom-munication costs as a Factor of Social development”. Rad je nastao na te-melju iskustava s obavezne studentske prakse, prezentiran je na konferenciji u lovranu, objavljen u zborniku te nak-nadno u časopisu Informatologia, kao jedan od najboljih radova konferen-cije. dubravko je objavio još jedan rad u koautorstvu s dvoje svojih predavača Borisom Juričem i profesoricom ćorić - “Branding the city of Šibenik as a sus-tainable tourist destination using social networks”, koji je također prije objav-ljivanja prvo prezentiran na konferen-ciji International Association on Public and Non-Profit Marketing (IAPNM) u osijeku. S ovim radom osvojio je i godišnju članarinu IAPNM-a.

„Ponosni smo na brojne diplomske radove koji su prerasli u stručne i znan-stvene radove prezenti-rane na brojnim konfer-encijama i objavljivane u zbornicima i časopisima.

ovakvo upućivanje najboljih studenata u znanstveno-istraživački rad naš je do-prinos povezivanju teorije i prakse, kao i odraz posvećenosti najboljim studen-tima i viziji VERN’a u prerastanju u sveučilište.“, istaknula je mr. sc. Zrin-ka Gregov. Jedan od takvih radova je i „options to boost the development and the sustainability of the croatian econ-omy by joining in cooperatives“ koji su u koautorstvu objavile Zrinka Gregov i studentica lucija Pešorda, kao svo-jevrsni nastavak istraživačkog rada, koji je započeo na kraju preddiplom-skog studija izradom završnog rada o braniteljskim zadrugama. ovaj je rad lucija predstavila na međunarodnoj konferenciji „challenges of Europe“ na Hvaru. Svrha istraživanja bila je pokazati kako se mogu iskoristiti pozitivna iskustva udruživanja u poljo-privredne zadruge za stvaranje men-taliteta udruživanja, radi podizanja konkurentnosti malog i srednjeg gosp-odarstva u Hrvatskoj. o raznolikosti objavljenih radova možda najbolje go-vori rad „Poduzetništvo nacionalnih manjina na primjeru albanske manjine u Hrvatskoj“ koji je studentica Anto-neta Lekaj izlagala na međunarodnoj konferenciji poduzetničkog učenja IcEl. „Problem ovog istraživanja su nedovoljno iskorištene mogućnosti samozapošljavanja i zapošljavanja kroz manjinsko poduzetništvo, a predmet je poduzetništvo albanske nacionalne manjine u Hrvatskoj. cilj je istražiti temeljne značajke i mogućnosti razvoja manjinskog poduzetništva, a svrha ukazati na potrebu njegova poticanja jer ono može pridonijeti razvoju gospodarstva, zapošljavanju i samozapošljavanju te jačanju ljudskih prava.“, napisala je Antoneta u svom radu.

„objaviti diplomski ili završni rad u stručno-znanstvenom časopisu zahtje-van je proces. Ipak, uz pomoć mentora kvalitetni studenti u njemu najčešće uspiju, te iz njega izađu obogaćeni novim iskustvom, ali i činjenicom da je njihovo ime postalo vidljivo u bazama znanstvenih časopisa poput Hrčka. osim što to mogu istaknuti u svom životopisu i tako poboljšati opći dojam u očima potencijalnog poslo-davca, autori objavljivanjem svojih radova stvaraju širu društvenu vrijed-nost, koja je trajna.“, istaknula je dr. sc. Irena Miljković Krečar, predsto-jnica Katedre za psihologiju i komu-nikacije. ona je mentorirala rad ko-lege Igora Črnile „Radna motivacija obiteljskih i neobiteljskih zaposlenika malih i srednjih poduzeća“, objavljen u časopisu Ekonomska misao i prak-sa, u kojemu su analizirane sličnosti i razlike u percepciji važnosti i zado-voljstva različitim faktorima radne motivacije obiteljskih i neobiteljskih zaposlenika iz 22 malih i srednjih poduzeća Varaždinske županije. Sa studenticom Marom Banović profe-sorica Miljković Krečar objavila je rad „Analiza interne komunikacije virtualnih timova“ koji je za cilj imao testirati jesu li učinkovitiji oni vir-tualni timovi kod kojih postoji jasna komunikacijska mreža te oni timovi kod kojih članovi imaju općenito pozi-tivne stavove o virtualnim timovima. Jedan od zanimljivih istraživačkih ra-dova studenata i predavača, nastao u suradnji studentice Vanje živoder i mentorice Maje Kolega, objavljen je u časopisu Ekonomska misao i praksa pod naslovom „Razlike između stu-denata i studentica u identifikaciji s osobinama uspješnih poduzetnika/ca“. U istraživanju je sudjelovalo 300

13studenata i studentica ekonomskog us-mjerenja, a cilj je bio provjeriti u kojoj se mjeri studenti i studentice ekonom-skih smjerova identificiraju sa slikom uspješnih poduzetnika te obeshrabruju li maskuline karakteristike poduzet-nika studentice za poduzetničku ka-rijeru. Veliko istraživanje na temu „Učestalost i učinkovitost različitih strategija traženja posla“, uz mentor-stvo profesorice Maje Kolega, objavio je i Jasmin Ibrahimović. Anketirajući 336 ispitanika utvrdio je kako je više od trećine ispitanika navelo oglase i iz-ravno kontaktiranje kao strategije koje su koristili pri traženju radnog mjesta te kako je polovica ispitanika navela kako su posao dobili po preporuci ili putem osobnog poznanstva. Uz mentorstvo dr. sc. Diane Plantić Tadić objavljeno je nekoliko student-skih radova o marketingu: „compara-tive Analysis of The Emotional And cultural Branding Models“ Sandre Šuće te „Upravljanje poslovnim pro-cesima s osvrtom na analizu rizika tijekom manipulacije robom: slučaj hr-vatskog maloprodajnog lanca“ Vlade Bedenikovića, izlagan i objavljen na 15. međunarodnom simpoziju o kvaliteti.

Jedan od „najplodnijih“ VERN’ovih mladih znanstvenika je i kolega Hr-voje Ratkić koji je za vrijeme studija objavio četiri rada: „Pozicioniranje Republike Hrvatske unutar Europske unije s obzirom na korištenje interneta u političkom marketingu institucija

vlasti“, „Analiza marketinga putem društvenih mreža u hrvatskim hote-lima“, „Role of social media networks and content marketing in informal ed-ucation of employees: case od croatian business enterprises“ i „A case study on the influence of Facebook communi-cation on the brand equity of Mojposao jobsite“.

„Na preddiplomskom studiju Eko-nomije poduzetništva oduševilo me to što profesori potiču studente na znanstveno-istraživački rad. Iako je VERN’ primarno orijentiran na stručno obrazovanje mladih ljudi, odnosno za njihovo što bolje pripreman-je za tržište rada, mnogi profesori studente, koji za to pokažu interes, potiču i na znanstveno-istraživački rad.“, istaknuo je Hrvoje i dodao: „Kako sam dugi niz godina u digital-nom marketingu i PR-u gdje sam se specijalizirao za društvene mreže što je prije nekoliko godina bilo relativno novo područje, odlučio sam uči dublje u temu i počeo sam istraživati, ali isto tako kako bih i ispunio uvjete za zvan-je predavača jer se na VERN’u vidim kao budući predavač gdje bih svoja znanja iz prakse, ali i iz istraživačkog rada prenio na generacije koje tek dolaze. Tijekom tog procesa naučio sam razmišljati izvan okvira. U mome istraživačkom razvoju mi je od velike pomoći bila moja mentorica diana Plantić-Tadić od koje i dalje puno učim i s kojom sam bio na nekoliko znanst-veno stručnih konferencija.

Smatram da naš fakultet može biti lider u znan-stveno-istraživačkim ak-tivnostima među hrvat-skim veleučilištima i da može biti primjer drugima kako se potiču studenti koji pokazuju afinitet pre-ma znanosti.“

Brojni su alumniji i studenti već i sami stručnjaci u područjima svoga djelo-vanja i često se vraćaju na VERN’ u ulozi gostujućih predavača koji studen-tima prenose svoja iskustva.

„Svakako bih istakla i takvu vrstu suradnje sa studentima s kojima je ugodno raditi, a koji su razvili neku novu i doista impresivnu ekspertizu. Neke od njih pozivam kao gostujuće predavače kako bi prenijeli svoja iskustva mlađim kolegicama i kole-gama, primjerice dubravko Blaće ima dosta toga za reći o digitalnom mar-ketingu, kao i Hrvoje Ratkić u vezi s razvojem društvenih mreža i market-ingom. Neizmjerno mi je drago kada mogu učiti od studenata.“, istaknula je profesorica ćorić.

14

ExPLORADORA DORA y los estudiantes

con VERN’

Erasmus+ program - Export

od Madrida do Praga, od Istanbula do Pariza, preko Beča do Porta… samo je dio kontinentalnih transverzala na kojima se nalaze gradovi u kojima su VERN’ovi student odlučili provesti nekoliko mjeseci svoga života. Sva njihova iskustva imaju zajednički na-zivnik: „Ako vam se ukaže prilika za Erasmus, jednostavno idite!” “Potrebna je nešto hrabrosti za izaći iz svoje ustaljene komfort zone i samo će se rijetki odvažiti to učiniti, ali isplati se. Niti jedan jedini erasmusovac mi nije rekao kako mu je bilo loše. da imaju priliku, svi bi to opet rado ponovili. once Erasmus, always Eras-mus!“, opisao nam je svoje dojmove Kristijan Sačer, student 3. godine studija Turizma koji razmjenski se-mestar provodi u praškom Institute of Hospitality Management. Na istom fakultetu je i studentica Turizma Anamaria Matušek: „U kontaktu s različitim nacionalnostima, vjerama i kulturama dobila sam mogućnost da svijet i druge oko sebe vidim na drugačiji način, da proširim svoje horizonte i upoznam drugačiji način života. cijeli boravak me je kao takav učinio puno samostalnijom te sam si-gurna da će mi biti pozitivna stavka u životopisu.“

Čašica vina na nastavi: predmet somelijerstvo „Interakcija između profesora i stu-denata je odlična. Profesori su nam često pokazivali znamenitosti Praga i odvajali svoje slobodno vrijeme za nas. Fakultet sam po sebi nije bio prezahtje-van osim pojedinih predmeta poput računovodstva. Valja dodati kako smo imali prilike slušati predmet koji se zove somelijerstvo, tako da smo utorak često završavali s čašicom francuskog ili talijanskoga buteljiranog vina.“, priča nam Kristijan s kojim iskustva di-jeli i Anamarija, koja je osim izvrsnoga somelijerskog predmeta bila u prilici proširiti svoja „turistička“ znanja s onima i iz Fundamentals of Hospital-ity and Gastronomy, Spa Wellness and Hospitality, Information and com-munication Technology… Za susjednu Mađarsku odlučio se Tomislav Bosec koji je zimski semestar proveo na Met-ropolitan University of Budapest i time je svoj studij odnosa s javnošću obo-gatio znanjima iz područja inovacija i menadžmenta znanja, međunarodnih tehnika pregovaranja, međunarodnih odnosa i protokola, organizacijskog ponašanja, analize medija… S obzirom na to da ranije nije bio u Mađarskoj, iznenadile su ga neke spoznaje: „ono

Pripremila: Marija Slijepčević

„Erasmus je način da upoznate i doživite Europu. Bez obzira što putujete u jednu zemlju, čini se kao da ste obišli cijelu Europu.“, Tomislav Bosec, student odnosa s javnošću i studija medija

što je prilično važno za znati jest da su vrlo konzervativni i vrlo ponosni na svoj nacionalni identitet i vlastiti jezik. Primijetio sam da Mađari baš i ne govore puno stranih jezika, čak niti engleski i njemački. od kolega i profe-sora na faksu saznao sam da jako mali postotak osoba u Mađarskoj zna en-gleski jezik, i to većinom oni koji žive u Budimpešti, dok u ostalim gradovima postotak pada ispod broja prstiju jedne ruke za one koji razumiju engleski.“ S obzirom na jezičnu barijeru, Tomislav je bolje upoznao druge gostujuće stu-dente: „S obzirom na to da su moju grupu na faksu sačinjavali isključivo internacionalni studenti, upoznao sam mnogo više osoba iz raznih zemalja nego iz same Mađarske. Bilo je i puno jednostavnije komunicirati s njima, jer su, za razliku od većine mađarskih ko-lega, znali engleski jezik.“Pet sati u redu za referadu!Iako za predavanja i predavače ima samo riječi pohvale, kao i za druženje koje je fakultet organizirao vikend pri-je početka nastave u gradu i u adrena-linskom parku izvan grada, iznenadile su ga organizacijske poteškoće ovoga najvećeg mađarskog privatnog fakulte-ta: „Studentska referada je ostavila najveći negativni dojam na mene.

DORA DOMAĆINOVIĆ, studij Turizma, University Rey Juan carlos Madrid „Moje Erasmus putovanje započinje u prijestolnici Španjolske, Madridu! da su očekivanja bila velika, jesu, ali ova avantura je iznad svih očekivanja. Studiram na fakultetu Rey Juan carlos, na engleskom jeziku, ali razina znanja en-gleskog jezika profesora je jednaka mojoj razini španjolskog (čitaj, na ljestvici od 1 do 5, dva ha-ha). Što je poprilično smiješno, ali i poučno, bar što se moga španjolskog tiče... Poznanstva koja sam ovdje stekla su neprocjenjiva! od Španjolke koja je veliki fan Severine, Kineza koji sve nudi kineskom rakijom, Finca koji priča najbolje internacionalne viceve pa sve do Panamaca i Meksikanaca koji rade najbolje kućne partije. Iako je društvo i više nego internacionalno trudim se što više vremena provoditi sa Španjolcima kako bih u potpunosti upoznala njihovu kulturu, običaje i jezik, u čemu mi pomaže i cimerica iz Španjolske. Rekla bih da tek kada proviriš izvan svoje kutije, shvatiš određene stvari, karaktere i mentalitete te pogotovo što je dobro za moju struku (turizam), upoznaš ljudske potrebe i želje. Madrid osobno obožavam jer nudi toliko mogućnosti i prilika, hrana je odlična, jezik predivan i ne pretjerano težak, a ljudi otvoreni i veseli. Zanimljivo da osim očekivane prve reakcije na spomen Hrvatske, Modrić i Šuker, ljudi zapravo puno znaju o Hrvatskoj i jako puno njih ju je posjetilo ili želi (pogotovo spominju dubrovnik, naravno). Jednom prilikom me anketar Španjolac zaustavio na cesti te nakon što me pitao odakle sam, lice mu se ozarilo. Pa iako je proveo noć u zatvoru u Krapini ima samo najljepše uspomene na Hrvatsku. ovdje je također vrlo popularan crtić dora istraživačica pa kada ljudima kažem kako se zovem, uvijek iza-zovem lavinu smijeha i reakciju ‘’dora, como la exploradora’’! Iskreno, žalosti me pomisao na skorašnji povratak, ali sam sretna zbog stečenoga iskustva i znanja te zbog svih novih prijateljstava i poznanstava koja su mi obogatila život te koja će mi u budućnosti uvelike koristiti, kako na poslovnom tako i na privatnom planu. Za sve kolege koje razmišljaju o prijavi na Erasmus imam samo riječi poticaja. Nemojte se ustručavati i nemojte se bojati. ovdje sve ima drugačiji okus i ovo iskustvo mi je pomoglo da i sama sebe upoznam jer kako najbolje znati što želiš ako sve ne probaš, a također me i ohrabrilo u mnogočemu jer kada si u nepoznatoj zemlji bez ikoga svoga i bez znanja jezika, pa kada na kraju sve to prevladaš, ostale prepreke ti se čine manjima. Muchos besos y abrazos de Madrid!”

virana sam i za učenje pa mi svakod-nevno izvršavanje zadataka nimalo ne smeta. Jedan od razloga za to je i jako ugodna okolina i mislim da ću u Hr-vatsku ponijeti ne samo lijepa sjećanja nego i nova prijateljstva.“Na povratku s putovanja, svoja iskust-va i gostoprimstvo VERN’ovci mogu prenijeti gostujućim studentima koji su ovaj semestar na VERN’ došli s bro-jnih europskih fakulteta: King Sigis-mund Business School iz Budimpešte, FH Wien der WKW, španjolskog VIGo Universityja, poljskih UE Katowica i Wroclawa, Bigli Universityja iz Tur-ske, nizozemskog Stenden University-ja, Aalen University iz Njemačke, Rey Juan carlos iz Španjolske, Novancina Business School Paris, SMK litva, SK VAASA03 Finska, EFAP Francuska…

poznanstva s ljudima iz svih krajeva svijeta, od Engleske pa sve do Japana. Rađala su se svakakva prijateljstva pa čak i ljubavi. danas se čujem s puno erasmusovaca preko raznih društvenih mreža, a postoji i velika mogućnost da ćemo se opet vidjeti. Par profesora mi je ponudilo svoju pomoć ako mi bude potrebna. Uvelike računam na to, te se možda jednog dana vratim u Prag raditi u jednom od vrhunskih hotela.“Het WilhelmusZa nizozemski Stenden odlučila se Paola Šneller: „U početku mi je trebalo malo vremena da se navik-nem na novu okolinu, ali brzo sam se snašla i sklopila mnoga poznanstva. Studij mi se sviđa jer su predavanja zanimljiva i svi predavači, ali i kolege su ljubazni i susretljivi. Većina ljudi se trudi pomoći i objasniti mi sve što ne razumijem. Iako se naravno želim zabaviti i doživjeti Nizozemsku, moti-

Ako trebate nešto obavit u referadi minimalno se čeka pet sati samo da se dođe na red. Imate priliku naručiti se u određeno vrijeme, međutim prvi slo-bodni termin je skoro 10 dana od dana prijave. Problem je što je Metropolitan u jednoj godini povećao broj studenata s pet na osam tisuća, a očito nisu bili pripremljeni na to.“Izazova je imao i Kristijan u Pragu: „Početna tri mjeseca bio sam u hotelu Fortuni Rhei koju mi je preporučio fakultet. Nakon tri mjeseca odjednom bivam obaviješten kako je hotel prodan. Bio sam prisiljen tražiti novi smještaj, što uopće nije bilo jednostavno. Nakon opsežne i iscrpljujuće potrage uspije-vam naći studentski dom.“ Međutim, sve logističke izazove vrlo brzo izbrišu nova poznanstva i prijateljstva: „Prvi kolega, kojeg sam upoznao bio je Fi-nac Teemu. Najluđa osoba koju sam ikad upoznao. Potom su uslijedila

16

Dijalog obrazovanja i rada

Projekt OBRAD

Adekvatno obrazovani stručnjaci s odgovarajućim setom znanja i vještina oduvijek su bili traženi i visoko cijenjeni na tržištu rada. Iako se kao kronična boljka hrvat-

skoga gospodarskog razvoja ističe upravo manjak takvih stručnjaka, činjenica je da i ostatak Europe ponegdje vodi bitku s istim izazovom.

Pripremio: Vanja Koljan

Hoćemo li samo zbog toga što kod susjeda trava ipak nije toliko zele-nija odustati od daljnje potrage za rješenjem ovog izazova koji ozbiljno nagriza gospodarstvo, a time nepo-sredno i korijene društvene stabilno-sti? Hoćemo li se unatoč činjenici da je stopa nezaposlenosti mladih u Hr-vatskoj među najvišima u Europi zado-voljiti mišlju da će mladi u inozemstvo odlaziti stjecati bogato radno iskustvo i najbolje svjetske prakse te se vraćati u Hrvatsku, kako bi ovdje stvarali nove vrijednosti? Hoće li se doista vraćati?

Pomanjkanje adekvatno obrazovanih stručnjaka na tržištu rada, odnosno višak onih osoba čija znanja, umijeća i vještine stečene za vrijeme školovanja nisu konkurentne u dinamičnom poslovnom okruženju te ne odgovaraju potrebama progresivnoga gospodar-skog razvoja i zahtjevima poslodavaca, izravna je posljedica obrazovanja mladih generacija prema (pra)starim obrazovnim paradigmama. Iako se u javnom dijalogu često naglašava kako je jedino zajedničkom suradnjom obra-zovnog sektora i gospodarstva moguće jasno adresirati trenutnu i buduću potražnju za profilom i strukturom radne snage, gospodarstvo obrazo-vanju predbacuje da ne obrazuje adek-vatne kadrove, a obrazovanje kaže da je to zbog toga što gospodarstvo nedo-voljno jasno artikulira svoje potrebe.Traženjem rješenja za neke od na-

brojanih prijepora pokušat će se po-zabaviti inicijativa koju je predložilo Veleučilište VERN’ - pokretanje niza akademsko-poslovnih događanja koja predstavljaju kontinuiranu komuni-kacijsku platformu na relaciji obra-zovanje-gospodarstvo. ova inicijativa naišla je na odobravanje najviših in-stanci akademskog i poslovnog sektora u Hrvatskoj te je pretočena u projekt „oBRAd - obrazovanje i rad“.

„Ideja o projektu rodila se u listopadu 2014., nakon sjedni-ce Savjeta VERN’a na temu „Strategije obra-zovanja“,kada je iznimno ugledno društvo iz akademskih i gospodarskih krugo-va, kako domaćih, tako i inozemnih, predvođeno tadašnjim predsjednikom države, ministrom znanosti, obrazo-vanja i sporta, rektorima sveučilišta, predstavnicima Europske komisije i Europskog parlamenta te uglednim i uspješnim gospodarstvenicima dis-kutiralo o Strategija znanosti, obra-zovanja i tehnologije RH, u kontekstu europskih strateških razvojnih doku-menata, s posebnim fokusom na (ne)zapošljivost mladih. Nakon što smo i tada uvidjeli da se svijet obrazovanja

i svijet gospodarstva jako slabo ra-zumiju, odnosno da među njima nema artikulirane komunikacije, okupili smo ključne dionike oba sustava i pokrenuli stvaranje međusobne komunikacijske platforme koju smo nazvali oBRAd“, podsjetio je osnivač VERN’a Branko Štefanović, nositelj cjelokupnog projekta. Bit će ovo po prvi put da se na temi od zajedničkog interesa, dugoročno okuplja i potiče na suradnju državni visokoobrazovni sektor, pri-vatni visokoobrazovni sektor te poslo-davce, odnosno one zbog čijih potreba obrazovanje i postoji. Početak projekta oBRAd označen je 1. konferencijom koju u Zagrebu 2. i 3. lipnja 2016., zajednički organiziraju Veleučilište VERN, Sveučilište u Zagrebu i Hrvat-ska udruga poslodavaca. Upravo bi ona, održavajući se svake dvije godine, trebala uspostaviti kontinuitet komuni-kacije obrazovanja i gospodarstva.„organizacijski partneri konferencije su Sveučilište u Zagrebu kao najveće visoko učilište u zemlji, Veleučilište VERN’ kao najveće privatno visoko učilište u zemlji i Hrvatska udruga poslodavaca koja okuplja više od 6.000 gospodarskih subjekata“, ističe Štefanović. Konferencija će tijekom dva dana trajanja ponuditi korisna predavanja, prezentacije dobre prakse, panele, okrugle stolove, radionice i intervjue, a sve na temu mogućih as-pekata suradnje između obrazovnog sustava i gospodarstva. Time će se

Bra

nko

Šte

fano

vić

17sumirati tko što u tom smislu radi, što i kako bi se trebalo raditi, kako to rade najuspješnije zemlje u međunarodnom okruženju, itd. direktor projekta 1. oBRAd konfe-rencije Kristijan Pakšec ukratko je objasnio ciljeve projekta i konferencije.„osnovni cilj projekta oBRAd jest započeti i moderirati konstruktivan dijalog između obrazovnog sustava i tržišta rada, tj. gospodarstva, koristeći različite modele kao komunikacijsku platformu te na taj način:- doprinijeti razvoju obrazovnih poli-tika i strategija u Hrvatskoj i nji-hovu usmjeravanju prema povećanju zapošljivosti mladih u nacionalnom, europskom i globalnom kontekstu;- osuvremeniti ponudu sadržaja i me-toda formalnog, neformalnog i infor-malnog obrazovanja inseminacijom internacionalnih, regionalnih i nacio-nalnih primjera dobre prakse;- potaknuti međusobne partnerske odnose obrazovnih institucija i gos-podarskih subjekata i drugih važnih dionika, koji bi rezultirali povećanjem zapošljivosti i novim poduzetničkim inicijativama aktivnih i završenih stu-denata.“

Iva Biondić, voditeljica međunarodne suradnje i direktorica programa 1. oBRAd konferencije objasnila nam je njezine programske fokuse. „definirali smo tri programska fokusa - prvi ana-lizira okvire suradnje visokoobrazovnih institucija i tržišta rada, odnosno bavi se reformama s posebnim naglaskom

na nacionalne strategije, HKo, binar-nost u službi tržišta rada (posebnosti stručne i sveučilišne visoke naobrazbe) i mjerenje zapošljivosti završenih stu-denata. drugi fokus je na trendovima obrazovanja koji su se profilirali kao nužni za potrebe razvoja društva i gospodarstva. U tom fokusu su poduzetništvo i poduzetnost te kreira-nje radnih mjesta i samozapošljavanje, interaktivna i case-study nastava. Treći skup tema orijentiran je na poveznice, odnosno efikasne veze tržišta rada i obrazovanja među kojima su student-ska praksa, primijenjena istraživanja, projektni studiji, savjetovanja o kari-jeri i osobni i profesionalni razvoj stu-denata te intelektualna prava.“ Pro-gramska direktorica istaknula je kako je za ovogodišnju zemlju partnericu konferencije izabran Izrael, prije svega zbog međunarodno prepoznate visoke razine usklađenosti odnosa svo-ga obrazovanja i gospodarstva.

Iz zemlje partnerice konferencije dolaze i key note govornice - Ada Yonath, dobitnica Nobelove nagrade za kemiju 2009. i Moran Nir, izvršna direktori-ca Zell poduzetničkog programa

koji je dosad financirao mnoge uspješne startup projekte, skupivši oko 400 milijuna dolara investicija.

Spoznaje i zaključci s prve konferen-cije poslužit će kasnije za iniciranje istraživačkih projekata i organiziranje manjih tematskih skupova, koji će obrađivati izazove profilirane na kon-ferenciji. Ti će rezultati i zaključci potom predstavljati temeljni sadržaj naredne konferencije i tako će se nastavljati krug održivosti projekta.

Uvažavajući smisao oBRAd-a i njegove željene implikacije na obrazovni i gospodarski sektor, nedvojbeno je kako on sadrži i određenu društveno korisnu komponentu. osim što se nastavlja na segment društveno odgovornog dje- lo vanja VERN’a, na kojemu je i osmi-šljen, on pokreće rješavanje „jednog od najozbiljnijih, ako ne i najozbiljni-jeg izazova koji muči cjelokupnu društvenu zajednicu, čak i preko naših granica, a to je neusklađenost obra-zovne produkcije s potrebama razvoja gospodarstva, što rezultira visokom stopom nezaposlenih, naročito među mladima i tzv. odljevom mozgova. Mi želimo živjeti i djelovati u društvu u kojemu tog izazova neće biti“, zaključuje Branko Štefanović uoči pokretanja projekta oBRAd.

Iva Biondić

Ada

Yon

ath

Mor

an N

ir

Kristijan Pakšec

18

Forever Young

Promocija 2016.

Na prošlogodišnjoj svečanoj pro-mociji u Koncertnoj dvorani Va-troslava lisinskog, pred oko 2.000 uzvanika, promovirana je najbrojnija diplomantska gener-acija od osnutka VERN’a. Pred svečanim auditorijem lisinskoga, svoje je diplome primilo više od 400 diplomantica i diplomanata Veleučilišta VERN’, koji su diplomi-rali na VERN’ovim preddiplomskim stručnim i specijalističkim diplom-skim stručnim studijima.

Tom su prigodom 14. geneneraciji VERN’ovaca na njihovim diplomama čestitali dekan Veleučilišta prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila i predsjednik Up-ravnog vijeća Branko Štefanović, poželjevši im puno osobne sreće i poslovnog uspjeha.

„Iskustva nam pokazuju da upravo stručni studiji, koji su povezani sa svijetom prakse i tržištem rada, pružaju bolje kompetencije mladima za prvo radno mjesto. U prostoru vi-sokog obrazovanja u EU-u, stručni su se studiji profilirali kao jedan od glavnih instrumenata za stjecanje

potrebnih kompetencija te se izbo-rom tih studija povećavaju prilike za brzo zapošljavanje. Naša iskust-va nam pokazuju da su VERN’ovi studiji na razini postignuća drugih stručnih studija u EU-u“, naglasio je dekan Vlatko cvrtila.

Prigodnom videoporukom diploman-tima je čestitao i ministar znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hr-vatske prof. dr. sc. Vedran Mornar. „dobili ste formalnu kvalifikaciju jednog od najkvalitetnijih visokih učilišta u zemlji. Ali nemojte da vas taj uspjeh uspava, jer današnje je vri-jeme dinamično. desetak zanimanja koja su danas među najatraktivni-jima nisu postojala prije deset go-dina, a procjenjuje se da za deset go-dina neće postojati čak pedeset posto današnjih zanimanja. Pred vama je zato cjeloživotno učenje, jer bez toga u današnjem svijetu uspjeha nema“, poručio je ministar Mornar.

diplomantima su diplome uručili de-kan Vlatko cvrtila i prodekanica za studije mr. sc. Višnja Grozdanić, a videoporukom su im čestitali i

željko Mavrović, hrvat-ski olimpijac i VERN’ov izvršni direktor za sport, Azra Bračković, VERN’ova diplomantica i Manufacturing Area Procurement Manager za Sjevernu Europu u Exxon Mobileu te ko-lege studenti i profesori.Za dobro raspoloženje sudionika svečanosti pobrinuo se Gibonni s bendom, dok je događaj moderirala voditeljica Daniela Trbović.

Predzadnje subote u svibnju lisinski će kao i svake godine biti u znaku crvenih toga i VERN’ove mladosti. Jubilarna 15. generacija VERN’ovih diplomanata primit će u lisinskom svoje diplome iz ruku akademskih čelnika VERN’a i zakoračiti u poslovni svijet. Kao i uvijek, nema bolje najave VERN’ove promocije od utisaka i slika s prošlogodišnje svečanosti...

19

20

Od Ubera do Qushina

Alumni Stories

i to me na kraju dovelo do Ubera.“ Ivan se Uberu pridružio početkom ove godine i to kako nam je ispričao, nakon povećeg broja selekcijskih intervjua i testova. Iz cijelog je tog procesa kao najzanimljiviju anegdotu istakn-uo kašnjenje na dogovoreni intervju zbog pogrešno izračunate vremenske zone. Tako je Skype poziv odradio probijajući se kroz snježnu mećavu na Jarunu, dok su njegovi sugovornici sjedili na +20 stupnjeva u dubaiju. „Moja funkcija u Uberu je operations & logistics Manager za Hrvatsku, a glavna odgovornost mi je briga za sve usluge koje se nude kroz našu plat-formu. da pojasnim, s jedne strane imamo korisnike koji koriste aplikaciju kako bi našli prijevoz, a s druge strane (strane moje odgovornosti) vozače partnere koji obavljaju tu uslugu. Tre-nutno se dakle u Zagrebu brinem za uberX, a brinut ću se i za ostale usluge koje planiramo uvesti u budućnosti.“ dodao je kako mu se opseg posla svakodnevno povećava, čime posao postaje i sve kompleksniji. S obzirom na rast, često uočava i potrebu za unapređenjem određenih procesa, kako bi povećao svoju učinkovitost. Pritom mu je najvažnije postaviti održivi sus-tav koji će i u budućnosti jednostavno moći pratiti generički rast Ubera i podržavati sve veće logističke i opera-tivne zahtjeve poslovanja. „Što se tiče budućnosti, naša je ambicija biti prisu-tan svugdje - u svim naprednim gra-dovima koji trebaju siguran, pouzdan i

dinamičnost, poduzetnost, fleksibilnost i otvorenost za inovativne ideje samo su neke od najmar-kantnijih značajki koje u različitim varijacijama obilježavaju profesionalne putove VERN’ovih

alumnija. I u ovom broju predstavljamo vam dvije zanimljive poslovne priče naših diplomanata.

consulting u području telekomunikaci-ja, iskustvo u segmentu energetike, pokretanje startupa i dobivanje strane investicije te prelazak u globalnu sharing economy uspješnicu Uber - kratki je to rezime dosadašnje kari-jere našeg alumnija Ivana Ivankovića, koji od početka ove godine u hrvatskoj podružnici Ubera radi na poziciji op-erations & logistics Managera za Hrvatsku. „Karijeru sam nedugo na-kon diplome započeo u konzultantskoj kući Munich Partners, radeći projekte s brojnim kompanijama iz segmenta telekomunikacija. To je bila mala konzultantska kuća koju su pokrenuli bivši konzultanti McKinseya. Budući da im je u fokusu bila izgradnja baze klijenata i stjecanje referenci, meni je to bilo odlično poslovno iskustvo. Nakon toga sam prešao u Hrvatski Telekom, gdje sam pokrenuo i opera-tivno vodio projekt prodaje električne energije korisnicima. Vrlo zanimljiv projekt, posebno zato jer je u velikom i uhodanom korporacijskom sustavu vrlo izazovno pokretati nove inici-jative, posebice kada su one izvan domene core biznisa. U to sam vri-jeme s nekolicinom prijatelja također pokrenuo i startup Squee, koji je dobio investiciju jednoga stranog investici-jskog fonda, a zahvaljući tom projektu stekao sam golemo znanje i iskust-vo u vrlo kratkom vremenu. Rekao bih, svojevrsni MBA. U svakom sam okruženju pokušavao uvesti novitete, izvan domene uobičajenog poslovanja,

učinkovit prijevoz, uključujući i hrvat-sku obalu, kao jednu od najpopularni-jih turističkih destinacija.“ Zanimalo nas je kako zapravo izgleda jedan rad-ni dan u Uberu. „Radni dan mi je kombinacija anali-tike te donošenja i izvršavanja konk-retnih akcija na osnovu tih analitičkih pokazatelja. Jedna od mojih glavnih zadaća je analiziranje potražnje za Uberovim uslugama na području Za-greba te osmišljavanja načina kako osigurati dovoljnu ponudu naših uslu-ga. Naglasio bih da broj korisnika naših usluga i broj vozača partnera raste velikom brzinom te je svaki loka-lni tim zapravo jedan startup, koji se suočava s brojnim izazovima. Kako bi Uber mogao kontinuirano rasti ovom brzinom, ono što mora postati dio svakodnevnice je razmišljanje kako s jednim potezom postići što veći efekt. Jedino tako možemo ostvariti našu viz-iju budućnosti, a to je pametan sustav transporta uz visoku pouzdanost i ni-zak trošak”, dodao je Ivan.Za kraj, istaknuo je kako se na VERN’ uvijek rado vraća, zbog znanja i vještina koje je ovdje stekao i koje su mu omogućile uspješnu integraciju u svim dosadašnjim poslovnim organi-zacijama. „Kao mali znak zahvale, za VERN’ove profesore i studente koji još nisu probali našu platformu, u ime Ubera poklanjam besplatnu vožnju u iznosu do 70 kuna. Sve što trebate na-praviti je upisati u našu aplikaciju kod VERNZAGREB.”

IVAN IVANKOVIĆ VERN’oV dIPloMANT I UBERoV oPERATIoNS & loGISTIcS MANAGER

Pripremio: Vanja Koljan

Jedno od čestih pitanja koje se pos-tavlja uspješnim poduzetnicima je ko-liko im je vremena bilo potrebno za razvoj projekta od ideje do realizacije. U slučaju VERN’ove diplomantice Ive Goluže, odgovor je vrlo jednostavan: „Točno godinu dana“. do ulaska u poduzetničke vode Iva je gradila uspješnu karijeru u svijetu fi-nancija, a ideja proizvodnje jastuka za pse nastala je iz posve praktičnih, ali i estetskih razloga. „Ideja za jastuke Qushin nastala je pri-rodno, iskreno, prije svega sa željom da svojemu psu Baku stvorim meki i udoban ležaj na koji ću i sama poželjeti leći dok se igramo. No, važna mi je bila i estetika te kvaliteta jastuka, jer na tržištu nisam primijetila jastuke za kućne ljubimce koji udovoljavaju svim tim kriterijima. S obzirom na to da ovakav predmet gotovo uvijek stoji na vidljivom mjestu u stanu ili kući, bilo u dnevnom boravku ili hodniku, pomis-lila sam, on mora biti osmišljen tako da podigne i osvježi prostor.“ A koliko je vjerovala u posebnost svoje ideje dovoljno govori činjenica da čim je izbacila Qushin na tržite, odmah je odustala od svojega dotadašnjeg si-gurnog posla i odlučila tržištu ponu-diti simbiozu udobnosti i estetike, na radost brojnih pasa i njihovih vlasnika. „Qushin se na tržištu ističe prvenst-veno kvalitetom. Jastuci su punjeni najkvalitetnijim silikoniziranim poli-esterskim kuglicama kojima se inače pune i jastuci za ljude. Kuglice su usto antialergijske i antiasmatične te se optimalno raspoređuju za savršenu udobnost. Sve je dodatno zaštićeno nepromočivom mikrofibrom te presvučeno čvrstom, ali mekanom pamučnom navlakom, koja se lako ski-da i pere. Upravo je to sljedeća poseb-nost, jer je je moguće kupiti i samo navlaku, radi čega nam se mnogi kupci

i vraćaju. Jastuci se prodaju zapaki-rani u pamučnoj vreći, koja se također može iskoristiti za razne namjene.“No, budući da se željela istaknuti i estetikom, Qushin je osmišljen tako da služi i kao dekorativni element u svakom domu. Šarolikost dezena naj-bolje ocrtava ovaj koncept, a porast potražnje među kupcima opravdava njezinu namjeru. Tako se osim u Hr-vatskoj, Qushin proizvodi putem web shopa mogu kupiti u gotovo svim zem-ljama Europske unije. I da, dobro ste pročitali, proizvodi, u pluralu. „Uskoro stižu i dekorativni jastuci koji se estetski slažu s jastucima i pros-tirkama za pse, a također pripremam i Qushin Yacht kolekciju s nautičkim dezenima, za ljubimce koji plove sa svojim vlasnicima. To su već završeni projekti, a za jesen pripremam poseb-nu kolekciju za aute te zdjelice koje će također biti usklađene s jastucima ili prostirkom.“S obzirom na to da strani konkurent-ski brendovi također imaju aspiracija prema ovoj potrošačkoj skupini, očito je da je za tržišno nadmetanje morala pripremiti još pokoji adut. Uz dizajn i kvalitetu, gdje nema mjesta kompro-misu, Qushin se ističe po tome što je 100% hrvatski proizvod - od dizajna do proizvodnje. „Naravno da cijenom ne mogu konkurirati proizvodima iz Kine, ali to niti ne želim. S druge pak strane, ana-

liza je pokazala da su moji proizvodi na njemačkom tržištu, primjerice, pre-jeftini, što također nije idealno. Ipak, od početka sam znala da proizvodnju želim zadržati u Hrvatskoj, što je puno praktičnije zbog faznoga razvoja, ali i nadzora procesa proizvodnje. Zani-mljivo je također istaknuti da koliko mi je za naše tržište teže što je proiz-vodnja u Hrvatskoj, toliko mi je za eu-ropsko tržište lakše, jer da proizvodim npr. u Njemačkoj, sve bi bilo puno sku-plje.“„Smatram da mi je obrazovanje na VERN’u puno pomoglo u ovom projek-tu. U posljednjih sam se šest mjeseci sjetila mnogih divnih profesora i nji-hovih riječi, koje na studiju možda ni-sam razumjela, ali danas mi je mnogo jasnije o čemu su govorili. dvije su mi se ključne stvari urezale u pamćenje, koje su mi ujedno i stalne zvijezde vodilje - uvijek razmišljaj globalno i radi na drugačiji način.“

odlično osluškivanje tržišta rekli bis-mo, jer očito je da su i psi i njihovi vlasnici bili spremni za drugačiji način odmora i dekoracije životnog prostora.

IVA GOLUžA dIPloMANTIcA EKoNoMIJE PodUZETNIŠTVA I VlASNIcA QUSHINA 21

Centri za razvoj kompetencija

Bios praktikos

Studenti i studentice novinarstva i srodnih komunikacijskih studija svoje profesionalne vještine imaju priliku ‘brusiti’ radom na Unisport maga-zinu Hrvatskoga akademskog sports-kog saveza i studentskom mjesečniku Global koji izdaje FPZG. Uz iskusno mentorsko-uredničko vodstvo profe-sora Zlatka Herljevića i suradnju s profesionalcima iz struke, u prilici su testirati i unaprijediti svoja znanja sa studija i okušati se u ulogama novinara, urednika i fotografa, kao i u različitim novinarskim formama - od klasičnih informativnih tekstova do intervjua, kolumni i reportaža. U posljednjih god-inu dana, osim sudjelovanja u kreiran-ju mjesečnika Global, VERN’ovci su ‘odgovorni’ i za oblikovanje tri atraktivna broja Unisport magazina posvećena sveučilišnom sportu. o funk-cioniranju redakcije razgovarali smo sa Zlatkom Herljevićem, profesorom na VERN’ovom studiju Novinarstva, urednikom UniSporta i urednikom-mentorom u Globalu. „Studenti me do-bro znaju kao fanatika terenskog rada. U 30 godina staža u dnevnim novina-ma naučio sam da priče ne nastaju u redakciji nego na ulici, sportskom ter-enu, kazalištu… Zato sam se s velikom radošću prihvatio uređivanja UniSport časopisa, zajedničkog projekta Hrvat-skoga akademskog sportskog saveza i

VERN’a. Priča je počela prije godinu dana kada je desetak izuzetno motivi-ranih i marljivih studenata sa sve tri godine studija izvještavalo s brojnih sportskih natjecanja UniSport Fi-nalsa u Poreču. Brzo smo ‘kliknuli’ i postali kompaktna redakcija koja je u međuvremenu izdala tri broja Un-iSport magazina, a interes za rad u redakciji raste iz dana u dan, oso-bito sada uoči Europskih sveučilišnih igara Zagreb-Rijeka 2016. Studenti su s oduševljenjem prihvatili i poziv studenata FPZG-a za suradnju u stu-dentskim novinama Global, tako da nema broja u kojemu se ne pojavi barem nekoliko zapaženih tekstova VERN’ovaca! Raduje me da su ti stu-dentski napori prepoznati i nagrađeni posebnom Rektorovom nagradom za 2015. godinu.“ o radu u redakciji i svome novinarskom ‘formatiranju’ po-razgovarali smo i s nekim od redakci-jskih mladih snaga.

Andro Anić, 2. godina „drago mi je što sam se odazvao pozivu profesora i urednika Zlatka Herljevića za suradnju u UniSport časopisu i praćenje događanja na predstojećim Europskim sveučilišnim igrama. U proljeće 2015., na porečkim UniSport Finalsima, formirali smo brojčano sk-romnu, ali organiziranu redakciju. Uz

Važnu ulogu u VERN’ovim izvannastavnim sadržajima imaju fakultativni pro-jekti, namijenjeni ambicioznim i motiviranim studenticama i studentima, usmje-reni stimuliranju i razvoju različitih vrsta njihovih kompetencija. U ovom broju predstavljamo vam tri takva razvojna centra - Novinsku redakciju, Pointlab i

centar za istraživanje tržišta, u kojima neki od VERN’ovaca žive jedan paralelni i uzbudljivi akademski život.

poštivanje rokova i rad pod pritiskom, cijelu je ekipu držao neumoljiv novi-narski ritam. od intervjua, fotografi-ranja događaja do brojnih tekstova i rada na terenu - radakcija je izgleda profesionalno, jednako kao i u nekoj medijskoj kući. ove sam se godine odlučio pridružiti i studentskom lis-tu Global u kojem sa zadovoljstvom surađujem. ovakve suradnje pružile su mi mogućnost usavršavanja moga novinarskog umijeća, a u životopisu će mi sigurno upotpuniti dodatna iskust-va.“

Valentina Pankasz, apsolventica„Tijekom svojega studija mnogo puta sam čula da novinarstvo nije samo pro-fesija, već i način života. Nakon prvih iskustava u studentskim redakcijama UniSporta i Globala mogu reći da je to zaista tako. Upravo to iskustvo rada u redakciji, rada u timu s ljudima koji dijele istu strast prema profesiji nešto je što se može, ako imamo dovoljno sreće, samo iskusiti.“

Maja Alivojvodić, 3. godina „Rad u Unisportu i Globalu naučio me rokovima i pritiscima koji dolaze s tim. Naučio me kako se nositi sa sugovor-nicima i njihovim karakterima, te radu u terenskom, dinamičnom okruženju. Također, i tome koliko je važna komu-nikacija s kolegama u redakciji i kako

Novinska redakcija

23

se poneki problemi mogu riješiti brže i lakše ako zajedno radimo na priči.“

Ivor Krapac, 3. godina „Zajednički rad s kolegama s VERN’a do sada mi je bio osobito koristan zbog up-oznavanja sa sveučilišnim sportom u Hr-vatskoj i s pričama studenata sportaša, ali i zbog posla na terenu tijekom prošlogodišnje UniSportove završnice u Poreču. Rad u redakciji u Poreču, a i poslije na tri broja UniSporta, bio je ko-ristan zbog upoznavanja s načinom funk-cioniranja jedne redakcije, dinamikom obavljanja posla, vođenjem brige o roko-vima i sadržajnoj kvaliteti.“

Vidica Knežić, 2. godina „Pisanje za UniSport pružilo mi je prili-ku da sve ono što sam naučila na fakulte-tu primijenim na terenu. Vjerujem da će mi ovo iskustvo pomoći u daljnjem radu te da je sve ovo jedna generalna proba i vježba za buduću novinarsku karijeru.“

Marina Šimunić, 3. godina „Iskustvo u Unisportovom časopisu naučilo me snalaženju u sektoru s ko-jim se do sada nisam susrela niti sam imala neki interes za njegovo praćenje. Naučila sam funkcionirati pod pritiskom, kao i kako izvještavati o sportu. Važno iskustvo koje sam također stekla tijekom studija bilo je i pisanje za studentski list Global, u kojem sam objavila putopisnu reportažu.“

željka Orešković, 3. godina „Pisanje za UniSport za mene je prilika da se snađem u području u kojem nikad ni-sam mislila da ću se naći. Rad u redakciji UniSporta iznimno je dinamičan, rokovi su nešto sveto, što se mora poštivati. Ne pali isti pristup sa svim sugovornicima, nisu svi jednako pričljivi, a tekstovi se svejedno moraju napisati. Sve u svemu, UniSport je jedno lijepo i korisno iskust-vo, ali i moguća odskočna daska u svijet sportskog novinarstva.“

Pointlab je centar za razvoj kompetencija proizašao iz VERN’ova Startup inkubatora. Njegovim pokretanjem u akademskoj godini 2013./14., studenticama i studentima s afinitetima za elektroniku, robotiku i informatiku osigurana je infrastruktura i podrška za do-datni razvoj znanja i vještina kroz rad na zanimljivim projektima. Projekti koji se bave razvojem digitalnih sustava, robotikom, sklop-ovskim programiranjem i računalnim mrežama dio su tekućih ak-tivnosti Pointlaba, a neke od Pointlabovih razvojnih projekata pop-ut robotskih kolica VRooM s vremena na vrijeme možete susresti i na VERN’ovim hodnicima. Također, Pointlab je i mjesto održavanja laboratorijskih vježbi za određeni broj kolegija koji zahtijevaju nestandardnu informatičku opremu.

Kao svojevrsno priznanje za svoj rad i podršku u daljnjem razvoju i proširenju, Pointlab je od Intelova odjela za visoko obrazovanje dobio donaciju od 5 Intel Galileo razvojnih platformi.

VERN’ov centar za istraživanje tržišta jedan je od centara za razvoj kompe-tencija u sklopu VERN’a te kao takav predstavlja sustav podrške VERN’ovim studentima, ali i gospodarstvenicima koji djeluju u Hrvatskoj. Glavna je zadaća centra provedba projekata istraživanja tržišta za potrebe tvrtki-članica u B2c i B2B segmentu te razvoj kompetencija, odnosno primjenjivih znanja i vještina potrebnih za istraživanje tržišta, među studentima VERN’ovih preddiplomskih i diplomskih studija - kroz savjetovanje, nadzor, stručnu pomoć i profesionalnu podršku pri provedbi projekata ili izradi studentskih radova.centar provodi projekte istraživanja tržišta za neke od najuspješnijih gospodar-skih subjekata u Hrvatskoj poput Hrvatskog Telekoma, Podravke, PBZ carda i coca-cole HBc Hrvatska.Voditeljica centra je dr. sc. Diana Plantić Tadić, a stručna savjetnica Maja Dawidowsky Mamić, univ. spec. oecc.

PointLab

Centar za istraživanje tržišta

24

Mediterranean Islands Conference

Veliki interes za viški znanstveni skup u organizaciji Instituta Ivo

Pilar i VERN’aod 21. do 24. rujna VERN’ Island School na otoku Visu ugostit će prvo izdanje

Mediterranean Islands Conference. ovu međunarodnu znanstvenu konferenciju posvećenu prošlosti i budućnosti života na otocima VERN’ organizira u partner-

stvu s Institutom Ivo Pilar i gradom Visom. Piše: Zlatko Herljević

„očekivali smo veliki interes, ali ovo je nadmašilo sva očekivanja“, komenti-rale su za VERN’um dr. sc. Ozana Ramljak i dr. sc. Ljiljana Kaliterna Lipovčan, članice Programskog i or-ganizacijskog odbora, činjenicu da je na Mediterranean Islands conference prijavljeno više od 70 znanstvenih radova i da se očekuje dolazak više od 100 sudionika. cilj ove multidis-ciplinarne znanstvene konferenciju poticanje je razmjene mišljenja, znan-stvene rasprave i istraživanja o iza-zovima pred kojima stoje mediteranski otoci, ali i pronalaženje novih rješenja problema s kojima se otoci suočavaju. Na konferenciji koja se održava u go-dini kada Vis nizom manifestacija obilježava i 150 godina ‘Viškog boja’, kao glavni govornici-uvodničari nastu-pit će Dionigi Albera, direktor fran-cuskoga Mediteranskoga etnološkog instituta i Andrej Plenković, potpred-sjednik odbora za vanjske poslove Eu-ropskog parlamenta.

Demografske i sigurnosne temeozana Ramljak, profesorica na VERN’u i jedna od organizatorica konferencije kaže da je konferencija postavljena vrlo široko i da zahvaća mnogo područja - od povijesti, kulture, književnosti, medija, obrazovanja, tu-rizma, održivog razvoja, pa do vrlo aktualnih demografskih i sigurnosnih tema vezanih za migracije. „demo-grafska obnova jedna je od najvažnijih

otočkih tema. Ako ne pronađemo mod-el kako riješiti demografski problem, onda će sve ostati samo lijepe priče jer se bez demografske obnove neće moći realizirati nikakvi razvojni projekti. Sudeći po sažecima radova, o tome će meritorno progovoriti stručnjaci koji će doći na konferenciju“, objašnjava profesorica Ramljak. „Pristigli su sažeci radova iz raznih dijelova svi-jeta, iz SAd-a, Kanade, Singapura, te naravno iz mediteranskih, ali i većeg broja europskih zemalja. U ukupnom broju sudionika oko trećina je inozem-nih znanstvenika. Veliki broj prijava došao je i s veleučilišta, fakulteta i gotovo svih hrvatskih sveučilišta, što govori o važnosti ove teme za hrvatsku znanstvenu zajednicu.“, ističe Ram-ljak. „Moram priznati da sam pomalo iznenađena ovakvim odazivom. Budući da ima jako puno konferencija o Med-iteranu i otocima, mislim da je upravo Vis mamac za tu konferenciju. Ideja o konferenciji na Visu je pun pogodak jer će za vrijeme i nakon konferencije znanstvenici preko društvenih mreža i tekstova širiti glas o turističkim i svim drugim potencijalima Visa“, dodaje Kaliterna lipovčan, pomoćnica ravnatelja Instituta Ivo Pilar.

Kolijevka civilizacija, religija i kulturaorganizatorice konferencije kažu da je ideja o konferenciji na Visu „kao i sve dobre ideje nastala slučajno“. Ideja se

konkretizirala prije nešto više od pola godine kao rezultat razgovora o Me-diteranu kao prostoru od iznimne po-vijesne važnosti i kolijevke velikih civi-lizacija, religija i kultura, ali i prostora koji je u svjetlu recentne migrantske krize ponovno u središtu pozornosti.Vis je, kaže Kaliterna lipovčan, svima zanimljiv. U Institutu su već prije im-ali namjeru nešto organizirati na Visu radi promocije Visa i Instituta. „Planirali smo neke ljetne škole, no sve to nije bilo moguće dok VERN’ pri-je nekoliko godina nije uredio zgradu VERN’ Island School i stavio je na raspolaganje javnosti.“

Suradnja VERN’a i Pilara „Institut Ivo Pilar jedan je od najemi-nentnijih hrvatskih društvenih instituta i zasigurno jedna od najvažnijih znan-stvenih ustanova u kojoj se promišljaju sve teme vezane uz društvene i humanističke znanosti“, objašnjava Ramljak motive suradnje VERN’a u organizaciji konferencije i planiranje šire suradnje s Institutom. „Mislim da bi suradnja s Pilarom mogla generirati samo dobre stvari i nadam se da je to ‘početak jednog divnog prijateljst-va’. Ivo Pilar je znanstveni institut s određenim preferencijama i ciljevima, a VERN’ se pozicionirao kao učilište koje efikasno povezuje edukaciju s tržištem rada, i u tom smislu se ova suradnja pojavila kao prilika za ot-varanje novih prostora za obje in-

25stitucije. Čini mi se da su upravo ovak-vi oblici suradnje nešto što bi trebalo poticati jer su zapravo jako životni i pokazuju kako se visoka znanost, primijenjena znanost i praktičan život mogu ispreplesti na najbolji mogući način“, ističe profesorica Ramljak.organizacija ove konferencije za VERN’ predstavlja i korak naprijed u produbljivanju suradnje s gradom Visom. „Vjerujem da će ova konferen-cija biti od velikog značaja za Vis jer bi se iz nje mogli generirati neki vrlo konkretni projekti koji bi mogli pomoći lokalnoj zajednici. Tu je i zadaća VERN’a, koji je na Visu prisutan niz godina, da ponudi određena funkcion-alna rješenja“, kaže profesorica Ram-ljak, uz napomenu da će konferencija biti važna i za Hrvatsku jer se preko mediteranske priče pozicionira kao zemlja koja otvara cijeli niz tema koje u ovom trenutku postaju ključne u kon-tekstu europske politike.

Radica: Zbog VERN’a Vis živi cijele godine Ivo Radica, gradonačelnik Visa kaže da mu je izuzetno drago da je Vis baš u godini Viškoga boja odabran kao mjesto održavanja međunarodne kon-ferencije te ističe plodnu suradnju gra-da Visa i VERN’a, čiji stručnjaci rade i na razvojnoj strategiji grada Visa. „Suradnja s VERN’om je odlična, a cilj su nam zajednički projekti koji bi omogućili da Vis živi tijekom cijele godine. Visu mnogo znače VERN’ovi

studenti i profesori jer oni grade veze s ljudima na otoku, sudjeluju u društvenom, kulturnom i sportskom životu i pridonose živosti otoka i izvan turističke sezone. Razgovaram sa sva-kom grupom studenata kako proširiti suradnju i slušam njihove prijedloge. Eto, u jednom sam razgovoru rekao da na Visu nedostaje veterinarska služba. Nakon nekoliko dana javila mi se majka jednog studenta s idejom da bi na Visu otvorila veterinarsku ambu-lantu.“ Gradonačelnik je svjestan da su temelj otočkog prosperiteta demograf-ska obnova, obrazovanje i otvaranje novih radnih mjesta te s ponosom ističe planove za popravljanje demografske slike Visa.

Otočni prostor jedan od najvećih potencijala HrvatskeIako su za konferenciju prijavljene teme iz raznih područja, već je iz sažetaka jasno da su se neki autori odlučili za teme koje će progovoriti o lošoj demografskoj situaciji na otoci-ma, nudeći pri tome rješenja na tragu gradonačelnikovih ideja i prijedloga. Dr. Stjepan Šterc, viši predavač na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu i jedan od sudionika konferencije u razgovoru za VERN’um objašnjava neke aspekte demografskog problema. „otočni prostor jedan je od najvećih potencijala Hrvatske. Utjecajni svjet-ski mediji pišu o našim otocima, no, mi tu vrijednost ne znamo valorizirati.

demografska situacija na otocima je loša bez obzira na pojavu malih pozi-tivnih trendova revitalizacije. Revi-talizacija je moguća po dvije osnove - stimuliranjem rodnosti domicilnog stanovništva i kroz imigracijsku varija-ntu dolaska mladoga obrazovanog kon-tinentalnog stanovništva“, kaže Šterc. Navodi da je nedavno završio dvije studije koje ukazuju da demografska politika postaje temelj gospodarskog i ukupnog razvitka otoka, ali i cijele Hrvatske.„To je sada definitivno jasno svima, osim političarima“, kritičan je Šterc, jedan od autora prvoga hrvatskog Za-kona o otocima. organizatori Mediter-ranean Islands conference vjeruju da će konferencija prerasti u tradicion-alni, jednogodišnji ili dvogodišnji znan-stveni skup. Radovi predstavljeni na konferenciji bit će objavljeni u poseb-nom zborniku, a Institut Ivo Pilar u te-matskom će broju časopisa „društvena istraživanja“ objaviti i dio radova za koje se procijeni da bi mogli imati vi-soku citiranost i izlistanost u referent-nim bibliografskim bazama.

Dionigi Albera, direktor Mediteranskoga etnološkog instituta, Aix-en-Provence

„Potpuno je jasno da su otoci uvijek bili dio komunikacijskih mreža koje su tkale povijest Sredozemlja. otoci pred-stavljaju stvarnost koja je istovremeno krhka i ustrajna i zapravo su ključ ra-zumijevanja života na Mediteranu.“

26

Državni proračun - prioriteti ekonomske

i fiskalne politike

Panel VERN’ Foruma

Sudionici su diskutirali o smjernicama državnog proračuna za 2016., čiji se prijedlog trebao ubrzo naći na sjednici Vlade, a nedugo nakon toga i pred sab-orskim zastupnicima, te njegovim bit-nim odrednicama poput izvora iz kojih će se generirati prihodi, načina sma-njenja rashoda, nadzora troškova po resorima, utjecaju ugovornih obaveza na stabilnost proračuna, intervencija u poreznom sustavu, itd.

događaj je otvorio dekan VERN’a, prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila, a ministar Zdravko Marić se na početku diskusi-je referirao na pokazatelje kojima se Ministarstvo financija vodilo prilikom izrade smjernica proračuna za ovu godinu.

„Zadnje pokazatelje izvršenja proračuna za prošlu godinu imat ćemo krajem ovoga mjeseca, ali možemo zaključiti da je deficit opće države bio unutar 4% bruto domaćeg proizvoda.

Mislim da smo napravili dobar posao u ovom kratkom vremenu koje smo imali na raspolaganju. odlučili smo se da proračun za 2016. u smislu svoje ukupne rashodne strane neće rasti, tj. onaj dio rashoda koji stvara deficit, ali će neke stavke biti povećane. To je pri-mjerice povećani doprinos za proračun EU-a od 500 milijuna kuna, nacion-alna komponenta za fondove EU-a od 450 milijuna, indeksacija mirovina 400 milijuna te dospjele kamate. To je nešto preko 2,5 milijarde kuna i to je onaj dio koji diže proračun i stvara deficit. Za ovu godinu očekujemo da će deficit iznositi 2,7% BdP-a ili otpri-like 9,2 milijarde kuna.“, istaknuo je ministar Marić te dodao kako su pri-hodi od PdV-a u prva dva mjeseca ove godine rasli iznad 3%.

„Proračun između ostalog mora ispu-niti dvije osnovne funkcije - dok je vaš dug na razini na kojoj je kod nas i dok galopirajuće raste, proračun mora po-

Nakon burnoga postizbornog perioda Hrvatska je krajem siječnja napokon dobila novu Vladu. U sjeni političkih trzavica i kontroverzi, koje

od samoga početka prate novoformiranu koaliciju, donekle se našao i čitav niz uvjetno rečeno „neideoloških“ tema poput državnog proračuna.

Nezgodni tajming izbora i politički interregnum, koji je uslijedio, u samom su startu otežali posao njegovim kreatorima i onemogućili radi-

kalnije koncepcijske zahvate. o svim izazovima državnog proračuna za 2016., uoči njegova predstavljanja u Saboru, na panelu VERN’ Fo-

ruma sa studentima i predavačima razgovarali su dr. sc. Zdravko Marić, ministar financija RH, dr. sc. Sandra Švaljek, znanstvena savjetnica na Ekonomskom institutu Zagreb i prof. dr. sc. Mladen Vedriš, predstojnik

Katedre za ekonomske znanosti na Pravnom fakultetu u Zagrebu.

slati poruku da se čini sve da se rast javnog duga zaustavi, odnosno da se čim prije krene smanjivati. S druge strane, taj proračun treba imati kom-ponentu koja daje stimulans rastu. Najranije primjene novih mjera u poreznoj politici, osim usklađivanja s europskom regulativom, možemo očekivati tek početkom sljedeće go-dine. (…)

Smatram da je sljedećih 4 do 5 mjeseci kritično i da za to vrijeme tre-bamo napraviti dobru analizu čiji će rezultati biti vidljivi u sljedećem proračunu. želimo pripremiti cjelovito rješenje.“, dodao je ministar. U svojem izlaganju

27

ministar Marić osvrnuo se i na suradnju s Hrvatskom narodnom bankom: „Neću komentirati monetarnu politiku, no suradnja s HNB-om je i institucionalno i osobno na jako visokoj razini. Spona između Ministarstva financija i HNB-a mora dobro funkcionirati, naravno sva-ka institucija djeluje u svome djelokru-gu odgovornosti i poslova, no sve je u konačnici usmjereno prema osnovnim ciljevima ukupne gospodarske politike.“ Sandra Švaljek izjavila je kako je očekivala ambiciozniji plan proračuna u smislu radikalnijeg zaokreta, ali naglasila je da on ide u pravome smje-ru, jer su rashodi nominalno zamrznuti, što je inače teško izvesti zbog visokoga stupnja inercije i ugovornih obaveza države prema različitim vrstama koris-nika. Radikalniji zahvati bi „podrazum-ijevali veće smanjenje rashodne strane, a mislim da postoje određene stavke gdje se to moglo napraviti. Posebno dvije u kojima Hrvatska ima bitno veći udio rashoda u odnosu na usporedive zemlje, a to su masa plaća i subvencije. Subvencije u usporedivim, posttran-zicijskim članicama EU-a iznose 3% proračuna, a u Hrvatskoj 5%. Također, masa plaća u Hrvatskoj zauzima 25% ukupnog proračuna, dok je u usporedi-vim zemljama taj postotak dva do tri postotna boda niži. S druge strane, mislim da bi neka vla-da koja bi željela pokazati da ima as-piracija prema osiguranju viših stopa rasta trebala povećati izdvajanja za znanost i obrazovanje. Ipak, ovu bih godinu shvatila kao prijelaznu, jer je između izrade prvih smjernica i pri-jedloga proračuna došlo do promjene vlasti.“, napomenula je Švaljek. „Možda su generalno u javnosti malo prevelika očekivanja od proračuna i fiskalne politike.

Ne može se sve riješiti poreznom politikom i fiskalnom konsolidaci-jom.

Puno se veća pozornost treba pokla-njati i ostalim ekonomskim i javnim politikama od kojih su neke i izvan uže ekonomske sfere, ali mogu utje-cati na BdP, poput reforme pravosuđa i sređivanja imovinsko-pravnih odno-sa i titulara vlasništva. Bez toga i sređene dokumentacije mi uopće ne možemo aplicirati na natječaje za fondove Europske unije. Tek kada se počne s reformama, onda će kolega Marić moći predvidjeti i neke druge stavke u proračunu.“, zaključila je Sandra Švaljek. Mladen Vedriš okarakterizirao je prijedlog proračuna „kao umijeće mogućega“ s obzirom na usposta-vljene odnose i obaveze koje je nova vladajuća garnitura naslijedila. „Proračun je financijski instrument ostvarivanja ekonomske politike u jednom razdoblju u jednoj državi. (...) Ako ovaj proračun kupi vrijeme do provođenja određenih reformi u drugim resorima i ako osvijesti po-jedine korisnike proračuna, onda je to razumno kupljeno vrijeme. (...) Mo-ramo razgovarati o tome da proračun u nekoj perspektivi više govori o ciljevima ekonomske politike, a ne o stečenim pravima te da bude „sjeme“ i poticaj razvoja jer puka proračunska preraspodjela bez jasne vizije nema smisla.“Profesor Vedriš upozorio je da je domaća potrošnja došla do limita i da se od nje ne mogu očekivati veliki do-prinosi proračunu.

„Hrvatska mora podići razinu svoje konkurentnosti. U toj konkurentnosti krećemo od kvalitete zakona, od pos-tojanja pravilnika koji slijede zakone te nakon toga to postaju alati za funk-cioniranje javne uprave. Ako javna uprava i pravosuđe funkcioniraju, ako su sređene zemljišne knjige i transpa-rentni imovinsko-pravni odnosi, tada stvarate povjerenje investitora i stvar se pokreće. (…) Na vanjska tržišta nećemo izaći nekakvim dekretom već samo većom konkurentnošću domaće privrede.“

Vedriš je upozorio i da su potpore određenim privrednim sektorima koje bi mogle podići njihovu konkurentnost strogo regulirane mjerama EU-a:

„Europska regulativa potpuno jasno propisuje na koji način država može davati potpore i to se ne osigurava iz proračuna, već putem mjera institucija. To su horizontalne mjere, dok su verti-kalne vidljive još samo u poljoprivredi. Primjerice, Turska ne razvija svoj turi-zam tako da isplaćuje subvencije hote-lijerima, nego financira svu vodu koja se koristi za nasade, zelene površine, itd. te time daje indirektnu subvenciju. dakle, samo porastom konkurentnosti možete očekivati da ćete sačuvati dio domaćeg tržišta i domaće potražnje i da ćete s tom povećanom proizvod-njom izaći na vanjsko tržište.

Tada ćete imati ekonomiju razmjera, bolje korištenje kapaciteta, više zna-nosti i inovacija, i tada pokrećete čitav gospodarski stroj. Sve ostalo su defen-zivne mjere za uštedu i racionalizaciju, što je dobrodošlo, ali neće donijeti značajniji rast.“

28

VERN’ovo Ministarstvo kulture predstavlja

(Pop)Kulturni spotlight

od ovog broja VERN’uma, kao svojevrsni hedonistički doprinos uživanju u artefaktima popularne kulture, redovito ćemo predstavljati

odabrane preporuke naših studenata/ica i profesora/ica. Uživajte!

izolaciji. Stan u njujorškom Manhat-tanu napuštaju prosječno jednom do dva puta godišnje, a pamte i godine bez ijednog izlaska. život u neslo-bodi kod mladića budi golemu ljubav prema filmu koji je, uz tlocrtni pogled na ulice New Yorka, njihova jedina spona s vanjskim svijetom. No, za razliku od prosječnih filmofila i ljubi-telja sedme umjetnosti, oni ne samo da gledaju već i insceniraju filmove unutar vlastita četiri zida, a svojim „filmskim igrama” pristupaju krajnje ozbiljno: pripremajući uloge, izvodeći probe i izrađujući filmske rekvizite.Iako životnoj priči braće Angulo ne nedostaje materijala za snimanje so-lidnog, srcedrapajućeg crnjaka, autor-ica crystal Moselle uspjela je izbjeći patetiku i snimila film o neobičnom, ali i dalje, nepokolebljivo razigranom odrastanju. da svoju preporuku mo-ram sažeti u rečenicu, ona bi glasila: gledati zbog prilično nevjerojatne priče i najsimpatičnijeg „čopora” kojega se može sresti.

Hladna intimnost - Kako smo stvorili emocionalni kapitalizam, Eva Illouz (Zagreb, 2016.)Prilično paradoksalno, za moj prvi susret s djelom Eve Illouz zaslužan je meni odbojan naslov njene knjige - “oprah Winfrey and the Glamour of

Piše: Sanja Fligić, studentica odnosa s javnošćui studija medija

ČOPOR (The Wolfpack), SAD, 2015.Kako sam posljednjih mjeseci odgleda-la povelik broj filmova i TV serija koje bih bez osjećaja nelagode zbog poten-cijalnog faila preporučila za gledanje, sužavanje izbora na samo jedan naslov nije bio jednostavan zadatak. Budući da niti jedna od brojnih mentalnih top-nekoliko lista koje su mi padale na pamet nije prošla bez dokumentarnog filma „Čopor”, zaključila sam da nema potrebe za daljnjim premišljanjem te da, očigledno, imam svog kandidata za preporuku. Riječ je o dokumen-tarcu autorice crystal Moselle koji je na Sundanceu 2015. osvojio Nagradu velikog žirija u dokumentarnoj katego-riji. ono čime se ‘Čopor’ izdvaja od ostatka audio-vizualnih uradaka koje sam odgledala nimalo je svakidašnja, štoviše, prilično uvrnuta priča o obitelji Angulo iz New Yorka. dodatni razlog zbog kojega film svrstavam među na-jbolja novija ostvarenja je i sam način na koji je ta priča ispričana. Ukratko, dokumentarac nas upoznaje sa svakodnevnicom šestorice braće koji, zbog radikalnih uvjerenja svojih roditelja, cijeli svoj život provode u

Misery”. Iako sam pomislila da se radi o još jednoj zbirci poučnih anegdota hipersenzibilne američke TV zvijezde, nakon prvih par stranica bilo mi je jasno da je, upravo suprotno, posrijedi prilično zanimljiva sociološka studija. od tada rado čitam i preporučam djela Eve Illouz, sociologinje koju u medi-jima često prati laskavi opis jedne od vodećih intelektualki svijeta. Jedno je takvo djelo Hladna intimnost - Kako smo stvorili emocionalni kapitalizam, nedavno prevedeno na hrvatski jezik. Poput gore spomenute studije o fenom-enu zvanom oprah, i ova knjiga donosi sličan nesklad forme i sadržaja. Su-protno ružičastoj naslovnici sa sim-bolom srca koja bi mogla nagovijes-titi štivo idealno za ‘dekoncentrirano’ čitanje na plaži, Hladna intimnost Eve Illouz, daleko je od „morske litera-ture”. Knjiga donosi tri autoričina preda-vanja u kojima analizira i raščlanjuje kulturne i sociološke momente koji su doveli do, kako definira, emocional-nog kapitalizma kojim danas plovimo. Najjednostavnije rečeno, doba je to u kojemu tržišni mehanizmi oblikuju svi-jet emocija, odnosno osobnih odnosa te u kojemu, čak i kada se bavimo emocijama, činimo to razumski. Pre-ma Illouz, razvoju takozvane „hiper-racionale budale“ koja uporno važe i

preračunava, prethodila su, među os-talim, promjena komunikacijskog stila u korporacijama i uvođenje psihologa u prosječno kućanstvo. Jedna od in-trigantnijih teza koju autorica ističe jest da je internet ubio romantičarsku zaljubljenost i ljubav na prvi pogled o kojoj još možemo čitati u književnim djelima prošlosti. Tezu zasniva na višegodišnjem istraživanju internet-skih servisa za upoznavanje partnera i njihovih korisnika gdje prepoznaje apsolutnu vladavinu zakona ponude i potražnje. ove nabrojane, samo su neke od tema koje Illouz u knjizi obrađuje. No da zaključim, Evu Illouz preporučam jer piše pametno i pitko te, na radost onih sa slabijom kon-centracijom, teoretiziranje oživljava i potkrepljuje zanimljivim primjerima iz prakse i popularne kulture.

Piše: Stanislav Bender, predavač na studiju Novinarstva

Politika kao poziv, Max Weber (Zagreb, 2013.)Govorimo o dnevnoj politici, lijevoj i desnoj, monetarnoj, sindikalnoj, obra-zovnoj, “pa i o politici neke mudre žene koja nastoji upravljati svojim mužem”. Ako se bavite politikom onda po definiciji težite moći, moći kao sred-stvom u službi nekih ciljeva - “idealnih ili egoističnih - ili moći zbog nje same: kako bi uživali u osjećaju prestiža koji iz nje proizlazi”. No, čak i “ako niste zainteresirani za politiku”, riječima atenskog vojskovođe Perikla, “to još ne znači da politika nije zainteresirana za vas”. Prema tome, politiku u mod-ernom društvu ne možete izbjeći. ovo su samo neke od inspirativnih i uvijek aktualnih misli iz već klasičnog djela njemačkog sociologa Maxa Webera nastalog početkom prošlog stoljeća na temelju predavanja održanih na Sveučilištu u Münchenu. U svome drugom predavanju „Poli-

tika kao poziv“ (1919.)., koje je da-nas obvezna literatura na gotovo sva-kom društvenom studiju, Weber je dao odgovor na pitanje što politika zapravo jest u modernom društvu, kao i opće karakteristike ljudi koji se njome bave kao pozivom. djelat-nosti koja „odlučuje o sudbini naroda, država, međunarodnih odnosa i svjet-skog mira“ dorasli su, prema njemu, „samo ljudi posebnog kova, zapravo vrlo malo onih koji mogu pomiriti dva načela: svoja uvjerenja i odgovor-nost za posljedice svoga djelovanja.“ Jedan od vodećih tipova suvremenih političara na Zapadu je - „demagog“. Ta riječ danas ima negativan prizvuk u javnosti, iako je upravo Periklo prvi nosio to tada časno ime (grč. „vođa naroda“). Profesija koja dijeli sudbinu svih demagoga je novinar (i odvjetnik), jer se današnja politika većinom vodi putem izgovorene ili pisane riječi, a u vaganju riječi novinari i odvjetnici su u velikoj prednosti naspram profesio-nalnih državnih službenika. Mislim da nitko nije tako dobro kao Weber razu-mio koliko je za pravi novinarski rad potrebno „duha“ i zašto je to „put koji nije za svakoga, a najmanje za slabe karaktere“. Spotlight, SAD, 2015.Konačno jedan dobar film o istraživačkim novinarima i novinama koji stoje iza velike priče o skan-dalu s pedofilijom u Katoličkoj crkvi. Gledajući ovaj film imat ćete osjećaj kao da gledate dokumentarac u kojem je Hollywood ovaj put otvorio temu o kojoj ionako gotovo svakodnevno čitamo u medijima, pokušavši na svoj način biti savjest Amerike. ova drama u režiji Toma Mccarthyja prikazuje događaje iz 2002. kada je u Bostonu izbio pedofilski skandal koji su novi-nari istraživali mjesecima, pa i godi-nama prije nego što je priča konačno objavljena u lokalnom listu Boston

Globe. Nakon 2002. ekipa Spotlighta, elitne grupe istraživačkih novinara, objavila je oko 600 priča o ovom skan-dalu. U kontekstu sveopće krize medi-ja, a naročito tiskanih medija kakve su dnevne novine, osobito lokalne, film kao da želi podsjetiti ljude koliko su važni novinari, točnije istraživački novinari. oni su već dulje vrijeme ugrožena vrs-ta, pa je je tajming pojavljivanja filma idealan za podsjećanje svih nas na činjenicu da su mediji ključna poluga demokracije te da trebamo kritički gle-dati na velike institucije i podržavati svoja lokalna izdanja. Na taj trenutak u vremenu upućuje jedan istaknuti ka-dar koji prikazuje billboard kompanije Aol, podsjećajući nas i na taj način koliko se naša komunikacija promi-jenila u samo jednom desetljeću. Čak je i vatikanski list l’osservatore Ro-mano ovaj film ocijenio “uvjerljivim” i „neprotukatoličkim“, premda mu je zamjerio što se nigdje ne spominje “duga i uporna borba” protiv pedo-filije koju je svojevremeno pokrenuo msgr. Joseph Ratzinger. Film koji bih preporučio svakom studentu novi-narstva prikazuje novinarstvo ne kao neko egzotično zanimanje, već kao za-nimanje koje je ponekad iscrpljujuće i počesto neefikasno dok tapka u mraku, nastojeći otkriti istinu. Istraživačko novinarstvo u ovom filmu vidimo kao uporno kucanje od vrata do vrata, strastveno kopanje po arhivima, mi-nuciozno redakcijsko rekonstruiranje i nastojanje da se nagovore drugi ljudi kako bi potvrdili ono što novinari već misle da znaju, ali što još ne mogu dokazati. Rezultat takvog rada je snažna, potresna priča koja je ujedno i razlog i smisao novinarskog poziva. Riječima Martina Barona, tadašnjega glavnog urednika Boston Globea u jed-noj od završnih scena filma: „Ponekad je lako zaboraviti da cijelo vrijeme bauljamo u tami. odjednom se svjetlo upali i krene val srama na sve strane.“

30

Ususret UniSport Finalsima i Europskim

sveučilišnim igrama

VERN’ Sport

Spoj akademskog i sportskog jedno je od bitnih strateških opredjeljenja VERN’a. Pod vodstvom Željka Mavrovića, izvršnog direktora za sport, i Marija Strahonje, voditelja nastavnih sportskih programa, VERN’ovci na svakom novom natjecanju demonstriraju i promoviraju za hrvatske prilike unikatni organizacijski model u studentskim sportovima. Futsal, košarka, vaterpolo i ‘basket’ 3 na 3, svakako su među najpopularnijim i najtrofejnijim VERN’ovim sveučilišnim sportovima, no, za sve koji žele trenirati, igrati i studi-rati, izbor uopće nije mali.

FUTSALOVCI KAO PERJANICASa sve boljim rezultatima svake go- dine, VERN’ se za predstavljanje na europskoj sveučilišnoj sportskoj sceni snažno oslanja na futsal momčad. ot-kako su 2013. bili brončani na Europ-skom sveučilišnom prvenstvu u Malagi, VERN’ovci su nastavili podizati letvicu. Preklani su došli do srebra na Europ-skim sveučilišnim igrama u Rotter-damu, a kruna dugogodišnjeg rada bilo je prošlogodišnje zlato na novom EP-u

sveučilištaraca u poljskom Poznanju. Pored toga, VERN’ovci su se istaknuli i državnim naslovima u sveučilišnoj konkurenciji, a jedino što im izmiče jest naslov prvaka na Prvenstvu Grada Za-greba, što će biti sljedeći izazov za tren-era Matiju Đulvata i njegove igrače.Đulvat i ekipa ne bježe od izazova. ot-kako je 2011. došao na VERN’ na poziv Marija Strahonje, trener je počeo s pos-lom koji je vrlo brzo rezultirao impre-sivnim uspjesima. „Mojim dolaskom ozbiljno smo se primili posla i sve sku-pa podignuli na višu razinu. Počeli smo trenirati, postali smo puno ozbiljnija momčad i počeli čak i ciljano dovoditi igrače stipendijama za one perspek-tivnije“, dodao je trener, spominjući da su se igrači pritom naviknuli trčati u više različitih staza. Futsalovci pred sobom imaju i obveze na fakultetu, a s obzirom na to da među njima ne nedostaje pro-fesionalaca, igraju i u svojim klubovima, ali i za hrvatsku reprezentaciju. Nastupi za fakultetsku momčad nisu sporedna stvar, no kako je istaknuo Marijo Stra-honja, rezultat nije sve. osvajanje Europ-skog prvenstva u Poznanju bilo je slat-

ko, ali bilo je i drugih ne manje važnih uspjeha. „U Poljskoj se nismo istaknuli samo kao daleko najbolja ekipa, što se vidjelo po rezultatu, nego smo bili i opće prihvaćeni, što nam je iznimno važno. Uz sportski uspjeh, ako zajednica prihvati i naše sportaše kao simpatične konkurente u natjecanju, onda smo još više ponosni“, dodao je VERN’ov voditelj nastavnih sportskih programa.

Ekipa koja se dobro slažeIgranje za VERN’ donosi lov na rezul-tat, ali i užitak, kako se uvjerio Vedran Matošević. osim momčadskih odličja, Matošević se s proglašenjem za najkoris-nijeg igrača Europskih sveučilišnih igara u Rotterdamu i lanjskog EP-a u Poznanju naviknuo i na pojedinačna priznanja.„otkako sam na VERN’u, iz godine u godinu smo sve bolji. dobra smo ekipica, svi su dečki dobri, imamo spoj dobrog druženja i natjecanja. Studentska razina je i zamišljena da se malo više družimo i da se pritom odigra turnir“, ispričao je Ve-dran. Njegov momčadski kolega Kristijan Grbeša također se istaknuo zajedničkim i pojedinačnim uspjesima. otkako je prije

Uspješni studenti sportaši već su godinama prepoznatljiv trade mark VERN’a u hr-vatskom sveučilišnom sportu. Na ovogodišnjim Europskim sveučilišnim igrama koje će se u srpnju održati u Zagrebu i Rijeci, VERN’ovci će imati novu priliku za velike

rezultate na međunarodnoj sceni. Nogometaši koji su već osigurali svoj nastup dolaze na Igre s reputacijom sveučilišnih prvaka Europe, dok košarkaši, sveučilišni vicepr-

vaci Hrvatske, još uvijek čekaju na definitivnu potvrdu svoga nastupa.

Piše: Ivor Krapac, student preddiplomskog studija Novinarstva

31

četiri godine došao u ekipu, odličja su postala uobičajena stvar, a pri kraju 2015. nagrađen je godišnjim prizna-njem Hrvatskoga akademskog sportskog saveza za najboljega muškog pojedinca. „Sigurno je da je najveći uspjeh osvojeno zlato na EP-u u Poznanju. dolazili smo do medalja i na drugim natjecanjima, ali ovo se uvijek pamti. Nadam se da ćemo ove godine konačno osvojiti i sveučilišno prvenstvo Zagreba“, najavljuje Grbeša, dodajući da nagrada HASS-a nije bila samo njegova zasluga.„Naš sport je ekipna stvar i u njemu je najbitnija momčad. Bila mi je čast što sam ja dobio nagradu, ali tome je po-mogla i cijela ekipa“, kazao je. Važnu ulogu u VERN’ovu dresu ima i Željko Petrović, koji je u ekipi od 2011. Iako se u međuvremenu sastav mije-njao, stvorena je jezgra koja je bila zalog budućih uspjeha. „Europski naslov nije nas iznenadio. došli smo u Poznanj kako bismo osvojili turnir i isto tako ćemo se pripremati da bismo to ostvarili i na Igrama u Zagrebu“, otkrio je Petrović.„Naravno da će mi biti lijepo igrati pred domaćom publikom jer je Zagreb moj grad i volim ga najviše na svijetu. Mi-slim da će biti jako lijepo osvojiti naslov kod kuće“, dodao je VERN’ov adut.

KOŠARKAŠI AKTIVNI I KLUPSKIVERN’ova muška košarkaška priča kreće se na dva kolosijeka. Uz nastupe na sveučilišnim natjecanjima, AKK

VERN’ se natječe i u nacionalnoj A-2 ligi, u kojoj je, u nedavno odigranoj sezoni, poslije lanjskoga drugog, završio na šestom mjestu među 12 momčadi. Kao što je čest slučaj u sveučilišnim ekipama, sastav se često mijenja. Među ovosezonskim proble-mima bili su odlazak Nikše Strike i ozljeda Filipa Kordića, što je utjecalo na rezultate momčadi u napornom ritmu utakmica.Kako je opisao Mario Kralj, koji je u osam godina na VERN’u prošao put od igrača do voditelja košarkaške momčadi, u sezoni koja traje u kalendaru je 47 službenih na-stupa, a tu je i 10-ak prijateljskih utakmica među kojima ima i susreta s prvoligašima.Ritam nastupa je prilično zahtjevan, ali VERN’ovci pokušavaju uskladiti obveze u sportu s onima na fakultetu, organizirajući treninge sredinom dana, između prije-podnevnih i poslijepodnevnih predavanja. Utakmice se igraju vikendom, a u di-jelu godine kada se preklapaju klupska i sveučilišna sezona, zna biti vrlo naporno, s čak šest utakmica u sedam dana u dvotjed-nom razdoblju u ožujku.

Pripreme za UniSport završnicu VERN’ je zaključio drugoligašku klupsku sezonu na šestom mjestu, što nije ispunilo sve ambicije trenera Srđana Helbicha i igrača. „Moja očekivanja bila su mrvicu veća, ali s obzirom na probleme s ozljedama, nisu se ostvarila. No, to je tako u sportu“, kazao je trener. centar momčadi Tomislav Gavranović bio je na sličnom tragu. „Na-kon ambicija za koje bih rekao da su na početku priprema bile visoke, A-2 liga je završila i vjerujem da smo svi pomalo neza-dovoljni ishodom. Unatoč tome, atmosfera

u svlačionici je odlična i već smo okrenuti novim ciljevima jer za nas sezona nije ni izbliza gotova“, istaknuo je Gavranović. „Čekaju nas sveučilišna liga Zagreba i završnica Prvenstva Hrvatske u Poreču, za koje vjerujem da će biti potpuno drugačija priča“, dodao je VERN’ov centar. Na po-lufinalnom turniru u Zagrebu, VERN’ je izborio porečku UniSport završnicu uz uvjerljive pobjede nad Sveučilištem u osi-jeku i Veleučilištem u Vukovaru i tijesni poraz od zagrebačkog Sveučilišta. Prvi izazov u Poreču bit će polufinalna utakmi-ca protiv Sveučilišta u Rijeci, od kojega su VERN’ovci lani izgubili u finalu.

Nastup na ESI-uPoslije Poreča, VERN’ovi košarkaši mogli bi biti u akciji i na Europskim sveučilišnim igrama u Zagrebu i Rijeci u srpnju, ali za sada su na listi čekanja.„Rijeka je bila prvak države i ima auto-matski plasman, Zagreb kao domaćin ima prvenstvo nastupa, a mi smo lani bili dru-ga najbolja ekipa u državi i mogli bismo ući s tim plasmanom“, otkrio je Kralj.Trener Helbich kazao je da će ekipa biti pripremljena za izazov na Igrama − ako do njega dođe: „Spremat ćemo se i trenirati, ne znam kakve će ekipe doći na natjecanje, ali koliko čujem, bit će momčadi s puno igrača iz prvoligaških natjecanja i iz ABA lige.“„Budemo li na turniru, mogli bi nam se priključiti igrači koji sada nisu s nama, poput Filipa Krušlina iz cibone i Marka Batine koji igra u inozemstvu. Europske sveučilišne igre bile bi veliko iskustvo za mene kao trenera“, dodao je Helbich.

32

VERN’ovka s crnim pojasom

Sport i ekonomija

Kako spojiti vrhunski sport i studiranje? Kako sportske uspjehe oplemeniti akademskim kom-petencijama? Predstavljamo vam Ivu Radoš (20), višestruku europsku juniorsku i seniorsku taekwondo prvakinju uspješnu i na akademskom i sportskom planu. Uz niz osvojenih meda-lja u 2015., Iva je ove akademske godine redovno upisala drugu godinu studija Ekonomije poduzetništva na Veleučilištu VERN’ koje je odabrala zbog toga što joj omogućuje istovre-

meno studiranje, ali i treniranje.Razgovarala: Matea Komar, studentica preddiplomskog studija Novinarstva

Iva, od kuda ideja da se počneš bav-iti baš taekwondoom?

Taekwondoom sam se počela baviti još 2005. godine. Sjećam se da su bile maškare i tata je pitao sestru, brata i mene želimo li možda probati taek-wondo.

Naime, moj tata je osvojio prvu taek-wondo medalju za Republiku Hrvat-sku kao samostalnu državu, ali nas roditelji nikada nisu tjerali da se bavi-mo onime čime su se oni bavili, već su nas pustili da sami sve isprobamo i onda odlučimo.

do tada sam probala različite spor-tove, od gimnastike, plivanja pa sve do rukometa i odlučila sam probati i taekwondo. Na kraju sam završila na taekwondou do dana današnjeg i to mi je bila najbolja odluka u životu.

Koliko često treniraš?

Treniram otprilike 12 do 15 puta tjed-no, skoro svaki dan i ujutro i navečer. Ujutro većinom imam trčanje ili tere-tanu, a navečer baš taekwondo.

Volim kada su praznici i kada završe ispitni rokovi zato što mi tada ostane vremena da mogu samo trenirati.

Pati li ti društveni život zbog toliko treniranja?

društveni život mi malo pati, ali ne bunim se. Znam da je većini ljudi u mojim godinama bitno što više izlaziti van, ali meni nije. Mama mi je znala često reći da nemam život i ne izla-zim, ali ja nisam baš osoba od izlazaka i partijanja i nemam neku posebnu potrebu za tim. Na nekim malo većim turnirima često imamo after partyje i mnogo mi je draže otići na takav tip okupljanja zato što ima puno ljudi s kojima se inače družim. Također, u Hrvatskoj na mjestima na kojima se izlazi nema baš muzike koja se meni sviđa. Meni je draže otići na trening nego van, a vikendom kada sam slo-bodna ostajem se odmarati u krevetu ili učim.

Nedavno si postala prvakinja Hrvatske, koje si sve titule do sada osvojila?

da, imala sam prvenstvo Hrvatske ne-davno i postala sam prvakinja. To mi je bio više kao neki trening, a ne natjeca-nje zato što sam nedavno imala manju ozljedu zgloba i nisam išla na velike turnire pa je ovo bila proba. do sada sam osvojila titulu prvakinje Europe, bila sam treća na Svjetskom prvenstvu

u Rusiji, osvojila sam broncu i na prvim Europskim igrama u Azerbajdžanu, kao i srebro na Univerzijadi u Koreji. Također, sudjelujem na puno važnih G turnira i skoro sa svakog sam se vrati-la s nekom medaljom. U to je naravno uloženo puno truda i odricanja, ali na kraju se sve to isplatilo.

Uz brojne uspjehe na terenu, re-dovno polažeš i ispite na fakultetu. Kako uspijevaš uskladiti fakultet, treninge i natjecanja?

To se dosta ljudi pita. dosta je zahtje-vno, ali sve se treba samo dobro or-ganizirati i posložiti u glavi i to je to. Zna ponekad biti teško zbog toga što puno putujem, ali uvijek nosim knjige sa sobom i učim po hotelima ili aero-dromima, tako da sve stignem.

Mogućnost treniranja sporta uz faks je najbolji dio moga života jer sport igra jednu veliku ulogu u njemu i zato mi je bilo važno odabrati fakultet na kojem ću se moći nastaviti baviti sportom.

Isto tako profesori mi jako izlaze u sus-ret i uvijek se mogu s njima dogovoriti za neki kolokvij ili ispit ako nešto ne stignem zbog natjecanja.

33Je li ta mogućnost treniranja i studiranja u isto vrijeme bila presudna da odabereš VERN’ kao fakultet na kojem želiš nastaviti obrazovanje?

da, to je bio jedan od glavnih razloga zašto sam odabrala VERN’. Znala sam da će mi VERN’ omogućiti da is-tovremeno treniram i studiram, što mi je vrlo važno zato što se u Hrvatskoj od taekwondoa ne može živjeti i svakako treba imati neku rezervu.

Mojoj obitelji je školovanje uvijek na prvom mjestu zato što ako ti se dogodi neka ozljeda ništa ti ne ostane i zato smatram da svaki sportaš treba imati školu, faks ili bilo što iza sebe, jer ni-kada ne znaš šta te može zadesiti.

Kakva su tvoja iskustva studiranja kao sportašice na VERN’u?

Volim VERN’ jer nije tipičan faks. Ako imam nekakav problem mogu u sva-kom trenu pitati profesore apsolutno sve i oni će mi sve objasniti pa makar to bilo pod pauzom ili preko maila ako sam na putu. Puno mi je lakše studirati kada znam da se, ako mi nešto treba, mogu obra-titi profesorima bez problema. VERN’ meni, ali i ostalim sportašima maksi-malno izlazi u susret i to mi se sviđa. Isto tako, sviđa mi se što VERN’ kao

fakultet promovira sport među studen-tima. Stvarno se trude omogućiti re-kreaciju svima, što je vrlo rijetko na ostalim fakultetima.

Studenti mogu rekreativno birati između raznih sportova, od rukometa, nogometa pa sve do tenisa i badminto-na. Imam mlađeg brata koji se također bavi taekwondoom i ako se nastavi raz-vijati na sličan način u sportu, vjero-jatno će isto upisati VERN’, upravo zbog mogućnosti za daljnje bavljenje sportom koji voli i u kojem je dobar.

Ovoga ljeta održavaju se Europske sveučilišne igre Zagreb - Rijeka 2016. na kojima je i taekwondo našao svoje mjesto, planiraš li i tamo osvojiti medalju?

Prije svega, jako mi je drago što se Igre održavaju u Hrvatskoj i to je velika stvar za nas kao državu, ali i za promociju studentskog sporta, kako u Hrvatskoj, tako i u drugim zemljama svijeta. Poziv sam već davno dobila, još kada se biralo ime za maskotu Igara. Tada sam sud-jelovala i u predlaganju imena maskote. Moj prijedlog imena bio je Starky, ali ipak moj favorit nije pobijedio pa je maskota nazvana Hrki. S obzirom na to da se ove Igre održavaju tijekom ljeta, za sada imam u planu sudjelovati, ali još uvijek to ne mogu potvrditi sa stopostotnom sigurnošću.

34

Kreativne INDUSTRIJE (1)

Off Cathedra

guriran je u svjetskoj javnosti od strane britanskih „novolaburista“, i za vrijeme administracije Tonyja Blaira funkcion-irao je kao jedan od važnih marketinških narativa koji su oblikovali imidž Blai-rove vlade i javno proklamiranih poli-tika „trećeg puta“. Prema već klasičnoj definiciji ovoga pojma iz već spomenu-tog dokumenta britanske vlade iz 1998. g., kreativne industrije bi bile sve one aktivnosti koje imaju svoj izvor u in-dividualnoj kreativnosti, vještini i tal-entu te kao takve imaju potencijal za stvaranje ekonomske vrijednosti i rad-nih mjesta kroz generiranje i eksploati-ranje intelektualnog vlasništva (prema Jovičić, S. i Mikić, H., 2006.). dakle, radi se o segmentu ekonomskih ak-tivnosti koje kao osnovni resurs koriste ljudsku kreativnost, odnosno čovjekov intelekt, talent, maštu i inspiraciju iz kojih nastaju određeni proizvodi/sadržaji s ekonomskom vrijednošću, čiju komercijalizaciju i eksploataciju omogućuje institut zaštite intelektual-nog vlasništva. Velik dio djelatnosti koje se ubrajaju u core onoga što se shvaća pod kreativnim, odnosno kulturnim in-dustrijama također podrazumijeva i in-dustrijski oblik proizvodnje i distribucije svojih proizvoda.

Što povezuje „Grand Theft Auto“, zgradu Guggenheimova muzeja, „Književnu Groupie“ Pavla Svirca i novu sezonu „Game of Thrones“? Što je zajedničko

Marvelovim stripovima, Knjazovoj „Svlačionici“, reklami za Erste banku i novom filmu Zrinka ogreste? U kakvoj su tajnoj vezi Kawasakijeva „Antonija“, radio

roman s 3. programa Hrvatskog radija, iPhone 6 i nova pariška pret-a-porte kolekcija? Bit ovih naizgled bizarnih veza krije se u dvije riječi - kreativne industrije.

Koncept kreativnih industrija eta-blirao se u javnosti i društvenoj teoriji tek posljednjih dvadesetak godina - od prvog spominjanja u strateškom do-kumentu australijske vlade „creative Nation“ iz 1994. i pokušaja definiran-ja ovog pojma u dokumentu britanske vlade „creative Industries Mapping document“ iz 1998., pa do današnjih teorijsko-terminoloških rasprava, društveno-ekonomskih ekspertiza i studijskih programa koji se bave nekim od segmenata ovoga izuzetno raznolikog sektora gospodarstva. određeni aspekti koncepta kreativnih industrija našli su svoje mjesto i u al-ternativnim pokušajima terminološkog i sadržajnog određenja ovoga pojma pa se tako ovisno o lokalnim diskurzivnim praksama, intelektualnim tradicijama ili društveno-ekonomskim motrištima govori i o „kulturnim industrijama“, „industrijama autorskih prava“, „in-dustrijama sadržaja“, „industrijama zabave“, „industrijama slobodnog vre-mena“ i sl. Upravo dijapazon inačica ovoga koncepta svjedoči o stanovitoj nedovršenosti rasprave i nedostatku punog konsenzusa o tome što kreativne industrije sve jesu i što bi trebale biti.Koncept kreativnih industrija inau-

Za jedan donekle rafiniraniji pristup konceptu kreativnih industrija il-ustrativan je uvodni pregledni esej britansko-australijskog teoretičara Johna Hartleyja u knjizi „Kulturne industrije“ (clio, 2007.). Prema nje-mu koncept kreativnih industrija ima svoje korijene u tradiciji dva starija intelektualna koncepta - „kreativnih umjetnosti“ i „kulturne industrije“. Prvi pojam veže se uz tradiciju rane moderne filozofije građanskog human-izma iz 18. st., dok je drugi pojam izvorno bio dio terminološkog apara-ta korištenog među teoretičarima Frankfurtske škole (u 20-im i 30-im godinama prošlog stoljeća) za radi-kalnu kritiku industrije masovne za-bave. Prema Hartleyju amalgamiran-jem ovih dvaju starijih kulturalnih koncepata nastaje pojam kreativnih industrija. Kreativne industrije na konceptualnoj i praktičnoj razini spajaju kreativne umjetničke djelat-nosti, odnosno pojedinačne talente, s kulturnom industrijom, odnosno mas-ovnom proizvodnjom i potrošnjom kulturno-zabavnih proizvoda. S druge strane, epohalni obrat koji je donijela tzv. „nova ekonomija“, koja je fokus stvaranja nove vrijednosti preusm-

Piše: Tomislav Štuka

35

jerila s obrade stvari na bitno lukra-tivniju obradu informacija i proizvod-nju sadržaja i značenja, omogućio je pravi uzlet kreativnih industrija i nji-hovo čvršće sektorsko pozicioniranje. Informatičko-informacijska revolucija kao udarna snaga „nove ekonomije“ donijela je i tehnološki uzlet koji je osigurao razvoj informatičke in-frastukture i telekomunikacijske „konektivnosti“, odnosno digitalnu osnovu medijskih tehnologija i njihovu globalnu povezanost i umreženost. Takav novi globalni komunikacijski okoliš otvorio je neslućene mogućnosti za proizvodnju, distribuciju i konzu-maciju kulturalnih sadržaja i proiz-voda. Individualna kreativnost na taj je način dobila mnoštvo alata koji su katalizirali njezine stvralačke impulse, doprinijeli raznovrsnosti njezinih po-javnih oblika i omogućili raznorodne sinergijske aranžmane, ali i otvorili prostor za poduzetničku inicijativu usmjerenu industrijskoj komercijalnoj eksploataciji i monetizaciji nečega što predstavlja univerzalnu ljudsku stvaralačku osobinu.Iako ne postoji potpuni konsenzus oko segmenata koji se ubrajaju u kreativne industrije, tijekom vremena iskrista-lizirala se široko prihvaćena klasi-fikacija britanskog Ministarstva za kulturu, medije i sport (dcMS), koja

kreativne industrije svrstava u neko-liko glavnih kreativnih sektora koji ovisno o godini objave liste variraju od 9 do 13:• oglašavanje i marketing

• Arhitektura

• Zanati

• dizajn (produkt, grafički i modni)

• Film, televizija, video, radio i

fotografija

• IT, softver i kompjutorske usluge

• Izdavaštvo

• Muzeji, galerije i knjižnice

• Muzika, izvedbene i vizualne

umjetnosti

• Interaktivne kompjutorske

i video igre.

Prema nekim utjecajnim teoretičarima ova lista bi trebala biti dopunje-na i proširena s još nekim važnim kreativnim sektorima poput indus-trije igračaka i R&d sektorom (re-search and development) u znanosti i tehnologiji.Već i letimičan pogled na ovu listu govori nam o izrazitoj heterogenosti sektora kreativnih industrija, ali i o opsegu i dubini potencijalnih utjecaja na ekonomiju, društvo i ljudske živote, kao i na konstrukciju kolektivnih, kul-turalnih i individualnih identiteta često presudnih za naše shvaćanje samih sebe i svijeta oko nas.(nastavak u sljedećem broju)

KREATIVNE INDUSTRIjEU HRVATSKOjZaključci iz prošle godine objavljenog istraživanja zagrebačkoga Ekonom-skog instituta, u okviru projekta „Mapiranja kreativnih i kulturnih industrija u Republici Hrvatskoj“ (naručitelj Hrvatski klaster konkurent-nosti kreativnih i kulturnih industrija), omogućuju nam da na makro razini sa-gledamo trenutno stanje i potencijale sektora kreativnih industrija u Hrvat-skoj. Ukratko ćemo navesti samo neke podatke iz spomenutog istraživanja:• prema podacima iz recesijske 2012. ovaj je sektor generirao 6,3 milijarde kuna bruto dodane vrijednosti (2,3% BdP-a RH);• unutar sektora (2012.) bilo je oko 42.000 zaposlenih (3% na razini RH), koji s oko 82.000 zaposlenih u krea-tivnim zanimanjima izvan spomenutog sektora, daju oko 124.000 zaposlenih u tzv. kreativnoj ekonomiji (8,9% na razini RH);• sektor ima značajan prostor za ek-spanziju i dinamiziranje aktivnosti (a time i za povećanje zaposlenosti),• sektor ima iznadprosječan broj samo-zaposlenih i viši stupanj konkurentnos-ti u odnosu na ukupno gospodarstvo,• sektor je predvodnik jačanja „kul-ture stvaranja“ i „kreativne ekonom-ije“ te nositelj inovacija;• kreativni potencijal sektora i trans-formacijska snaga sektora mogu biti osnova veće suradnje s ostalim sektori-ma i djelatnostima;• u pojedinim podsektorima utvrđen je potencijal za konkuriranje na stranim tržištima na osnovi cjenovne konkurentnosti.