SREDNJA KOLA KUPRES
SREDNJA KOLA KUPRESUGOSTITELJSKI TEHNIAR
Tema maturalnog rada :
ALPE
Profesorica : Uenik :
Branka Kuna Marko Kutro
Kupres,oujak,2015.
SADRAJ
21. UVOD
32. ZAPADNE ALPE
43. ISTONE ALPE
54. LEDENJACI
64.1.Vrste ledenjaka
74.2. Karakteristike ledenjaka
75. NAJPOZNATIJI ALPSKI LEDENJACI
75.1. Ledenjak Aletsch
85.2.Ledenjak Mer De Glace
95.3. Ledenjak Morteratsch
95.4. Ledenjak Mont Blanc
106. ALPSKI TURIZAM
106.1. Italija
116.2. Francuska
126.3. Austrija
136.4. vicarska
137. ZAKLJUAK
148. LITERATURA
1. UVOD
Alpe(njemaki:Alpen;talijanski:Alpi;francuski:Alpes;okcitanski:Aups/Alps;roman:Alps;slovenski:Alpe)
suplaninski sustavizmeuSrednjeiJune Europedug 1200km, a irok oko
150km. Najvii vrh Alpa jeMt. Blanc(4.807 m), na
graniciItalijeiFrancuske.
Sredinji planinski niz izgrauju stare kristalinskestijene, a
sjeverni i juni lanci iz mezozojskih su karbonatnih stijena
(vapnenciidolomiti), koje su izdignute tzv.alpskim
nabiranjem(alpskom orogenezom). Dananji oblik Alpe su
dobilepleistocenskomglacijacijom, a snjena granica je na visini
2700 - 2800 m.
Najvee privredno znaenje imajuume,stoarstvoiturizam. S vie
cestovnih i eljeznikih veza preko Alpa povezane su Srednja i Juna
Europa. NajduitunelisuSimplon(20km) iSt. Gotthard(15km).
Naalpskom podrujuivi otprilike 13 milijuna ljudi iz osamalpskih
drava:Francuska,Monako,Italija,vicarska,Njemaka,Lihtentajn,AustrijaiSlovenija.
Poloaj Alpa s istaknutim dravnim granicama2. ZAPADNE ALPEMont
Blanc je s visinom od 4.810 m najvii vrh uFrancuskoji drugi po
veliini u Europi. Dugo je godina navoen i kao najvii vrhEurope, no
tumaenjem odreenja Europe kao kontinenta od Atlantskog
oceanadoUralaiKavkaza, koja su u posljednje vrijeme opet postala
aktualna,Elbrusmu je oduzeo taj naslov.
Najvei ledenjak Alpa jeAletsch(23 x 1,5 x 0,9 km) na vicarskoj
planiniJungfrau(4.270 m).Arena Sardonaili Navlaka Glarus je najvea
navlaka(povratnirasjedkoji nastaje skoro horizontalnim padom
povrinskog tla) na Alpama koja se takoer nalazi u
istonojvicarskoj.Furkapassje visoko planinski
cestovniprijevojuvicarskim alpamana nadmorskoj visini od 2.436
metara koji Furka tunelom (duljine 15,4 km)
spajaGletschiValaissaRealpomu kantonuUri. U njegovoj blizini se
nalaziLedenjak Rhnekoji je izvor rijekeRhnei jedan od glavnih
dotokaenevskog jezera.Simplonski prijevojje 2.008 metara
visokplaninski prijevojizmeuPeninskihiLepontinskih Alpakoji
povezujeBrigukantonuValais
sDomodossolomutalijanskojregijiPijemont.
Matterhorn,Monte CervinoiliMont Cervin, je planina na granici
izmeu vicarske iItalije(Peninske Alpe), visine 4.478 metara, koji
je posljednji od viih vrhova Alpa koji je osvojen.
Ledenjak Aletsch
3. ISTONE ALPE
vapska Jurailivapske alpesukrno-umovitobrdsko podruje u
jugozapadnojNjemakoj, u saveznoj draviBaden-Wrttemberg. Duina gorja
iznosi oko 200 kilometara, irina u prosjeku priblino 40 kilometara,
a najvii vrh jeLemberg(1015 m).
Hoher Dachsteinjekrkaplanina, drugi najvii vrh Sjevernih krkih
Alpa. Nalazi se na granici dvijeaustrijske savezne drave,Gornja
Austrijaitajerska (austrijska savezna drava), u kojima je on najvii
vrh (2.995 m). Dijelovi njegovog masiva lee i u draviSalzburg, te
ju esto zovu "Planinom triju drava" (njemaki:Drei-Lnder-Berg).
Najvei ledenjak uAustriji, Pasterze, lei u podnoju najvieg
austrijskog vrha,Grossglocknera(3.798 m) koji je dio planinskog
vijencaHohe Tauerna.Oetztalske Alpesu planinski masiv i prirodna
granicaItalijei Austrije. Najvii vrh jeWildspitze(3.774 m), koji je
i ujedno drugi po veliini vrh u Austriji iza Grossglocknera.
Dolomitiili Dolomitske Alpe su skupina planina u istonim Alpama
u sjeveroistonoj Italiji; po njima je prozvan kamendolomit.
Julijske Alpesu skupina planina u junom dijelu Alpa, u
sjeverozapadnojSlovenijii u sjeveroistonojItaliji, a ime su dobile
poGaju Juliju Cezaru. Najvii vrh Julijskih Alpa jeTriglavs 2.864
metara nadmorske visine, koji je ujedno i najvii vrh Slovenije.
Matterhorn, najslikovitiji vrh Alpa i Raetinska pruga4.
LEDENJACI
Ledenjakje veliko postojano tijelo odleda. Ako potjee na kopnu,
ledenjak polako putuje zbog naprezanja, koje izaziva njegova teina.
Moe ga se prepoznati po pukotinama koje nastaju zbog njegovog
kretanja. Kao posljedica njegovog kretanja, ledenjak pokupi sa
sobom komade stijenja i praine, to dovodi do oblika zemljita
kaocirkimorena. Ledenjak se stvara na mjestima gdje je
skupljanjesnijegavee od njegovog topljenja i nakon desetljea i
stoljea, zbijeni snijeg se pretvara u led. Ledenjak se razlikuje od
morskog ili jezerskog leda, koji se stvara zaleivanjem morske ili
slatke vode.Glaciologijaje znanost o ledenjacima ili openitije
znanost o ledu i prirodnim pojavama vezanima za led. Rije gleer
dolazi izlatinskogglaciesto oznaava led ili mraz. Ledenjaci su vaan
diokriosfere, a to je pojam koji opisuje sva podruja na Zemlji,
gdje je voda pretvorena u kruti oblik, ukljuujui osim ledenjaka i
morski led, jezerski led, snjeni pokriva, ledeni pokriva, smrznutu
zemlju (permafrost).NaZemlji 99% leda iz ledenjaka se nalazi u
ledenom pokrivau upolarnim regijama, ali se ledenjaci mogu nai i na
svakomkontinentu, osimAustralije. Utropimase ledenjaci mogu nai
samo na najviim planinama.
Ledenjaci su najvei spremnicislatke vodena Zemlji. Mnogi
ledenjaci skupljaju vodu za vrijeme hladne sezone, a u toploj
sezoni otputaju vodu, koja je vrlo vana za ljude u tim krajevima,
ivotinje i biljke.
Ledenjaci se smatraju meu najosjetljivijim
pokazateljimaklimatskih promjenaiglobalnog zatopljenja. Njihova
veliina se odreuje ravnoteom masa izmeu ulaza snijega i izlaza
otopljenog leda.
4.1.Vrste ledenjakaLedenjaci se mogu razvrstati na mnogo naina,
ovisno o obliku, toplinskim svojstvima ili ponaanju.Alpski
ledenjaciili planinski ledenjacioblikuju vrhove i padineplanina.
Vei ledenjaci mogu pokriti cijeli planinski lanac ilivulkan, pa ih
zovemo ledena kapaililedeno polje, kao to je ledenjak Juneau
Icefield. Ledene kape imaju svoje odvode ledenjaka, jezik leda koji
se sputa sve do doline, daleko od glavne ledene gomile.Ledeni
pokrivaiilikontinentalni ledenjaci, pokrivaju vie od 50 000 km2. Na
nekim mjestima mogu biti duboki i nekoliko kilometara. Ledeni
pokrivai se nalaze na Antarktici i Grenlandu. Ta podruja sadre
ogromnu koliinu slatke vode. Kada bi se sav led sGrenlandaotopio,
razina mora bi porasla za 6 metara. Kada bi se sav led sAntarktika
otopio, razina mora bi porasla za 65 metara. Ledene policesu
podruja plutajueg leda, obino na granicama ledenog pokrivaa. Oni su
neto manji, imaju vrlo mali nagib i kreu se vrlo sporo.Ledene
rijekese kreu velikim brzinama. Mogu biti duge i nekoliko stotina
kilometara. Obino ledene rijeke zavravaju kao ledene police.Plimni
ledenjacisu ledenjaci koji zavravaju u moru. Kada stignu do mora,
komadi ledenjaka se lome, stvarajui ledene sante. Veina plimnih
ledenjaka se lome iznad razina mora, to stvara strahovita prskanja
prilikom pada u more. Ova vrsta ledenjaka je manje osjetljiva na
klimatske promjene.
4.2. Karakteristike ledenjaka
Kamenje i ostali naplavni materijal koji ledenjak pokupi putem,
pretvaraju se u veliku strugalicu koja dubi stijene udolinamai
odnosi sve pred sobom ostavljajui karakteristini oblik slova U.
Ledenjaci koji na svom putu putuju premamoruna taj nain
stvarajufjordove, duboke, dugake i uske rukavce. Tijekom
posljednjegledenog doba, koje je zavrilo prije desetak tisua
godina, podruja sjeverneEurope, sjeverneEuroazijei velikim
djelomSjeverne Amerikesu bila duboko zakopana pod velikim ledenim
ploama, od koji su neke bile debele ak do jednogkilometra. Upravo
na tim podrujima danas su najuoljiviji tragovi djelovanja ledenjaka
krozpovijest.5. NAJPOZNATIJI ALPSKI LEDENJACIU svijetu postoji
mnogo ledenjaka koji su veinom na Grenlandu, Aljasci , Antarktici
kao i na ostalim kontinentima koji uvjetima zadovoljavaju nastanak
ledenjaka. Opisati u alpske ledenjake pa krenimo redom.
5.1. Ledenjak AletschLedenjak Aletschje najveiledenjakuAlpama.
Dugaak je oko 23 kilometra i prekriva vie od 120 kvadratnih
kilometara, u vicarskomkantonuValais/Wallis. Ledenjak Aletsch grade
tri manja ledenjaka, koja se spajaju u mjestu Konkordia: Veliki
Aletschfirn, Jungfraufirn i Ewigschneefeld (Beskrajno ledeno
polje). Kod mjesta Konkordia je ledenjak irok oko 1,5 kilometar i
teebrzinom180 metara u godini. Debljina leda na tom mjestu je oko
900 metara. Podnoje ledenjaka je nanadmorskoj visini1 560 metara,
gdje se nalazemorena. Cijelo podruje sa ledenjakom spada u zatieno
podrujeJungfrau-Aletsch, koje je na popisuUNESCO-oveSvjetske
batine, od 2001. 1860. Ledenjak Aletsch je bio 3 kilometra dui i
oko 200 metara vii. Od 1980. topljenje se poveava.
5.2.Ledenjak Mer De Glace Ledenjak Mer de Glacejeledenjak,
smjeten na sjevernim padinama planinskog masivaMont Blanc, uAlpama.
Dug je 7 kilometara i 200 metara irok, i najdui ledenjak
uFrancuskoj. Stvara se nanadmorskoj visini2 400 m, gdje ga stvaraju
presjecanjem puteva ledenjak du Gant, ledenjak de Lechaud i kaskada
du Talfre. Sputa se do visine 1 400 m. Lei u dolini Chamonix.
Nekada se dobro vidio iz mjestaChamonixa, ali kako se smanjio,
jedva se sada vidi. Ledenjak Mer de Glace tee neprestano zbog svoje
teine, stvarajui pukotine, ledene blokove, koji nastaju pucanjem i
bazene s vodom. U gornjem dijelubrzinamu je oko 120 metara na
godinu, a u donjem oko 90 metara na godinu (oko centimetar na sat).
Pukotine su uglavnom poprene i duboke do 50 m. Ledenjak Mer de
Glace je bio dui u 19. stoljeu. Od 1907. je krai za 1 kilometar
(8.3%) i tanji za 150 metara (27%).Voda koja dolazi iz ledenjaka se
sezonski koristi za proizvodnju elektrine energije. Tunel je
iskopan u podnoju ledenjaka, koji vodi vodu dohidroelektrane, a
zatim izlazi u dolini.
Ledenjak Mer de Glace5.3. Ledenjak MorteratschLedenjak
Morteratschjeledenjaku istonimAlpama, uvicarskoj. Dugaak je oko 7
kilometara, sa nadmorskom razlikom od 2 kilometra. Prekriva podruje
oko 16 kvadratnih kilometara.
Od 1878. do 1998. ledenjak Morteratsch je krai 1,8 kilometar ili
svake godine je krai za 17,2 metra. Od 1999. do 2005. topljenje se
povealo, tako da je izmjereno da je ledenjak 30 metara krai svake
godine.
5.4. Ledenjak Mont BlancMont Blancje alpski masiv planinskog
sistemaAlpanajvii uFrancuskoji drugi po veliini u Europi, na 4810
metara nadmorske visine. Na sjeverozapadnim obroncima su
mnogobrojniledenjaci, a najvei meu njima ledenjakMer de Glace,
sputa se prema doliniChamonix.
Dugo je godina navoen i kao najvii vrhEurope. Tumaenjima
odreenja Europe kao kontinenta odAtlantskog oceanado UralaiKavkaza,
koja su u posljednje vrijeme opet postala aktualna,Elbrusmu je
oduzeo taj naslov.U okruenju Mont Blanca nalaze se trigradasa
svojimopinama:Courmayeuru Valle d'Aosti
iSaint-Gervais-les-BainsiChamonixu Haute-Savoieu (potonji je 1924.
bio domainprvih Zimskih olimpijskih igara). Ovim planinskim lancem
prolaziiarana liniji od Courmayeura do Chamonixa krozCol du Gant.
Ispod Mont Blanca probijen jeistoimenitunel, na kojem su radovi
poeli 1957, a zavreni 1964. Tunel koji povezuje dvije drave dug je
11,6kmi predstavlja jednu od glavnih saobraajnica koje idu kroz
Alpe.
Mont Blanc6. ALPSKI TURIZAM6.1. Italija
U srcu talijanskih Alpa, u regiji Alta Valtellina, na 1225 m
n.v., smjestio se mali alpski gradi - Bormio. Mjesto je okrueno s
tri otra masiva i svakako zasluuje malo dublji pregled.S oko 5000
stanovnika Bormio predstavlja vei grad u skijakom smislu te je osim
turizma ovdje prisutno i nekoliko drugih grana privrede. Rije je o
modernom alpskom gradu koji se dii tradicijom, sitnim
poduzetnitvom, brojnim obrtima i ostalim stvarima koje ine pravi
mali grad. No turizam ipak dri glavnu rije, kako zimski, tako i
ljetni. Upravo su u proljetnim i ljetnim mjesecima ondje iznimno
popularni izvori termalne vode te e ljubitelji wellnessa, otvorenih
i vanjskih bazena i sauna svakako doi na svoje.
Osim relaksacije, tu su i brojne outdoor aktivnosti pa je tako
mogue isprobati sve od penjanja, planinarenja, brdskog biciklizma
do ledenjakih tura na oblinjem Passo Stelviju ili pak ljetnog
skijanja na istom oblinjem ledenjaku.Za odmor nakon napornih
aktivnosti tu je i odlina gastronomska ponuda koju predstavlja
cijeli niz malih, ali iznimno originalnih (i ne odve jeftinih)
restorana, koji su ujedno i sastavni dio stare gradske jezgre.
Skijalite je smjeteno na jednom brdu i na njega se moe uspeti
dvjema gondolama, jednom s osam sjedeih mjesta, a drugom sa est.
Gondole voze do 2000 m n.v., gdje poinju operirati sjedenice, njih
ukupno pet. Sjedenice su vrlo dobre, od Leitnerovih perjanica sve
do novih Doppelmayrovih etverosjedenica s pleksi kabinom. Na
srednjem dijelu skijalita skijae e tako prevoziti i vunice, njih
ukupno est, a kao najvee prijevozno sredstvo tu je i velika gondola
koja prima oko 80 ljudi i vozi na najvii vrh skijalita - 3012 m
n.v.
6.2. Francuska
Francuska je 2012. imala vie stranih posjetitelja nego ijedna
druga zemlja. Lani je Francusku posjetilo 83 milijuna ljudi, a
zemlja ima 66 milijuna stanovnika. Otkako se takva statistika vodi,
francuska alpska skijalita i sredozemna odmaralita uporno zemlju
dre na vrhu ljestvice najposjeenijih. Paljivo pokoene zelene padine
na besprijekorno ureenim prilazima gradu, slapovi cvijea na svakoj
fasadi kua i hotela, arenilom zastava ukraeni brojni mostovi nad
rijekom koja vijuga slikovitim gradiem podno najvieg europskog vrha
Mont Blanca i rijeke zadovoljnih gostiju, koji usred ljeta trae
svjeinu planinskog zraka. Sve je to Chamonix u kojemu turizam ivi
devet mjeseci godinje, u kojima zimi u to mondeno skijako
okupljalite dolazi oko stotinu tisua ljubitelja snijega, dok
Chamonix od travnja do kraja rujna primi ak 130 tisua gostiju koji
bjee od vruina. Vie nego zimi! Kako to uspijevaju, pitanje je veine
naih turistikih radnika.A Francuzi su odavno pronali odgovore i
rjeenja za te dileme. Njihov ljetni turizam u Alpama i na
planinskim jezerima jednako im je vaan i razvijen kao i onaj zimski
po kojemu su postali poznati jo prije stotinu godina. Zbog toga
Chamonix (koji je veliine Trogira ili Rovinja) ljeti napravi
nevjerojatnih dva milijuna turistikih noenja!to rade toliki turisti
u skijalitu usred ljeta? Odgovor je jasan ve nakon prve etnje tim
prekrasnim gradiem okruenim usred ljeta ledenim vrhovima pod
snijegom. Gosti u taj dio Francuske dolaze prije svega radi
prekrasne i ouvane prirode, ugodnih ljetnih temperatura, radi etnji
planinskim padinama, aktivnog odmora na svjeem zraku, paraglidinga,
biciklizma, sportova na planinskim jezerima, svakodnevnih
natjecanja u najrazliitijim aktivnostima, obilazaka sajmova lokalne
gastronomije i proizvoda u okruenju, lokalnih feti u desecima
mjesta regije, neumornih ulinih zabavljaa, vrhunskih besplatnih
koncerata i vatrometa u veernjim satima ili jednostavno uivanja u
promatranju svega toga u gradiu u kojemu nikada nije dosadno.
6.3. Austrija
Austrijazasluujeepitet "turistikevelesile" zahvaljujuiprije
svega iznimnim sportsko-rekreacijskimmogunostimaAlpa, koje su
pretvorene u najposjeenijeplaninsko turistiko podruje svijeta.
Razlog zato je Austrija u samom vrhuljestvice meunarodnog turizma
je povoljan prometno-zemljopisni poloaj, ali i brojne prirodne i
drutvene atraktivnosti. Godinje Austriju posjeti oko30 milijuna
turista, koji donose prihode veeod 20 milijardi USD (2005.) Svojim
sredinjim poloajem u Europi, Austrijaima vrlo povoljan
prometno-zemljopisni poloaj. Meutim, Alpe kao visokoplaninska
regija predstavljaju prirodnu prepreku
izmeusjevernogi junogdijela Europe. Ipak, Alpe su lakoprohodne
(kako uzduno, tako
i popreno) to prije svega mogu zahvalitibrojnimledenjakim i
rijenim dolinama, te mnogim prijevojima koji su Alpama omoguili
lako savladavanje i povezivanje. Tome su pridonijeli brojni
eljezniki i cestovni tuneli.Alpsko skijanje je najpopularnijizimski
sport.Alpesvojom visinom, zaobljenim
reljefnim oblicima (sredinja Alpe), te relativno velikom
koliinom snijega predstavljaju idealan prostor za skijanje, zbog
kojeg u Austriju dolazi najvei broj turista. Skijaka sezona u
najniim skijakim centrima prosjeno traje 3 mjeseca (sijeanj,veljaa,
oujak) , a u viim centrima ak 4-5 mjeseci. Osim skijanja, tako
velik interes Austrija zahvaljuje velianstvenoj prirodi u Alpama.
Panju plijene ledenjaci, ledenjake doline, rijeke, slikovita jezera
i prostrane ume.Alpske rijeke suprimamljiveturistima svojim
izgledom, kanjonima,slapovima, bistromipredivnom bojom vode, ali
svakako irekreativnim svojstvima(splavarenje, rafting, sportski
ribolovi dr.).
6.4. vicarskavicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i
meunarodne suradnje i sjedite je brojnih meunarodnih organizacija.
vicarskoj puno znai zimski turizam. Znamenita su ta svjetska
skijalita i zanosne panorame, ali sektor je u krizi. Ve nekoliko
godina pada broj noenja u zimovalitima iz niza razloga. este
usporedbe poput onih:"Mogli bi biti kao mala vicarska", ili "Radi
kao vicarski sat", ili"Siguran je kao vicarska banka", ili"Pun je
rupa kao vicarski sir"nikako nisu sluajne, one su samo dokaz kako
se kvalitetno radi na nacionalnoj prepoznatljivosti i vlastitom
brandu. vicarska je dokaz da za svjetsku popularnost i
prepoznatljivost ne treba biti velik i imati veliki broj
stanovnika, ve je od presudne vanosti jasan cilj i predanost
tome.Upravo to svrstalo je vicarski turizam na vrlo visoke grane.
Netaknuta priroda, iznimno sauvana nacionalna batina te
gastronomsko - adrenalinski i planinski turizam ono su to vicarce
istie od ostalih. Skijalita su moderna, opremljena po najviim
svjetskim standardima, te vrlo pedantno voena, kako bi
zadovoljavala izbirljive kriterije imunih gostiju. Ono to vicarska
skijalita istie od ostalih je i dodatna ponuda. Tako osim samog
skijanja u velikoj mjeri se nude ostale usluge, poput svih srodnih
sportova, razonode, gastronomije, pa do prirodnih i kulturnih
znamenitosti koje se nude gotovo na svakom koraku.7. ZAKLJUAKIz
priloenog teksta moe se zakljuiti da su Alpe i alpske visoravni te
ledenjaci pravi raj za razvoj turizma u zemljama kojima Alpe
pripadaju.Mada se misli da je razvijen samo zimski turizam ( koji
je u veini zemalja i razvijeniji od ljetnog) ipak i ljetni turizam
ne zaostaje toliko za zimskim.
Uz netaknute panjake etnja te ostale ljetne pogodnosti na svjeem
zraku podruje Alpa je izvrsno mjesto za bijeg iz urbanog i ubrzanog
naina ivota kakav prakticira veina dananjih ljudi. Turistika
kretanja se dijele na vrste i specifine oblike turizma. Dok su
vrste turizma definirane odreenim kriterijem npr. prema trajanju
boravka turista (boravini, vikend i izletniki turizam), specifini
oblici turizma obiljeeni su specifinim turistikim motivom koji
posjetitelje privlai u tono odreene destinacije, npr. lov - lovni
turizam. Specifini oblici turizma orijentirani su na manje
(definirane) segmente turistike potranje, a nastali su kao
suprotnost masovnom turizmu.8. LITERATURA1.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Alpe2.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Ledenjak#Najpoznatiji_svjetski_ledenjaci3.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Ledenjak_Aletsch4.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Ledenjak_Mer_de_Glace5.
http://www.vecernji.hr/radost-skijanja/bormio-alpski-grad-silne-tradicije-koji-je-uskocio-kraljici-9137286.
http://www.hrskole.com/portal.php?&IDzup=1&IDsk=1&IDobraz=51&VarC=90
http://hr.wikipedia.org/wiki/Alpe
http://hr.wikipedia.org/wiki/Alpe
http://hr.wikipedia.org/wiki/Alpe
HYPERLINK
"http://hr.wikipedia.org/wiki/Ledenjak#Najpoznatiji_svjetski_ledenjaci"
http://hr.wikipedia.org/wiki/Ledenjak#Najpoznatiji_svjetski_ledenjaci
HYPERLINK
"http://hr.wikipedia.org/wiki/Ledenjak#Najpoznatiji_svjetski_ledenjaci"
http://hr.wikipedia.org/wiki/Ledenjak#Najpoznatiji_svjetski_ledenjaci
http://hr.wikipedia.org/wiki/Ledenjak_Aletsch
http://hr.wikipedia.org/wiki/Ledenjak_Mer_de_Glace
http://www.vecernji.hr/radost-skijanja/bormio-alpski-grad-silne-tradicije-koji-je-uskocio-kraljici-913728
http://www.slobodnadalmacija.hr/Mozaik/tabid/80/articleType/ArticleView/articleId/255021/Default.aspx
http://www.hrskole.com/portal.php?&IDzup=1&IDsk=1&IDobraz=51&VarC=90
PAGE 5
