SVEUILITE U SPLITU

Sveuilini ODJEL za strune studije

Specijalistiki diplomski struni studij

SEMINARSKI RAD

Altmanov model u graevinskom sektoruPredmetni nastavnik: Doc.dr.sc. Jasenka Bubi

Studentice: Ivona Jonji

Ivana Blaji

Ivana Deli

Split, sijeanj 2015.

SADRAJ

1UVOD

21. Pojam ALTMANOVOG MODELA

62. PRIMJENA ALTMANOVOG MODELA NA PRIMJERU TVRTKE KONSTRUKTOR D.D.

62.1. Povijest

92.2. Djelatnost

102.3. Financijski pokazatelji

112.4. Izraun Altmanovog modela

14ZAKLJUAK

15POPIS LITERATURE

UVOD

Altmanov Z-Score model je najpoznatiji indukativni pokazatelj. Predstavlja ponderirani zbroj vie pojedinanih pokazatelja. Naziva se jo i koeficijent steaja. Glavno ogranienje Z-Scorea je to da se on ne moe primijeniti na nova drutva koja jo nemaju zaradu ili je ona jo neznatna. Takva drutva bi ostvarila nizak Z-Score, bez obzira na uspjenost poslovanja.

Altman je upotrebljavao objavljene financijske podatke javnih tvrtki u SAD-u koje su zadnjih godina bankrotirale i usporeuje te podatke sa slinim tvrtkama koje nisu bankrotirale. On je koristio multivarijatni pristup koji ukljuuje omjerne i kategorijalne vrijednosti koje se kombiniraju kako bi se dobila mjera, nazvana skor kreditnog rizika, koja najbolje razlikuje poduzea koja su neuspjena i onih koja su uspjena. Oekuje se da e neuspjena poduzea imati kretanje financijskih omjera drugaije no to to imaju financijski zdrava poduzea. Kod Altmanovog modela se definira granina vrijednost na temelju koje financijska institucija donosi odluku. Naime, zahtjevi za kredit se prihvaaju ako je Z-skor poduzea iznad definiranog Z-skora i obrnuto. Kao primjer prikaza Altmanovog modela u graevinskom sektoru izabrana je splitska tvrtka Konstruktor d.d.. Veina graevinski tvrtki je zbog loe gospodarske situacije u steaju, ali ipak ovo je bila jedna od znaajnijih graevinski tvrtki u Dalmaciji, pa i Hrvatskoj zbog ega je zanimljivo promotriti Altmanov model na primjeru ove tvrtke.

1. Pojam ALTMANOVOG MODELA

Daljnji doprinos razvoju modela za predvianje steaja dao je Edward I. Altman 1968. godine. Otkrivanje poduzea koja posluju i financijske potekoe su predmet koji je posebno pogodan za analizu financijskim omjerima.

Prijanja istraivanja impliciraju odreeni potencijal omjerima kao prediktorima steaja kako bi poboljali tradicionalne tehnike omjera da bi se dobio multi varijantni profil tvrtki, onaj koji se temelji na objektivnim utezima za svaku varijablu, gdje su rezultati jasni, nedvosmisleni i nee dovoditi u zabludu.

U svom radu Beaver je predloio viestruku ili multivarijantnu analizu od vie omjera odjednom. Altman je to i uinio i razvio svoj model te nakon paljivog razmatranja uzeo viestruku diskriminantnu analizu kao prikladnu statistiku tehniku za razvoj svog modela koji je u konanici sadravao 5 omjera.

Inicijalni uzorak je sastavljen od 66 poduzea sa njih 33 u svakoj grupi. Steajna grupa su proizvodne kompanije koje su pokrenule steajni postupak u razdoblju od 1946. - 1965. godine. Druga grupa se sastojala od 33 proizvodne kompanije izabrane metodom stratificiranog sluajnog uzorka (kriterij po industriji i veliini) sa veliinom imovine u rasponu od 1 - 25 milijuna dolara.

Nakon sastavljanja uzorka poduzea i prikupljenih financijskih podataka, odabrao je 22 omjera smjetenih u 5 kategorija (likvidnost, profitabilnost, financijska poluga, solventnost i aktivnost). Odabrani omjeri su izabrani na bazi popularnosti u literaturi, potencijalnoj vanosti za ovu studiju i nekoliko novih omjera je ulo u ovu radnju.

Konana diskriminantna funkcija izgleda ovako:

Z = 1,2X1 + 1,4X2 + 3,3X3 +0,6X4 + 0,999X5gdje je

Z = vrijednost diskriminantne funkcije

X1 = radni kapital (kratkorona imovina - kratkorone obveze) / ukupna imovina

X2 = zadrani dobitak / ukupna imovina

X3 = operativna dobit / ukupna imovina

X4 = trina vrijednost glavnice / ukupni dug

X5 = prihod od prodaje / ukupna imovina

Na temelju daljnjih testiranja modela na podacima dolo se do sljedeih intervala Z - scora, koji su osnova za predvianje vjerojatnosti steaja.

Tablica 1. Intervali Z-scora i vjerojatnosti steaja

Vrijednost Z-scoraZakljuak o vjerojatnosti steaja

Z > 2,675Poduzee djeluje jako dobro i steaj nije vjerojatan

2,675 > Z > 1,81Siva zona: postoji mogunost steaja, ali nije skroz sigurno

Z < 1,81Vrlo vjerojatna mogunost steaja u narednim godinama

Izvor: Pervan I., Peko B.: Financijski pokazatelji u bankarskim modelima za procjenu boniteta trgovakih drutava, RRiF, br. 9/2008., str.37.

Ukupna tonost modela za podatke iz jedne godine prije steaja iznosila je 95%, gdje je pogreka Tipa I bila 6%, a pogreka Tipa II 3%. Budui da je navedeni model za predvianje steaja izveden koritenjem podataka proizvodnih poslovnih subjekata ije su vrijednosnice izlistane na burzi, Altman je u kasnijim istraivanjima napravio dvije korekcije.

Prva se odnosila na prilagodbu modela za predvianje steaja onim poslovnim subjektima ije vrijednosnice nisu izlistane na burzi, odnosno koji su u vlasnitvu manjeg broja osoba. Sukladno tome u brojniku varijable X4 dolo je do zamjene trine vrijednosti glavnice knjigovodstvenom vrijednou.

Razvijen je Z' model ovog oblika:

Z' = 0,717X1 + 0,847X2 + 3,107X3 +0,420X4 + 0,998X5

Tablica 2. Intervali Z'-scora i vjerojatnosti steaja

Vrijednost Z-scoraZakljuak o vjerojatnosti steaja

Z > 2, 90Poduzee djeluje jako dobro i steaj nije vjerojatan

2,90 > Z > 1,21Siva zona: postoji mogunost steaja, ali nije skroz sigurno

Z < 1,21Vrlo vjerojatna mogunost steaja u narednim godinama

Izvor: Pervan I.; Peko B.: Financijski pokazatelji u bankarskim modelima za procjenu boniteta trgovakih drutava, RRiF, br.9/2008., str.37.

Cilj druge izmjene je bio prilagoditi model za koritenje neproizvodnim poslovnim subjektima koji nisu izlistani na burzi. Iz modela je iskljuena varijabla X5. Novi model izgleda ovako:

Z'' = 6,56X1 + 3,26X2 + 6,72X3 +1,05X4

ZETA model je nastao 1977. godine kao nadogradnja Z - score modela sa ciljem njegova unapreenja. ZETA Service Inc. je razvio ZETA model koji omoguuje interesnim skupinama da ustanove kreditni rizik poduzea. Model je uspjean u klasificiranju poduzea pet godina prije steaja na uzorku proizvodnih i trgovakih poduzea.

Tonost modela iznosi vie od 90% za klasificiranje poduzea jednu godinu prije steaja i 70% pet godina prije steaja. Pri izradbi ZETA modela uzorak se sastojao od 53 pouzea u steaju (29 proizvodnih i 24 trgovakih) i 58 uspjenih poduzea (32 proizvodna i 26 trgovakih poduzea).

Analizirano je 27 varijabli, model je na kraju imao sedam:

X1 - rentabilnost ukupne imovine

X2 - stabilnost zarada

X3 - pokazatelj pokria troka kamata

X4 - kumulativna profitabilnost

X5 - koeficijent ope likvidnosti

X6 - trina kapitalizacija

X7 - veliina poduzea

Tablica 3. Usporedba ZETA i Z-score modela

God.

prije

steajaAltmanov model iz 1968. godineModel iz 1968., ZETA uzorakVarijable u modelu iz 1968. ZETA parametriZETA Model 1977.god

%

steaja% ne steaja%

steaja%

steaja% ne steaja% ne steaja%

steaja% ne steaja

1.93,99786,896,289,782,492,584,5

2.71,993,98354,993,189,48386,2

3.48,3-70,674,591,491,472,789,7

4.28,6-61,768,189,58657,583

5.36-55,869,882,186,244,282,1

Izvor: AltmanE.:Predicting financial dustress of companies, http://pages.stem.nyu.edu/~ealtman/PredFnclDistr.pdfIz tablice se moe primijetiti da oba modela u prvoj godini prije pokretanja steaja imaju sline vrijednosti, ali kako se produuje vremenski period predvianja steaja, ZETA model ostaje na 70% tonosti, dok Z-pokazatelj opada na 36%. Stupci 6 i 7 pokazuju kako je tonost Z-score modela na ZETA uzorku vea nego to je to u originalnom modelu (stupci 4 i 5). Efikasnost ZETA u odnosu na Altmanov Z-score model se oituje u ranijem prepoznavanju poduzea kod kojih postoji vjerojatnost steaja.

2. PRIMJENA ALTMANOVOG MODELA NA PRIMJERU TVRTKE KONSTRUKTOR D.D.

2.1. Povijest

KONSTRUKTOR-SPLIT utemeljen je odmah po zavretku Drugog svjetskog rata 1945. godine kao prva graevinska tvrtka u dalmatinskoj regiji Republike Hrvatske. Prve godine djelovanja karakteriziraju radovi na obnovi ratom razruenih i oteenih stambenih, industrijskih, infrastrukturnih, komunalnih i drugih objekata. Profiliranje tvrtke s naglaskom na specijalnost hidrogradnje i niskogradnje vezuje se za poetke 50-ih godina, kad se ugovara izgradnja hidroelektrane PERUA na gornjem toku Rijeke Cetine.

Slika 1. Upravna zgrada tvrtke Konstruktor Inenjeringa d.d. Split

Izvor: http://www.konstruktor-split.hr

Od tada do danas Konstruktor je, kao glavni izvoa graevinskih radova, u cjelini ili veim dijelom, izgradio 20 hidroelektrana u Hrvatskoj i svijetu.

Uz ime ''KONSTRUKTORA'' vezuje se izgradnja velikog broja hidrotehnikih i cestovnih tunela razliitih profila, cesta i autocesta te niza drugih objekata niskogradnje i komunalnih radova. I ovi objekti izgraeni su i grade se u Hrvatskoj i nizu drugih zemalja.

Iz podruja visokogradnje graene su praktiki sve vrste objekata: stambeni, cjelokupna stambena naselja s pripadajuom infrastrukturom, poslovni i industrijski objekti, objekti kulture, zdravstva i socijalne skrbi, sakralni objekti, objekti turizma i porta.

Na inozemno trite Konstruktor prvi put izlazi 1965. godine ugovaranjem hidroelektrane MASKELIYA OYA u ri Lanki. Od tada je, u kontinuitetu prisutan u inozemstvu na gradnjama investicijskih objekata u Zambiji, Kolumbiji, Njemakoj, Rusiji, Iraku, Luksemburgu, ekoj, Tanzaniji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Srbiji i Crnoj Gori. Velike investicijske radove Konstruktor je u inozemstvu izveo kao glavni izvoa.

Promjene na politikom i gospodarskom planu nastale poetkom 90-ih godina prolog stoljea motivirale su restrukturiranje nekadanjeg Konstruktora, koji 1992. godine postaje Dioniko drutvo za graditeljstvo i na tritu posluje pod nazivom KONSTRUKTOR-INENJERING d.d. Split.

Slika 2. Logo poduzea Konstruktor

Izvor: http://www.konstruktor-split.hr

Od tada je Drutvo stalno angairano na opsenim gradnjama autocesta, tunela, mostova i drugih cestovnih objekata. Izgraeni su mnogi vodovodni i kanalizacijski i slini sustavi, razliiti pomorski radovi, kao i drugi radovi niskogradnje. U cijelom razdoblju graeni su objekti visokogradnje razliitih namjena (stambeni, poslovni, industrijski, hotelski i portski objekti, sakralni objekti te objekti kulture, zdravstva i socijalne skrbi).

Poslovanje ire na niz novih zemalja, nude se, ugovaraju i izvode radovi u Kataru, Turskoj, Slovakoj, Albaniji, Aliru, Libiji, Saudijskoj Arabiji, Sultanatu Oman, Bugarskoj, Maarskoj, Rumunjskoj, ekoj Republici, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji...

Realizaciji ugovorenih projekata pristupaju uz prethodno dobro razraenu tehniku pripremu i organizaciju svih faza rada i izbor najoptimalnije tehnologije graenja. Nije rijedak sluaj da strunjaci predlau izmjene projektnih rjeenja kako bi se postigla nia cijena, krai rokovi graenja i sigurniji rad.

Od 2006. godine imaju Certifikat ISO 9001:2000 (od 2010. godine ISO 9001:2008) i razraena interna postupanja u cilju uspjenog upravljanja kvalitetom i zadovoljavanja oekivanja naruitelja. 2007. godine im je Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, kao prvoj graevnoj tvrtki u Hrvatskoj, dodijelilo Suglasnost za graenje graevina i izvoenje radova u graditeljstvu (licenca) i to za izvoenje svih vrsta radova na najsloenijim graevinama.

Slika 3. Gradnja dionice Zagvozd-Rava

Izvor: http://www.konstruktor-split.hr

U cilju operativnog praenja osnovne graevinske djelatnosti, KONSTRUKTOR-INENJERING ima organizirano niz vlastitih pogona za proizvodnju tehnikog kamena i asfaltne mase, za izradu prefabrikata od betona i odravanje vlastite mehanizacije i vozila, kao i laboratorije za ispitivanje kakvoe materijala.

U realizaciji ugovorenih radova, a radi sigurnosti ljudi i objekata, organiziraju i provodimo sve potrebne mjere tehnike zatite na radu, kao i zatitu okolia. U tom smislu imaju posebno razraenu metodologiju.

2.2. Djelatnost

Djelatnost ovog poduzea bazira se na graditeljstvo, graevni materijal, te inenjering.

Angairani su na graenju cestovne infrastrukture u Hrvatskoj: dovrili smo niz dionica Autoceste Zagreb-Dubrovnik, radei u tekim uvjetima kamenjara, gradei trasu, objekte i tunele; trasu, objekte i tunele gradili su i grade na vie dionica Autoceste Rijeka-Zagreb kako bi se ona dovela na puni profil; izgraene su i / ili rekonstruirane mnoge dravne ceste, mostovi i vijadukti.

Izgradnja lukih objekata bila je takoer zastupljena u njihovim aktivnostima (Dubrovnik, Rijeka i niz manjih luka), kao i gradnja objekata komunalne infrastrukture (s naglaskom na objekte za EKO-Katelanski zaljev).

Posebne referencije Drutvu donose radovi na graenju Klinikoga bolnikog centra Rebro u Zagrebu te velikog trgovakog centra Avenue Mall u istom gradu. Graenje trgovakih centara je dobrim dijelom okupiralo visokograevinske kapacitete u ''zlatnim godinama graevinskih poduzea'', za Konzum d.d. izgraeno je 5 centara u Zagrebu i Zadru, zatim za razne naruitelje vei broj stambenih i poslovnih zgrada, sakralnih objekata, fakulteta i zdravstvenih objekata.

Konstruktor-inenjering je prva graevinska tvrtka u Hrvatskoj koja je dobila Suglasnost za graenje (licenciju) za sve vrste graevinskih radova i za sve skupine sloenosti od nadlenog ministarstva.

Gradili su u zemlji i inozemstvu, na kopnu i na otocima. Gradili su u brdskim masivima i ispod povrine mora. Gradei, uvijek su dograivali i sebe kako bi bolje udovoljili zahtjevima projekata i naruitelja, kako bi skratili njihov put do nas i bili prepoznati kao uspjean poslovni partner svima koji za ostvarenje svojih investicijskih programa trae pouzdanog izvoditelja.

2.3. Financijski pokazatelji

Konsolidirano godinje izvjee o stanju Grupe za 2012.godinu Grupa KONSTRUKTOR-INENJERING SPLIT obuhvaa:

vladajue drutvo KONSTRUKTOR-INENJERING d.d. Split (matica),

podrunice Padajueg drutva u inozemstvu, koje nemaju zaseban vlastit, kapital na financijski rezultat matinog drutva utjeu svojim neto financijskim rezultatom (dok se njihovi prihodi i rashodi, te imovina i obveze, ukoliko se ne ponavljaju unutar Grupe, prikazuju tek u konsolidiranom financijskom izvjetaju Grupe), a koje djeluju na podruju sljedeih drava odnosno entiteta: Drava Katar, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina Republika Makedonija, Republika Crna Gora, Republika Kosovo,

ovisna trgovaka drutva u kojima matica dri poslovne udjele (a koji, pak, ine vie od 50% njihova temeljnog kapitala, pa stoga matica ima nad njima kontrolu) i koja su imala znaajne poslovne aktivnosti ili imovinu u 2012.

Konsolidirani financijski izvjetaji Grupe objedinjuju izvjetaje svih poduzea koja Grupu prikazuju na nain kao da je Grupa jedno poduzee.

ukupni prihodi - ukupni prihodi same matice iznosili su 330 milijuna kuna, (ukupni prihodi cijele Grupe, dakle matice zajedno s inozemnim podrunicama i s ovisnim drutvima, ali bez prihoda ostvarenih unutar Grupe (dakle, kao da su sve sastavnice Grupe jedno poduzee), iznosili su 384 milijuna kuna;

ukupna imovina - cjelokupna imovina same matice ima knjigovodstvenu vrijednost 618 milijuna kuna, knjigovodstvena vrijednost ukupne imovine Grupe na dan 31.prosinca 2012.godine iznosila je 855 milijuna kuna;

rezultat u financijskom izvjetaju matinog drutva gubitak prije oporezivanja iznosi 779 milijuna i 579 tisua kuna kao i gubitak nakon oporezivanja, u konsolidiranom financijskom izvjetaju Grupa je ostvarila gubitak prije oporezivanja u iznosu od 794 milijun i 661 tisua kuna, a nakon to je plaen porez na dobit svih lanica Grupe, iskazan je gubitak od 795 milijuna kuna.

Konstruktor inenjering d.d. je dio gubitaka prethodnih godina od 469 milijuna kuna iskazao u 2012. godini, a u tom dijelu odnosi se na poslovanje drutva iz ranijih razdoblja.

Drutvo nije provelo inventuru dugotrajne materijalne imovine i zaliha na kraju 2012. godine, niti je aurirana procjena ulaganja koja se vode po fer vrijednosti, ve je umjesto toga u financijske izvjetaje ukljuila procjenu rezervacija za mogue gubitke na toj imovini.

Od nekadanje uspjenije koja je ostvarivala vie od dvije milijarde kuna prihoda i 42 milijuna kuna neto dobiti, splitski graevinski lider Konstruktor je u samo tri godine pao na 747 milijuna kuna prihoda i neto gubitak od 74,6 milijuna kuna.

Transakcijski rauni Konstruktor inenjeringa na dan 3. prosinca 2012. bili su u prolih est mjeseci blokirani 166 dana, znai gotovo svih est mjeseci, a u prola tri mjeseca 84 dana. Porezni dug trenutno iznosi 70,5 milijuna kuna.

Zbog dana blokada postoje osnove za steaj, ali on nad ovim pravnim subjektom nije otvoren pa se pitamo emu slui zakon. Konstruktor se sa zadrkom predbiljeio za predsteajnu nagodbu.

Grupa je ostvarila 1,2 milijarde kuna prihoda od prodaje, pozitivan EBIT od 69,7 milijuna kuna i neto gubitak od samo 3,6 milijuna kuna. Gubitka moda ne bi ni bilo da nije zabiljeeno 48,4 milijuna kuna izvanrednih rashoda koji se odnose veim dijelom na vrijednosna usklaivanja kratkotrajnih potraivanja od kupaca i rezervacije (vie od 45 milijuna kuna). Ipak, ispravkom financijskog izvjea, te su brojke drugaije.

2.4. Izraun Altmanovog modela

S obzirom na uzorak iz kojeg je model izveden te pokazatelje koji se koriste u modelu, osnovni nedostaci Altmanovog modela su:

nemogunost uporabe u tvrtkama ije dionice ne kotiraju na burzi zbog koritenja trine cijene kapitala u izraunu;

iskljuiva primjena na proizvodne tvrtke.

Diskriminantna funkcija izgleda ovako:

Z = 1,2X1 + 1,4X2 + 3,3X3 +0,6X4 + 0,999X5gdje je

Z = vrijednost diskriminantne funkcije

X1 = radni kapital (kratkorona imovina - kratkorone obveze) / ukupna imovina

X2 = zadrani dobitak / ukupna imovina

X3 = operativna dobit / ukupna imovina

X4 = trina vrijednost glavnice / ukupni dug

X5 = prihod od prodaje / ukupna imovina

Tablica 4. Informacije potrebne za izraun i sam izraun Altmanovog modela

2009.2010.2011.2012.

X1-0,067-0,057-0,46-1,03

X20,004-0,0008-0.002-0,93

X30,0140,0180,014-0,72

X41,341,381,330,18

X50,910,860,690,36

Z1,68451,67700,9787-4,4464

Izvor: Godinji financijski izvjetaj za 2009. 2012. tvrtke Konstruktor, preuzeto s http://rgfi.fina.hr

Poznato nam je kako je ovo graevinsko poduzee u velikim problemima kao i mnoga druga u Hrvatskoj. Zapravo je teko pronai graevinsko poduzee koje pozitivno posluje i nije u problemima. Ve gotovo pet godina traje kriza u graevinskom sektoru u Hrvatskoj, pri emu ni sam Konstruktor nije izuzet.

Za izraun je odabrano razdoblje od 2009. do 2012. godine. To je razdoblje koje je najsnanije utjecalo na poslovanje graevinskog sektora u Hrvatskoj. Prema svim pokazateljima u tom razdoblju, Konstruktor je vrlo vjerojatno trebao zavriti u steaju, to se i na kraju desilo. U 2009., te 2010. godini je Konstruktor gotovo bio na rubu mogunosti steaja, ali vrlo brzo je tvrtka ''potonula'', dolo je do blokade rauna, neisplate plaa, te potpunog kolapsa tvrtke. Ovo nam je samo dokaz zbog kojeg je tvrtka trebala otii u steaj.

ZAKLJUAK

Altmanov model je postupak ocjene financijskog zdravlja poduzea koji se esto koristi i za ocjenu boniteta poduzea. Razvijen je 1968. u SAD, a sastoji se od pet poslovnih pokazatelja, ponderiranih i zbrojenih. Zbroj ponderiranih pokazatelja, nazvan jo Z-faktor, omoguuje ukupnu ocjenu poslovanja poduzea. Velika je prednost Altmanova modela pokuaj izvoenja cjelovite ocjene poslovanja poduzea, njegova financijskog zdravlja, kreditne sposobnosti i uspjenosti kao i u jednostavnosti promjene.

Posljednjih godina se nastavlja smanjivati obujam graevinskih radova. Realno gledano znaajniji oporavak graevinarstva ne treba oekivati, obzirom na jo uvijek neizvjestan oporavak trita rada pa tako i potranje za izgraenim nekretninama. Tome svakako znaajno doprinosi i injenica da i veinu zemalja iz kojih se oekuju potencijalni kupci mue slini problemi, pa na njih kao kupce sve manje moemo raunati. Na malo hrvatsko trite nekretnina u sljedeem razdoblju prije svega e utjecati ekonomski razvoj zemalja u okruenju. Kriza i oporavak e trajati dulje od oekivanja. Ne treba gajiti nadu da e se u kratkom roku svijet vratiti u "normalu", a isto to se odnosi i na cijelo Hrvatsko gospodarstvo.

U sektoru graevinarstva, kao i u cijelom gospodarstvu, zadravanje sadanjih pokazatelja razvoja, odnosno pada, bilo bi ravno uspjehu za 2015. godinu.

U kojem smjeru treba ii Konstruktor u 2015.. godini. U smjeru potpunog restrukturiranja. Zapoljavanja sposobnih, posebno u podruju menadmenta gdje bi njihov posao ovisio o njihovoj strunosti i uspjenosti u poslovanju. Ne moe se dogoditi da tvrtka katastrofalno posluje, a menaderi i Uprava ''zadravaju svoje stolice''. Jedino kada se takve stvari rijee, Konstruktor moe oekivati povratak na put ''stare slave''. Sada dok je tvrtka u steaju, treba se tvrtka osoviti na noge i ponovno poeti raditi. Naalost, steaj je vjerojatno prije trebalo pokrenuti jer je prema izraunu Altmanovog modela tvrtka trebala zavriti u steaj jo 2009. godine. Da je tada otvoren steaj Konstruktora, moda bi danas tvrtka bila u boljoj, zdravijoj situaciji. Ovako e samo budunost pokazati hoe li od ovog ''graevinskog simbola'' Splita ostati samo ime.

POPIS LITERATURE

1. Belak, V.; Aljinovi-Bara, .: Tajne trita kapitala, Belak excellens d.o.o., Zagreb 2008.2. Pervan I.; Peko B.: Financijski pokazatelji u bankarskim modelima za procjenu boniteta trgovakih drutava, RRiF, br.9/2008.

3. http://www.konstruktor-split.hr

4. Godinji financijski izvjetaj za 2012. tvrtke Konstruktor, preuzeto s http://rgfi.fina.hr

Belak, V.; Aljinovi-Bara, .: Tajne trita kapitala, Belak excellens d.o.o., Zagreb 2008., str.79.

Belak, V.; Aljinovi-Bara, .: Tajne trita kapitala, Belak excellens d.o.o., Zagreb 2008., str.81.

Belak, V.; Aljinovi-Bara, .: Tajne trita kapitala, Belak excellens d.o.o., Zagreb 2008., str.82.

www.konstruktor-split.hr

PAGE 15