Zavod za maslinarstvo i južne kulture – sastavnica Sveučilišta

MARIBICNove aktivnosti u novoj zgradi

Mladost i uspjeh idu zajedno

u 2011. godini

str. 3.

str. 3.

str. 5.

AL

UM

NI

UNIDU

Časopis Sveučilištau Dubrovniku

broj 8prosinac 2011.

Uskoro završetak rekonstrukcije središnje zgrade u kampusu Sveučilišta

str. 7.

str. 8.

Roko Tolić

Direktor Zračne luke Dubrovnik

14 novih doktora znanosti4 godine s vama

Zavod za maslinarstvo i južne kulture – sastavnica Sveučilišta

Riječ u

redn

ice

Izdavač: Sveučilište u Dubrovniku,Branitelja Dubrovnika 29, 20000 DubrovnikZa izdavača: prof. dr. sc. Mateo MilkovićUrednica: Sandra Buratović, mag. rel. publ.Lektura: dr. sc. Antun ČeskoFotografije: Arhiv Sveučilišta u DubrovnikuDesign: Maro Krile, prof.Tisak: Alfa-2, DubrovnikNaklada: 600 kom.

impresu

m

Dragi Alumni!

Veseli nas što vam možemo pred-staviti osmi broj časopisa UNIDU Alu-mni. Tema ovoga broja su obilježja rada Sveučilišta u 2011. godini, o kojima piše rektor prof. dr. sc. Mateo Milković. Sve-učilište se ubrzano razvija - u svakom smislu. Središnja zgrada Sveučilišnog kampusa bit će spremna za useljenje stu-denata od akademske 2012./2013., radi se na izradbi projektne dokumentacije za izgradnju Studentskoga doma, radovi na Tehnološko i poslovno-inovacijskom cen-tru na Bistrini (MARIBIC) su gotovi i s ponosom možemo reći da smo jedan od vodećih centara za marikulturu u Europi. Uz to, u sastav Sveučilišta ušao je Zavod za maslinarstvo i južne kulture, pa je u planu pokretanje novih studija iz područ-ja agronomije. Kad je riječ o novim studi-jima, predstavljeni su i studiji vizualnih i glazbenih umjetnosti.

U ovom broju posebni dio nami-jenili smo i našim novim doktorima zna-nostima a njih je u ovoj godini bilo čak 14! Strategija ulaganja u vlastiti nastavni kadar pokazala se kao pravi put za razvoj Sveučilišta, ali i naše regije.

Raduju nas svi uspjesi naših stude-nata i njihove brojne aktivnosti; podupi-remo ih i potičemo. Pohvale moraju ići i na račun Studentskoga zbora Sveučilišta, koji se trudi da se ideje studentskih pro-jekata i ostvare.

Dosad smo više pisali o našim stu-dentima koji su studirali u inozemstvu, a ovaj put pišemo o stranim studentima koji su odabrali baš Sveučilište u Dubrov-niku za dio njihova studijskog života.

I, na kraju, želimo vam sve najbo-lje u prigodi nadolazećih blagdana;

sretan i blagoslovljen Božić i radosna nova, 2012. godina!

Sveučilište u Dubrovniku tijekom 2011. godine sklopilo je više Erasmus sporazuma (koji omo-

gućuju mobilnost studenata, nastavnog i nenastav-nog kadra) s inozemnim sveučilištima:

Leeds Metropolitan University, Velika Britani-ja, Universidade de Aveiro, Portugal, Universita de-gli Studi di Siena, Italija, VSB Technical University of Ostrava, Češka, Universita Politecnica delle Marche, Italija, Fachhochscule Köln, Njemačka, Universita degli studi del Molise, Italija, Polytechnic Institute of Viana do Castelo, Portugal, Univerza Sv. Cyrila a Me-toda v Trnave, Slovačka, University of Limerick, Irska, Université de Reims Champagne-Ardenne, Francu-ska, Universitat Wien, Austrija. U protekle tri godi-ne 26 studenata provelo je najmanje jedan semestar u inozemstvu, pet nastavnika držalo je nastavu na ino-zemnim sveučilištima a dvije zaposlenice sudjelovale su u Erasmus aktivnostima stručnoga usavršavanja.

Televizijske radionice (”Televizijsko izvje-šćivanje”, ”Videonovinarstvo” i ”Uređiva-

nje TV programa”) na studiju Mediji i kultura društva osnova su na kojoj se temelji projekt Studentske televizije na Sveučilištu u Dubrov-niku. Naime, mnogi televizijski uradci što su ih studenti prethodnih godina izradili u okviru tih radionica, objavljivani su najprije na web-stra-nicama Sveučilišta, a potom i na društvenim mrežama poput Facebooka ili Youtubea, i tako su bili dostupni javnosti. U međuvremenu, na Sveučilištu je uređen novi prostor za televizijski studio i uredništvo a otpočelo je i njegovo teh-ničko opremanje. Do kraja akademske godine

2011./2012. planira se postaviti novu web-stra-nicu, preko koje bi dosadašnji i budući video-uradci bili dostupni za pregled i preuzimanje, ali koja bi imala i live stream u stvarnom vreme-nu, i to izravno s UNIDU radija, a potom i s drugih dijelova Sveučilišta. UNIDU televizija predstavljena je 13. travnja 2011. Tom prigo-dom, uz prof. dr. sc. Pera Maldinija, pročelni-ka Odjela za komunikologiju, koji je govorio o projektu studentske televizije na Sveučilištu u Dubrovniku, prikazao se i ”TV dnevnik”, tele-vizijski uradak studenata druge godine preddi-plomskog studija Mediji i kultura društva.

Predstavljena UNIDU televizija

Potpisani novi Erasmussporazumi

Medianali primljeni u bazu podataka EBSCO

Međunarodni znanstveni ča-sopis za pitanja medija, novinarstva, masovnog komuniciranja i odnosa s javnostima Medianali, u nakladi Sveučilišta u Dubrovniku, primljen je u EBSCO bazu podataka. EBSCO baze sadržavaju podatke iz prirod-nih, tehničkih, društvenih, huma-nističkih i biotehničkih znanosti, biomedicine i zdravstva. EBSCO Pu-blishing sadržava tekstove članaka iz preko 7.000 časopisa, magazina, novina i agencija, uz više od 3.000 brošura i knjiga referenci. Ova baza podataka nudi bogat resurs tekstova iz svih oblasti.

Broj 8 prosinac 2011.

2 UNIDU ALUMNI

Tijekom 2011. godine završena je druga faza iz-gradnje na lokaciji Bistrini. Pritom, u izgradnju kanali-zacijskog voda u duljini od 2 km kojim se sve otpadne vode i moguća onečišćenja mora kontrolirano odvode iz Malostonskog zaljeva, u rekonstrukciju i adaptaciju zgra-da na pomorskom dobru, u uređenje obale i u suvremenu opremu uloženo je više od 30 milijuna kuna. Ta je sredstva osiguralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Po-slovno-inovacijski centar Hrvatske (BICRO), Sveučilište u Dubrovniku i kredit Svjetske banke. Tako je naš Tehnološ-ki i poslovno inovacijski centar za marikulturu (MARIBIC) dobio izvrsne uvjete da u svojim laboratorijima i poku-snim uzgajalištima riba i beskralježnjaka organizira prak-tičnu i teoretsku nastavu za studente studija marikulture i akvakulture. Uz to, MARIBIC je svojim savjetodavnim funkcijama pridružio i poslovno-inkubacijsku i poslovno-inovacijsku djelatnost i tako je postao prva institucija ta-kve vrste na istočnoj obali Jadrana. Snažno su pokrenute aktivnosti na razvijanju novih tehnologija u marikulturi, evaluaciji i adaptaciji postojećih tehnologija, na prepozna-vanju i rješavanju problema u proizvodnji, evaluaciji nove opreme, dizajnu i konstrukciji opreme za uzgoj na osnovi vlastitoga iskustva i suradnje s proizvodnim institucijama. U suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa i Hrvatskim institutom za tehnologiju MARIBIC je ini-cirao projekt primjene novih tehnologija u marikulturi, posebno u školjkarstvu. Unutar projekta se, uz primjenu novih tehnologija, razvijaju sustavi za zaštitu dagnje i mla-de kamenice od predatora, poglavito orade, koja nanosi velike štete uzgajivačima dagnje, pa je tu proizvodnju po-makla na granicu profitabilnosti. Dizajnirana je platforma za uzgoj što će ujedno nositi i zaštitne mreže od predatora, a zajedno s Hrvatskim institutom za tehnologiju (HIT) dogovorena je strategija patentne zaštite takve platfor-me. U postupku je izradba projektne dokumentacije za dobivanje dozvole građenja Prihvatnoga, purifikacijskoga i otpremnog centra za školjkaše na Bistrini kako bi se slje-deće godine, ako se osiguraju novčana sredstva, taj Centar i izgradio te završila treća, zadnja faza investiranja.

Dogovor o dizajniranju riblje farme u njemačkom gradu Halleu

U okviru trodnevnoga radnog posjeta predstavnika njemačkoga grada Hallea MARIBIC-u, u Rektoratu Sveu-čilišta u Dubrovniku održan je radni sastanak 27. listopada 2011. Nazočni su bili: župan Dubrovačko-neretvanske žu-panije Nikola Dobroslavić, direktor MARIBIC-a doc. dr. sc. Jurica Jug Dujaković, prorektor za međunarodnu suradnju prof. dr. sc. Vlatko Lipovac, dogradonačelnik Grada Hallea Wolfram Neumann, voditelj Privrednog odbora Grada Hallea Dietmar Weichler, direktor komunalnog poduzeća Grada Hallea dr. sc. Lutz Gaudig, direktor tvrtke Kostka Consult dr. sc. Horst Kostka i Zvonko Bratuša, direktor investitorske tvrtke Appletre Management International d.d. iz Luxembourga. Cilj je sastanku bio zajednički projekt izgradnje riblje farme u njemačkom gradu Halleu. U pro-jektu sudjeluju: investitorska tvrtka iz Luxembourga, Grad Halle i MARIBIC a dogovoreno je da zaposlenici MARI-BIC-a dizajniraju riblju farmu u Halleu i obuče kadrove koji bi u njoj radili.

Piše: prof. dr. sc. Mateo Milković, rektor

Od 1. rujna 2011. Sve-učilište u Dubrovniku

osnovalo je još jednu ustroj-stvenu jedinicu bez pravne osobnosti - Zavod za masli-narstvo i južne kulture. Taj je Zavod pravni sljednik Zavoda za maslinarstvo i južne kultu-re u okviru Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, a otprije je poznat kao Sta-nica za južne kulture u Du-brovniku. Na taj će se način nastaviti njegova aktivnost koja ima 104-godišnju tradi-ciju. Za očekivati je da će Za-

vod nastaviti svoj djelokrug rada povezan s agronomskim znanostima s naglaskom na voćarstvo Mediterana, pro-izvodnju sadnog materijala i pružanje usluga kemijskih analiza vina, maslinova ulja i tla. U planu je, nakon detalj-ne analize, da se pokušalište Čibača tehnološki opremi i uredi tako da postane u pra-vom smislu poligon gdje će se stjecati znanja i vještine. Za-poslit će se još stručnjaka iz polja agronomije a u njegov će se rad uključiti i znanstve-

nici Sveučilišta u Dubrovni-ku i oni koji se još planiraju zaposliti. Ne manje važna je i želja da se za potrebe stje-canja potrebnoga znanja iz agronomske struke organizira stručni studij, koji bi pomo-gao mlađim naraštajima da proizvodnju u poljoprivredi Dubrovačko–neretvanske županije podignu na višu ra-zinu. Tako će Sveučilište u Dubrovniku otvarati stručne studije u pojedinim dijelovi-ma Dubrovačko–neretvan-ske županije, što započinje 1. listopada 2012. u Pločama s preddiplomskim studijem Fi-nancijski menadžment.

Zavod za maslinarstvo i južne kulture

Tehnološki i poslovno-inovacijski centar za marikulturu na Bistrini

Broj 8 prosinac 2011.

UNIDU ALUMNI 3

Rektor prof. dr. sc. Ma-teo Milković potpisao

je s ravnateljem Instituta društvenih znanosti Ivo Pi-lar prof. dr. sc. Vladom Ša-kićem Sporazum o suradnji u Rektoratu Sveučilišta u Dubrovniku 12. rujna 2011. Uzajamno povezivanje znan-stveno-nastavnih i znanstve-nih djelatnika radi izvođenja nastave na sveučilišnim stu-dijskim programima, pro-vedba zajedničkih znanstve-noistraživačkih projekata, izdavanje i razmjena znan-stvenih publikacija, organi-zacija mogućih zajedničkih

interdisciplinarnih poslijedi-plomskih (doktorskih i speci-jalističkih) studija - samo su neka od područja u kojima će Sveučilište u Dubrovniku surađivati s Institutom Ivo Pilar. Na potpisivanju Spo-razuma bili su i prorektor za međunarodnu suradnju prof. dr. sc. Vlatko Lipovac, vodi-telj dubrovačkog područnog centra Instituta dr. sc. Vi-nicije Lupis, glavni urednik časopisa Pilar dr. sc. Zlatko Matijević i zaposlenik Insti-tuta dr. sc. Zlatko Hasanbe-gović.

Prvoga dana proslave 300. obljetnice rođe-nja Ruđera Boškovića, 25. svibnja 2011.,

na Sveučilištu u Dubrovniku održao se stu-dentski simpozij o životu i radu Ruđera Boško-vića. U prvom dijelu programa studenti Odjela za komunikologiju, Odjela za elektrotehniku i računarstvo i Odjela za umjetnost i restaura-ciju: Ana-Marija Kriste, Paulina Ćališ, Nikola Marvučić, Tajana Kera i Marko Raše održali su svoja izlaganja. U popodnevnom dijelu izlaga-nja su imali studenti: Marito M. Letica s Fi-lozofskog fakulteta Družbe Isusove Sveučilišta u Zagrebu i Ivan Štambuk, Josip Ćavar, Bal-do Marunčić, Marijana Ilić i Sonja Ðuraš. U sklopu simpozija otvorena je i izložba plakata

„Ruđe, ki rodni grad Dubrovnik proslavi…“ studenata Odjela za komunikologiju. Prof. dr. sc. Ivica Martinović s Instituta za filozofiju u Zagrebu najbolji je poznavatelj lika i djela Ruđera Boškovića u Hrvatskoj a „Boškovićev genij“ bila je tema njegova izlaganja. Prosla-va 300. obljetnice rođenja Ruđera Boškovića, u organizaciji Sveučilišta u Dubrovniku, Zavi-čajnog kluba „Ruđer Bošković“ – Orahov Do i Općine Ravno, upriličila se 26. svibnja 2011. i u Orahovu Dolu posjetom rodnoj kući njegova oca, gdje se otkrila spomen-ploča i poprsje Ru-đera Boškovića, a program proslave nastavio se otkrivanjem spomenika u Ravnome - sve rado-vi akademskoga kipara Ilije Skočibušića.

Glavni direktor Chengdu Instituta za biologiju Kineske akademije znanosti (provincija Sichuan, jugoza-padna Kina) profesor Wu Ning sa suradnicima posjetio je Institut za more i priobalje Sveučilišta u Du-

brovniku 9. svibnja 2011., poradi uspostave znanstvene suradnje. Chengdu Institut provodi četiri doktorska i specijalistička poslijediplomska studija i posjeduje digitalizirane baze podataka u herbariju i Herpetološkom muzeju s najvećom zbirkom vodozemaca i gmazova u Kini. Izdavač je dvaju znanstvenih časopisa: Chinese Journal of Applied and Environmental Biology i Asian Herpetological Research.

Proslavljena 300. obljetnica rođenja Ruđera Boškovića

Znanstveni novaci Sveučilišta na skupu o Ruđeru Boškoviću

Međunarodni znanstveni simpozij „Od Ruđera Boškovića do danas - doprinos hrvatskih znanstve-

nika svjetskoj znanstvenoj baštini“ održao se od 29. svibnja do 2. lipnja 2011. u Dubrovniku, u povodu

300. obljetnice rođenja Ruđera Boškovića, pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske prof.

dr. sc. Ive Josipovića i predsjednice Vlade gospođe Jadranke Kosor, u organizaciji Instituta Ruđer Boš-

ković, Grada Dubrovnika i Biskupijske klasične gimnazije Ruđer Bošković. Na skupu su sudjelovali svi

znanstveni novaci Sveučilišta u Dubrovniku.

Kineski znanstvenici na Institutu za more i priobalje

Sporazum s Institutom Ivo Pilar

Broj 8 prosinac 2011.

4 UNIDU ALUMNI

Temabroja

Piše: prof. dr. sc. Mateo Milković, rektor

Osnovna obilježja rada Sveučilišta u Dubrovniku tijekom 2011. godine

Završetak rekonstrukcije prve zgrade u kampusu Sveučilišta Novi doktori znanosti

Planovi za izgradnju Studentskoga doma

Prof. dr. sc. Ivo Ban i prof. dr. sc. Vjekoslav Damić proglašeni emeritusom

Priznanja Sveučilištu u Dubrovniku

Nakon potpisane Povelje o izgradnji kampusa Sveučilišta u Dubrovniku, koja je 31. kolovoza 2009. položena uz temeljni kamen, do kraja 2011. godine očekuje se završetak rekonstrukcije i adaptacije prve zgrade u tom prostoru. Nakon opremanja, aktivnosti u toj zgradi planiraju se započeti od 1. listopada 2012., dakle s početkom akademske 2012./2013. godine. Rekonstrukcijom i adaptacijom zgrade stvorili su se uvjeti da se na Sveučilištu mogu pokrenuti novi studiji. U početku će to biti studiji vizualnih i glazbenih umjetnosti nami-jenjeni studentima, ne samo iz Dubrovnika, Dubrovačko-neretvanske županije i Hrvatske nego iz Europe i svijeta. Nakon toga, za očekivati je da se pokrenu i humanistički studiji te interdisciplinarni studiji u suradnji s našim i inozemnim sveučilištima. Planirani studiji bit će važna komunikacijska točka svoga vreme-na, a visoko kvalitetni programi studija i privlačnost Dubrovnika osigurat će, zasigurno, kvalitetan kadar profesora, umjetnika i predavača. Također, značenje pokretanja tih studija potrebno je sagledavati i u kontekstu prijelomne situacije u kojoj se danas Dubrovnik nalazi, pretvarajući se iz Grada u turistički resort, pa valja angažirati sve progresivne snage koje bi, okupljene na tim studijima i oko njega, mogle biti zamašnjak novim društvenim promjenama u ovoj sredini.

Danas je na Sveučilištu u Dubrovniku u stalnome radnom odnosu 270 zaposlenih, od kojih je 160 izravno u nastavi. Od njih je 75 doktora znanosti i 23 su magistra znanosti, dok je još 40 zaposlenih u postupku stjecanja doktorata znanosti. Tijekom 2011. godine 12 je zaposlenika steklo doktorat znanosti, što ovom Sveučilištu pruža sigurnost u realizaciji budućih nastavnih i znanstvenih planova i programa. Valja znati da je u proteklih sedam godina, od početnih 20 doktora znanosti u stalnome radnom odnosu na Sveučilištu, njih sedam otišlo (6 u mirovinu i jedna iznenadna smrt). Već se danas može ocijeniti koliko je bila važna odluka da se vlastitim sredstvima Sveučilišta potakne stjecanje doktorata znanosti mladima ove sredine i regije iako će neki i danas reći da to nije bilo pametno. Vjerojatno su mislili i misle da su se ta sredstva mogla konkretnije utrošiti u jednokratnu potrošnju. Istina, dio naših doktoranada mora na sebe preuzeti odgovornost zašto do danas nisu stekli doktorat znanosti, ili nisu stekli minimalne uvjete za stjecanje znanstveno-nastavnog zvanja. Siguran sam da im je Sveučilište pružilo najbolje uvjete o kojima doktorandi na drugim hrvatskim sveučilištima mogu samo sanjati.

Ulaskom Zavoda za maslinarstvo i južne kulture u sastav Sveučilišta u Du-brovniku otklonjeni su prijepori oko osiguranja zemljišta za izgradnju Studentskog doma, bez kojega Sveučilište ne može graditi svoju budućnost. Nakon odabranoga idejnog rješenja zgrade po javnom natječaju, ugovorena je projektna dokumentacija za ishođenje lokacijske dozvole, koja bi se trebala dobiti do konca veljače 2012., a na temelju nje i dozvola za građenje do 1. rujna 2012. Ako se, u međuvremenu, donese odluka o načinu financiranja, s izgradnjom Studentskog doma moglo bi se započeti početkom 2013. godine. Time će se osigurati smještaj, prehrana i zabava za studente na jednome atraktivnome mjestu, posebno i za studente u međusveučilišnoj surad-nji, gostujuće profesore, te smještaj sudionika na znanstvenim skupovima i slično. Iako je bilo prigovora na lokaciju Studentskog doma, njegovom izgradnjom uspo-stavit će se skladan odnos prema zatečenom okruženju uz maksimalno respektiranje kvalitetnoga zelenila i dopunu novim. Istovremeno bi taj novoizgrađeni kompleks trebao postati simbolom novoga doba za grad Dubrovnik, pri čemu će se posebna pozornost posvetiti oblikovanju zajedničkih otvorenih površina i sadržaja.

Na 83. sjednici Senata Sveučilišta u Dubrovniku, održanoj 9. prosinca 2011., profesori dr. sc. Ivo Ban i dr. sc. Vjekoslav Damić proglašeni su profe-ssorom emeritusom. Na 26. skupštini Akademije tehničkih znanosti Hrvatske (HATZ), održanoj 17. svibnja 2011. u Zagrebu, prof. dr. sc. Vjekoslav Damić, dotadašnji izvanredni član HATZ-a na Odjelu sustava i kibernetike, proglašen je emeritusom HATZ-a, čime se u zvanju pridružio prof. dr. sc. Josipu Lovri-ću. Tom su prigodom i prof. dr. sc Mateo Milković, dosadašnji izvanredni član HATZ-a na Odjelu elektrotehnike i elektronike, i prof. dr. sc. Vlatko Lipovac, dosadašnji izvanredni član HATZ-a na Odjelu komunikacijskih sustava, pro-movirani u članove HATZ-a.

Po završetku 80. sjednice Senata Sveučilišta u Dubrovniku, održane 29. rujna 2011. u Rektoratu Sveučilišta, rektor prof. dr. sc. Mateo Milković zahvalio je dugogodišnjim profesorima Sveučilišta u Dubrovniku koji su s 30. rujna 2011. otišli u mirovinu: prof. dr. sc. Ivu Banu, prof. dr. sc. Zdrav-ku Bazdanu, prof. dr. sc. Vjekoslavu Damiću i prof. dr. sc. Antoniju Ðukiću (odsutan sa sjednice), na njihovu radu i doprinosu razvoju Sveučilišta te im je uručio prigodne poklone.

Sveučilište u Dubrovniku dobilo je u srpnja 2011. priznanje Europske komisije o izvrsnosti u istraživanju kao četvrto sveučilište i šesta znanstvena in-stitucija u Republici Hrvatskoj, te ekskluzivno pravo korištenja logom Europske komisije na svojim mrežnim stranicama i promidžbenim materijalima. Prizna-njem Europske komisije napravljen je ključan korak koji omogućuje Sveučilištu u Dubrovniku uključivanje u europski istraživački prostor i unapređenje kvalite-te znanstvenih istraživanja, te brži i kvalitetniji razvoj karijera znanstvenih istra-živača. Također, u postupku reakreditacije Odjela za ekonomiju i poslovnu eko-nomiju Sveučilišta u Dubrovniku tijekom svibnja 2011., uz prethodno mišljenje Akreditacijskog savjeta Agencije za znanost i visoko obrazovanje, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa potvrdilo je da taj Odjel ispunjava uvjete za obav-ljanje djelatnosti visokoga obrazovanja. Pri akreditaciji su u sklopu obveznog di-jela protokola održani odvojeni sastanci s članovima Rektorata, predstavnicima nastavnoga i nenastavnog osoblja te sa studentima.

Zaslužena mirovina četvorici profesora

Broj 8 prosinac 2011.

UNIDU ALUMNI 5

Iva Milanović Litre:“U lipnju 2008. završila sam preddiplomski studij Mediji i kultura društva i iste sam godine diplomski

studij upisala na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Diplomirala sam 2010. i, uz to, uspješno završila Alpbachovu školu Europskih integracija. Nedugo nakon dolaska u Zagreb, počela sam raditi na portalu Index.hr, što je bio moj prvi pravi korak u svijet novinarstva. Sljedeći su bile sportske dnevne novine „Sport plus”, a potom Sportska televizija, gdje vodim i uređujem emisije. Iako je možda neuobičajeno za ženu, ali sportsko je novinarstvo moj izbor, a televizija je medij koji mi dopušta najkreativniji pristup izvještavanju. U novinarskom radu mnogo mi je pomoglo praktično iskustvo koje sam stekla na radionicama studija u Dubrovniku i u dodatnim projektima u kojima sam sudjelovala. Veliko HVALA svim profesoricama i profe-sorima koji su me podržavali, a posebno kolegama koji su činili jednu sjajnu generaciju.”

Alumni Sveučilišta u Dubrovniku, po završetku svojega studija, odlučili su zaposlenje potražiti u drugom gradu. I nisu pogriješili. Ivo Kipre završio je studij Restauraciju i konzervaciju, Iva Milanović Litre studij Mediji i kultura društva a Vida Čadež studij Akvakulturu.

Ivo Kipre:„Nakon sto sam završio preddiplomski studij na Odjelu za umjetnost i restauraciju zaključio sam

da me najviše zanima restauracija namještaja pa sam želio nastaviti studirati u tom smjeru. Nakon otpri-like mjesec dana istraživanja na Internetu, pronašao sam poslijediplomski studij Furniture: Conservation, Restoration & Decorative Arts na Bucks New University u gradu High Wycombu u Velikoj Britaniji. Po-slijediplomski studij trajao je jednu godinu i završio sam u siječnju ove godine s odličnim rezultatima. Taj mi je studij pružio jedinstvenu priliku da radim i učim na doista vrijednim komadima namještaja. Također, ostvario sam kontakte s uglednim ljudima iz svoje struke. A ono što je možda najvažnije - stekao sam dosta samopouzdanja u vlastite sposobnosti. Nakon završetka poslijediplomskoga studija dobio sam posao u tvrtki Arlington Conservation u Londonu, koja se bavi prvenstveno restauracijom antiknog namještaja ali i drugih umjetnina. Svakodnevno radim na jako vrijednim komadima namještaja, i snalazim se jako dobro. Ovaj je posao ispunio i ispunjava sve moje želje i ambicije, i na neki je način nagrada za sav uloženi trud tijekom godina školovanja. Odluka o preseljenju u London i nije bila tako teška s obzirom na to o kakvu se gradu radi i jer sam uz to jako zadovoljan poslom kojim radim.“

Vida Čadež:„Nakon što sam završila preddiplomski studij Akvakulturu, zaposlila sam se kao znanstvena novaki-

nja na Institutu Ruđer Bošković u Rovinju. Što se tiče moga posla, bilo mi je malo teže na početku, ali na Odjelu za akvakulturu rad s prof. dr. sc. Čedomilom Lucu na ekofiziologiji morskih organizama, pružio mi je dobre temelje. Studiranje i općenito život u Dubrovniku ostali su mi u najljepšem sjećanju. Trenutno radim u Centru za istraživanje mora, Laboratorij za biomineralizaciju, nanotehnologiju i radioekologiju u Rovinju (LBRN, CIM, IRB), gdje proučavam aktivnosti ugljične anhidraze morskih organizama i mogućnostima njezina iskorištavanja kao bioindikatora, te istražujem građu njihove ljušture s pomoću rengenske difrakto-metrije. Studentica sam doktorskog studija molekularnih bioznanosti, tako da sam jednim dijelom i dalje povezana sa Sveučilištem u Dubrovniku. Da studij nije bio koncipiran tako da nam omogućava dostatno slobodnoga vremena za praktično obrazovanje, zasigurno ne bih imala osnova za dobivanje posla znanstvene novakinje; tijekom studija volontirala sam u dva laboratorija Instituta Ruđer Bošković (LIRA i LBNR) i bila sam na praktičnom usavršavanju u Irskoj preko udruge IAESTE Croatia, l.o. Dubrovnik, što mi je uvelike pomoglo pri zapošljavanju. Studiranje u Dubrovniku i dalje mi je najdraži dio moga dosadašnjeg života, i nimalo ne žalim što sam iz Zagreba došla studirati u Dubrovnik.“

Broj 8 prosinac 2011.

6 UNIDU ALUMNI

INT

ER

VJ

U

Da mladost i uspjeh idu zajedno, dokaz je direktor Zračne luke Dubrovnik Roko Tolić. Poslije završenog studija na bivšem Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu, zaposlio se kao zamjenik gradonačelnika Grada Dubrovnika, a potom je prešao u Zračnu luku Dubrovnik, gdje trenutno obnaša najvišu funkciju.

Kako je počela Vaša kari- �jera?

- Studij sam završio prije ne-što više od 11 godina diplomi-ravši s temom Urbani turizam i promet u mirovanju a mentor mi je bio profesor Ivo Ban. Odmah po završetku studija preuzeo sam funkciju zamjenika gradonačelni-ka Grada Dubrovnika, tada naj-mlađega u državi, i time je moja karijera, već u startu, obilježena okruženjem, odgovornostima i uvjetima koji, najblaže rečeno, nisu baš tipični za ljude mlađe životne dobi. Svakako da ne bi bilo prikladno da ja komentiram je li taj primjer ukazivanja povje-renja doista bio i opravdan, ali danas, s desetoljetne vremenske

distancije, drago mi je zapaziti da mnoštvo mladih ljudi obnaša zahtjevne i odgovorne dužnosti, i to s velikom dozom zrelosti, kompetencije i uspješnosti. U studenome 2001. postao sam član menadžmenta Zračne luke Dubrovnik, na poziciji direktora zajedničkog sektora, a osam go-dina nakon toga, u rujnu 2009., imenovan sam glavnim direkto-rom.

Završili ste studij ekono- �mije. Kako ste počeli raditi u Zračnoj luci?

- Rijetke su takve funkcije koje generiraju toliku količinu društvene interakcije kao što su čelne pozicije dubrovačke gradske uprave, kako na lokalnoj, tako i na nacionalnoj te međunarodnoj razini. Zbog takvih okolnosti i svih ostalih povezujućih čimbeni-ka koji isprepleću odnose Zračne luke i gradske uprave, nije bilo osobito teško doći do razine da se, u određenom trenutku, u fo-kus razgovora s tadašnjim direk-torom Tončijem Peovićem stave i potencijalni modaliteti osobne suradnje, a posebice u svjetlu či-njenice da nas je povezivalo više-godišnje poznanstvo i sjajna jed-nogodišnja suradnja. Kad mi je ponudio mogućnost pridruživa-nja svojemu upravljačkom timu, za mene nije bilo isuviše dvojba, a najbolja ocjena ispravnosti ta-

kve odluke su rezultati koje je taj tim postizao i postiže, sad već više od jednog desetljeća.

Koje vještine moraju ima- �ti današnji menadžeri i sma-trate li da je znanje koje se dobije na studiju dostatno za obavljanje tog posla?

- Od današnjih se menadže-ra očekuje izvrsnost na svim poljima djelovanja i, premda su široko poznata sva potrebna spe-cifična znanja koja se ubrajaju u kategorije tehničkih, međuljud-skih i konceptualnih vještina, za-pravo nema univerzalnog recep-ta koji bi jamčio uspješnost neke organizacije. Od menadžera se očekuje da bude organizator, vi-zionar, donositelj odluka, komu-nikator, lider i najbolji reprezent poduzeća, s puno smisla za dele-giranje, upravljanje vremenom, sortiranje prioriteta, razumije-vanje karaktera svojih suradnika i poduzimanje svega onoga što pridonosi maksimiziranju izved-be čitavog tima. Naravno da je za tako kompleksnu zadaću zna-nje stečeno na studiju nedostat-no, ali je jednako tako nepobitno da je ono u temelju svake od spo-menutih vještina, dok sva poslije razvijena suprastruktura znanja i vještina počiva na radu, talentu i načinu osobnog razvoja svakoga pojedinca.

Mladi ste i već ste direk- �tor Zračne luke Dubrovnik. Koliko Vam je u poslovnim uspjesima pomoglo znanje stečeno na studiju?

- Rado ću istaknuti da mi je razina znanja stečena na bivšem Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu bila izvrsna osnova za razvoj karijere i da se na svim poljima djelovanja s kolegama iste menadžerske razine diljem svijeta nikada nisam osjećao infe-rioran, a posebice ne u kontekstu zvanja koje imam kao i mjesta gdje sam ga stekao. Dapače...!

Smatrate li važnim pove- �zivanje bivših studenata me-đusobno i sa Sveučilištem? Čega se najradije sjetite iz stu-dentskih dana?

- Iskreno i sasvim osobno govoreći, ja sa svojim najdražim sjećanjem iz studentskih dana ži-vim svakodnevno, ali dopustite da ne idem u detalje s odgovo-rom... Uz tu poveznicu sa Sveu-čilištem, drago mi je evocirati i uspomene na one profesore koji su imali umijeće i želju potaknuti sasvim otvorene i kritičke disku-sije sa svojim studentima, a što je posebice dolazilo do izražaja na višim godinama studija, i to su mi uistinu najdraži i, rekao bih, životno i iskustveno najvredniji trenutci školovanja.

Direktor Zračne luke Dubrovnik Roko Tolić

Broj 8 prosinac 2011.

UNIDU ALUMNI 7

Svečana promocija četvrte ge-neracije prvostupnika i prvo-

stupnica preddiplomskih studija održala se u Hotelu Libertas Rixos 14. siječnja 2011. Svjedodžbu je dobilo ukupno 214 studenata, a najbolji su od njih i dodatno na-građeni.

Promocija diplomiranih studenata stručnih dodiplomskih studija ex Veleučilišta u Dubrov-niku održala se 25. veljače 2011. i promovirano je 127 studenata četverogodišnjih stručnih studi-ja: Nautika, Brodostrojarstvo, Menadžment u pomorstvu i Me-nadžment u turističkoj destinaci-ji; trogodišnjega stručnog studija Strojarstva i dvogodišnjih struč-nih studija: Brodska elektroener-getika i elektronika, Elektronika

i komunikacije i Akvakultura. Istodobno, u zgradi Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju promoviran je 31 student četve-rogodišnjih sveučilišnih studija Turizam i Vanjska trgovina ex Fakulteta za turizam i vanjsku tr-govinu.

Promocija druge generaci-je magistara struke Sveučilišta u Dubrovniku održala se u Hotelu Excelsioru 11. ožujka 2011. Pro-movirano je 66 magistara struke s četiri sveučilišnih odjela: Odjela za ekonomiju i poslovnu ekono-miju, Odjela za elektrotehniku i računarstvo, Odjela za akvakul-turu i Odjela za komunikologiju. Na svečanoj promociji dodijeljene su i dodatne diplome najboljim studentima. Također, dodijeljena

je i Rektorova nagrada za najbolji uspjeh u akademskoj 2009./2010. godini.

Svečana promocija magi-stara znanosti poslijediplomskih znanstvenih studija i sveučilišnih specijalista poslijediplomskoga specijalističkog studija Sveuči-lišta u Dubrovniku održala se u Rektoratu Sveučilišta 18. ožujka 2011. Promovirano je šest magi-stara znanosti koji su završili po-slijediplomski znanstveni studiji „Poslovna ekonomija u turizmu“ i magistra koja je završila poslije-diplomski znanstveni studij „Eu-ropska integracija“. Promoviralo se i 11 sveučilišnih specijalista poslijediplomskoga sveučilišnog studija „Upravljanje marketin-gom u turizmu“.

Stekli doktorat znanosti

Sandra Uskoković – obranila je 20. prosinca 2010. doktorski rad Arhitekt Lovro Perković na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i stekla aka-demski stupanj doktora iz područja humanističkih znanosti, znanstvenog polja povijest umjetnosti.

Ana Gavrilović – obranila je 11. siječnja 2011. doktorski rad Utjecaj plan-ktona na morfohistokemijske i biokemijske osobine probavnog sustava kamenice, Ostrea edulis (Linnaeus, 1758.) Malostonskog zaljeva na Veterinarskom fakul-tetu Sveučilišta u Zagrebu i stekla akademski stupanj doktora znanosti iz područja biomedicine i zdravstva, znanstvenoga polja veterinarska medi-cina.

Nebojša Stojčić – obranio je 8. ožujka 2011. doktorski rad Competitiveness, Restructuring and Firm Behaviour in Transition: The Case of Croatia na Busi-ness School Staffordshire University u Velikoj Britaniji i stekao akademski stupanj doktora društvenih znanosti, znanstvenoga polja ekonomija.

Anita Jeličić – obranila je 11. svibnja 2011. doktorski rad Utjecaj vizualnog koda na percepciju dizajnirane poruke na primjeru plakata kao komunikacijskog medija na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i stekla akademski stupanj doktora društvenih znanosti, znanstvenoga polja informacijske i komunikacijske znanosti.

Sarah Michele Rajtmajer – obranila je 11. svibnja 2011. doktorski rad Struktura zajednica i detekcija glavnih čvorova u složenim mrežama i stekla aka-demski stupanj doktora znanosti iz područja prirodnih znanosti, znanstve-noga polja matematika.

Sanja Žaja Vrbica – obranila je 13. lipnja 2011. doktorski rad Marko Raši-ca i stekla akademski stupanj doktora znanosti iz područja humanističkih znanosti, znanstvenoga polja povijest umjetnosti.

Marijana Musladin – obranila je 4. srpnja 2011. doktorski rad Europska unija i susjedi: analiza sigurnosnih aspekata euromediteranskog i Istočnog par-tnerstva na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i stekla aka-demski stupanj doktora društvenih znanosti, znanstvenoga polja međuna-rodni odnosi i nacionalna sigurnost.

Tijekom 2011. godine doktorat znanosti postigli su:

Nenad Antolović – obranio je 5. srpnja 2011. doktorski rad Kontrolirano mriješćenje, razvojni stadiji i rast ušate (Oblada melanura) u zatočeništvu na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i stekao akademski stu-panj doktora znanosti iz područja biotehničkih znanosti, znanstvenoga polja poljoprivreda.

Svjetlana Bobanović-Ćolić – obranila je 18. srpnja 2011. doktorski rad Ekologija pikoplanktona u estuariju rijeke Omble na Prirodoslovno-matema-tičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i stekla akademski stupanj dokto-ra znanosti iz područja prirodnih znanosti, znanstvenoga polja biologija.

Josip Mikuš – obranio je 15. srpnja 2011. doktorski rad Struktura popula-cija kalanoidnih kopepoda u južnom Jadranu na Biološkom odsjeku Prirodo-slovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i stekao akademski stupanj doktora znanosti iz područja prirodnih znanosti, znanstvenoga polja biologija.

Marija Benić Penava – obranila je 9. studenoga 2011. doktorski rad Pri-vreda južne Dalmacije u međuratnom razdoblju (1918. – 1941.) na Sveučili-štu u Zadru i stekla doktorat znanosti iz znanstvenog područja humani-stičkih znanosti, znanstvenoga polja povijest.

Helena Brautović – obranila je 15. studenoga 2011. doktorski rad Sha-kespeare kao intertekst hrvatske postmoderne drame na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku i stekla akademski stu-panj doktora znanosti iz područja humanističkih znanosti, znanstvenoga polja filologija.

Marijana Pećarević - obranila je 30. studenog 2011. doktorski rad Uči-nak ciklonske hidrodinamike i UV zračenja na preživljavanje fitoplanktonskih i zooplanktonskih vrsta na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i stekla akademski stupanj doktora znanosti iz područja biotehničkih zna-nosti, znanstvenoga polja poljoprivreda (agronomija).

Aida Cvjetković obranila je u Rektora-tu Sveučilišta u Dubrovniku 16. srpnja 2011. doktorski rad s naslovom „Dubrovački brodo-vlasnik Federiko Glavić“ i stekla akademski stupanj doktora znanosti iz područja humani-stičkih znanosti. Dr. sc. Aida Cvjetković prva je doktorandica poslijediplomskoga doktor-skog studija „Povijest stanovništva“. Drugi doktorand, Žarko Dugandžić, obranio je 13. listopada 2011. u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu doktorski rad pod naslo-vom „Stanovništvo općine Metković od 1825.-1918. godine“.

Tijekom akademske 2010./2011. godine održane su svečane promocije:

Aida Cvjetković prva doktorandica “Povijesti stanovništva”

Dubravka Bojanić Varezić – obranila je 9. veljače 2011. doktorski rad Ekološka uvjeto-vanost prostorne raspodjele brojnosti kalanoidnih kopepoda u Jadranskom moru na Prirodoslov-no-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i stekla akademski stupanj doktora znanosti iz područja prirodnih znanosti, znanstvenoga polja biologija.

Broj 8 prosinac 2011.

8 UNIDU ALUMNI

Studenti u Erasmus programu

Osam studenata Sveučilišta u Dubrovniku u sklopu Era-smus programa mobilnosti otišli su studirati u Austriju, Mađar-sku i Španjolsku. Mateo Miguel Kodrič Kesovia, Nikolina Soko, Nina Andrea Lučić, Vlaho Marunčić, Meri Klaić, Petra Čehić, Lejla Samardžić i Nikolina Zekić semestar su ili cijelu akadem-sku 2010./2011. godinu proveli na inozemnom sveučilištu, a odabrani su nakon provedenoga natječaja.

Studijsko putovanje u Italiju

Studentice Odjela za komunikologiju Andrea Bender, Lucija Komaić i Marta Vukadin sudjelovale su u radionici „Za-jedno u različitosti, aktivno građanstvo i novi mediji“ od 23. so 26. veljače 2011. u Sieni, Italija. Uz povijesne znamenitosti i ljepotu Dubrovnika, sudionicima toga skupa predstavljeno je i Sveučilište u Dubrovniku i njegovi odjeli, među njim i Odjel za umjetnost i restauraciju. Naime, Odjel razvija suradnju s Insti-tutom Palazzo Spinelli iz susjednoga grada Firence. Predstav-ljeni su i studentski mediji koji se poput UNIDU radija koriste različitim komunikacijskim kanalima, društvenim mrežama i podcastom kako bi se dodatno plasirali vlastiti sadržaji i ostvarila komunikacija s korisnicima.

Uspješno ljeto 2011. za Klapu Kaše

Studentska Klapa Kaše osvojila je treću nagradu žirija na najprestižnijemu klapskom natjecanju u Hrvatskoj – na Festi-valu dalmatinskih klapa u Omišu. U večeri mješovitih klapa koja se održala u subotu, 18. lipnja 2011. u Opuzenu. Klapa je nastupila s dvije narodne pjesme iz dubrovačkoga kraja: ”Vjerio sam se na Konalu” (obrada Dinko Fio) i ”Sunce žarko” (obra-da Vicko Dragojević). Na Festivalu klapa uz mandoline i gitare održanome u Makarskoj 27. kolovoza 2011. osvojila je srebrnu plaketu. Klapa je nastupila s dvije kompozicije dubrovačkoga skladatelja Krešimira Magdića: “Ragusa, Ragusa” (na tekst Luka Paljetka) i “Ova noć” (na tekst Davora Mojaša).

Student Ivan Ćendo proveo sedam dana na cruiseru

Ivan Ćendo, student preddiplomskoga studija Elektroteh-ničke i komunikacijske tehnologije u pomorstvu, proveo je od 7. do 14. srpnja 2011. na cruiseru MV Explorer u sklopu američkoga akademskoga programa „Semester at Sea“. „Ovaj posjet smatram jednim od najljepših iskustava koje sam imao priliku doživjeti. Neki su od profesora bili toliko ljubazni da su me pozvali na nji-hova predavanja na kojima smo uspoređivali različite aspekte ži-vota u Hrvatskoj i Americi. Nevjerojatna je količina entuzijazma koju su svi pokazali zbog posjeta Hrvatskoj i upoznavanja njenih raznolikosti“, prepričao je dojmove student Ćendo.

Predstavljamo najbolje studente

Tina Di Reda, studentica Odjela za umjetnost i restauraciju Sveučilišta u Dubrovniku, dobitnica je ovogodišnje Top stipendije za top studente, našavši se tako među 27 najboljih studenata iz Hrvatske. Stipendiju u ukupnoj vrijednosti od 40.000 kuna Tina će dobivati tijekom akademske 2011./2012. godine.

Tina je, uz to što je uspješna studentica, i uspješna mama. „2007. godine upoznala sam Dubrovčanina studenta ekonomije Vincenza Di Redu, svoju srodnu dušu, ljubav svog života“, rekla je Tina, koja se udala 2009., a prije pola godine dobila i dijete. Dokaz je to da se studij i roditeljstvo mogu uspješno kombinirati. Uz to, Tina govori tri jezika: engleski, francuski i talijanski (koji je usavršila u tri mjeseca za vrijeme 638 sati praktičnoga rada u laboratorijima Instituta Pallazzo Spinelli u Firenci - što je u programu njezina studija). Tina bi htjela upisati i poslijediplomski doktorski studij i naći posao u struci jer, kako kaže, konzervacija i restauracija veoma je usrećuju.

Amila Sarić jedna je od najboljih studenata na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju. Dobitnica je dviju Rektorovih nagrada, prve 2009., za uspjeh na prvoj godini preddiplomskog studija 2008./2009., i druge 2011. godine za uspjeh na drugoj godini preddiplomskog studija 2009./2010., kada joj je prosjek bio 5,00.

„Nemam stalni posao, redoviti sam student, ali za vrije-me sezone radim u jednoj galeriji u Starom gradu. U slobodno vrijeme volim se baviti crtanjem i slikanjem, što mi je vjero-jatno prenio tata koji se isto time bavi, pa mogu reći da mi je to hobi, iako je to puno više od hobija“, rekla je Amila. Amila ističe kako bi, kao i ostali studenti, voljela po završetku studi-ja naći posao, možda najprije u marketingu, i dodaje kako će možda jednoga dana upisati i neki drugi fakultet.

Maris Marković studentica je diplomskog studija Odnosi s javnostima Odjela za komunikologiju. Na razredbenom postupku za upis na preddiplomski studij ostvarila je najbolji rezultat. Već na prvoj godini studija počela je raditi na Sveučilišnom radiju “Unidu” uređujući i vodeći emisije “Glazbeni velikani” i “Lude osamdesete”, a zatim je uređivala i vodila emisiju “Akademska četvrt”. Od listopada 2008., već četvrtu godinu, radi kao suurednica i suvoditeljica subotnje emisije za mlade “Superlight” na Hrvatskom radiju - Radio Dubrovniku. Dosad je izlagala i na znanstvenim konferencijama, objavljivala napise u stručnim i znanstvenim časopisima.

Prvu je Rektorovu nagradu dobila za najbolji uspjeh (4,93) za akademsku godinu 2008./2009., a potom i za aka-demsku 2009./2010. godinu (4,96). Već četvrtu godinu radi i kao ovlašteni turistički vodič za engleski, talijanski i španjol-ski jezik.

Broj 8 prosinac 2011.

UNIDU ALUMNI 9

Odjel za ekonomiju i poslov-nu ekonomiju od 1. lipnja

2011. ima novog pročelnika, to jest pročelnicu. Doc. dr. sc. Ivona Vrdoljak Raguž rođena je u Splitu, ali je studij ekonomi-je završila na bivšem Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu. Magistrirala je 2005. na Fakul-tetu za turizam i vanjsku trgo-vinu Sveučilišta u Splitu. Stekla je doktorat društvenih znanosti iz područja ekonomije 2009. na Ekonomskom fakultetu Sveu-čilišta u Splitu obranom dok-torske disertacije pod naslovom „Međuovisnost stilova vodstva i uspješnosti poslovanja velikih hrvatskih poduzeća“. Na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekono-

miju Sveučilišta u Dubrovniku nositeljica je kolegija: Osnove menadžmenta, Menadžment nabave, Menadžment prodaje i Menadžment ljudskih potenci-jala na preddiplomskom studiju i Strategijski menadžment 2 i Uvod u znanstvenoistraživački rad na diplomskom studiju.

Od lipnja ove godine �obnašate dužnost pročelnice Odjela za ekonomiju i po-slovnu ekonomiju. Koje su novosti na Odjelu i u kojem smjeru planirate dalje razvi-jati Odjel?

- Namjera mi je da se Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju razvija kao visoko-obrazovna institucija svojevr-snog imidža koju karakterizira izvrsnost studija i međunarodna prepoznatljivost. U akademskoj 2011./2012. Odjel je upisom na treću godinu preddiplomskog

sveučilišnog studija Poslov-na ekonomija, smjer Turizam, omogućio nastavak studiranja studentima koji su bili završili stručne dvogodišnje i trogodiš-nje studije na pravnim prethod-nicama Sveučilišta u Dubrov-niku (ex Fakultet za turizam i vanjsku trgovinu, ex Veleuči-lište u Dubrovniku i bolonjski stručni studij na Odjelu za eko-nomiju i poslovnu ekonomiju). U listopadu 2011. ponovno je svoja vrata javnosti otvorio Centar za turističku dokumen-taciju i informaciju, knjižnica kojoj se fond sastoji od sljede-ćih kategorija dokumentacijske građe jedinstvene na prostorima Republike Hrvatske: zbirke od

20.300 monografskih publika-cija (opća građa, refentna građa, te službeni dokumenti nacio-nalnih i međunarodnih organi-zacija), zbirke legata «Dr. Dra-gutin Alfier», zbirke serijskih publikacija (časopisi, godišnjaci, godišnji izvještaji i sl.), publika-cije zaštićenog fonda (rariteti, rijetki primjerci građe posebnog značenja za turizam – građa tiskana do Drugoga svjetskog rata), zbirke promidžbene turi-stičke građe (prospekti, plakati, itinereri, turističke i zemljopisne karte, planovi, isječci iz novina i sl.), arhivske građe o razvoju turizma Dubrovnika i Hrvatske i kolekcije turističkih vodiča. Također knjižnica Odjela dobila je prostor čitaonice opremljene računalima koja je otvorena za studente svakim danom od 10 do 20 sati. U procesu je i imple-mentacija integriranoga knjiž-

ničnoga informacijskog sustava Crolist kojim će se omogućiti umrežavanje knjižnica Sveuči-lišta u Dubrovniku s ostalim knjižnicama u Republici Hr-vatskoj. Obogaćen je knjižnični fond narudžbom novih domaćih i inozemnih knjiga (u planu je i sustavno naručivati inozemne knjige i časopise uz brojne do-maće časopise na koje je Knjiž-nica već pretplaćena). Praćenje i nabava domaće i inozemne najnovije literature, ljetopi-sa i godišnjaka od iznimne je važnosti i za naše studente i za nastavnike Odjela. Na Odjelu se potiče mobilnost studenata i nastavnika, intenzivno uključe-nih u program ERASMUS mo-

bilnosti. Akademska mobilnost koja se potiče kroz ERASMUS pruža pojedincu iskustvo studi-ranja, rada i života u drugačije-mu akademskomu, kulturnom i društvenom okruženju. Kao rezultat toga, mobilne osobe povećavaju svoje mogućnosti za zapošljavanje i konkurentnost na tržištu rada. U akademskoj 2011./2012. imamo dolaznu i odlaznu mobilnost. U odlaznoj mobilnosti ovog programa za cjeloživotno učenje, sudjelovat će jedan student i troje nastavnika s Odjela za ekonomiju i poslov-nu ekonomiju, dok je intenziv-na i dolazna mobilnost u ljet-nom semestru 2012. (sveučilišni profesor de la Torre Gallegos sa Sveučilišta u Sevilli i sveučilišna profesorica Tavares sa Sveučili-šta u Aveiru, Portugal te troje studenata iz Ostrave, Česka, jedan student s FH Joanneum

Graz, Austrija i jedna studenti-ca sa Sveučilišta West Bohemia, Pilsen, Česka). Također nam na proljeće 2012. u posjet dolazi i profesor Munro sa Sveučilišta Wilfrid Lauriel u Kanadi. Sve to upućuje na internacionalizaciju Odjela za ekonomiju i poslov-nu ekonomiju pa time i samog Sveučilišta u Dubrovniku. Zato je u planu i izvođenje većeg bro-ja kolegija na engleskome ili nekome drugom stranom jezi-ku u akademskoj 2012./2013. godini. Intenzivira se suradnja s gospodarstvom, skupina na-stavnika s Odjela je u 2011. izradila dva stručna projekta i ex ante evaluaciju Strategije ra-zvoja Dubrovačko-neretvanske županije. Odjel izvrsno surađuje s DUNEOM, DUROM, HZZ-om i udrugom Deša u prijavi i izradbi stručnih projekata kao i projekata financiranih iz europ-skih fondova, što će se i dalje njegovati i razvijati. Uključeni su i studenti s Odjela u izradbu stručnih studija. Nastavit će se i praksa koja se primjenjivala i do sada a to je dovođenje gosta predavača, uspješnih gospodar-stvenika i poslovnih ljudi na nastavu, koji svoja iskustva iz prakse prenose na naše studen-te. Intenzivirala se suradnja sa Službom za marketing, pose-bice dio povezan s promocijom Odjela i izvođenje zajedničkih promotivnih aktivnosti.

Odjel je prošao postu- �pak reakreditacije koji je provela Agencija za znanost i visoko obrazovanje. Koli-ko ste zadovoljni dobivenim ocjenama?

- Iznimno sam zadovolj-na dobivenim ocjenama u po-stupku reakreditacije Odjela. Dobili smo visoke ocjene za svih sedam standarda (upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete, studijski programi, studenti, nastavnici, znanstvena i stručna djelatnost, mobilnost i međunarodna suradnja i resursi: stručne službe, prostor, oprema i financije) i dopusnicu za na-stavak izvođenja svih studija na Odjelu: studija Ekonomije sa smjerom Ekonomija i studija Poslovne ekonomije sa smjero-vima Turizam, Međunarodna trgovina i Marketing na pred-diplomskoj i na diplomskoj ra-zini studija. Omjer nastavnika i studenata na Odjelu je 1:18 što omogućava izvođenje kvalitet-

ne nastave i dobru komunika-ciju (interakciju) sa studentima, čime se posebno ponosimo.

U tijeku je revizija na- �stavnog plana i programa. Koje će biti promjene?

- Da, u tijeku je revizija studijskih programa i izved-benih planova Odjela, gdje se planiraju znatne promjene za akademsku 2013./2014. Poseb-no će se istaknuti ishodi učenja na razini studijskih programa i kolegija, izmijenit će se struktu-ra syllabusa kolegija kao i uvo-đenje izbornih kolegija ne samo studija već i svakog studijskog smjera koji se također izučavaju na srodnim ekonomskim fakul-tetima u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu, s kojima imamo potpisane sporazume o suradnji. Također će se sagledati i proble-matika izvođenja stranih jezika, posebice poslovnoga stranog je-zika na Odjelu.

Nekoliko profesora s �Odjela pošlo je u mirovinu. Imate li zamjenu za njih i ka-kvo je stanje sa znanstveno-nastavnim kadrom na Odje-lu?

- U listopadu 2011. je-dan redoviti profesor u trajnom zvanju (prof. dr. sc. Ivo Ban) i dvojica izvanrednih profesora (prof. dr. sc. Antonije Ðukić i prof. dr. sc. Zdravko Bazdan) otišli su nam u mirovinu. Većina izvanrednih i redovitih profeso-ra na Odjelu ima asistenta tako da nije upitno izvođenje nasta-ve nakon njihova umirovljenja. Umirovljenjem profesora otva-ra se i mogućnost zapošljava-nja novih nastavnika, posebice onih sa stečenim magisterijem ili doktoratom znanosti kako bi brže mogli napredovati u kari-jeri, što smatram vrijednim za razvoj Odjela. Na Odjelu je za-posleno 17 nastavnika u znan-stveno-nastavnim zvanjima, šest nastavnika u suradničkom zvanju višeg asistenta, od kojih je dvoje već u postupku izbora u znanstveno-nastavno zvanje do-centa, i 11 nastavnika u surad-ničkom zvanju asistenta, sedam predavača i viših predavača te četiri vanjska suradnika. Većina nastavnika u suradničkim zva-njima stekla je ili će uskoro steći doktorat znanosti, što će osi-gurati daljnji razvoj i napredak Odjela te izvođenje kvalitetne nastave i znanstvenoistraživač-koga rada.

Nova pročelnica Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju doc. dr. sc. Ivona Vrdoljak Raguž

Internacionalizacija Odjela

Broj 8 prosinac 2011.

10 UNIDU ALUMNI

Julia Konchen-kova došla je iz Rusije studirati Turizam na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju. Opisala je svoja prva iskustva i usporedila dva obrazovna sustava – onaj u Rusiji i naš.

„Moji prvi doj-movi su – izrazito po-zitivni! Sviđa mi se studij koji sam upisala i predavanja koja slu-šam, ali i lijepa zgrada u kojoj smo smješteni. Oduvijek me je zani-

mao turizam, htjela sam studirati u tom području, a zar nije bolje studirati ovu znanost u državi gdje je to potpuno razvijeno i još jeftinije nego u Rusiji i na drugačiji način. U Hrvatskoj sam bila na odmoru tri puta. Upoznala sam hrvatske studente i rekli su mi sve najbolje o fakultetima i sustavu studiranja. Bila sam jako iznenađena onim što sam čula; izme-đu ostaloga i da su sva predavanja na Internetu, što olakšava studiranje. Kada sam počela tražiti način na koji je moguće studirati u Hrvatskoj, susrela sam se s problemima. Bilo ih je dosta i da se odlučim o tome pisati, mogla bih napisati knjigu. Studirati u Dubrovniku nije bila teška odluka; naime, našla sam da Sveučilište u Dubrovniku ima dosta dobre recenzije, potražila sam upisne kvote za strance i cijenu studiranja. Uz to, Dubrovnik je i pravi turi-stički grad. U Rusiji, to jest u Moskvi, završila sam studij dizajna. Studij je bio jako skup, a ne mogu reći

da sam bila zadovoljna sustavom obrazovanja. Sva-ku lekciju studenti moraju pisati, na Internetu nema ništa od predavanja, profesori se ne žele truditi oko prezentacija. Tjedno studenti imaju otprilike deset različitih predmeta.

Na kraju, želim reći da sam jako zadovoljna sa svim predavanjima, sretna sam što sam došla na Sveučilište u Dubrovnik.“

Cornelia Haeuser studentica je s Otto-Frie-drich-Universitat Bamberg, Njemačka. Upisala je prvu godinu diplomskog studija Poslovna ekonomija na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju.

„Veoma sam zainteresirana za istočne europ-ske države tako da sam već jedan semestar provela studirajući u Češkoj. Istočne zemlje zanimljive su mi zbog njihove povijesti i kulture. Moje je mišljenje kako će te države u budućnosti imati velik utjecaj na europsku ekonomiju. Moram dodati da je i jako lije-po studirati u gradu na moru i uživati u mediteran-

skoj klimi. Du-brovnik je doista predivan grad, Stari grad i zidi-ne, brda s jedne strane, a s druge more, to je, jed-nostavno, savr-šeno. Tako da su studiranje i život u Dubrovniku izvrsni. Ljudi su srdačni i spremni

pomoći. Također, i profesori na Odjelu prijateljski su orijentirani prema studentima; primjerice, ovaj me je tjedan profesor pozdravio i zaustavili smo se i raz-govarali, što se na njemačkom sveučilištu ne bi mo-glo dogoditi. Njemački profesori ne žele imati tako blizak odnos sa studentima i uvijek se trude pokazati kako su bolji od nas. Ostale su razlike: predavanja su ovdje kraća i nemamo toliko popratnih materijala za učenje, a i nema tolikog natjecanja među studen-tima kao u Njemačkoj, više se trude pomoći jedni drugima.“

Luis Pombal Marinas student je s Universidad de Oviedo, Španjolska, a na Sve-učilištu u Dubrovniku je na završnoj godini diplomskog studija Poslovno računarstvo.

„Imao sam priliku odabrati želim li studirati u Poljskoj ili u Dubrovniku, i izabrao sam Dubrovnik. Mi-slio sam da bi bilo zanimljivo studirati u državi u kojoj moje kolege ni ja nismo nikad bili.

Tek sam dva mjeseca ovdje; međutim, mislim da su ljudi veoma dragi, nisam imao nikakvih problema i svi su nam spremni pomoći kad nam nešto treba. Što se studija tiče, imali smo samo jedan kolegij, koji je vodio američki profesor ovaj semestar; profesor je izvrstan! U Dubrovnik sam došao pisati finalni projekt u području računarstva. S obzirom na to da ovakav projekt nisam izrađivao na svojem sveučili-štu, teško mi je uspoređivati, međutim, ovdje mi se doista sviđa.“

Pomorski odjel Sveučilišta u Dubrovniku pokre-nuo je postupak prijava za posebne programe

obrazovanja pomoraca za stjecanje zvanja: prvog časnika palube na brodu od 3.000 BT ili većima (750 sati, 76 ECTS bodova) i drugog časnika stro-ja na brodu sa strojem porivne snage od 3.000 kW ili jačim (795 sati, 79 ECTS bodova), suklad-no Pravilniku o izmjenama i dopunama pravilnika o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca („Narodne novine“, br. 142/2010.). Inače, predava-

nja svakog ciklusa odvijaju se u dva dijela koji tra-ju po tri mjeseca (14 tjedana). Predavanja se održa-vaju u prostorijama Sveučilišta u Dubrovniku, Ćira Carića 4, radnim danom (od ponedjeljka do petka, iznimno subotom) u popodnevnim satima. Prijave za upis u PPOP primaju se na Sveučilištu u Dubrovni-ku, Ćira Carića 4, u tajništvu Pomorskog odjela (soba B26) radnim danom od 9 do 13 sati. Ukupna cije-na Posebnog programa obrazovanja pomoraca iznosi 65.000,00 kn po polazniku.

Privredna banka Zagreb d.d. doni-rala je Sveučilištu u Dubrovniku

milijun kuna za nabavu opreme i ure-đaja namijenjenih izvođenju studijskih programa i znanstvenih istraživanja, i poradi nabave brodostrojarskog simu-latora. Sveučilište u Dubrovniku iskre-no zahvaljuje na vrijednoj donaciji i ob-vezuje se utrošiti je za svrhu za koju je i zatražena.

Strani studenti na Sveučilištu

Potpisan Sporazum o nabavi opreme za obuku pomorskoga časničkog kadra s Atlantskom plovidbom d.d.

Posebni programi obrazovanja pomoraca

Donacija Privredne banke Zagreb d.d.

Nastavljajući dugogodišnju međusobnu suradnju, predstavnici Atlantske plovid-

be d.d. kapetan Pero Kulaš, dipl. ing., pred-sjednik Uprave, i Marin Matana, dipl. ing., član Uprave, i predstavnici Sveučilišta u Du-brovniku rektor prof. dr. sc. Mateo Milković i pročelnik Pomorskog odjela doc. dr. sc. Željko Kurtela - potpisali su 30. ožujka 2011. Spo-razum o nabavi opreme za obuku pomorsko-

ga časničkog kadra. Riječ je o navigacijskom simulatoru „Polaris“ norveške tvrtke Kon-gsberg Maritime, najpoznatijega svjetskog proizvođača brodskih simulatora. Vrijednost donacije Atlantske plovidbe je oko 810.000 kuna, a Sveučilište u Dubrovniku uložit će oko 100.000 kuna za kupnju dodatne informatičke opreme prijeko potrebne za podršku rada toga simulatora.

Cornelia Haeuser

luis Pombal marinas

Julia KonCHenKova

Broj 8 prosinac 2011.

UNIDU ALUMNI 11

U središnjoj zgradi Sveučilišnog kam-pusa stručnoj javnosti, medijima i

svima zainteresiranima predstavljene su teze za pokretanje studija vizualnih i glaz-benih umjetnosti u sklopu. O tezama su govorili rektor prof. dr. sc. Mateo Milković, glazbenici Aljoša Lečić i Marija Grazio te voditelj Art radionice Lazareti Slaven Tolj. Uvodno je rektor Milković rekao kako su svjesni činjenice da u Hrvatskoj već postoje četiri likovne i tri glazbene akademije, ali kako to ne umanjuje potrebu da se na Sve-učilištu u Dubrovniku ne pokrenu studiji jer će programi ponuditi neke bitne razlike u usporedbi s danas postojećima. Dodao je i kako su etablirani inozemni i doma-ći umjetnici, kao i teoretičari umjetnosti i stručnjaci iz drugih znanstvenih polja, zainteresirani za suradnju i kreiranje pro-

grama i kolegija, što će tim studijima dati dinamičan i otvoren koncept a pridonijet će i atraktivnosti i kvaliteti studija.

Za početak bi se izvodila tri studi-ja vizualnih umjetnosti: Slikarstvo, Skul-ptura-transmedijalni prostor, Oblikovanje svjetla, i pet studija glazbenih umjetnosti: Klavir, Violina, Fagot, Pjevanje, Tonsko snimanje. Rektor Milković najavio je i kako slijedi izradba elaborata za ove studije.

Aljoša Lečić, diplomirani pijanist, koji je radio na izradbi teza za studije glaz-benih umjetnosti, istaknuo je kako upravo umjetnost treba Dubrovniku i da zapravo „sama umjetnost stvara iz ničega nešto, a naglasak je upravo na stvaranju“.

Izvrsnost, interdisciplinarnost i kre-ativnost će biti karakteristike studija koje želimo pokrenuti, rekla je Marija Grazio,

i objasnila kako su tražili različitosti od ostalih studija. “Želimo da naši budući stu-denti imaju bolji odnos s nastavnicima koji će dolaziti sa svih strana svijeta“, rekla je Grazio i dodala da predavanja neće biti na klasičan način.

„Sveučilište u Dubrovniku je najbo-lje što se našem gradu moglo dogoditi“, za-počeo je Slaven Tolj, koji je radio na izradbi teza za studije vizualnih umjetnosti i nasta-vio kako je Dubrovnik u mnogočemu izgu-bio mjeru i identitet, i upravo Sveučilište u Dubrovniku vidi kao mjesto koje bi se su-protstavilo društvu spektakla i potaknulo na neke promjene u zajednici. Tolj je dodao i kako želi da studenti po završetku budu spremni preživjeti na „tržištu“.

Rektor Milković na kraju je dodao da bi se predloženim studijima stvorio nukleus iz kojega bi se u budućim koracima mogli otvarati novi studiji. U toj projekciji vidi se širenje programa na studij jazza, kompo-zicije, srednjovjekovne glazbe, u gradnju i održavanje glazbala, muzičkog teatra i dr. te studij novih medija, grafičkoga dizajna, scenografije itd.

Novi studiji vizualnih i glazbenih umjetnosti planiraju se pokrenuti od aka-demske 2013./2014. godine, pod uvjetom da se dobiju dopusnice za njihovo izvođenje, a nastava bi se odvijala u središnjoj zgradi Sveučilišnog kampusa (ex Stara bolnica).

Humanitarna akcija „Za osmijeh i ljepše djetinjstvo malih anđela iz Dječjeg doma Maslina” trajala je

mjesec dana - od 25. listopada do 25. studenoga 2011. Ak-cija je bila organizirana u povodu Međunarodnog dana dje-teta a pod geslom „Studenti pomažu“. Ravnateljica Doma Iliana Stojanović zahvalila je Sveučilištu na vrijednoj akciji. Akciji su se odazvali studenti svih odjela, ali i većina zapo-slenika.

Prikupljene su: lutke, društvene i edukativne igre, lego-kocke, lopte, slikovnice, bojanke, higijenske potrep-štine, četke i gumice za kosu, odjeća, kišobrani, čarape... Također, prikupljen je i novčani prilog (za ormariće za ci-pele, dječju posteljinu i za nagradni džeparac) u iznosu od 4.080 kn.

Predstavljeni studiji vizualnih i glazbenih umjetnosti

Uspješno završena prva humanitarna akcija „Za osmijeh i ljepše djetinjstvo malih anđela iz Dječjeg doma Maslina“

Broj 8 prosinac 2011.

12 UNIDU ALUMNI