Aleksej Dmitrijevi meljev je doktor filolokih nauka, profesor Moskovskog pedagokog dravnog univerziteta.

Moe li se razumijeti ruska kultura kroz kljune rijei ruskog jezika? Prije nego se odgovori na to pitanje, neophodno je rei da se ne govori o cijeloj ruskoj kulturi ve i o pojmovima (predstavama, pokazivanjima) u svijetu ljudi, kojima je ruski jezik maternji. Te predstave ogledaju se u jeziku i zbog toga uenjem jednog ili drugog jezika ovjek istovremeno formira ovaj ili onaj pogled na svijet. Ilustracije mogu biti ruske rijei jutro, dan, vee, no. Na prvi pogled sve one imaju ekvivalent u osnovnim zapadnim jezicima (npr.za rije jutro- engleska rije morning, francuska matin, njemaka morgen itd.). Ali u stvari te ekvivalentsnosti nema, jer je u ruskom jeziku dan podjeljen na periode prema drugaijim principima nego u zapadnim jezicima. U zapadnim predstavama upotrebe rijei jutro, dan, vee i no zavisi od objektivnog vremena. Veliki znaaj zbog toga imaju pojmovi pono i posebno podne, koje napominje najvaniji dio dana vrijeme za posao. Nije sluajno da u zapadnim jezicima postoji specijalna rije za naziv druge polovine radnog dana (afternoon, apresmidi, Nachmittag itd.). U ruskoj predstavi pojmova jutro, dan, vee i no zavisi vie od toga ta ovjek radi u to vrijeme ( u zapadnoj predstavi naprotiv: pogledavi u sat ovjek zna ta treba da radi). To jest, ako je u zapadnim jezicima jutro vrijeme do 12 sati po podne, u ruskom je jutro vrijeme kada je ovjek ustao i samo se sprema za svoje dnevne aktivnosti (umiva se, oblai, dorukuje). Te razlike mogu da pomijeaju razumijevanje u procesima inerkulturalne komunikacije. Npr., u zapadnim jezicima moe se rei oko 2 sata ak i ujutru (one, two in the morning; une heure, deux heures du matin). Rusima je to veoma udno jer ujutru je za njih vrijeme kada ovjek ustaje, a ako ne spava u 1 ili 2 sata nou to znai da jo nije legao. ta se moe rei o pojmu vremena kod Rusa? Mi kaemo dan za vrijeme kad ljudi rade, kaemo no za vrijeme kad ljudi spavaju. Kada ovjek ustaje dolazi jutro, tokom kojeg se ovjek priprema za dnevne aktivnosti. Kad se dnevne aktivnosti zavre nastupa vee, koje traje dok ljudi ne legnu da spavaju. To znai da je jutro u ruskoj tradiciji kontrast ne poslijepodnevlju kao u zapadnoj tradiciji, ve veeri. Obino ako nazivamo prvu polovinu dana jutro, druga se automatski naziva vee. Za doktora koji prihvata pacijente u klinici kaemo da ponekad radi ujutru (od 9.00 do 14.00), a ponekad uvee (od 14.00 do 19.00). Strance to veoma udi jer sa zapadne take gledita teko je nazvati vee vrijeme koje nastupa odmah poslije ruka. Postoje razlike i u formulama govorne etikete. Rusima je udno to ovjek zapadne kulture moe rei Dobro jutro! kad je radni dan ve davno poeo i uskoro je pauza za ruak. Za njih je ta formula normalna samo odmah poslije toga kad su ve ustali. Isto izgleda udno i fraza Have a good night pri oprotaju poslije radnog dana: no poinje za Ruse samo onda kad ovjek legne u krevet. Analiza takvih razlika ne samo da pomae da objasni zato Rusi tretiraju vrijeme slobodnijim nego stanovnici Zapadne Evrope, ve takoe moe postati temelj razumijevanja ljudi raznih kultura.