Aktivnosti i postignuća

svibanj 2012. - svibanj 2015.

zagreb, 2015.

DRŽAVNI URED ZA HRVATE IZVAN

REPUBLIKE HRVATSKE

svibanj 2012. - svibanj 2015.

NakladnikDržavni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Za nakladnikaDaria Krstičević

UredništvoMilan BošnjakŽana ĆorićIvanka Kunštić

Izvršni urednikMilan Bošnjak

Jezična obradaprof. dr. sc. Ante Bežen

Grafička priprema:FERprojekt, Zagreb

TisakKerschoffset Zagreb d.o.o.

CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000899204.

ISBN 978-953-58460-0-0

5

SADRŽAJUvodna riječ predstojnice Državnog ureda za Hrvate izvan Republike HrvatskePredgovorDržavni ured za Hrvate izvan Republike HrvatskeO Državnom uredu za Hrvate izvan Republike HrvatskeUstroj i organizacijska struktura Državnog uredaOstvareni programi i projekti za Hrvate izvan Republike HrvatskeProgram potpore Hrvatima u Bosni i HercegoviniProgram potpore Hrvatima koji su nacionalna manjina u 12 državaProgram potpore hrvatskim zajednicama u iseljeništvuProgram poticanja izdavaštva Hrvata izvan Republike HrvatskeProgram učenja hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj za Hrvate izvandomovineProgram stipendiranja studenataProgram financiranja posebnih potreba i projekata od interesa zaHrvate izvan Republike HrvatskePravni položaj i statusna pitanja Hrvata izvan Republike HrvatskeHrvati u Bosni i HercegoviniHrvatska manjina u 12 europskih državaHrvatsko iseljeništvoPovratnici u Republiku Hrvatsku – Ured dobrodošliceOkrugli stol “Hrvatska je moj izbor - prednosti i mogućnosti povratka u Republiku Hrvatsku”Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike HrvatskeOstale aktivnosti, sudjelovanja, pokroviteljstva i pomoćPomoć poplavljenim područjimaStručno usavršavanje državnih službenika iz Europske unijePokroviteljstvaSudjelovanje u radu međunarodnih konferencijaČlanak 10. Ustava Republike HrvatskeDodatakStrategija o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike HrvatskeZakon o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan RepublikeHrvatske

04

06

07

08

17

19

21

39

47

53

55

57

59

67

71

73

77

81

82

85

89

91

95

97

100

104

105

107

117

6

ržavni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske središnje je

tijelo državne uprave mjerodavno za odnose između Republike Hrvatske i Hrvata izvan njezinih granica.

Procjenjuje se da više od 3 milijuna Hrvata i njihovih potomaka živi izvan gra-nica Republike Hrvatske. Njihov doprinos u stvaranju i obrani naše domovine je neiz-mjeran, a i danas su neprocjenjivo bogat-stvo i potencijal Republike Hrvatske.

uvodna rijec

Hrvati izvan republike Hrvatskeintegralan su dio jednoga i nedjeljivoga Hrvatskog naroda!

D

7

Usvajanjem Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Repu-blike Hrvatske te osnivanjem Državnog ure-da za Hrvate izvan Republike Hrvatske po prvi put u povijesti demokratske Hrvatske odnosi s hrvatskim zajednicama u svijetu temelje se na sustavnom zakonodavnom i institucionalnom okviru koji je jamstvo kva-litetne, partnerske i održive suradnje Repu-blike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske.

Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, kao nositelj i središnje tijelo za realizaciju državne politike u odnosu na Hrvate izvan Republike Hrvatske, štiti pra-va i interese hrvatskih zajednica u svijetu uvažavajući njihove različite potrebe i po-ložaj. Sukladno tome, Držani ured prilago-đava svoj pristup specifičnostima hrvatskih zajednica u iseljeništvu, hrvatskim manji-nama u inozemstvu te posebice Hrvatima u Bosni i Hercegovini kao jednom od tri suverena i konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini.

Važna zadaća Državnog ureda je zaštita pra-va i interesa iseljenih Hrvata te očuvanje njihovog identiteta, jačanje suradnje, uspo-stavljanje, promicanje i njegovanje dobrih partnerskih odnosa te stvaranje uvjeta za njihov povratak u Republiku Hrvatsku.

U ovoj časnoj i zahtjevnoj zadaći, u tri godi-ne od svojeg osnutka, Državni ured se svojim radom i rezultatima etablirao u zajednicama Hrvata koje žive izvan granica Hrvatske, kao tijelo državne uprave koje svojim aktivno-stima osluškuje, poštuje te u okviru svoje nadležnosti realizira programe i projekte hr-vatskih zajednica u svijetu te snaži njihove veze s domovinom.

Imajući na umu dosadašnje rezultate i po-stignuća ostvarena u kratkom razdoblju od svojeg osnutka, mnogobrojnim programima, projektima i aktivnostima nastavit ćemo predano raditi na ostvarenju zadanih ciljeva.

Jake državne institucije te snažne i kvalitet-ne veze s pripadnicima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske jamče sigurnost i prosperitet Lijepe naše. S tom mišlju, ja-snom vizijom i predanošću, Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske jest i ostaje snažan oslonac hrvatskog zajedniš-tva te most između iseljene i domovinske Hrvatske.

S poštovanjem,

Daria Krstičević, predstojnica

8

predgovor

njiga koju držite u ruci donosi sus-tavan pregled zakonske regulative,

aktivnosti te konkretne rezultate Držav-nog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske u tri godine našeg djelovanja i rada.

Namjera nam je istaknuti najvažnije pro-jekte realizirane u partnerskom odnosu s udrugama i zajednicama Hrvata koji žive diljem svijeta. Kako će u pregledu biti vidljivo, nastojali smo svoj rad i djelo-vanje prilagoditi specifičnim potrebama hrvatskog iseljeništva, hrvatske manjine i Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Davanjem potpora brojnim događanjima, projektima i programima, održavanjem i jačanjem kontakata želimo osigurati oču-vanje naših običaja, kulture i baštine, a time i kontinuitet naše zajedničke prošlo-sti, sadašnjosti i budućnosti.

Ova knjiga namijenjena je prvenstveno Hrvatima izvan Republike Hrvatske, ali i udrugama Hrvata povratnika, studentima i predmetnim stručnjacima, kao i svim dru-gim zainteresiranim osobama i cjelokup-noj hrvatskoj javnosti.

Nadamo se da ćete, kad zatvorite korice ove knjige, uvidjeti da su svi naši napori i nastojanja motivirani samo jednim – una-pređenjem suradnje Republike Hrvatske i Hrvata koji žive izvan Lijepe naše.

U tome duhu, vjerujemo da ćete u knjizi pronaći puno korisnih informacija, koje će i vas potaknuti na rad i djelovanje u ovome iznimno važnom području.

Uredništvo

K

Poštovane čitateljice i čitatelji,

9

DRŽAVNI URED ZA HRVATE IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE

Sjedište Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Trg hrvatskih velikana 6, Zagreb

10

o drŽavnoM uredu za Hrvate izvan republike Hrvatske

stav Republike Hrvatske u članku 10. propisuje da Republika Hrvatska štiti

prava i interese svojih državljana koji žive ili borave u inozemstvu i promiče njihove veze s domovinom te da se dijelovima hr-vatskog naroda u drugim državama jamči osobita skrb i zaštita Republike Hrvatske.

Na temelju Ustava Republike Hrvatske 2011. godine usvojena je i donesena Stra-tegija, potom i Zakon o odnosima Republi-ke Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hr-vatske, a na temelju Zakona u svibnju 2012. godine osnovan je Državni ured, središnje državno tijelo za odnose s Hrvatima koji žive u inozemstvu: s pripadnicima konsti-tutivnog hrvatskoga naroda u Bosni i Her-cegovini, s pripadnicima hrvatske manjine u 12 europskih država i s pripadnicima hr-vatskoga iseljeništva u europskim i preko-oceanskim državama.

Time su, prvi put nakon stvaranja hrvatske države, stvorene temeljne pravne i institu-cionalne pretpostavke za izgradnju sustav-ne i učinkovite suradnje s pripadnicima hrvatskog naroda koji žive izvan granica Republike Hrvatske.

Osnivanjem, uspješnim radom i postignu-tim rezultatima Državnog ureda u praksi se implementiraju Strategija i Zakon te je po-stavljen čvrst temelj razvoju i unapređenju komunikacije i suradnje s Hrvatima i njiho-vim potomcima koji žive izvan Republike Hrvatske.

U suradnji s nadležnim ministarstvima i drugim institucijama Državni ured koor-dinira rješavanje statusnih pitanja Hrvata izvan Republike Hrvatske, pruža pomoć u postupku stjecanja hrvatskog državljanstva u vezi ostvarivanja prava iz zdravstvenoga, mirovinskoga i invalidskoga osiguranja,

U

11

poreznih olakšica za hrvatske povratnike/useljenike, carinskih povlastica prilikom povratka i useljenja, priznavanja inozemnih srednjoškolskih i visokoškolskih svjedodž-bi i diploma te u postupku stjecanja prava vlasništva nad nekretninama u Republici Hrvatskoj.

Jedna od aktivnosti Državnog ureda je i olakšavanje povratka, snalaženja i integra-cije iseljenih Hrvata i njihovih potomaka u cjelokupan društveni i državni sustav Repu-blike Hrvatske davanjem konkretne pomoći u rješavanju mnogobrojnih pitanja pri nji-hovom nastanjenju i stupanjem u poslovni odnos u Republici Hrvatskoj. Usto, Državni ured prati uspješnost i rezultate integracije u domovini.

Važno područje rada Državnog ureda nad-zor je provedbe međunarodnih ugovora o zaštiti manjina, a posebna se pozornost pri-

daje primjeni pozitivnih mjera i poštivanju prava i sloboda pripadnika hrvatske ma-njine u drugim državama. Na temelju pot-pisanih bilateralnih ugovora formirani su međuvladini mješoviti odbori, a upravo je Državni ured središnje provedbeno tijelo za ovo važno područje. Ustrojeni su međuvla-dini mješoviti odbori s Mađarskom, Republi-kom Srbijom, Republikom Makedonijom i s Crnom Gorom.

Državni ured kontinuirano prati i analizi-ra aktualno činjenično i pravno stanje u najvažnijim područjima života Hrvata u njihovim matičnim državama te izrađuje dokumente (tzv. promemorije) koji sadrže informacije o položaju i statusu, obrazo-vanju i znanosti, kulturnim organizacijama i događanjima, medijskoj zastupljenosti i sudjelovanju u političkom životu, posjetima i povezanosti s domovinom, trenutačnom brojčanom stanju kao i o najvažnijim otvo-

12

renim pitanjima Hrvata u pojedinoj državi širom svijeta.

Usto, prikupljaju se informacije o iseljenič-kim ulaganjima u Republiku Hrvatsku te se izrađuje popis ulagača-povratnika iz iselje-ništva, kao i popis poduzeća i trgovačkih društava u vlasništvu hrvatskih iseljenika.

Državni ured je potpomogao izradu vrlo op-sežnog i obuhvatnog Adresara Hrvata izvan Republike Hrvatske koji donosi više od tri tisuće adresa i podataka o ključnim hrvat-skim ustanovama, organizacija, institucija, zajednica, udruga, društava, korporacija i uglednih pojedinaca iz cijeloga svijeta.

Pokrenuli smo inicijativu za proglašenje Dana Hrvata izvan Republike Hrvatske – u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti te Institutom društvenih zna-nosti „Ivo Pilar”.

Državni ured je ostvario direktnu i vrlo učinkovitu suradnju s brojnim hrvatskim in-stitucijama, udrugama i zajednicama u svi-jetu, na svim kontinentima.

Konstruktivna suradnja ostvaruje se s Ka-toličkom crkvom, a napose s hrvatskim katoličkim misijama koje su desetljećima bile nositelji očuvanja hrvatskoga etničkog

identiteta u iseljeništvu, a i danas su izni-mno važne i djelotvorne.

Kvalitetna komunikacija ostvaruje se s nacionalnim kulturnim i znanstvenim in-stitucijama, s Hrvatskom maticom iselje-nika, sa stranim diplomatsko-konzularnim predstavništvima u Republici Hrvatskoj te, naravno, s Hrvatskim saborom, resornim ministarstvima, najviše s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova i diplomat-sko-konzularnim predstavništvima Repu-blike Hrvatske u inozemstvu.

Važno je postignuće Državnoga ureda osni-vanje Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Ovo sa-vjetodavno tijelo koje pruža pomoć Vladi Republike Hrvatske u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan Republike Hrvatske čine pred-stavnici državnih i javnih institucija Repu-blike Hrvatske.

Prva sjednica Savjeta održana je u prosincu 2013. u Zagrebu.

Državni ured kroz različite programe i pro-jekte podupire brojne aktivnosti Hrvata izvan Republike Hrvatske kojima se omo-gućuje uspješnije očuvanje i jačanje hrvat-skog identiteta i prosperiteta, uspostavlja-

13

nje, održavanje i promicanje veza te jačanje obostrane suradnje u kulturnom, obrazov-nom, znanstvenom, zdravstvenom, gospo-darskom, sportskom i drugim područjima. Navodimo te aktivnosti:

PRogRAm PoTPoRE HRVATSKom NARoDU U BoSNI I HERcEgoVINI

Vlada Republike Hrvatske pruža značajnu materijalnu pomoć udrugama i ustanovama Hrvata u Bosni i Hercegovini te na taj način osnažuje i podupire hrvatski narod u nje-govom nastojanju za opstankom, razvojem i očuvanjem nacionalnog identiteta.

Jedan od načina ostvarenja tog cilja je putem financiranja obrazovnih, kulturnih, znanstvenih, zdravstvenih programa i pro-jekata koji su od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini.

Državni ured je u 2012. godini napravio iskorak u davanju financijske potpore Hr-vatima u Bosni i Hercegovini u odnosu na prethodne godine. Potpora se daje većim, strateški važnim projektima koji su od šireg interesa i značenja za društvenu zajednicu. Vodi se računa i o ravnomjernoj zemljopi-snoj raspoređenosti financiranih projekata u cijeloj Bosni i Hercegovini. Uvedena je stručna evaluacija i valorizacija projekata,

kao i sustavna briga o načinu i dinamici ko-rištenja dobivenih sredstava, a s korisnici-ma potpore razvija se partnerski odnos.

PRogRAm PoTPoRE HRVATSKoJ NAcIoNALNoJ mANJINI U 12 EURoPSKIH DRŽAVA

Financijska potpora hrvatskoj manjini u inozemstvu pridonosi očuvanju i njegova-nju hrvatske kulture, baštine i jezika među pripadnicima hrvatskog naroda, kao i jača-nju hrvatskog kulturnog zajedništva. Sred-stva se raspoređuju po matičnim državama hrvatske nacionalne manjine sukladno kri-terijima brojčane zastupljenosti hrvatske nacionalne manjine u određenoj državi, fi-nancijske potpore domicilne države, te kva-litete projekata, odnosno iskazanih potreba hrvatskih manjina. Najčešće se radi o kon-tinuiranim projektima i programima koji doprinose poboljšanju položaja i statusa hrvatske manjine.

PRogRAm PoTPoRE HRVATSKIm ZAJEDNIcAmA U ISELJENIšTVU

Cilj programa je očuvanje hrvatskoga jezika, kulture i identiteta te razvijanje suradnje s hrvatskim iseljenicima i njihovim udruga-ma. Potporom programima i projektima hr-vatskog iseljeništva ostvaruje se kulturna,

14

znanstvena, gospodarska, sportska i dru-ga suradnja između Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske. Treba istaknuti da ovaj program, pokrenut 2012. godine, predstavlja vrlo značajan iskorak prema hrvatskome iseljeništvu, jer je osmi-šljen upravo za podupiranje specifičnih potreba i konkretnih aktivnosti hrvatskih iseljeničkih zajednica u svim područjima bitnim za očuvanje i njegovanje hrvatskoga identiteta, a ponajprije u područjima kultu-re i obrazovanja.

PRogRAm PoTIcANJA IZDAVAšTVA HRVATA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE

Državni ured je na temelju analiza i stra-teškog planiranja razvoja ciljanih programa osmislio i uspješno provodi program po-ticanja izdavaštva, cilj kojega je očuvanje hrvatskoga jezika, kulture i identiteta ise-ljenih Hrvata. Podupire se izdavanje časo-pisa, publikacija i ostalih javnih glasila na hrvatskom jeziku koji promiču veze iseljene i domovinske Hrvatske.

PRogRAm UcENJA HRVATSKog JEZIKA U REPUBLIcI HRVATSKoJ

Cilj programa je njegovanje i čuvanje hr-vatskog jezika izvan granica Republike Hr-vatske, kao i poticanje povrataka iseljenih

Hrvata i njihovih potomaka u Republiku Hrvatsku. Program učenja hrvatskoga jezika omogućuje zainteresiranim pripadnicima hrvatskog naroda u svijetu učenje i upozna-vanje hrvatskog jezika i kulture u trajanju od jedan ili dva semestra nastave u Repu-blici Hrvatskoj.

Od 2012. godine nekoliko je puta povećan broj dodijeljenih stipendija/naknada, a pro-gram učenja hrvatskog jezika proširen je i na druge sveučilišne centre te se, uz Zagreb, od 2013. godine provodi u Splitu i Rijeci.

PRogRAm STIPENDIRANJA STUDENATA – PRIPADNIKA HRVATSKog NARoDA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE

Ovim programom Državni ured podupire pri-padnike hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske koji studiraju u Republici Hrvatskoj, a od akademske godine 2014./2015. i pripad-nike hrvatskog naroda iz Bosne i Hercegovi-ne koji studiraju na bosanskohercegovačkim visokoškolskim ustanovama. Ulaganjem u obrazovanje mladih, u razvija-nje njihovih osobnih i profesionalnih kom-petencija i vještina, jačaju se obrazovni i znanstveni kapaciteti hrvatskih zajednica izvan Republike Hrvatske.

15

U tri godine rada Državnog ureda značaj-no je povećan iznos i broj dodijeljenih sti-pendija.

PRogRAm fINANcIRANJA PoSEBNIH PoTREBA I PRoJEKATA oD INTERESA ZA HRVATE IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE

Program je po prvi put pokrenut 2014. go-dine kao dodatni poticaj promicanju veza Republike Hrvatske s Hrvatima izvan domo-vine, jačanja hrvatskih zajednica i identiteta Hrvata izvan Republike Hrvatske. Uz potpo-ru aktivnostima iz kulture, obrazovanja, zna-nosti i sporta, daje se potpora pripadnicima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske koji su se našli u teškim socijalnim i ma-terijalnim prilikama te ratom ugroženim područjima i područjima koje je zahvatila prirodna katastrofa.

Na koncu ovoga pregleda sadržaja rada i provedenih aktivnosti valja istaknuti da su u Državnom uredu u ove tri godine, uz održa-vanje redovnih međuresornih sastanka i rad-nih skupina, održani brojni sastanci upravo s predstavnicima hrvatskih zajednica i udruga, kao i pojedincima iz cijeloga svijeta. Zamjetan je interes i stranih dužnosnika i izaslanstava, kao i predstavnika međunarodnih instituci-ja za upoznavanje djelokruga i načina rada

ovog ureda te temeljnog zakonodavnog okvi-ra o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Rezultat je to pre-poznatljivosti naših aktivnosti u Hrvatskoj i u svijetu te sudjelovanja Državnog ureda u radu međuvladinih i međudržavnih konferencija. Uz brojne posjete Hrvatima u Bosni i Hercegovini, hrvatskoj manjini i hrvatskim iseljeničkim za-jednicama, naš je ured posjetilo više tisuća Hr-vata koji žive izvan Republike Hrvatske. Držav-ni ured je nastojao u okviru svojih mogućnosti i raspoloživih financijskih sredstava odgovoriti na iskazane potrebe te je bio organizator, su-pokrovitelj i pokrovitelj niza obljetnica, doga-đaja i manifestacija hrvatskih zajednica.

Državni ured se od svog osnutka do danas etablirao kao središnje mjesto i živa povezni-ca Republike Hrvatske s Hrvatima koji žive na svim meridijanima, te je ostvarena partnerska, otvorena, konkretna i plodonosna suradnja s hrvatskim zajednicama iz cijeloga svijeta. Bu-dući da smo stručno i profesionalno, ali i sr-cem i dušom, tu zbog njih i za njih, sigurni smo da će tako biti i ubuduće.

16

5.

21.

3.

Strategija o odnoSima republike HrvatSke S Hrvatima izvan republike HrvatSke (provedena široka javna rasprava u republici Hrvatskoj i u inozemstvu)

zakon o odnoSima republike HrvatSke S Hrvatima izvan republike HrvatSke(konsenzus svih političkih stranaka)

OsnOvan Državni ureD za Hrvate izvan republike Hrvatske – sreDišnje tijelO naDležnO za pODručje odnoSa S Hrvatima izvan republike HrvatSke

svibnja 2011.

listopada 2011.

svibnja 2012.

prvi put uspostavljen je pravni i institucionalni okvir za unapređenje suradnje izMeđu republike Hrvatske i Hrvata izvan republike Hrvatske

17

ržavni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, kao novoosnovano tijelo dr-

žavne uprave, usporedno sa svakodnevnim i brojnim aktivnostima u odnosu prema hrvat-skim zajednicama izvan Republike Hrvatske, uspio je ostvariti sve organizacijske, tehničke i financijske pretpostavke za provođenje svojih zadaća.

Vlada Republike Hrvatske osnovala je Državni ured 3. svibnja 2012.

• U lipnju 2012. sporazumom o premještaju državnih službenika preuzeto je 19 služ-benika iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova

• U ožujku 2013. Državni ured uselio je u prostor u vlasništvu Republike Hrvatske na Trg hrvatskih velikana 6, Zagreb

• Od 1. srpnja 2013. Državni ured samostal-no obavlja poslove planiranja, upravljanja i razvoja ljudskih potencijala i druge opće poslove te je uključen i u sustav COP Mini-starstva financija

Pravilnikom o unutarnjem redu Državnog ureda sistematizirano je 59 radnih mjesta od čega su ukupno popunjena 32 radna mjesta i to sporazumnim premještajem državnih služ-benika unutar sustava državne uprave .

Državni ured započeo je s radom 2012. i sred-stvima u Državnom proračunu Republike Hrvatske u iznosu od 10.541.251,00 kn – od čega za projekte Hrvata izvan Republike Hr-vatske 7.681.251,00 kn.

Državni ured danas raspolaže s godišnjim sredstvima u Državnom proračunu u iznosu od 52.651.486,00 kn od čega za projekte Hrvata izvan Republike Hrvatske 42.826.970,00 kn.

ustroj i organizacijska struktura drŽavnog ureda

D

18

„Hrvatske svjetske igre su ne samo manifestacija sportskog duha već događaj koji ujedinjuje matičnu domovinu, hrvatsko iseljeništvo, hrvatsku nacionalnu manjinu i

Hrvate iz Bosne i Hercegovine. Ovo je prilika za susrete i druženja, prilika povezivanja Hrvata izvan domovine i jačanje međusobnih veza i zajedništva“

3. Hrvatske svjetske igre okupile su preko 750 sudionika iz 25 zemalja svijeta, Zagreb, srpanj 2014.

- iz govora predstojnice Krstičević tijekom otvaranja 3. Hrvatskih svjetskih igara

19

PREDSToJNIcA

SEKToR ZA PRoVEDBU PRogRAmA I PRoJEKATA

HRVATA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE

SEKToR ZA PRAVNI PoLoŽAJ I STATUSNA

PITANJA HRVATA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE

gLAVNo TAJNIšTVo

SLUŽBA ZA KULTURU,

oBRAZoVANJE, ZNANoST I SPoRT

SLUŽBA ZA goSPoDARSKU

SURADNJU

SLUŽBA ZA PRoVEDBU

NATJEcAJA I PRoJEKATA

SLUŽBA ZA PRAVNI PoLoŽAJ HRVATA U BIH, HRVATSKE

mANJINE I ISELJENIšTVA

SLUŽBA ZA STATUSNA

PITANJA HRVATA IZVAN REPUBLIKE

HRVATSKE

oDJEL ZA LJUDSKE PoTENcIJALE,

PRAVNE, oPcE I INfoRmATIcKE

PoSLoVE

oDJEL ZA fINANcIJSKo

-mATERIJALNE PoSLoVE

organizacijska struktura drŽavnog ureda za Hrvate izvan republike Hrvatske

(sukladno Uredbi o unutarnjem ustrojstvu Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske od 3. svibnja 2012. godine, objavljenoj u Narodnim novinama, broj 52/2012)

UREDDoBRoDošLIcE

KABINET PREDSToJNIcE

20

21

oSTVARENI PRogRAmI I PRoJEKTI DRŽAVNog UREDA ZA HRVATE IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE

Radovi na rekonstrukciji i asfaltiranju ceste u Općini Teslić, BiH

22

PRogRAm PoTPoRE HRVATImA U BoSNI I HERcEgoVINI

PRogRAm PoTPoRE HRVATSKIm ZAJEDNIcAmA U ISELJENIšTVU

PRogRAm fINANcIRANJA PoSEBNIH PoTREBA I PRoJEKATA oD INTERESA ZA HRVATE IZVAN RH

PRogRAm STIPENDIRANJA STUDENATA

prograMi i projekti prilagođeni su razlicitiM potrebaMa HrvatskiH zajednica u svijetu:

PRogRAm PoTPoRE HRVATImA KoJI SU NAcIoNALNA mANJINA U 12 DRŽAVA

PRogRAm ZA PoTIcANJE IZDAVAšTVA HRVATA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE

PRogRAm UcENJA HRVATSKog JEZIKA U REPUBLIcI HRVATSKoJ ZA HRVATE IZVAN DomoVINE

23

ovezivanje s Hrvatima u Bosni i Hercegovini, potpora njihovu

povratku i ostanku u toj zemlji te očuvanje njihove pune jednakopravnosti strateški su interes Republike Hrvatske. Jedan od načina ostvarenja tog cilja je i financiranje obrazovnih, kulturnih, znanstvenih, zdravstvenih programa i projekata koji su od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini.

Prednost u dobivanju financijske potpore imaju veći strateški i razvojni projekti koji proizvode dugoročnije učinke za opstojnost hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini te programi i projekti koji se provode u partnerstvu s pravnim osobama iz Republike Hrvatske u smislu prekogranične suradnje, kao i programi i projekti koje financijski podupire lokalna zajednica u Bosni i Hercegovini.

ISKoRAcI:

� Potpora većim, strateški važnim projek-tima (škole, bolnice, domovi zdravlja, studentski domovi, domovi za umirov-ljenike, prometna i elektroenergetska infrastruktura)

� Potencijal za direktno i indirektno ot-varanje radnih mjesta

� Ravnomjerna zemljopisna financiranih projekata u cijeloj Bosni i Hercegovini

� Nadzor namjenskog trošenja dodijeljenih sredstava. Zajedno sa stručnim timovima resornih ministarstava, prati se cijeli tijek realizacije projekata (terenski obilazak, savjetovanje, financijska kontrola).

prograM potpore HrvatiMa u bosni i Hercegovini

P

Hrvatsko amatersko kazalište Travnik: Kazališnom predstavom »Family« svečano je obilježen završetak radova na kazališnoj dvorani, rujan 2013.

raspoređenost

24

U 2012. ukupno je financirano 26 projekata u ukupnom iznosu od 15.000.000,00 kuna. Programima i projektima iz područja kulture dodijeljeno 3.408.000,00 kuna, iz područja obrazovanja i znanosti 5.200.000,00 kuna, iz područja zdravstva 3.950.000,00 kuna te programima i projektima iz ostalih područja 2.442.000,00 kuna.

U 2013. financirano je 30 programa i projekata. Iznos sredstava je povećan na 20.000.000,00 kuna. Programima i projektima iz područja kulture dodijeljeno 5.100.000,00 kuna, iz područja obrazovanja i znanosti 4.870.000,00 kuna, iz područja zdravstva 6.920.000,00 kuna te programima i projektima iz ostalih područja 3.110.000,00 kuna.

U 2014. financirano je 29 programa i projekata, u ukupnom iznosu od 20.000.000,00 kuna. Programima i projektima iz područja kulture dodijeljeno 4.300.000,00 kuna, iz područja obrazovanja i znanosti 4.665.000.00 kuna, iz područja zdravstva 3.049.000,00 kuna te programima i projektima iz ostalih područja 2.986.000,00 kuna. Zbog teških materijalnih stradanja prouzročenih katastrofalnim poplavama u Bosni i Hercegovini 2014., Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Državnog ureda, preusmjerila je 5.000.000,00 kuna za obnovu kuća i stambenih objekata u općinama Domaljevac, Šamac, Odžak, Orašje, Žepče i Maglaj.

I u 2015. godini za ovaj program u Državnom proračunu osigurano je 20.000.000,00 kuna.

Sa svečanosti otvorenja ceste koja povezuje naselje Bučje s mjesnom zajednicom Slatina (općina Teslić), rujan 2013.

“Asfaltiranjem ceste stvoreni su bolji uvjeti za povratak na područje općine Teslić, ali i za gospodarski razvitak cijelog kraja što će doprinijeti da se i veći broj mladih ljudi odluči na povratak u Slatinu u kojoj je do 1991. godine živjelo 4.500 Hrvata”.

25

STATUS, magazin za političku kulturu i društvena pitanja

Naziv institucije Mjesto Naziv programa Odobreni iznos (kn)

Hrvatsko amatersko kazalište TravnikJankovići, Travnik, Županija Središnja Bosna

Uređenje kazališne dvorane 188.000,00

Hrvatsko narodno kazalište u MostaruMostar, Hercegov-ačko-neretvanska županija

Dovršetak izgradnje zgrade HNK 500.000,00

Matica hrvatska MostarMostar, Hercegov-ačko-neretvanska županija

Mostarsko proljeće 2012. 100.000,00

Synopsis d.o.o. Sarajevo, Sarajevs-ka županija Izdavački program za 2013. godinu 500.000,00

Udruga građana »Dijalog«Mostar, Hercegov-ačko-neretvanska županija

STATUS - Magazin za političku kulturu i društvena pitanja 200.000,00

HKD Napredak Sarajevo, Sarajevs-ka županija Proširenje i adaptacija knjižnice 220.000,00

Franjevački samostan sv. Petra i Pavla Gorica

Livno, Herceg-bosanska županija

Konzervatorsko-restauratorski radovi na pročelju i tornjevima crkve

500.000,00

HKUD »Seljačka sloga« TrebižatČapljina, Her-cegovačko-ner-etvanska županija

Obnova doma kulture 200.000,00

Narodna knjižnicaŠiroki Brijeg, Za-padnohercegovač-ka županija

Uređenje interijera 600.000,00

Zajednica povratnika Derventa, Republi-ka Srpska

Dovršetak obnove društvenog doma 200.000,00

Franjevački samostan Plehan Derventa, Republi-ka Srpska

Pokrivanje zgrade muzeja, galerije i knjižnice

200.000,00

Ukupno 11 projekata 3.408.000,00

PoPIS oDoBRENIH PRogRAmA I PRoJEKATA IZ PoDRUcJA KULTURE U 2012.

26


Hrvatsko katoličko dobrotvorno društvo Sarajevo, Sarajevs-ka županija Izgradnja studentskog doma 3.000.000,00

Katolički školski centar »Ivan Pavao II« Bihać, Unsko-san-ska županija

Dovršetak izgradnje zgrade KŠC - Škola za Europu »Ivan Pavao II«

650.000,00

Općina PosušjePosušje, Zapad-nohercegovačka županija

Osnovna škola - ugradnja vanjskih otvora 670.000,00

Osnovna škola »Ivan Goran Kovačić« Gojevići, Županija Središnja Bosna

Zamjena stolarije na zgradi škole 150.000,00

Mjesna zajednica PonijevoŽepče, Ze-ničko-dobojska županija

Izgradnja osnovne škole 400.000,00

Osnovna škola Uskoplje Uskoplje, Županija Središnja Bosna Izmjena prozora 330.000,00


PoPIS oDoBRENIH PRogRAmA I PRoJEKATA IZ PoDRUcJA oBRAZoVANJA I ZNANoSTI U 2012.

Studentski dom u Sarajevu primio je prve studente u akademskoj godini 2014./2015.

27


Mjesna zajednica Slatina Slatina, Teslić, Republika Srpska Rekonstrukcija i asfaltiranje puta 1.050.000,00

Udruga »Hrvatski dom« Ljubija Ljubija, Republi-ka Srpska

Obnova i rekonstrukcija niskon-aponske mreže za: Briševo, Raljaš, Žune i Gornja Ravska

1.150.000,00

Udruga povratnika i poljoprivrednih proizvođača »Gornji kraj« Ljubljenica

Stolac, Hercegov-ačko-neretvans-ka županija

Izgradnja vodospremnika 242.000,00

Ukupno 3 projekta 2.442.000,00

PoPIS oDoBRENIH PRogRAmA I PRoJEKATA IZ oSTALIH PoDRUcJA U 2012.


Dom za stare i nemoćne osobe »Rama«Prozor-Rama, Her-cegovačko-ner-etvanska županija

Izgradnja Doma za stare i nemoćne osobe »Rama« 1.100.000,00

Dom zdravljaNovi Travnik, Žu-panija Središnja Bosna

Završetak gradnje ambulante 390.000,00

Opća bolnica Jajce, Županija Središnja Bosna

Nabava aparata za video gastroskopiju i kolonoskopiju 380.000,00

Hrvatska bolnica »Dr. fra Mato Nikolić«Nova Bila, Žu-panija Središnja Bosna

Nabava medicinske opreme 500.000,00

Vlada Županije Posavske Orašje, Županija Posavska

Tehnički blok Opće bolnice Oraš-je – zanatski radovi 580.000,00

Vlada Županije Posavske Orašje, Županija Posavska Opremanje bolničke kuhinje 1.000.000,00


PoPIS oDoBRENIH PRogRAmA I PRoJEKATA IZ PoDRUcJA ZDRAVSTVA U 2012.

28


Franjevački samostan sv. Petra i Pavla Tuzla, Tuzlanska županija

Izgradnja kulturnog centra Sv. Franjo u Tuzli 1.000.000,00

Franjevački samostan Fojnica Fojnica, Županija Središnja Bosna

Uređenje muzejskog prostora Samostana u Fojnici 560.000,00

Hrvatsko kulturno društvo »Napredak«Zenica, Zeničko-dobojska županija

Obnova Hrvatskog doma »Kralj Tomislav« u Zenici 350.000,00

Hrvatsko kulturno društvo »Napredak« Busovača, Župani-ja Središnja Bosna

Sanacija doma kulture i digitalizacija kinodvorane u Kantonu Središnja Bosna

400.000,00

Hrvatsko kulturno društvo »Kandija«Kandija-Bugojno, Županija Središnja Bosna

Izgradnja doma za potrebe HKD Kandija – MZ Kandija 300.000,00

Dom kulture ŽepčeŽepče, Zeničko-dobojska županija

Saniranje i opremanje Doma kulture i kino dvorane u općini Žepče

200.000,00

Hrvatsko narodno kazalište u MostaruMostar, Hercego-vačko-neretvans-ka županija

Dovršetak izgradnje objekta HNK u Mostaru; I. faza – nas-tavak

1.500.000,00

Matica hrvatska u Sarajevu Sarajevo, Sarajevs-ka županija

Edicija »Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u 100 knjiga«

200.000,00

Synopsis Sarajevo, Sarajevs-ka županija

Izdavački program za 2013/2014. 290.000,00

Kulturno-informativni centar Tomislavgrad

Tomislavgrad, Hercegbosanska županija

Rekonstrukcija kino dvorane s pratećim prostorijama 300.000,00


PoPIS oDoBRENIH PRogRAmA I PRoJEKATA IZ PoDRUcJA KULTURE U 2013.

29

Miroslav Zelić, predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Kandija, Bugojno, srpanj 2014.“Bez pOmOći repuBlike HrvATSke OvAj dOm ne Bi BiO izgrAđen.”

Hrvatski dom u kandiji bit će mjesto okupljanja i središte kulturnog i društvenog života. u sklopu doma predviđeni su uredi za mjesnu zajednicu i Hrvatsko kulturno društvo kandija, prostorije za knjižnicu te višenamjenska dvorana koju će koristiti članovi društva, pjevačke i glazbene sekcije te svi

mještani kandije.

30


Hrvatsko katoličko dobrotvorno društvo Sarajevo, Sarajevs-ka županija

Nastavak izgradnje studentskog doma 1.100.000,00

Srednja škola »Novi Travnik«Novi Travnik, Županija Središnja Bosna

Prva faza izgradnje srednje škole 1.000.000,00

Mješovita srednja škola Stjepana Radića

Usora, Ze-ničko-dobojska županija

Školska radionica 450.000,00

Srednja škola »Fra Martina Martin Nedić« Orašje

Orašje, Županija Posavska

Izgradnja školske sportske dvorane u Orašju – II. faza 450.000,00

Osnovna škola Kiseljak Kiseljak, Županija Središnja Bosna Izmjena dotrajale stolarije 250.000,00

Centar za odgoj i obrazovanje djece i mladeži s poteškoćama u razvoju »Nova nada«


Opremanje kabineta, učionica i prostora za rehabilitaciju i obrazovanje

250.000,00

Osnovna škola Gromiljak Gromiljak, Župani-ja Središnja Bosna Sanacija krova i izmjena prozora 240.000,00

Osnovna škola StolacStolac, Hercegov-ačko-neretvanska županija

Sanacija podova 130.000,00

Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti, Mostar

Mostar, Hercegov-ačko-neretvanska županija

Održivi opstanak kroz zaštitu i očuvanje lokalnih autohtonih životinja i proizvoda

700.000,00

Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet, Sveučilište u Mostaru

Mostar, Hercego-vačko-neretvans-ka županija

Otvaranja doktorskog studija »ekologije«, zaštite prirode i okoliša

300.000,00


PoPIS oDoBRENIH PRogRAmA I PRoJEKATA IZ PoDRUcJA oBRAZoVANJA I ZNANoSTI U 2013.

31


Sveučilišno kliničko bolnički centar Mostar


Projekt izgradnje i rekonstrukcije objekata KB Mostar te nabave rezervnih komponenti opreme

3.000.000,00

Dom zdravlja Kreševo proveo je postupak objedinjene nabave

Kreševo, Županija Središnja Bosna

Nabava pet sanitetskih i drugih vozila za:domove zdravlja: Kreševo, Odžak, Neum, Kupres te za Udrugu roditelja djece s pose-bnim potrebama “Duga”, Ljubuški

1.000.000,00

Hrvatska bolnica »Dr. fra Mato Nikolić«

Nova Bila, Travnik, Županija Središnja Bosna

Nabava medicinske opreme 1.000.000,00

Županijska bolnica »Dr. fra Mihovil Sučić« Livno


Uređaji za centralnu sterilizaciju i dezinfek-ciju Županijske bolnice Livno 1.000.000,00

Dječja bolnica SrebrnjakDom zdravlja Kupres

Zagreb/Kupres, Hercegbosanska županija

Zdravstveno-rehabilitacijski centar Kupres – Srebrnjak 800.000,00

Dom zdravlja Vitez Vitez, Županija Središnja Bosna

Rekonstrukcija i adaptacija dijela prizemlja DZ Vitez – specijalističke ordinacije 120.000,00


PoPIS oDoBRENIH PRogRAmA I PRoJEKATA IZ PoDRUcJA ZDRAVSTVA U 2013.

32


Caritas Rimokatoličkog biskup-skog ordinarijata Banja Luka

Banja Luka, Repub-lika Srpska Dom za starije osobe 1.200.000,00

Udruga građana »Institut za društveno-politička istraživanja«


Redefiniranje političkog sustava BIH s posebnim naglaskom na položaj Hrvata u BiH

410.000,00

Javna ustanova Dom za stare i nemoćne osobe »Rama«

Prozor – Rama, Hercegovačko -ner-etvanska županija

Završetak izgradnje doma za stare i nemoćne osobe »Rama« 1.000.000,00

Udruga za povratak građana, regionalni razvoj i zaštitu okoliša – Ivanjska

Potkozarje, Općina Banja Luka, Repub-lika Srpska

Sanacija i uređenje 7 izvora pitke vode na području prostora – Ivanjska 500.000,00


Dom za stare i nemoćne osobe „Rama“ pruža i priliku za otvaranje novih 35 radnih mjesta

PoPIS oDoBRENIH PRogRAmA I PRoJEKATA IZ oSTALIH PoDRUcJA U 2013.

33


Kulturno-informativni cen-tar Tomislavgrad i J.P. Radio Tomislavgrad d.o.o.


Rekonstrukcija kino dvorane s pratećim prostorijama - II. faza i Program adaptacije prostora za Radio Tomislavgrad i nabava tonskokog stola

600.000,00

Franjevačka knjižnica MostarMostar, Hercego-vačko-neretvanska županija

Projekt obnove Franjevačke knjižnice Mostar, Obnova rijetke knjige (Rara) u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu

300.000,00

HKUD “Seljačka sloga” Trebižat - Čapljina i HKUD “Zora” Stru-ge-Gorica, Čapljina

Čapljina, Hercego-vačko -neretvanska županija

Obnova Doma kulture u Trebižatu - faza II. i Montiranje već pribavljene krovne konstrukcije i krova te nabava i ugradnja građevne stolarije na objekt Doma kulture

300.000,00

Franjevački samostan sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci

Kraljeva Sutjeska, Zeničko-dobojska županija

Sanacija crkve u Kraljevoj Sutjes-ci - Faza III. - Sanacija konstrukcije nadzemnog dijela objekta crkve

550.000,00

Hrvatski leksikografski institut BiH d.o.o. Mostar

Mostar, Hercego-vačko-neretvanska županija

Hrvatska enciklopedija Bosne i He-rcegovine - drugi svezak (E-J) 400.000,00

Synopsis d.o.o. Sarajevo, Sarajevska županija

Izdavački program za 2014./2015. - biblioteka iz Bosne Srebrene (III. kolo - nastavak

350.000,00

Franjevački samostan sv. Petra i Pavla

Tuzla, Tuzlanska županija

Izgradnja Hrvatskog kulturnog centra sv. Franjo 450.000,00

Hrvatsko kulturno društvo Napredak Derventa

Derventa, Republika Srpska

Rekonstrukcija i adaptacija Hrvatskog doma (doma kulture) u Derventi 350.000,00

Franjevački samostan Uznesenja blažene djevice Marije

Široki Brijeg, Zapadnohercego-vačka županija

Uređenje Franjevačke knjižnice 500.000,00

Franjevački samostan sv. Luke jajce, Županija Središnja Bosna

Izvođenje prve faze radova na unu-tarnjem uređenju crkve Uznesenja blažene djevice Marije

500.000,00


PoPIS oDoBRENIH PRoJEKATA IZ PoDRUcJA KULTURE U 2014.

34

polaganje kamena temeljca za Srednju školu Novi Travnik, listopad 2014.

35


Mješovita srednja škola Stjepana Radića

Usora, Zeničko-dobojska županija

Školska radionica, II. faza 295.000,00

Hrvatsko katoličko dobrotvorno društvo

Sarajevo, Sarajevska županija

Nastavak izgradnje studenskog doma u Sarajevu (unutarnje i vanjsko uređenje)

750.000,00

Opća gimnazija Katoličkog školskog centra

Banja Luka, Republika Srpska

Potpora radu Opće gimnazije Ka-toličkog školskog centra u Banja Luci 720.000,00

Osnovna škola Žepče Žepče, Zeničko - dobojska županija

Nadogradnja aneksa Osnovne škole Žepče (Mala škola) 500.000,00

Srednja škola “Novi Travnik”Novi Travnik, Županija Središnja Bosna

Nastavak prve faze gradnje srednje škole 900.000,00

Franjevački samostan sv. Petra i pavla - Mostar

Mostar, Hercego-vačko-neretvanska županija

Studenski dom za siromašnije studente, međunarodni istraživački centar za dijalog, pučka kuhinja i Book Crossing

1.000.000,00

Sveučilište u MostaruMostar, Hercego-vačko-neretvanska županija

Obnova u cilju poboljšanja uvjeta za znanstveno-istraživački rad i mogučnosti korištenja EU fondova

500.000,00


PoPIS oDoBRENIH PRoJEKATA IZ PoDRUcJA oBRAZoVANJA I ZNANoSTI U 2014.

36

PoPIS oDoBRENIH PRoJEKATA IZ PoDRUcJA ZDRAVSTVA U 2014.


Dom zdravlja Busovača Busovača, Županija Središnja Bosna

Nabava sanitetskog motornog vozila - Caddy 250.000,00

Dom zdravlja Kiseljak Kiseljak, Županija Središnja Bosna

Zamjena rentgenske cijevi na mamografskom aparatu 179.000,00

Dom zdravlja Stolac Stolac, Županija Središnja Bosna

Nabava vozila za hitan medicinski prijevoz 300.000,00

Dom zdravlja TomislavgradTomislavgrad, Hercegbosanska županija

Dovršetak i opremanje hitne medicinske pomoći Doma zdravlja Tomislavgrad - Financijska potpora za: nabava sanitetskog vozila

400.000,00

Hrvatska bolnica “Dr. fra Mato Nikolić”

Nova Bila, Županija Središnja Bosna

Izgradnja šeste lamele u Hrvatskoj bolnici “Dr. fra Mato Nikolić” Nova Bila 700.000,00

Opća bolnica JajceJajce, Županija Središnja Bosna

Nabava anesteziološkog aparata 320.000,00

Županijska bolnica “Dr. fra Miho-vil Sučić”, Livno


Projekt utopljavanja “Zelene zgrade” Županijske bolnice Livno - Financijska potpora za: Izrada vanjske fasade, zamjena vanjske stolarije, sanacija krovišta

900.000,00


37

Posjet bolnici “Dr. fra Mato Nikolić” Nova Bila, rujan 2013.

PoPIS oDoBRENIH PRoJEKATA IZ oSTALIH PoDRUcJA U 2014.


Javna ustanova Dom za stare i nemoćne osobe “Rama”

Prozor-Rama, Hercegovačko-ner-etvanska županija

Završetak izgradnje Doma za starije i nemoćne osobe “Rama” 500.000,00

Općina GrudeGrude, Zapadnohercego-vačka županija

Rekonstrukcija - izgradnja lokalne ceste Ledinac -Podledinac 400.000,00

Općina Kreševo Kreševo, Županija Središnja Bosna

Izgradnja puta kroz poslovnu zonu Resnik i Polje 700.000,00

Općina RavnoRavno, Hercego-vačko-neretvanska županija

Izgradnja naselja za djecu bez roditeljske skrbi 826.000,00

Udruga povratnika i prijatelja “Klis - Solakovska kula”

Konjic, Hercego-vačko-neretvanska županija

Saniranje puta i elektrifikacija mjesta Hasani-Antunovići-Pandže-Rajići 560.000,00


38

Obnovu OŠ A. G. Matoša, koja je bila oštećena u svibanjskim poplavama 2014. godine, zajednički su financirali Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i uredi UNICEF-a u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, Vidovice, općina Orašje, ožujak 2015.

39

RASPoDJELA SREDSTVA ZA Pomoc PoPLAVLJENIm PoDRUcJImA BoSNE I HERcEgoVINE

Odobreni iznos (kn)

OPĆINA DOMALJEVAC - ŠAMAC 1.000.000,00

OPĆINA ODŽAK 1.000.000,00

OPĆINA ORAŠJE 1.000.000,00

OPĆINA ŽEPČE 1.000.000,00

OPĆINA MAGLAJ 785.000,00

OŠ A.G. MATOŠ VIDOVICE 215.000,00

Ukupno za poplavljena područja 5.000.000,00

40

41

ilj programa je jačanje položaja hrvatskih manjinskih zajednica u

političkom i društvenom životu država u kojima žive.

Potpora hrvatskoj manjini pridonosi čuvanju i njegovanju hrvatske kulture, baštine i jezika, kao i jačanju hrvatskog zajedništva.

Program potpore programima i projektima hrvatske nacionalne manjine provodi se u suradnji s nadležnim diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske.

Hrvatska manjina živi u 12 europskih država: u Republici Austriji, Republici Srbiji, Republici Sloveniji, Slovačkoj Republici, Rumunjskoj, Republici Makedoniji, Mađarskoj, Talijanskoj Republici, Crnoj Gori, Češkoj Republici, Republici Kosovo i Republici Bugarskoj.

Od 2012. godine pružena je potpora za više od 850 projakta hrvatske manjine.

prograM potpore Hrvatskoj nacionalnoj Manjini u 12 europskiH drŽava

c

Po staza naših starih, obilježavanje 480. godišnjice iseljavanja Hrvata iz naših krajeva i dolazak Hrvata u Gradišće, srpanj 2013.

42

DRŽAVA NOSITELJ PROJEKTA/PROGRAMA ZA HRVATSKU NACIONALNU MANJINU U EUROPSKIM DRŽAVAMA

REPUBLIKA AUSTRIJA Hrvatsko štamparsko društvo, Željezno

Hrvatski centar, Beč

Znanstveni institut gradišćanskih Hrvata, Trajštof

Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću, Željezno

Hrvatska gospodarska agencija u Gradišću, Gornja Borta

REPUBLIKA BUGARSKA Građanska udruga J.J. Strossmayer, Sofija

Građanska udruga Hrvati u Bugarskoj, Sofija

Kulturno-prosvjetno društvo Hrvata u Bugarskoj, Sofija

CRNA GORA Krovna udruga Hrvata Crne Gore „Dux Croatorum“, Tivat

Hrvatsko građansko društvo Crne Gore, Kotor

ČEŠKA REPUBLIKA Udruga građana hrvatske narodnosti iz Češke Republike, Jevišovka

TALIJANSKA REPUBLIKA Kulturna udruga "Na našo", Mundimitar

Hrvatska zajednica u Moliseu "Luigi Zara", Filić

Hrvatski otok u Moliseu, Kruč

Zaklada "Agostina Piccoli", Mundimitar

Hrvatska zajednica u Trstu, Trst

Hrvatska zajednica Veneto, Padova

Hrvatsko-talijanska udruga Udine

Hrvatsko-talijanska udruga u Rimu

Institut "Vlado Gotovac", ogranak Rim

Hrvatska zajednica u Milanu

Centar hrvatsko-talijanskih studija "Ruđer J. Bošković", Capiago Intimiano

REPUBLIKA KOSOVO Hrvatska udruga Sv. Nikola, Janjevo

NVO Narodna Kuhinja Letnica, Letnica

43


MAĐARSKA Hrvatska državna samouprava u Mađarskoj, Budimpešta

Savez Hrvata u Mađarskoj, Budimpešta

Croatica Nonprofit Kft, Budimpešta

Medijski centar Croatica, Budimpešta

Hrvatska samouprava Baja

Koljnofsko hrvatsko društvo, Koljnof

Hrvatsko-mađarska manjinska dvojezična Osnovna škola, Petrovo Selo

Hrvatska samouprava "Stipan Blažetin" Serdahel

Hrvatski vrtić, osnovna škola, gimnazija i učenički dom u Budimpešti

Društvo Horvata kre Mure, Sumarton

Hrvatska samouprava Petrovo Selo

Hrvatska samouprava Narda

Undansko hrvatsko društvo, Unda

Hrvatska samouprava Kerestur

Hrvatska samouprava Hrvatski Židan

Zemaljsko društvo mađarsko-hrvatskog prijateljstva, Kapošvar

Društvo Hrvati - Horvatok, Koljnof

Udruga baranjskih Hrvata, Pečuh

Hrvatska samouprava Dombovar

Kulturna i vjerska udruga šokačkih Hrvata, Vršende

Hrvatska samouprava Vršenda

Hrvatsko kazalište Pečuh

Hrvatska samouprava Šomođ

Zaklada Zornica, Kukinj

44


MAĐARSKA Kulturno-umjetničko društvo Podravina, Barča

Hrvatska samouprava Salanta

Institut za slavistiku, Katedra za hrvatski jezik i književnost, Pečuh

Hrvatska kulturna udruga "Ladislav Matušek", Kukinj

Visoka škola J. Eotvosa, Baja

Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, Pečuh

Umjetnička zaklada Biseri Drave, Starin

Kulturno-umjetničko društvo Tanac, Pečuh

Kulturna udruga pjevački zbor August Šenoa, Pečuh

Hrvatski klub August Šenoa, Pečuh

Čitaonica mohačkih Šokaca, Mohač

Hrvatska samouprva Gara

Kulturno umjetničko društvo Vizin

Hrvatska samouprava Harkanj

Hrvatska samouprava Vedešin

Kulturno-umjetničko društvo Marica, Salanta

Hrvatska samouprava Selurinca

Hrvatska samouprava Starin

Kulturno-umjetničko društvo Mohač

Hrvatska samouprava Mohač

Kulturno društvo Martinci

Hrvatska samouprava Martinci

Hrvatska samouprava Kukinj

Hrvatska samouprava Kačmar

45


MAĐARSKA Hrvatska samouprava Čavolj

Hrvatska samouprava Šopron

Hrvatska županijska samouprava Šomođ

Kulturno društvo Keresztur

Hrvatska županijska samouprava Gyor-Moson-Sopron

Društvo Zrinski kadeti, Kerestur

Društvo Gradišćanskih Hrvata u Ugarskoj

REPUBLIKA MAKEDONIJA Zajednica Hrvata u Republici Mekedoniji, Skoplje

MHD - Hrvatski kulturni centar "Marko Marulić", Bitola

Zajednica Hrvata "Libertas", Štip

Zajednica Hrvata "Veritas Croatia", Veles

MHD "Tetovo", Tetovo

Udruga Hrvata "Kroacia", Kumanovo

RUMUNJSKA Demokratski savez Hrvata u Rumunjskoj, Lupak

Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj, Karaševo

SLOVAČKA REPUBLIKA Hrvatski kulturni savez u Slovačkoj, Bratislava

REPUBLIKA SLOVENIJA Savez hrvatskih društava u Sloveniji, Ljubljana

Kulturno društvo "Međimurje" Velenje

Hrvatsko kulturno-umjetničko i športsko društvo "Istra", Piran

Međimursko folklorno društvo, Ljubljana

Hrvatsko kulturno društvo Međimurje, Ljubljana

Hrvatsko društvo Ljubljana

Hrvatsko kulturno umjetničko društvo Komušina, Škofja Loka

Hrvatska kulturna udruga, Novo mesto

46


REPUBLIKA SLOVENIJA Hrvatsko kulturno društvo Pomurje, Lendava

Društvo hrvatskih studenata u Sloveniji, Ljubljana

REPUBLIKA SRBIJA Kulturno umjetničko društvo Hrvata "Bodrog" Bački Monoštor

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo "Tomislav", Golubinci

Hrvatsko bunjevačko kulturno-umjetničko društvo "Lemeš", Svetozar Miletić

Udruga građana "Tragovi Šokaca", Bač

HAŠK "Zrinski", Subotica

Nogometni klub "Zrinjski 1932", Subotica

Kulturno-prosvjetna zajednica Hrvata "Šokadija", Sonta

Hrvatsko kulturno umjetničko-prosvjetno društvo "Stanislav Preprek", Novi Sad

Hrvatsko kulturno-umjetničko prosvjetno društvo "Matoš", Plavna

Hrvatska likovna udruga "Cro-Art", Subotica

Udruga građana "Cro Media", Subotica

Hrvatsko Akademsko Društvo, Subotica

Hrvatski kulturni centar "Srijem"- Hrvatski dom, Srijemska Mitrovica

Udruženje građana "Urbani Šokci", Sombor

Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo "Matija Gubec", Tavankut

Festival hrvatskih duhovnih pjesama "Hosanafest", Subotica

Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo "Silvije Strahimir Kranjčević", Bački Brijeg

Hrvatski kulturni centar "Bunjevačko kolo", Subotica

Hrvatsko kulturno društvo "Ljuba", Ljuba

Hrvatska nezavisna lista, Subotica

Hrvatsko kulturno društvo "Vladimir Nazor", Stanišići

Društvo hrvatske mladeži Zemuna, Zemun

47


REPUBLIKA SRBIJA Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo "Matija Gubec", Ruma

Hrvatska kulturno-pjevačka udruga "Zora", Vajska

Zajednica Hrvata Zemuna "Ilija Okrugić", Zemun

Udruga "Naša djeca", Subotica

Zajednica Hrvata Beograda "Tin Ujević", Beograd

Pučka kasina 1878, Subotica

Katoličko društvo za kulturu, povijest i duhovnost "Ivan Antunović", Subotica

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo "Jelačić", Petrovaradin

Udruženje novinara "Cro-Info", Subotica

Novinsko-izdavačka ustanova "Hrvatska riječ", Subotica

Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame, Donji Tavankut

Nacionalni savet hrvatske nacionalne manjine- Hrvatsko nacionalno vijeće, Subotica

Hrvatska glazbena udruga "Festival bunjevačkih pisama", Subotica

Udruga bunjevačkih Hrvata "Dužijanca", Subotica

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica

Hrvatska čitaonica, Subotica

Matica hrvatska, Subotica

Hrvatsko kulturno umjetničko društvo "Sveta Barbara", Vrdnik

Tijekom posjeta Hrvatima u Rumunjskoj, predstojnica Krstičević je svim učenicima nižih razreda poklonila komplete knjiga iz Hrvatskoga jezika, Karaševo, svibanj 2015.

48

Hrvatska katolička misija sv. Jeronima, Johannesburg, Južna Afrika

49

ilj programa je očuvanje hrvatskoga jezika, kulture i identiteta te razvijan-

je suradnje s hrvatskim iseljenicima i nji-hovim udrugama.

Potporom programima i projektima Hrvati-ma u iseljeništvu značajno se pridonosi razvijanju kulturnog stvaralašta i očuvanju baštine te se potiče kulturna, znanstvena,gospodarska, sportska i druga suradnja između Republike Hrvatske i Hrvata izvanRepublike Hrvatske.

Državni ured je koncem 2012. godine pokrenuo ovaj program kojim se po prvi puta sustavno financiraju aktivnosti udru-ga i zajednica hrvatskog iseljeništva u Južnoj Americi i Južnoj Africi.

Od 2012. do 2014. godine financirano je 27 projekata hrvatskih zajednica u Argen-tini, Brazilu, Boliviji, Čileu, Južnoj Africi, Urugvaju i Venezueli u ukupnom iznosu od 3.200.000,00 kuna.

prograM potpore HrvatskiM zajednicaMa u iseljeniŠtvu

c

godinama su hrvatske zajednice u iseljeništvu, uz puno ljubavi, truda i vlastitih sredstava, same njegovale i čuvale hrvatski identitet i kulturu diljem svijeta.

50

Posjet Hrvatskoj zajednici u Sao Paulu, Brazil, travanj 2013.

Cilj osnivanja Hrvatskog informacijskog centra je jačanje promocije hrvatske kul-ture i promicanje pozitivne slike o Hrvatskoj u brazilskom društvu. pripremat će se i održavati predavanja o Hrvatskoj u osnovnim i srednjim školama u São paulu, održavat će se predavanja o Hrvatskoj za opću publiku, provodit će se razmjene

s brazilskim kulturnim društvima, bolje će se angažirati nove generacije hrvatskih potomaka u promicanju hrvatskih interesa.

51

Država Odobreni iznos (kn)

Pomoć programima i projektima hrvatskog iseljeništva u Argentini 1.000.000,00

Pomoć programima i projektima hrvatskog iseljeništva u Urugvaj 100.000,00

Pomoć programima i projektima hrvatskog iseljeništva u Brazilu 500.000,00

Pomoć programima i projektima hrvatskog iseljeništva u Venezueli 100.000,00

Pomoć programima i projektima hrvatskog iseljeništva u Čileu 962.115,00

Pomoć programima i projektima hrvatskog iseljeništva u Boliviji 37.885,00

Pomoć programima i projektima hrvatskog iseljeništva u Južnoj Africi 500.000,00

Ukupno 3.200.000,00

PRogRAmI I PRoJEKTI HRVATSKog ISELJENIšTVA U JUŽNoJ AmERIcI I JUŽNoJ AfRIcI2012.-2014.

52

JAVNI NATJEcAJ ZA fINANcIRANJE PRogRAmA I PRoJEKATA HRVATSKog ISELJENIšTVA U JUŽNoJ AmERIcI I REPUBLIcI JUŽNoJ AfRIcI, 2012. - 2014.

ARGENTINSKA REPUBLIKA

NAZIV PRAVNE OSOBE NAZIV PROJEKTA

HRVATSKI KULTURNI CENTAR ROSARIO 1. „CROACIA VIVA“ 2. HRVATSKI KORJENI

CONJUNTO JORGOVAN ASOCIACION CIVIL OBNOVA I POPRAVAK INSTRUMENATA I NARODNIH NOŠNJI

UDRUGA HRVATSKI DOM VJETAR I MORE

MALA ŠKOLA HRVATSKOG JEZIKA 1. MALA ŠKOLA 2013.2. NADOGRADNJA MALE ŠKOLE HRVATSKOG JEZIKA U BUENOS AIRESU

DRUŠTVO HRVATSKIH KATOLIČKIH SVEUČILIŠTARACA I SREDNJOŠKOLACA

1. PROLJEĆE 2013.2. PROMICANJE HRVATSKE KULTURE U BUENOS AIRESU I CIJELOJ JUŽNOJ AMERICI

FRANJEVAČKA PROVINCIJA SV. JERONIMA U DALMACIJI

KONSOLIDACIJA ŽENSKE VOKALNE SKUPINE VALOVI U ARGENTINI I LATINSKOJ AMERICI KAO KULTURNO IZRAŽAVANJE HRVATSKOG IDENTITETA

ZAKLADA F.E.P.A.I. STUDIA CROATICA PRISUTNOST HRVATA U ARGENTINI I SUSJEDNIM ZEMLJAMA KULTURNE VEZE POVIJEST I KNJIŽEVNOST

BOLIVARIJANSKA REPUBLIKA VENEZUELA


HRVATSKI ODBOR ZA VENEZUELU KULTURNO POVIJESNE VEZE I DJELATNOSTI IZMEĐU HRVATSKE I LATINOAMERIČKIH ZEMALJA NA PODRUČJU ZAPADNIH INDIJA

ISTOČNA REPUBLIKA URUGVAJ


HRVATSKI DOM - MONTEVIDEO 1. KULTURNA DVORANA HRVATSKOG DOMA U MONTEVIDEU2. UČIONICA I KNJIŽNICA ZA POUČAVANJE HRVATSKOG JEZIKA

53

REPUBLIKA ČILE


CLUB DEPORTIVO ESTADIO CROATA 1. PREZENTACIJA KLAPE U ESTADIO CROATA2. DJEČJI TEČAJ PLESA I MUZIKE (kupovina hrvatskih narodnih nošnji, instrumenata i knjiga za naobrazbu hrvatskog folklora djece)

CLUB CROATA DE PUNTA ARENAS OŽIVLJAVANJE HRVATSKIH OBIČAJA U PUNTA ARENASU

HRVATSKA JEKA DE ANTOFAGASTA PLESNA RADIONICA, DALMATINSKE PJESME I INSTRUMENTI

LAPA TRI SULARA ZBIRKA TRADICIONALNIH HRVATSKIH PJESAMA

CORPORACION CULTURAL CHILENO CROATA DOMOVINA

1. MEĐUNARODNI SUSRET HRVATSKOG FOLKLORA2. KRV NIJE VODA (manifestacije za hrvatsku kulturu)

VIŠENACIONALNA DRŽAVA BOLIVIJA


HRVATSKA ZAJEDNICA, SANTA CRUZ ŠKOLA HRVATSKOG JEZIKA, SANTA CRUZ

SAVEZNA REPUBLIKA BRAZIL


SOCIEDADE AMIGOS DA DALMACIA - DRUŠT VO PRIJATELJA DALMACIJE

VIŠE KULTURA - HRVATSKA

CROATIA SACRA PAULISTANA1. HRVATSKI INFORMATIVNI CENTAR2. HRVATSKI GLAS U BRAZILU3. POVIJEST HRVATA I HRVATSKOG USELJENIŠTVA U BRAZILU

REPUBLIKA JUŽNA AFRIKA


HRVATSKA KATOLIČKA MISIJA SVETOG JERONIMA U JUŽNOJ AFRICI

OPREMA ZA ŠKOLU HRVATSKOGA JEZIKA, NABAVA NOŠNJI I PODUKA U SVIRANJU ŽIČANIH INSTRUMENATA

HRVATSKA KATOLIČKA MISIJA SV. JERONIM UČENJE HRVATSKOG JEZIKA, FOLKLORA, POVIJESTI I TRADICIJE

54

VOLU

ME

9, 2

013.

B

RO

J

BROJ 9, 2013.

VOLUME 9, 2013.

CR

OAT

IAN

STU

DIE

S R

EV

IEW

C

AS

OP

IS Z

A H

RVA

TSK

E S

TUD

IJE

PUBLISHED BY THE CROATIAN STUDIES CENTRE MACQUARIE UNIVERSITY, AUSTRALIA

Časopis za hrvatske studije, volume 9, 2013., Macquarie University, Sydney, NSW, Australija

55

VOLU

ME

9, 2

013.

B

RO

J

BROJ 9, 2013.

VOLUME 9, 2013.

CR

OAT

IAN

STU

DIE

S R

EV

IEW

C

AS

OP

IS Z

A H

RVA

TSK

E S

TUD

IJE

PUBLISHED BY THE CROATIAN STUDIES CENTRE MACQUARIE UNIVERSITY, AUSTRALIA

o prvi put je, u 2012. godini, pokre-nut i program financiranja projekata

vezanih uz nakladničku djelatnost, izda-vanje časopisa, publikacija i ostalih javnih glasila na hrvatskom jeziku koji promiču veze iseljene i domovinske Hrvatske, te se čuva i njeguje hrvatski jezik i hrvatska riječ izvan granica Republike Hrvatske.

Cilj je programa očuvanje hrvatskoga je-zika, kulture i identiteta te razvijanje su-radnje s hrvatskim iseljenicima i njihovim udrugama.

Uz poticanje novinarskog rada i kroz njega informiranja o aktivnostima u iseljničkim zajednicama, kao i o poveznicama s domo-vinom, u okviru ovoga programa potiče se i književna produkcija Hrvata koji žive izvan domovine. Budući da je književni rad obi-lježen stvaralačkom energijom i umjetnič-kim žarom, u njemu se intenzivije zahvaća jezik u kojemu djelo nastaje i upečatljivije razvija ljubav za iznimno izražajan i bogat hrvatski jezik.

Program se provodi putem Javnog poziva Državnog ureda.

prograM poticanja izdavaŠtva Hrvata izvan republike Hrvatske

P

PROGRAMI I PROJEKTI NAKLADNIČKE DJELATNOSTI I IZDAVAŠTVA 2012. - 2015.

Croatian Studies Review, Zaklada hrvatskih studija Sveučilišta Macquarie, Australija

Hrvatski vjesnik – Croatian Herald, Australija

Boka CroPress, Australija

Objava zbornika izabranih pjesama sa susreta pjesnika hrvatske izvandomovinske lirike u Beču, Hrvatski svjetski kongres u Austriji

Cronnect časopis, Hrvatski gospodarski savez u Njemačkoj, SR Njemačka

Cro News Magazin, SR Njemačka, RIJEČ br. 43, Hrvatska kulturna zajednica, SR Njemačka

Časopis LIBRA Hrvatski kulturni klub, Švicarska Konfederacija

Katalogizacija knjiga Centra hrvatskih studija Sveučilišta Macquarie, Sydney, Australija

Mjesečnik i portal Fenix, SR Njemačka

Izdavanje časopisa hrvatskih studija, Croatian Studies Foundation, Australija

Most – The Bridge, Glasilo Hrvatske katoličke misije London, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske

Studija - Odraz stranih kultura u hrvatskoj književnosti, Međunarodni dan knjiga 2015, SR Njemačka

56

Polaznici Croaticuma Filozofskog fakulteta u Zagrebu, akademska godina 2013./2014.

57

ilj programa je njegovanje i čuvanje hrvatskog jezika izvan Republike Hr-

vatske te poticanje povratka iseljenih Hr-vata i njihovih potomaka u Republiku Hr-vatsku.

Program učenja hrvatskoga jezika omoguću-je zainteresiranim pripadnicima hrvatskog naroda u svijetu učenje i upoznavanje hr-vatskog jezika i kulture tijekom dva semes-tra nastave u Republici Hrvatskoj.

Svi oblici nastave na sveučilišnim tečaje-vima hrvatskog jezika obuhvaćaju i izvan-nastavne aktivnosti u koje se studenti aktiv-no uključuju kako bi jezik i kulturu učili na praktičan način.

Za studente se u svakom semestru organi-ziraju putovanja u nacionalne parkove i hr-vatske gradove tijekom kojih se upoznaje hrvatska kulturna povijest i baština.

ISKoRAcI:

• Povećan iznos sredstava i broj naknada za učenje hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj.

• Uz školarinu, Državni ured osigurava

subvencionirani smještaj u studentskim

domovima, prehranu i troškove za os-obne potrebe.

• Program je proširen i na druge sveučilišne centre u Hrvatskoj: osim višegodišnje i vrlo uspješne suradnje s Croaticumom - centrom za hrvatski kao drugi i strani jezik na Filozofskom fakultetu Sveučiliš-ta u Zagrebu, od 2013. godine provodi se i na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu te na Filozofskom fakultetu u Rijeci.

• Dogovorena je suradnja sa Zakladom »Andronico Lukšić Abaroa« iz Čilea o su-financiranju troškova studenata iz Južne Amerike.

• Za ak. god. 2015./2016. dodijelit će se na-knade za mentorirano internetsko učen-je hrvatskoga jezika - HIT-1 Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatske matice iseljenika.

• U pripremi je projekt prvog besplatnog internetskog tečaja hrvatskoga jezika, koji će biti dostupan na internetskim stranicama Državnog ureda.

Od 2012. do 2014. godine odobrena je 451 naknada za učenje hrvatskog jezika na sveučilištima u Republici Hrvatskoj.

c

prograM ucenja Hrvatskog jezika u republici Hrvatskoj

58

Putem programa stipendiranja dajemo potporu ostanku i opstanku Hrvata u Bosni i Hercegovini, Mostar, svibanj 2015.

59

ilj ovog programa je jačanje obra-zovnih i znanstvenih kapaciteta hr-

vatske zajednice izvan Republike Hrvatske, jačanje položaja i uloge obrazovanih poje-dinaca u sredinama u kojima žive.

Republika Hrvatska kontinuirano daje po-dršku i izdvaja značajna financijska sred-stva za razvoj i unapređenje obrazovnih i znanstvenih institucija u Bosni i Hercegov-ini. Putem programa financiranja kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i os-talih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini reali-zirani su i programi izgradnje, nadogradnje i uređenja studenskih domova u Sarajevu i Mostaru. Stoga je uvođenjem novog pro-grama stipendiranja pripadnika hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini za upis ili nas-tavak studija u Bosni i Hercegovini osigu-

rana dodatna potpora mladim pripadnicima hrvatskog naroda na njihovom putu stje-canja visokoškolskog obrazovanja.Povezivanjem različitih programa i projeka-ta koje provodi Državni ured postiže se sin-ergijsko djelovanje i veća učinkovitost svih projekata ukupno, kao i svakog projekta po-jedinačno.

ISKoRAcI:

• 2013./2014. – Povećan iznos stipendije s 5.000 na 6.000 kuna godišnje.

• 2014./2015. – povećan iznos godišnje stipendije na 7.000,00 kuna.

• 2014./2015. - po prvi put osigurano je 200 stipendija za upis ili nastavak studi-ja u Bosni i Hercegovini.

prograM stipendiranja

c

60

Dvanaesteročlanoj obitelji Šefer iz Donjeg Tavankuta riješeno stambeno pitanje. U novu kuću obitelj je uselila za Božić 2014. godine.

61

rogram je osmišljen i pokrenut 2014. godine radi dodatnog poticanja i

promicanja veza i jačanja suradnje s Hr-vatima koji žive izvan Republike Hrvatske.

Program je namijenjem svim hrvatskim zajednicama u svijetu - Hrvatima u Bosni i Hercegovini, hrvatskoj manjini i hrvatskom iseljeništvu.

Potpora se daje projektima i aktivnostima koji obuhvaćaju sljedeća područja:

• Projekti i aktivnosti iz kulture, obrazo-vanja, znanosti, sporta i ostalih područja

s ciljem zaštite prava i interesa Hrvata izvan Republike Hrvatske, kao i una-pređenja svih oblika suradnje Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hr-vatske.

• Pomoć ugroženim pojedincima – pripadnicima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske.

Do sada su objavljena tri javna poziva za financiranje posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hr-vatske, dva 2014. godine i jedan u prvoj polovici 2015. godine.

prograM Financiranja posebniH potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan republike Hrvatske

P

62


AUSTRIJSKO – HRVATSKA ZAJEDNICA ZA KULTURU I SPORT U BEČU, Beč, Republika Austrija

Finale hrvatskog nogometnog kupa u Beču 13. lipnja 2015. - dio troškova provedbe projekta

BANJALUČKA BISKUPIJA, ŽUPA SVIH SVETIH, Banja Luka, Bosna i Hercegovina

Dovršetak crkve u naselju Guber - dio troškova provedbe projekta

Dječji vrtić „Bare“, Jajce, Bosna i Hercegovina Izgradnja kotlovnice uz zgradu Dječjeg vrtića „Bare“

Folklorni ansambl gradišćanskih Hrvata Kolo Slavuj, Beč, Austrija

Publikacija „Narodni plesni običaji gradišćanskih Hrvata“, istraživanja i zapisi dr. I. Ivančana (dio troškova grafičkog oblikovanja i tiskanja knjige)

Fondacija Ekumenski centar „Don Branko Sbutega“, Prčanj, Kotor, Crna Gora

Info-radionica za Ekumenski centar na Prčanju, Kotor, Crna Gora (dio troškova za nabavu računala i server)

Franjevački muzej i galerija Gorica - Livno, Bosna i Hercegovina Digitalizacija građe iz arhiva Franjevačkog samostana

Franjevački muzej i galerija Gorica Livno, Bosna i Hercegovina Stalni postav Etnografske zbirke

FRANJEVAČKI SAMOSTAN SV. ANTE HUMAC, Humac, Bosna i Hercegovina

Muzej i galerija Samostana sv. Ante - dio troškova provedbe projekta

Franjevački samostan sv. Ivana Krstitelja, Kraljeva Sutjeska, Bosna i Hercegovina

Konzerviranje, restauriranje i preformatiranje matičnih knjiga Franjevačkog samostana (troškovi provedbe projekta)

Građanska udruga J.J. Strossmayer, Sofija, Bugarska Jezici prijateljstva (izravni troškovi provedbe projekta i na-bave opreme)

HKD Napredak - Podružnica Vareš, Bosna i Hercegovina Tiskanje mjesečnika „Bobovac“ (dio troškova za tiskanje i kupnju fotokopirnog aparata)

HRVATSKA BRATOVŠTINA „BOKELJSKA MORNARICA 809” ZAGREB, Zagreb, Hrvatska

Hrvatska bratovština „Bokeljska mornarica 809” Zagreb u obilježavanju 850. obljetnice katedrale sv. Tripuna u Kotoru – dio troškova provedbe projekata

Program financiranja posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske

NEPRofITNE oRgANIZAcIJE

63


HRVATSKA KATOLIČKA MISIJA, London, Velika Britanija Obnova kuće Hrvatske katoličke misije – dio troškova provedbe projekta

Hrvatska nezavisna lista Subotica, Srbija Mjesečnik Hrvatske novine (dio troškova tiskanja mjesečnika)

HRVATSKA SAMOUPRAVA ŠIKLOŠ, Šikloš, Mađarska Spomen izložba u Semartinu - dio troškova provedbe projekta

Hrvatski centar - Beč, Austrija Renoviranje vrtića/Dvojezične dječje grupe Viverica (dio troškova renoviranja, odnosno za pokriće dijela kredita)

HRVATSKO DRUŠTVO LUXEMBOURG, Luksemburg Glazbeno-scenski program i promocija hrvatske kulture - dio troškova provedbe projekta

Hrvatsko građansko društvo Crne Gore, Kotor, Crna Gora Časopis „Hrvatski glasnik“ (dio troškova tiskanja časopisa)

HRVATSKO KULTURNO DRUŠTVO – AUCKLAND, Auckland, Novi Zeland Ujedinjeni u hrvatskoj pjesmi - dio troškova provedbe projekta

Hrvatsko kulturno društvo „Napredak“ – Podružnica Jajce, Bosna i Hercegovina 14. Šopovi dani na Plivi (smještaj pjesnika)

Hrvatsko kulturno društvo „Napredak“ – podružnica Kiseljak, Bosna i Hercegovina

Školska poduka hrvatskog jezika za učenike iz Gradišća, Mađarska (putni troškovi sudionika u projektu)

Hrvatsko kulturno društvo „Napredak“, Derventa, Bosna i Her-cegovina

Rekonstrukcija i adaptacija Hrvatskog doma (Doma kulture) u Derventi (dio troškova provedbe projekta)

Hrvatsko kulturno društvo Kandija, Bugojno, Bosna i Hercego-vina

Uređenje Hrvatskoga doma Kandija i uređenje oko Doma (dio troškova opremanja knjižnice i dvorane te dio troškova uređenja okoliša Doma)

Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo „Matija Gubec“, Tavankut, Srbija Obnova Etno salaša Balažević

HRVATSKO NACIONALNO VIJEĆE, Subotica, Srbija Pomoć u ostvarivanju prava hrvatske manjine tijekom pristu-pa u EU - dio troškova provedbe projekta

64


Hrvatsko štamparsko društvo-Kroatischer Presseverein Eisen-stadt/Željezno, Gradišće, Austrija

Publikacija štiva za hrvatsku narodnu grupu (dio troškova tiskanja zbornika Nikola Benčić)

HUMANITARNA UDRUGA FRA MLADEN HRKAĆ, Široki Brijeg, Bosna i Hercegovina Pomozimo zajedno - dio troškova provedbe projekta

Humanitarno-karitativna organizacija „Kruh sv. Ante“ - Trauma centar, Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Kućna njega „Pomozimo svim srcem“ i centar za fizikalnu terapiju, Sarajevo

Izvorna folklorna grupa „Sloga“ Guča Gora, Travnik, Bosna i Hercegovina

Organiziranje Osme smotre izvornog folklora „Poigrajmo naše kolo“ (za troškove smještaja sudionika 10.000,00 kn, a ostali dio iznosa za ostale troškove neophodne za provedbu projekta)

Javna ustanova za kulturu „Hrvatski dom“ Kupres, Kupres, Bosna i Hercegovina

Međunarodni festival „Dani kosidbe – Kupres, BiH 2014.“ (dio izravnih troškova povezanih s projektom)

Katolički bogoslovni fakultet u Sarajevu, Bosna i Hercegovina EBSCO baza podataka za knjižnicu Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu (dio troškova provedbe projekta)

KATOLIČKO DRUŠTVO ZA KULTURU, POVIJEST I DUHOVNOST „IVAN ANTUNOVIĆ“, Subotica, Republika Srbija

Znanstveni skup prigodom 200- te obljetnice rođenja Ivana Antunovića - dio troškova provedbe projekta

Kazalište “Smješko”, Zagreb, Hrvatska Gostovanje Kazališta u Njemačkoj

Kino video klub „Amater“ Široki Brijeg, Bosna i Hercegovina Mediteran Film Festival (dio troškova održavanja festivala)

Književno likovno društvo Rešetari, Nova Gradiška, Hrvatska XVII. Rešetarački susreti pjesnika (dio troškova provedbe projekta)

Medijski centar Vrhbosanske nadbiskupije, Sarajevo, Bosna i Hercegovina Nabava tehničke opreme za redakciju Katoličkog tjednika

MJESNA ZAJEDNICA DOBRO, Potočani, Bosna i Hercegovina Obnova crkvice u Potočanima - dio troškova provedbe pro-jekta



65


Mjesna zajednica Gradac, Broćanac, Posušje, Bosna i Hercego-vina

Konzervacija i restauracija temelja starokršćanske bazilike na Gradcu (dio troškova konzervacije i restauracije Bazilike)

Nadbiskupski centar za pastoral mladih Ivan Pavao II., Saraje-vo, Bosna i Hercegovina

Dovršetak sportske dvorane (dio troškova nabave sportske opreme)

NVO NARODNA KUHINJA U LETNICI, Letnica, Kosovo Pomoć pučkoj kuhinji - dio troškova provedbe projekta

Opća biblioteka Vareš, Vareš, Bosna i Hercegovina Nabava knjiga za opću biblioteku Vareš

Organizacijski odbor HGF “Etnofest Neum”, Neum, Bosna i Hercegovina

19. hrvatski glazbeni festival “Etnofest Neum 2014.” (dio troškova provedbe projekta)

Osnovna škola „13. rujan“ Jajce, Bosna i Hercegovina Opremanje školske knjižnice (troškovi nabave računala i kupnje knjiga za knjižnicu)

Osnovna škola Svete Obitelji (Holy Family Primary School), Geelong, Victoria, Australija Program hrvatskog jezika u osnovnoj školi Svete Obitelji

Osnovna škola Vareš, Vareš, Bosna i Hercegovina Opremanje učionica suvremenim nastavnim pomagalima

REHABILITACIJSKI CENTAR ZA OSOBE S POSEBNIM POTREBA-MA „SVETA OBITELJ“, Mostar, Bosna i Hercegovina Opremanje senzorne sobe - dio troškova provedbe projekta

RKT Župni ured Kotor Varoš, Bosna i Hercegovina Završetak spomen obilježja (dio troškova izrade spomen

Udruga Hrvata općine Teslić „Naša ognjišta“, Teslić, Bosna i Hercegovina

Adaptacija ureda Udruge (dio građevinsko-obrtničkih radova i opreme)

UDRUGA JANJEVO ZAGREB, Zagreb, Hrvatska VI. smotra „Dani janjevačke riječi“ – usluge prijevoza sudion-ika smotre

66


Udruga korisnika vodovoda Hodovo, Stolac, Bosna i Hercego-vina

Izgradnja vodovoda Hodovo – Rotimlja (dio troškova proved-be projekta)

Udruga za audiovizualno stvaralaštvo Artizana, Zagreb, Hrvat-ska

Krug časti-dovršetak filma i priprema za svjetsku distribuc-iju (troškovi najma opreme za snimanje i montažu, troškovi nabave multimedijalne video-opreme za snimanje i nabave multimedijalne opreme za postprodukciju)

Udruga za kulturu Riječ-boja-ton, Beč, Austrija Izložba 20 crteža hrvatskog iseljeničkog slikara Kristiana Krekovića u Beču (troškovi provedbe projekta)

UDRUGA ZA OČUVANJE I PROMICANJE TRADICIJSKE KULTURE U BiH „STEĆAK“, Grabovica, Bosna i Hercegovina

Druga revija tradicijske odjeće i izbor najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan RH – dio troškova provedbe projekta

Udruga za očuvanje i promicanje tradicijske kulture u BiH „Stećak“, Prisoje, Bosna i Hercegovina

Revija narodne nošnje i izbor najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan RH (dio troškova provedbe projekta – smještaj sudionika)

Udruženje za sport i rekreaciju „Katarina“, Fojnica, Bosna i Hercegovina

Nabava miniautobusa za potrebe prijevoza na natjecanja (dio troškova nabave miniautobusa)

Zajednica Hrvata u Republici Makedoniji, Skopje, Makedonija 18. Rešetarački pjesnički susreti u Rešetarima, Republika Hrvatska (troškovi održavanja susreta)

ZAKLADA ZA OBNOVU I RAZVOJ REGIJE VAREŠ, Vareš, Bosna i Hercegovina

Rekonstrukcija Radničkog doma – treća faza - dio troškova provedbe projekta

ZAVOD RADIO ŠTUDENT, Ljubljana, Slovenija Radio emisija na hrvatskom jeziku – Vjetar u leđa - dio trošk-ova provedbe projekta

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica, Srbija Tisak zbornika radova (troškovi redakture, lekture i recenzije)

Župa sv. Ilije Proroka, Bosanski Brod, Bosna i Hercegovina Kip sv. Ilije (izrada kipa)

Župa Uznesenja BDM -Stup, Ilidža, Bosna i Hercegovina Katolički edukativno-kulturni centar Stup (dio troškova ob-nove gornjeg kata objekta)



NAZIV FIZIČKE OSOBE NAZIV PROJEKTA

Ana Fonović, Trst, Talijanska Dječji dani hrvatske kulture u Trstu - dio troškova provedbe projekta

Franjo Pajrić, Koljnof, Mađarska Etnomemorijalni i informacijski centar gradišćanskih Hrvata “KUME” (dopuna kupnje posljednjeg objekta centra)

Ivica Radoš, Velika Gorica, Hrvatska Knjiga “Hrvati u obrani BiH 1992.-1995.” (tisak 2000 primjer-aka knjige)

Nadia Bonifačić i Ivana Curavić, Bruxelles, Belgija Osnivanje Hrvatskog kulturnog centra u Bruxellesu - dio troškova provedbe projekta

Radoslav Zaradić, Lovreć, Hrvatska Tiskanje monografije „Hrvati u Belgiji“ (troškovi tiskanja 500 primjeraka monografije

Sonja Breljak, Berlin, Njemačka Hrvatski glas Berlin - dio troškova provedbe projekta

VRSTE POTPORE DODIJELJENE U OKVIRU PROGRAMA

Imovina teško oštećena u poplavama – financijska pomoć za obnovu manjeg kapaciteta tovilišta

Jednokratna humanitarna pomoć obitelji

Jednokratna pomoć za studentski smještaj i dio školarine

Kupnja invalidskih kolica

Kupnja kuće s namještajem

Pomoć u građevinskom materijalu za kuću uništenu u poplavama

Pomoć za dovršetak započete gradnje kuće

Pomoć za ogrjev

Pomoć za školske putne karte za djecu

Pomoć za osnovne životne potrebe

Pomoć za početne radove za izgradnju kuće ili adaptaciju postojećeg stanja

Pomoć za sanaciju kuće koja je u trošnom stanju

Pomoć za supruga i sina s teškom bolešću

Pomoć za školovanje djece

Sanacija farmskog objekta

UgRoŽENI PoJEDINcI


fIZIcKE oSoBE

68

69

PRAVNI PoLoŽAJ I STATUSNA PITANJA HRVATA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE

Prvi dan održavanja VI. Sjednice Međuvladinog mješovitog odbora između Republike Hrvatske i Republike Srbije o zaštiti prava manjina s ciljem praćenja provedbe Sporazuma o zaštiti prava hrvatske manjine u Republici Srbiji i srpske manjine u Republici Hrvatskoj, Državna rezidencija Visoka, Zagreb, 22. listopada 2014.

70

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović u Bosni i Herce-govini – posjetio je Livno, Tomislavgrad, Ramu, Kupres, Bugojno, Gornji

Vakuf-Uskoplje, Kraljevu Sutjesku i Bobovac, listopad 2013.

71

oštujući različite položaje, potre-be i mogućnosti hrvatskih zajednica,

Državni ured prilagođava svoj pristup sva-koj hrvatskoj zajednici i poduzima mjere usmjerene prema njihovoj zaštiti i una-pređenju njihovog položaja, uključujući i pomoć pri povratku u Republiku Hrvatskoj.

Državni ured proveo je analizu niza zakona koji su posebno važni za hrvatske iseljeni-ke (poput Zakona o prebivalištu, Zakona o porezu na dohodak i drugih pozitivnih za-konskih i podzakonskih akata) te u skladu s tim poduzeo potrebne korake - upućene primjedbe resornim tijelima radi usk-lađivanja spomenutih zakonskih rješenja sa Zakonom o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske.

Osnovana je međuresorna radna skupina s ciljem definiranja sadržaja prava koje donosi status Hrvata bez hrvatskog državl-

janstva te sam postupak stjecanja državl-janstva. Poduzete su brojne aktivnosti radi ubrzanja postupka pri mitka u hrvatsko državljanstvo temeljem članka 36. Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Državni ured je zaprimio brojne zahtjeve za ubrzanje upisa u hrvatsko državljanstvo, od čega najveći broj iz Južne Amerike.

Državni je ured izradio Nacrt prijedloga Zakona o Hrvatskoj matici iseljenika radi njegovog usklađivanja s pozitivnim za-konodavstvom u Republici Hrvatskoj.

Na temelju potpisanih bilateralnih ugovora o zaštiti prava manjina formiraju se bilater-alni međuvladini mješoviti odbori (MMO). U Republici Hrvatskoj Državni ured koordinira pripremu i organiziranje sastanaka MMO-a, a time i nadzor provedbe međunarodnih ugovora o zaštiti prava manjina.

pravni poloŽaj i statusna pitanja Hrvata izvan republike Hrvatske

P

72

Vrhbosanskom nadbiskupu kardinalu Vinku Puljiću uručen katalog projekata koje je Hrvatska vlada financirala u BiH u razdoblju od 2012. - 2014., Sarajevo, srpanj 2014.

73

radu Državnog ureda iznimna važnost se pridaje rješavanju pitanja pravnog i

materijalnog položaja Hrvata u Bosni i Her-cegovini. Usmjerenim i sustavim podupiran-jem strateški važnih projektata stavaraju se temelji za sigurniju sadašnjost i budućnost hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini te se istovremeno doprinosi boljitku cijele Bosne i Hercegovine.

• Državni ured sustavno prati probleme s kojima se Hrvati u Bosni i Hercegovini sus-reću u zaštiti i ostvarivanju svojih konsti-tutivnih prava – reformu Ustava, izmjene zakonodavstva i dr.

• Održane su radionice za pripremu projeka-ta za EU fondove – u suradnji s Agencijom za strukovno i obrazovanje odraslih.

• Državni ured se aktivno uključio u podizan-je svijesti o važnosti popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini (suradnja s HRT-om i ostalim institucijama i udrugama u Repub-lici Hrvatskoj i izvan nje).

• Ostvareni su brojni susreti s predstavnici-ma svih razina vlasti iz Bosne i Hercegov-ine s predstavnicima Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini te zajednica i udruga Hrvata u Bosni i Hercegovini.

• Predstavnici Državnog ureda kontinuirano obilaze programe i projekte za čiju real-izaciju Državni ured osigurava financijsku potporu.

• Predstojnica Državnog ureda bila je u iza-slanstvu predsjednika Vlade Republike Hrvatske g. Zorana Milanovića u okviru brojnih posjeta Hrvatima u Bosni i Her-cegovini. Predsjednik Vlade posjetio je Stolac, Međugorje, Čapljinu, Mostar, Livno, Tomislavgrad, Prozor-Ramu, Kupres, Bugo-jno, Gornji Vakuf/Uskoplje, Kraljevu Sutje-sku, Guču Goru, Sarajevo, Vareš, Kreševo, Žepče, Vitez, Novu Bilu, Jajce, Široki Bri-jeg, Orašje, Ravno, Čitluk, Hutovo Blato, Ljubuški i Fojnicu.

U

Hrvati u bosni i Hercegovini

74

Konstituirajuća sjednica međuvladinog Mješovitog odbora između Republike Hrvatske i Crne Gore, Podgorica, travanj 2015.

75

ržavni ured kontinuirano prati i anali-zira važne događaje i poduzima brojne

aktivnosti kojima je cilj očuvanje i razvijan-je hrvatskoga identiteta te jačanje položaja manjina u njihovim matičnim državama.

Važno je područje rada Državnoga ureda nadzor provedbe međudržavnih ugovora o zaštiti prava manjina.

Na temelju sklopljenih bilateralnih ugovora formiraju se međuvladini mješoviti odbori, predstojnica Daria Krstičević supredsje-dateljica je hrvatskog dijela svih odbora. S radom je najprije započeo međuvladin Mješoviti odbor s Mađarskom, zatim s Re-publikom Srbijom, pa s Republikom Make-donijom, a u travnju 2015. godine održana je 1. sjednica međuvladinog Mješovitog odbora s Crnom Gorom.

Rad međuvladinih mješovitih odbora je vrlo važan, budući da su međudržavni ugovori po svojoj snazi iznad nacionalnog zakono-davstva, a na sjednicama međuvladinih odbora prati se provedba potpisanih ugovo-ra i donose se preporuke vladama usmjerene na povećanje razine manjinskih prava. Pre-poruke se odnose na reguliranje najvažnijih pitanja nacionalnih manjina, od pravnoga statusa, zapošljavanja u javnim i državnim službama, ostvarivanja prava na informiran-je i obrazovanje na manjinskim jeziku i pis-mu, do njegovanja baštine i običaja.

NAJVAŽNIJE AKTIVNoSTI

• Inicijativa za uvrštavanje gradišćans-kohrvatskog jezika i Bokeljske mornarice na popis UNESCO-ve nematerijalne kul-turne baštine (u suradnji s Ministartst-vom kulture).

D

Hrvatska Manjina u 12 europskiH drŽava

76

• Iniciranje održavanja sastanaka s re-sornim tijeloma Republike Srbije, kao i supredsjedateljem srpskog dijela MMO-a s ciljem rješavanja problema obrazovanja s kojim se više od desetl-jeća susreće hrvatska manjina u Repub-lici Srbiji.

• U Budimpešti je 28. studenog 2012. održana 12. sjednica Hrvatsko-mađarsk-og međuvladinog Mješovitog odbora za manjine.

• Državni ured u suradnji s Veleposlan-stvom Republike Hrvatske u Mađarskoj radi na izradi prijedloga nacrta “hrvatske kuće” za projekt etnosela u Mađarskoj.

• Državni ured je izdvojio dodatna financijska sredstva za kupnju dijela službenih prostorija Hrvatskog nacionalnog vijeća za potrebe Zavoda za kultu-ru vojvođanskih Hrvata.

• Potpora lektoratu hrvatskog jezika u Pečuhu.

• Pokrenuta inicijativa za stažiranje pri-padnika hrvatske nacionalne manjine iz

Crne Gore i Republike Srbije u uredima hrvatskih zastupnika u Europskom par-lamentu.

• U Zagrebu i Vrhovinama 22. i 23. listopada 2014. održana je 6. sjednica Među- vladinog mješovitog odbora za manjine između Republike Hrvatske i Republike Srbije.

• U suradnji s Centrom izvrsnosti Mini-starstva vanjskih i europskih poslova organizirani su stručni seminari na ko-jima su predstavnici hrvatske manjine iz Republike Srbije mogli steći specifična znanja i vještina potrebne za aktivno zastupanje svojih prava tijekom procesa pregovora za punopravno članstvo Re-publike Srbije u Europskoj uniji.

• U Podgorici je 28. travnja 2015. održana konstiturajuća 1. sjednica međuvladi-nog Mješovitog odbora s Crnom Gorom.

Tijekom 2012., 2013., 2014. i 2015. godine Državni ured je posjetio i zajednice hrvatske nacionalne manjine u Austriji, Mađarskoj, Srbiji, Slovačkoj, Češkoj, Makedoniji, Italiji, Crnoj Gori, Rumunjskoj, Kosovu, Sloveniji.

77

Hrvatski vrtić, osnovna škola, gimnazija i kolegij “Miroslav Krleža”, Pečuh, Mađarska

“Od vrTićA dO FAkulTeTA” - kontinuirana potpora sustavu obrazovanja hrvatske nacionalne manjine u mađarskoj

78

Tijekom posjeta Čileu, s Paolom Lukšić, predsjednicom Zaklade Andronico Lukšić Abaroa, dogovorena sura dnja u programu Croaticum (travanj 2013.)

79

ržavni ured je poduzeo niz mjera kako bi se osnažile veze između isel-

jeništva i Republike Hrvatske te potaknuo povratak u domovinu.

• Pokrenuta su dva nova programa fi-nanciranja za projekte Hrvata u isel-jeništvu.

• Pokrenuta je inicijativa za unapređen-je mrežnog učenja hrvatskog jezika uz potporu mentora – u suradnji s Hrvats-kom maticom iseljenika.

• Pokrenuta inicijativa za besplatno on-line učenje hrvatskog jezika - u suradnji

s Filozofskim fakultetom.

• Pokrenuta inicijativa za određivanje proglašenja Dana Hrvata izvan Re-publike Hrvatske - u suradnji s Hrvats-kom akademijom znanosti i umjetno-sti te Institutom društvenih znanosti “Ivo Pilar”.

• Priprema radionica za pripremu pro-jekata za EU fondove – u suradnji s Agencijom za strukovno i obrazovanje odraslih.

• Hrvatskim iseljeničkim zajednicama predstavljene su mogućnosti investi-

Hrvatsko iseljeniŠtvo

D

80

ranja – u suradnji s Agencijom za inves-ticije i konkurentnost.

• Tijekom 2012., 2013., 2014. i 2015. go-dine, predstavnici Državnog ureda pos-jetili su brojne hrvatske iseljeničke za-jednice u Europi te u Argentini, Brazilu, Čileu i Urugvaju.

• Državni ured je sudjelovao u radu 3. sjednice Mješovitog hrvatsko-austri-jskog povjerenstva na kojoj je potpisan Program suradnje u području kulture i obrazovanja za 2013. - 2015., u kojemu je, između ostalog usvojeno da se u Re-publici Austriji, svugdje gdje ima dovol-jno zainteresiranih učenika, održava homogena nastava hrvatskog jezika i kulture.

• Doniranjem knjiga i sufinanciranjem projekta, Državni ured je uspostavio suradnju s Holy Family Primary School (Osnovna škola Svete obitelji) iz Gee-

longa Australija, koja kontinuirano, još od 80-tih, u okviru redovitog sus-tava obrazovanja učenicima nudi mo-gućnost učenja hrvatskog jezika.

• Državni ured je sufinancirano i bio pokrovitelj 3. Hrvatskih svjetskih igara koje su održane u Zagrebu od 21. do 26. srpnja. 2014., a okupile su 800 sudionika iz 25 država, s 5 kontinenata. Prvi put organizirane su u punom zajed-ništvu domovinske i iseljene Hrvatske. Realizaciju Igara poduprli su Predsjed-nik Republike Hrvatske, Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske te Hrvatski olimpijski odbor i Grad Zagreb.

• Državni ured se uključio u sufinanciran-je Centra za hrvatske studije Sveučilišta Macquarie u Sydneyu, Australija, prvog centra za izučavanje hrvatskog jezika, književnosti i kulture izvan Republike Hrvatske.

81

Škola hrvatskog jezika Santa Cruz, Bolivija

82

Rene Roberto Pabon Ortiz, Bolivija u posjetu Državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske na dan dobivanja Rješenja o primitku u hrvatsko državljanstvo Zagreb, siječanj 2015.

“moj pradjed je iz Hrvatske iselio u Boliviju. Tijekom cijelog svog odrastanja sam od svog djeda i majke slušao o prelijepoj Hrvatskoj. ne mogu opisati sreću

koju osjećam jer sam dobio hrvatsko državljanstvo. Želja mi je ostati ovdje!“

83

povratnici u republiku Hrvatskuured dobrodoŠlice

lakšati povratak, snalaženje i inte-graciju iseljenih Hrvata u cjelokupan

državni sustav Republike Hrvatske jedna je od zadaća Državnog ureda za Hrva-te izvan Republike Hrvatske u kojem je ustrojena i radna jedinica “Ured dobro-došlice”. Povratnicima se pruža pomoć u rješavanju mnogobrojnih pitanja: kako zatražiti hrvatsko državljanstvo, ishoditi osobne dokumente, registrirati vozilo, ri-ješiti priznavanje inozemne svjedodžbe ili diplome.

U okviru ureda pružaju se i informacije o carinskim povlasticama pri uvozu pred-meta kućanstva i gospodarskog inventara kod povratka i useljenja u Hrvatsku te o poreznim olakšicama za hrvatske povrat-nike/useljenike, fizičke i pravne osobe, pri njihovom nasta njenju i stupanju u poslov-ni odnos u Republici Hrvatskoj.

Kako bi se pružile jasne i pregledne infor-macije, ured aktivno prati pozitivne prav-ne propise Republike Hrvatske, osobito one od posebnog interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske (mirovinski sustav,

zdravstvo, obrazovanje, carinski sustav, gospodarska ulaganja i sl.).

S tim u svezi komunicira i koordinira poslo-ve s drugim referentnim tijelima državne uprave kao i javnim ustanovama, osobito Ministarstvom unutarnjih poslova, Ministar-stvom financija – Poreznom upravom te Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta.

U suradnji s Državnim zavodom za statistiku ima uvid i raspolaže s podatcima o trendo-vima povratka iseljenih Hrvata u Republiku Hrvatsku.

Ured dobrodošlice je aktivno uključen u pregled aktivnosti Hrvata izvan Republike Hrvatske te prati i nadzire rezultate integra-cije hrvatskih povratnika u društveni sustav Republike Hrvatske.

Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske predstavlja središnje mjesto (focalpoint) svim Hrvatima povratnicima kako bi njihov povratak i uključivanje u cjelokupan državni sustav Republike Hr-vatske bio olakšan.

0

84

ržavni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske organizirao je u svibnju 2015.

Okrugli stol: „Hrvatska je moj izbor - pred-nosti i mogućnosti povratka u Republiku Hrvatsku“ na kojemu se raspravljalo o tri bitne teme vezane uz povratak u Republiku Hrvatsku:

• hrvatsko državljanstvo – preduvjet ak-tivnog uključivanja u hrvatsko društvo,

• hrvatski jezik kao temelj za održivi po-vratak,

• uloga medija u stvaranju pozitivnog oz-račja za poticanje povratka u Republiku Hrvatsku.

Uz predstojnicu Državnog ureda Dariu Krsti-čević, na okruglom stolu su sudjelovali prof. dr. sc. Ružica Beljo Lučić, pomoćnica mini-stra znanosti, obrazovanja i sporta, Renata Pernek Miklenić, voditeljica Službe za držav-

ljanstvo u Ministarstvu unutarnjih poslova, Daria Marjanović, urednica Glasa Hrvatske na HRT-u i Dražen Klarić, glavni urednik Ve-černjeg lista te povratnici: Alesia Cristina Veracoeshea Jurisa iz Venezuele, Martina Rajić poduzetnica iz Austrije, Don Markušić, odvjetnik, povratnik iz Australije, Anthony Mathhew Trojić, stipendist Croaticuma iz SAD-a, Nathália Mocivuna Nascimento, stu-dentica, povratnica iz Brazila, doc. dr. sc. Igor Jurak, znanstvenik, povratnik iz SAD-a, Kri-stina Wolsperger Danilovski, publicistkinja, povratnica iz Danske, Damián Bazan Mamić, urednik vijesti Glasa Hrvatske na španjol-skom jeziku, povratnik iz Argentine i Gaella Gottwald, umjetnica, povratnica iz SAD-a.

Sustavna državna politika, putem različitih programa i projekata, doprinosi značajnijem povratku iseljenika. Prema podatcima Dr-žavnog zavoda za statistiku broj povratnika u Republiku Hrvatsku se od 2010. do 2013. povećao za više od 50 posto.

okrugli stol: „Hrvatska je Moj izbor - prednosti i Mogucnosti povratka u republiku Hrvatsku“

D

85

ZAKLJUccI oKRUgLog SToLA:

- Hrvati izvan Republike Hrvatske veliki su hrvatski kapital i važan potencijal za njen daljnji uspješan razvitak. Stoga su pozdrav-ljene sve dosadašnje aktivnosti i iskoraci koje je hrvatska država napravila s ciljem jačanja veza s Hrvatima koji žive izvan nje-nih granica. Uz stvoreni zakonski i instituci-onalni okvir (Zakon o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvat-ske i Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske) te mogućnosti koje pružaju nove tehnologije i u narednom razdoblju će se dodatno intenzivirati i pojačati svekolika povezanost.

- Migracije nisu nužno loše niti nužno ko-načne. Uz stjecanje profesionalnih iskustava donose i nove spoznaje. Stečena iskustva i znanja iseljenih Hrvata koji su se vratili i koji se vraćaju doprinose izgradnji još bolje Hrvatske. Stoga je nužno njegovati dobre i zdrave odnose da se povezanost s Domovi-nom ne izgubi.

- Redovito informiranje o mogućnostima po-vratka i povratnicima te pozitivno ozračje va-žan su korak te istodobno uvjet koji omogu-ćuje i potiče povratak u Republiku Hrvatsku. S tim u svezi naglašena je potreba nastavka ovakvih aktivnosti odnosno organiziranja okruglih stolova koji će razmatrati teme i as-pekte povratka u Republiku Hrvatsku.

Okrugli stol: Hrvatska je moj izbor - prednosti i mogućnosti povratka u Republiku Hrvatsku, svibanj 2015.

86

Konstituirajuća sjednica Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Zagreb, prosinac 2013.

republika Hrvatska želi uspostaviti učinkovitu i sustavnu suradnju s pripadnicima svog naroda izvan njezinih granica, suradnju utemeljenu na partnerskom odnosu uzajamnog poštovanja.

Stoga je osnovan Savjet vlade republike Hrvatske za Hrvate izvan republike Hrvatske.

87

redinom 2013. godine Vlada Repu-blike Hrvatske donijela je Odluku o

osnivanju i imenovanju članova Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske - savjetodavnog tijela koje pruža pomoć Vladi Republike Hrvatske u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan Repu-blike Hrvatske.

Savjet čine predstavnici hrvatskih zajed-nica iz cijelog svijeta i imenovani pred-stavnici državnih tijela i institucija u do-movini. Članovi Savjeta imenovani su na prijedlog hrvatskih zajednica iz država iz kojih dolaze.

Državni ured u suradnji s diplomatsko-kon-zularnim predstavništvima Republike Hr-vatske proveo je vrlo zahtjevan proces izbora članova za Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvat-

ske te uspješno organizirao Prvu sjednicu Savjeta 18. - 20. prosinca 2013. godine u Zagrebu.

• U prigodi održavanja konstituirajuće sjed-nice članove Savjeta primio je državni vrh Republike Hrvatske (Predsjednik Republike Hrvatske, predsjednik Hrvatskog sabora i predsjednik Vlade Republike Hrvatske).

• Državni ured je osigurao administrativ-nu, tehničku i drugu potporu radu članova Savjeta.

• Druga sjednica Savjeta održat će se od 15. do 17. srpnja 2015. u Zagrebu.

S članovima Savjeta u prvoj polovici 2014. godine organizirane su dvije videokonferen-cije, što zasigurno pridonosi njihovoj boljoj informiranosti i predstavlja dodatan iskorak u radu Državnog ureda.

savjet vlade republike Hrvatske za Hrvate izvan republike Hrvatske

S

88

Prva videokonferencija održana je u suradnji s Agencijom za investicije i konkurentnost s ciljem poticanja suradnje s gospodarstve-nicima hrvatskog podrijetla u svijetu te in-formiranja iseljenika o mogućnosti ulaganja u Republiku Hrvatsku. Tom prigodom pred-stavljene su mogućnosti i potencijali za ula-ganje u Republiku Hrvatsku, kao i Katalog investicija koje je moguće realizirati u Repu-blici Hrvatskoj.

Na drugoj videokonferenciji, održanoj u su-radnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja

i sporta, predstavljeni su brojni programi i projekti koji se u područjima obrazovanja, znanosti i sporta provode za Hrvate koji žive izvan Republike Hrvatske. Budući da je izni-mno važno očuvanje i njegovanje hrvatskog jezika u hrvatskim manjinskim i iseljeničkim zajednicama diljem svijeta, kao i promocija hrvatskoga jezika i kulture, posebno je ista-knuta važnost razgranatih sustava hrvatske nastave u inozemstvu i lektorata hrvatskoga jezika na stranim visokoškolskim ustanova-ma, u koje se puno ulaže.

Iljo KOPIĆ, Ilija NAKIĆ, Branko IVKOVIĆ, Josip SUVALJ, Drago BILANDŽIJA, Nevenko HERCEG, Zoran TOMIĆ, Vlado DŽOIĆ, Darko TOMAŠEVIĆ, predstavnik Katoličke crkve za Bosnu i Hercegovinu

cLANoVI SAVJETA PREDSTAVNIcI HRVATA IZ BoSNE I HERcEgoVINE:

cLANoVI SAVJETA - PREDSTAVNIcI HRVATA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE

89

Slaven BAČIĆ, Petar KUNTIĆ, Tomislav ŽIGMANOV, predstavnici za SrbijuGabriela NOVAK – KARALL i Stanko HORVATH, predstavnici za AustrijuMišo HEPP i Franjo PAJRIĆ, predstavnici za Mađarsku Đanino KUTNJAK i Filip BOŽIĆ, predstavnici za SlovenijuJosip Roko ĆOLAK, predstavnik za BugarskuAndrija VUKSANOVIĆ, predstavnik za Crnu Goru Lenka KOPRIVOVA, predstavnik za ČeškuAntonella D’ ANTUONO, predstavnik za ItalijuSebastijan ČOLAKIĆ, predstavnik za KosovoSnježana TROJAČANEC, predstavnik za MakedonijuPetar HATEGAN, predstavnik za Rumunjsku Radoslav JANKOVIČ, predstavnik za Slovačku

cLANoVI SAVJETA, PREDSTAVNIcI HRVATSKE mANJINE:

Nenad BACH, John Peter KRALJIĆ, Ivan TOMIĆ, Zvonko LABAS, Niko HAZDOVAC,predstavnici za Sjedinjene Američke Države Stjepan ASIĆ, Mladen LEKO i Luka BUDAK, predstavnici za Australiju Zvonimir ANIČIĆ, Ivan Tomislav GRBEŠIĆ, Caroline SPIVAK, predstavnici za KanaduMonika ADŽAMIĆ, Mijo MARIĆ i Ivica ORLOVIĆ, predstavnici za NjemačkuJose Maria VRLJIČAK i Vjera BULAT PETROŠIĆ, predstavnici za Argentinu Marco BUZOLIĆ i Franco FERRERA CVITANOVIĆ, predstavnici za ČileMiroslav PIPLICA, predstavnik za AustrijuDubravka Sidonija ŠUTO, predstavnik za BrazilYvan CINDRIĆ, predstavnik za FrancuskuLuka KRILIĆ, predstavnik za ItalijuDanijela TASOVAC, predstavnik za Južnu Afriku Leo PANŽIĆ, predstavnik za Novi ZelandJosip ZORICA, predstavnik za Švedsku Šimun Šito ĆORIĆ, predstavnik za Švicarsku Mira MALOVIĆ - YEELES, predstavnik za Ujedinjeno KraljevstvoEdita LEŠ LOTHE, predstavnik za Belgiju, Dansku, Luksemburg, Nizozemsku i NorveškuRobert JAKUBEK, predstavnik za Boliviju, Ekvador, Paragvaj, Peru, Urugvaj i Venezuelu

cLANoVI SAVJETA, PREDSTAVNIcI HRVATSKog ISELJENIšTVA/DIJASPoRE:

90

91

oSTALE AKTIVNoSTI, SUDJELoVANJA, PoKRoVITELJSTVA I PomocĆ

92

jedinstvo Hrvata u i izvan domovine pokazalo se i tijekom katastrofalnih poplava u republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Nezapamćene poplave i poplavama uzrokovana klizišta uništili su cijela naselja. Općina Maglaj, travanj 2014.

93

ržavni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, u suradnji s Veleposlanstvom

Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini i Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Srbiji te predstavnicima županijskih i općinskih vlasti u navedenim državama, aktivno je pratio događanja na područjima zahvaćenim poplavama, s osobitim naglaskom na stradanje koje su pretrpjeli pripadnici hrvatskog naroda na ugroženim područjima.

Kontinuirano se obilazilo poplavljena područja i skrbilo za najugroženije:

• 20. svibnja 2014. predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, zajedno s predsjednikom Vlade Županije posavske, obišla je Orašje i okolna poplavljena područja u Bosni i Hercegovini. Predstojnica je posjetila i prihvatni centar smješten u Školskom centru fra Martina Nedića u Orašju, županijski Crveni križ, krizni stožer Civilne zaštite te Županijsku bolnicu Orašje, koju je 2012. financirala Vlada Republike Hrvatske.

• 27. svibnja 2014. predstojnica Državnog ureda posjetila je općinu Žepče te zajedno s općinskim načelnikom obišla poplavljena područja u Zeničko-dobojskoj županiji.

• 18. lipnja 2014. U Državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske održan je sastanak s predstavnicima Zeničko-dobojske županije i općine Maglaj.

Državni ured je pružio konkretnu materijalnu pomoć ugroženom stanovništvu na poplavljenim područjima (lijekovi, dezinfekcijska sredstva, oprema).

U okviru Državnog ureda ustrojen je operativni tim za poplavljena područja – 24-satno dežurstvo i koordinacija pomoći poplavljenim područjima.

Radi učinkovitije i brže pomoći ugroženim područjima, koju su organizirali Hrvati izvan Republike Hrvatske, u Državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske bila je otvorena i telefonska linija za informacije o načinu prikupljanja i dostave pomoći iz

D

poMoc poplavljeniM podrucjiMa

94

Zajedničkom inicijativom Državnog ureda i Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske obnavlja se Područna škola Papratnica (OŠ Žepče) stradala tijekom katastrofalnih poplava, listopad 2014., Žepče, Bosna i Hercegovina

“Ovo je trenutak solidarnosti i jedinstva. prvenstveni je interes staviti se u službu našoj voljenoj Hrvatskoj, osjećajući da trpljenja onih koji obitavaju te udaljene

krajeve naših predaka podnosimo kao da su naša vlastita. dajmo primjer svojim djelima, podignimo zastavu jedinstva, iskažimo volju i trud za one koji to trebaju

od nas“, iz pisma udruge Hrvata iz Argentine, svibanj 2014.

95

Odobreni iznos (kn)

Općina Domaljevac-Šamac 1.000.000,00

Općina Odžak 1.000.000,00

Općina Orašje 1.000.000,00

Općina Žepče 1.000.000,00

Općina Maglaj 785.000,00

OŠ Antuna Gustava Matoša Vidovice 215.000,00

Ukupno 5.000.000,00

inozemstva u Republiku Hrvatsku, kao i na ugrožena područja gdje žive pripadnici hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i Republici Srbiji.

Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske koordinirao je akcije hrvatskih udruga i pojedinaca koji djeluju izvan Republike Hrvatske, a odnosile su se na dostavu humanitarne pomoći za ugrožena područja.

Na prijedlog Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, hrvatska Vlada je odobrila preraspodjelu sredstava iz državnog proračuna za 2014. u sklopu natječaja za programe i projekte od interesa

za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini u iznosu od 5.000.000,00 kuna za pomoć nastradalima u poplavljenim područjima Bosne i Hercegovine.

UNICEF-ov ured za Hrvatsku i Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske zajednički surađuju na projektu obnove Osnovne škole Antuna Gustava Matoša u Vidovicama, u općini Orašje, koja je pretrpjela velika oštećenja u poplavama.

Ovaj zajednički projekt pokazatelj je uspješne međunarodne suradnje dvaju partnera, ali i činjenice da je Republika Hrvatske od zemlje primateljice razvojne pomoći danas zemlja davateljica razvojne pomoći.

RASPoDJELA SREDSTAVA ZA Pomoc PoPLAVLJENIm PoDRUcJImA BoSNE I HERcEgoVINE

96

Petar Kuštra s djelatnicima Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, prosinac 2014.

„Cilj mog boravka u zagrebu bio je upoznati rad javne uprave u republici hrvatskoj i u skladu s ciljevima programa tražiti dobre, nove ideje koje možemo upotrijebiti i mi u mađarskom javnom sektoru kako bismo povećali produktivnost našeg rada.“

97

sklopu programa stipendiranja i us-avršavanja državnih službenika Eu-

ropske unije, Petar Kuštra, djelatnik u Držav-nom tajništvu za nacionalne politike pri Uredu predsjednika Vlade Mađarske, odradio je specijalistički program tromjesečnog rada u Državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske od rujna do studenog 2014. godine.

Između ponuđenih zemalja za stažiranje: Finske, Njemačke, Austrije i Hrvatske, Petar Kuštra, kao pripadnik hrvatske manjine u Mađarskoj bez dvojbe je odabrao stažiran-je u Republici Hrvatskoj, domovini svojih predaka.

„Htio bih pohvaliti napore i iskorake koje je Republika Hrvatska napravila u posljednje tri godine u odnosu prema svojim sunarodnjaci-ma koji žive izvan njezinih granica. Napokon je zakonski i institucionalno riješen odnos matične domovine prema nama koji živimo izvan granica Lijepe naše. To je neopisivo važ-no. Napokon postoji središnje tijelo – Državni ured- kojem se u bilo kojem trenutku i s bilo kojim problemom može obratiti svaki Hrvat koji živi izvan Hrvatske.“

Iz intervjua za MATICU, prosinac 2014.

U

državni ured za Hrvate izvan republike Hrvatske prva je državna institucija u republici Hrvatskoj u kojoj je odrađena specijalistička praksa za državne

i javne službenike iz druge države europske unije.

strucno usavrŠavanje drŽavniH sluŽbenika iz europske unije

98

Etnografska izložba „Tradicijski nakit Hrvata u Bosni i Hercegovini“ - jedina zbirka u kojoj se prikupljaju i čuvaju tradicijska odjeća i nakit Hrvata iz cijele Bosne i Hercegovine, a sadrži čak 140 kompletnih starinskih narodnih nošnji i više od pet stotina različitih ukrasnih predmeta, prosinac 2012.

u ovoj krasnoj zbirci sačuvana je i povijest pojedinaca utkana u višestoljetnu povijest cijeloga hrvatskoga naroda na bosanskohercegovačkom prostoru.

zato je posebno važno sustavno brinuti o ovom narodnom blagu i sačuvati ga za buduće generacije.

99

ržavni ured bio je pokrovitelj i suorganizator niza obrazovnih,

znanstvenih, kulturnih i sportskih programa i projekata Hrvata izvan Republike Hrvatske.

• Adresar Hrvata izvan Republike Hrvatske, u suradnji s Patria promocijom, Zagreb, prosinac 2013.

• Hrvatske svjetske igre 2014., u suradnji s Hrvatskim svjetskim kongresom, Zagreb, srpanj 2014.

• Koncert Nenada Bacha u koncertnoj dvorani “Vatroslav Lisinski”, Zagreb, studeni 2012.

• Po stazama naših starih, obilježavanje 480. godišnjice iseljavanja Hrvata iz naših krajeva i dolaska Hrvata u Gradišće, Zagreb, studeni 2012.

• XV., XVI. i XVII. Rešetarski susreti pjesnika, Rešetari, 2012. , 2013. i 2014.

• Znanstveno-stručni skup »Život i djelo dr. Tihomila Rađe«, Sinj, prosinac 2012.

• Etnografska izložba »Tradicijski nakit Hrvata u Bosni i Hercegovini« koja pripada etnografskoj zbirci Samostana i duhovnog centra »Karmel sv. Ilije« na

Buškome jezeru, okolica Tomislavgrada, Zagreb, prosinac 2012.

• Međunarodna kulturna manifestacija »Mostarsko proljeće 2013. - XV. dani Matice hrvatske« koja se održavala od 20. travnja do 1. lipnja 2013. godine u Mostaru.

• 14. i 15. Mediteran film festival, kolovoz 2013. i 2014.

• Dani hrvatskog filma, Orašje, rujan 2012., 2013. i 2014.

• 7. Dani filma, Mostar, rujan 2013.

• IX., X. i XI. Susreti književnika hrvatskih manjina s književnicima u Republici Hrvatskoj, Rovinj, 2012., 2013. i 2014.

• 18., 19. i 20. Forum hrvatskih manjina, Zagreb, studeni 2012., 2013. i 2014.

• Hrvatski kulturni tjedan u Darmstadtu, svibanj, 2013.

• 47. tamburaški festival Kulturne federacije mladih Hrvatske bratske zajednice Amerike, u Zagrebu, srpanj 2013.

pokroviteljstva

D

100

• 13. susreti pjesnika Hrvatske izvandomovinske lirike pod nazivom »Na pragu doma«, Beč, lipanj 2013.

• 14. susreti pjesnika Hrvatske izvandomovinske lirike pod nazivom »Klanjamo se Vukovaru«, Zagreb, srpanj 2014.

• 15. susreti pjesnika Hrvatske izvandomovinske lirike pod nazivom »Tisuće milja posute stihovima”, New York, travanj 2015.

• Znanstveno-stručni skup Annales Pilar, lipanj 2012.

• »Top 12«, 13. turnir najboljih hrvatskih nogometnih klubova u Njemačkoj, lipanj 2013.

• Izložba knjiga i prezentacija Hrvatske u Karlsruheu, Njemačka, 2013.

• Sportski susreti učenika i roditelja Hrvatske nastave u Hessenu, Griesheim, Njemačka, lipanj 2013.

Sportski susreti učenika i roditelja Hrvatske nastave u Hessenu, Griesheim, 9. lipanj 2013.

101

• Hrvatski dani u Slovačkoj, rujan 2013. i 2014.

• 22. Hrvatski kulturni dani – Kiritof u Jevišovki, Češka, rujan 2013. i 2014.

• 7. i 8. Susreti Hrvata u Padovi, travanj 2013., 2014. i 2015.

• XIV. Dani Hrvata u Mađarskoj, Baja, studeni 2013.

• Večernjakova domovnica, Bad Homburg, Njemačka, 2013., 2014. i 2015.

• 23. hrvatski bal (23. Kroatischer Ball) Beč, ožujak 2014.

• 3. Sabor hrvatske kulture u Sloveniji, Ljubljana, svibanj 2014.

• Dani kosidbe Kupres, srpanj 2014.

• Revija narodne nošnje i izbor najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan Republike Hrvatske, Tomislavgrad, lipanj 2014.

• Zbornik Hrvatsko iseljeništvo i domovina: razvojne perpektive dolaska, Ivo Pilar, Zagreb, lipanj 2014.

• Etnofest Neum 2014., kolovoz 2014.

• Izložba hrvatskog iseljeničkog slikara Kristijana Krekovića, Beč 2014.

• 68. hrvatski bal (68. Kroatenball), Beč, siječanj 2015.

22. Hrvatski kulturni dani, Kiritof u Jevišovki, Češka

102

• Okrugli stol „Održivi povratak bosanskih Hrvata – stanje i perspektive“, Banja Luka, Bosna i Hercegovina, lipanj 2012.

• Businesscafe, prvi gospodarski forum u Vitezu koji je okupio 130 gospodarstve-nika i uglednika iz Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, Vitez, rujan 2012.

• Međunarodna konferencija „Europa u pokretu: sudjelovanje i integracija građana Europske Unije“, Beč, svibanj 2013.

• „Odnosi država EU s iseljeništvom“, Pariz, lipanj 2013.

• Međunarodni dijalog o migraciji, prva Ministarska konferencija o iseljeništvu (MKI), Ženeva, lipanj 2013.

sudjelovanje u radu MeđunarodniH konFerencija

Businesscafe - prvi gospodarski forum u Vitezu koji je okupio 130 gospodarstvenika i uglednika

iz Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine

103

• CONNECTO 2013. – Gospodarska surad-nja s dijasporom, Mostar, BiH, rujan 2013.

• Državni je ured uključen u migracijsku politiku Republike Hrvatske, provedbu Akcijskog plana za uklanjanje prepreka

u ostvarivanju pojedinih prava u po-dručju integracije stranaca te je sud-jelovao u izradi Akcijski plan za uklan-janje prepreka u ostvarivanju pojedinih prava u području integracije stranaca za 2013. – 2015. godinu.

Međunarodna konferenciji „Europa u pokretu – sudjelovanje i integracija građana Europske unije“, svibanj 2013., Beč

104

Revija tradicijske odjeće i izbor najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan Republike Hrvatske, Tomislavgrad, lipanj 2014.

„Ove djevOjke nOSe HrvATSku u SrCu Te nASTAvljAju BAšTiniTi SvOju TrAdiCiju i OSjećAj pripAdnOSTi HrvATSkOm nArOdu, mA gdje Živjeli nA šTO uiSTinu Svi mOŽemO BiTi pOnOSni.“

105

„poticati i jačati veze republike Hrvatske i Hrvata izvan republike Hrvatske na svim poljima jedna je od temeljnih zadaća državnog ureda. Stoga sustavno i učinkovito podupiremo niz važnih i kvalitetnih projekata - od male škole hrvatskog jezika u Buenos Airesu, Hrvatskog bala u Beču, izgradnje studentskog doma u Sarajevu, večernjakove domovnice u Bad Homburgu do dana kosidbe u kupresu. i ova manifestacija je na još jedan način povezana s radom državnog ureda. naime, mnoge od ovih prelijepih djevojaka su polaznice našeg pro-grama učenja hrvatskog jezika u republici Hrvatskoj.”

Predstojnica Daria Krstičević, dio govora na proglašenju najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan Republike Hrvatske.

106

Republika Hrvatska štiti prava i interese svojih državljana koji žive ili borave u inozemstvu i promiče njihove veze s domovinom.

Dijelovima hrvatskog naroda u drugim državama jamči se osobita skrb i zaštita Republike Hrvatske.

clanak 10. ustava republike Hrvatske

107

DoDATAK

108

109

1. UVoD

Republika Hrvatska rezultat je volje hrvatskoga naroda, ostvarena na demokratskim izborima i referendumu te zajedničkim trudom u obrani i izgradnji Republike Hrvat-ske, kako Hrvata i ostalih građana koji žive u Republici Hrvatskoj, tako i Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Pod utjecajem različitih povijesnih, političkih i ekonom-skih razloga, Hrvati su se stoljećima kontinuirano iselja-vali s tadašnjih hrvatskih prostora u susjedne, europske i prekooceanske zemlje u kojima, ovisno o zemlji nasta-njenja, imaju različite položaje i statuse. Isto su tako neki dijelovi hrvatskoga naroda, uslijed raznih povijesno-poli-tičkih okolnosti, ostali izvan granica Republike Hrvatske, to jest u susjednim državama.

Svi Hrvati, bez obzira na to gdje i u kakvom statusu žive, jesu pripadnici jednoga i nedjeljivoga hrvatskog naroda.

Hrvati izvan Republike Hrvatske su Hrvati u Bosni i Her-cegovini kao ravnopravan, suveren i konstitutivan narod (Hrvati u Bosni i Hercegovini)1, pripadnici hrvatskih ma-njina u europskim zemljama (hrvatske manjine)2, te Hr-vati iseljeni u prekooceanske i europske zemlje i njihovi potomci (hrvatsko iseljeništvo/dijaspora)3.

1 Prema popisu iz 1991. godine hrvatski narod u Bosni i Hercego-vini imao je 760.852 pripadnika (sada oko 400.000).2 Autohtone hrvatske manjine u 12 europskih zemalja broje oko 350.000 pripadnika.3 Pod pojmom »hrvatskog iseljeništva« razumijevaju se iselje-ni Hrvati i svi njihovi potomci, odnosno što odgovara značenju pojma »hrvatska dijaspora« te će se u daljnjem tekstu koristiti pojam »hrvatsko iseljeništvo«. Procjenjuje se da hrvatsko iselje-ništvo ima oko 3 milijuna pripadnika, od kojih oko 2 milijuna živi u prekooceanskim zemljama.

Imajući u vidu složenost i političko značenje uređivanja odnosa Republike Hrvatske kao matične države s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske doni-jela je Odluku o osnivanju Povjerenstva za izradu prijed-loga strategije i zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske.

2. PoLAZNE oSNoVE

Republika Hrvatska nema poseban, jedinstven zakon ko-jim bi se uredilo pitanje odnosa Republike Hrvatske s Hr-vatima izvan Republike Hrvatske, već postoje pojedinačna ili djelomična zakonska i podzakonska rješenja kao i opći i međunarodnopravni instrumenti iz raznih područja koji-ma se izravno ili neizravno uređuje ovaj odnos.

Nadalje, u Republici Hrvatskoj ne postoji posebno tijelo koje bi koordiniralo rad svih državnih institucija koje skr-be o odnosima s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, već po pojedinim ministarstvima i institucijama postoje odre-đeni oblici institucionalnih rješenja, odnosno određena praksa u odnosu na Hrvate izvan Republike Hrvatske.

U skladu s ovom Strategijom donijet će se novi, poseb-ni zakon, osnovat će se središnje nadležno tijelo i Savjet Vlade te prilagoditi postojeća zakonska rješenja.

2.1. NORMATIVNI OKVIR

� Ustav Republike Hrvatske (posebno članak 10.) najviši je pravni temelj za izradu Strategije: Re-publika Hrvatska štiti prava i interese svojih dr-žavljana koji žive i borave u inozemstvu i promiče njihove veze s domovinom. Dijelovima hrvatskog naroda u drugim državama jamči se osobita skrb i

strategija o odnosiMa republike Hrvatske s HrvatiMa izvan rH

110

zaštita Republike Hrvatske.

Međunarodnopravni temelj ove Strategije počiva na dvostranim ugovorima Republike Hrvatske s odno-snim zemljama kao i na općim međunarodnopravnim instrumentima4, odnosno na priznanju i prihvaćanju neotuđivosti temeljnih ljudskih i građanskih prava, iz kojih se izvodi pravo na zaštitu i očuvanje kulturne raznolikosti te pravo manjinskih zajednica na očuva-nje identiteta kroz kulturu i jezik, obrazovanje i infor-miranje uz punu primjenu načela nemiješanja jedne države u unutarnje poslove druge države.

2.2. STRATEŠKI DOKUMENTI REPUBLIKE HRVATSKE

Izrada5 ove Strategije također se temelji i u skladu je s razvojnim strateškim dokumentima Republike Hrvatske, a to su:

Strateški okvir za razvoj 2006.-2013. koji je Vlada Repu-blike Hrvatske usvojila na sjednici 4. kolovoza 2006. godine.6

4 Instrumenti za zaštitu nacionalnih manjina:

Povelja Ujedinjenih naroda, Opća deklaracija o pravima čovjeka, Međunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskrimi-nacije, Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, Deklaracija o ukidanju svih oblika nesnošljivosti i diskri-minacije na temelju vjere i vjerovanja, Deklaracija o pravima oso-ba pripadnika nacionalnih ili etničkih, vjerskih i jezičnih manjina;

Relevantni dokumenti usvojeni od OESS-a, Dokument s Konferen-cije o ljudskoj dimenziji u Kopenhagenu 1990. godine, Izvješća vladinih stručnjaka za zaštitu manjina, Ženeva 1991. godine;

Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima, Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina i ostali relevantni do-kumenti Vijeća Europe;

Instrument Srednjoeuropske inicijative za zaštitu nacionalnih manjina.5 Izrada ove Strategije prilagođena je uputi Ministarstva financija o izradi strateških planova od 18.03.2009. godine.6 Strateškim okvirom za razvoj utvrđuju se prioriteti i akcije čije će provođenje tijekom nadolazećih sedam godina osigurati stabilan gospodarski rast, zapošljavanje i bolji ži-votni standard.

Strategija Vladinih programa za razdoblje 2010. – 2012., usvojena na sjednici 10. rujna 2009. godine, a kojom se postavljaju osnovni ciljevi i instrumenti za daljnji socio-ekonomski razvoj Hrvatske.7

Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske (Narod-ne novine, broj 30/2009) koju je donio Hrvatski sabor na sjednici 20. veljače 2009. godine.8

3. VIZIJA

Republika Hrvatska, ispunjavajući svoje ustavne obveze, trajno ulaže napore u stvaranje pravednoga društva, po-stizanje održivoga gospodarskog razvoja, te zaštitu prava i interesa svih hrvatskih građana, kako u Republici Hrvat-skoj, tako i onih izvan Republike Hrvatske, a dijelovima hrvatskog naroda u drugim državama jamči osobitu skrb i zaštitu.

Novi uvjeti, kao što su gospodarski i socijalni razvoj hrvat-skoga društva, globalno tržišno gospodarstvo, društvo zna-nja, socijalna pravda, globalna kretanja te opredjeljenje za euroatlantske integracije, postavljaju pred Republiku Hr-vatsku nove izazove i zahtjeve među kojima je i jačanje suradnje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske.

Republika Hrvatska želi ovom Strategijom djelotvorno po-vezati cijelo hrvatsko društvo i Hrvate izvan Republike Hr-vatske prvenstveno u ostvarivanju hrvatskoga kulturnog

7 Isječak iz Strategije Vladinih programa za razdoblje 2010. – 2012.: (…) Vlada Republike Hrvatske posebnim će mjerama poti-cati hrvatsko iseljeništvo da ulaže u razvoj novih proizvodnji. (…) Razvoj programa financiranja znanstvenih projekata omogućit će (…) privlačenje sposobnih i afirmiranih znanstvenika iz dijaspore i svijeta. (…) Hrvatska će diplomacija u narednom razdoblju radi-ti na daljnjoj profesionalizaciji i osuvremenjivanju diplomatske mreže koja će još bolje odgovarati potrebama građana u zemlji i inozemstvu, zaštiti svih hrvatskih državljana, kako pojedinaca tako i pripadnika hrvatskih manjina te dijaspore. (…) Hrvatska diplo-macija posebnu će pažnju posvetiti primjeni postojećih međuna-rodnih sporazuma vezanih za raspad bivše Jugoslavije, posebno u području (…) zaštite manjina i zaštite konstitutivnosti hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini te drugim preuzetim obvezama. (…)8 (…) Održivi razvitak pretpostavlja ostvarivanje tri opća cilja: stabilnoga gospodarskog razvitka, pravedne raspodjele socijalnih mogućnosti te zaštite okoliša.

111

zajedništva9, kroz skup kulturnih i drugih društvenih dje-latnosti bitnih za očuvanje i jačanje hrvatskoga identiteta i prosperiteta.

Hrvati izvan Republike Hrvatske najprirodniji su društveni i kulturni čimbenici u promidžbi i međunarodnoj afirmaciji hrvatskog društva i kulture na europskoj i svjetskoj razini.

Ova Strategija je dio strategije razvoja hrvatskog društva i dio je nacionalnog interesa Republike Hrvatske.

4. mISIJA

Republika Hrvatska će Strategijom stvoriti pretpostavke za izgradnju učinkovite, djelotvorne i sustavne suradnje Repu-blike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske.

Strategija i sve što iz nje proizlazi instrument je kojim se utvrđuju načela, ciljevi i aktivnosti državne politike prema Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Ona je sastavni dio unutarnje i vanjske politike Republike Hrvatske te skup svih političkih, diplomatskih, gospodarskih, kulturnih, socijalnih, obrazovnih, informacijskih, organizacijskih i drugih mjera i aktivnosti koje provode Predsjednik Republike Hrvatske, Hr-vatski sabor i Vlada Republike Hrvatske, kao i druge institu-cije, radi ostvarenja postavljenih ciljeva.

Područja djelovanja Strategije, kroz unutarnju i vanjsku poli-tiku, odnose se na kulturu i umjetnost, očuvanje hrvatskoga jezika, obrazovanje, znanost, školstvo i šport, zdravstvo, gos-podarsku i regionalnu suradnju, medije, demografiju i druga područja od interesa.

Ovom Strategijom Republika Hrvatska nastoji osigurati pri-mjerene materijalne, društvene i političke uvjete za uspje-šan razvoj hrvatskoga jezika, kulture i očuvanja hrvatskog identiteta među Hrvatima izvan granica Republike Hrvatske.

9 Pod pojmom »hrvatskoga kulturnog zajedništva« podrazumi-jeva se povezivanje svih Hrvata kako onih u Republici Hrvatskoj tako i onih izvan Republike Hrvatske u smislu najšireg poimanja kulture, kroz jezik i običaje, obrazovanje, znanost, šport, informi-ranje i druga područja koja su presudna za očuvanje nacionalnog identiteta.

Republika Hrvatska će kroz uzajamnu suradnju s Hrvatima izvan Republike Hrvatske voditi brigu o materijalnoj i nema-terijalnoj kulturnoj baštini Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Budući da u svijetu postoje različiti položaji hrvatskih zajednica s različitim potrebama i mogućnostima, Repu-blika Hrvatska će sukladno tome prilagoditi svoj pristup svakoj hrvatskoj zajednici poštujući njezine specifičnosti. Republika Hrvatska će u svom odnosu prema Hrvatima izvan Republike Hrvatske imati u vidu da postoje zajed-nice i pojedinci koji imaju dobar položaj i kvalitetno su integrirani u društvo države u kojoj žive, kao i one zajed-nice i pojedinci koji nisu odgovarajuće integrirani.

Ovisno o tome, Republika Hrvatska će mjere koje poduzi-ma usmjeriti prioritetno ili na očuvanje hrvatskog jezika i kulture, te gospodarsku i svaku drugu naprednu suradnju, ili prema njihovoj zaštiti i pomoći, uključujući i pomoć pri njihovu povratku u Republiku Hrvatsku i integraciji u hr-vatsko društvo.

Ovim se odnosom namjeravaju jačati hrvatske zajednice izvan Republike Hrvatske i njihov položaj i uloga u sre-dinama u kojima žive, te osigurati uvjeti za njihovo uklju-čivanje u svekoliki društveni i politički život Republike Hrvatske.

Za optimalan razvoj Republike Hrvatske potrebno je uklju-čiti ljudske potencijale svih Hrvata kako onih u Republici Hrvatskoj tako i onih izvan Republike Hrvatske.

5. cILJEVI

Temeljni strateški ciljevi su očuvanje, jačanje i razvoj hrvat-skoga kulturnog zajedništva te gospodarski i opći napre-dak, kako Hrvata u Republici Hrvatskoj, tako i Hrvata izvan Republike Hrvatske. Za ostvarivanje ovih strateških ciljeva određeni su sljedeći opći i posebni ciljevi10.

10 Ciljevi su podijeljeni po skupinama na »opće ciljeve« (npr. 5.1.) koji se sastoje od podskupina ili »posebnih ciljeva« (npr. 5.1.2.) kao osnove za stvaranje Zakona.

112

5.1. USPOSTAVITI NOVI ZAKONODAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR KAO PODLOGU ZA PROVEDBU STRATEGIJE

5.1.1. Izraditi i donijeti Zakon o odnosima Republike Hrvat-ske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske

Temeljem Strategije, Vlada Republike Hrvatske će predložiti donošenje Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvati-ma izvan Republike Hrvatske, kojim će se urediti aktivnosti u svezi s ovom Strategijom te osigurati prilagodba tijela dr-žavne uprave i Hrvatske matice iseljenika11 kao i postojeće zakonske regulative.

5.1.2. Utemeljiti središnje tijelo nadležno za područje od-nosa između Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske

Temeljem Strategije i odgovarajućega zakonskog okvira, Vlada Republike Hrvatske će uspostaviti središnje tijelo nadležno za područje odnosa između Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske (dalje: Središnje tijelo), koje će imati ovlasti i odgovornosti glede praćenja i uskla-đivanja aktivnosti te jačanja veza između tijela državne uprave, Hrvatske matice iseljenika i drugih institucija i udruga u RH s onima Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Ono će imati ovlasti i odgovornost za osmišljavanje i pred-laganje projekata i raznih smjernica rada (provedbene planove), kao i njihove djelotvorne provedbe (financiranje i nadzor) te za vrjednovanje rezultata provedbe ove Stra-tegije.

Jednom će godišnje podnositi izvješće o provedbi Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske Hrvatskome saboru.

11 Hrvatska matica iseljenika kao ustanova s najdužom tradici-jom djelovanja među iseljeništvom i hrvatskim autohtonim ma-njinama u europskim zemljama, kao i među hrvatskim narodom u Bosni i Hercegovini, svojim radom i programima nalazi svoje mjesto u provođenju Strategije u području kulture i umjetnosti, očuvanja hrvatskog jezika, obrazovanja i razmjene učenika i stu-denata, športa, regionalne suradnje, kulturnog turizma, medija kao i ostalih područja.

5.1.3. Utemeljiti Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Temeljem Strategije i odgovarajućega zakonskog okvira, Vlada Republike Hrvatske ustrojit će Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, savjetodavno tijelo koje će pružati pomoć Vladi Republike Hrvatske u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Savjet će najmanje jednom godišnje raspravljati o pitanjima od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske i o provedbi ove Strategije.

Savjet će biti sastavljen od predstavnika udruga, organizacija i institucija iz svih triju grupacija Hrvata izvan Republike Hrvatske, predstavnika državnih tijela i institucija, kao i organizacija civilnoga društva iz Republike Hrvatske.

Putem Savjeta Hrvati izvan Republike Hrvatske sudjelovat će u kreiranju politike i programa koji se odnose na Hrvate izvan Republike Hrvatske. Sastav, omjeri i način izbora predstavnika u Savjetu odredit će se Zakonom.

5.2. ŠTITITI PRAVA I INTERESE HRVATA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE TE JAČATI NJIHOVE ZAJEDNICE

Republika Hrvatska skrbi za očuvanje nacionalnog identiteta svih naraštaja Hrvata izvan Republike Hrvatske. Interes je Republike Hrvatske suradnja sa svim oblicima organiziranja Hrvata u svijetu (udruge, organizacije, institucije, kulturni centri, hrvatske katoličke misije i dr.) kao i pružanje potpore tim institucijama u svrhu promicanja hrvatskoga jezika, kulture te znanstvene, gospodarske i druge suradnje. Podržavajući ove zajednice Republika Hrvatska pridonosi njihovom razvoju i boljem položaju u zemljama nastanjenja te potiče razvoj unutar hrvatskoga kulturnog zajedništva.

Sukladno Strategiji, hrvatska će diplomacija u narednom razdoblju raditi na osuvremenjivanju i prilagodbi diplomatske mreže s ciljem zaštite svih hrvatskih državljana i Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Posebna će se pažnja posvetiti jačanju njihova položaja i tretmana u Republici Hrvatskoj, što će se očitovati uvođenjem dodatnih pravnih instituta i pogodnosti kao i

113

raznih oblika financijske potpore.

hrvati u Bosni i hercegovini - Republika Hrvatska skrbi o očuvanju ustavnog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini. Posebnu će pozornost posvetiti provedbi postojećih međunarodnih sporazuma, kao i sklapanju novih, a sve u svrhu opstanka i zaštite hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini12. Povezivanje s Hrvatima u Bosni i Hercegovini, potpora njihovu povratku i ostanku u Bosni i Hercegovini, te očuvanje njihove pune ravnopravnosti od strateškog su interesa za Republiku Hrvatsku. Isto tako, interes je Republike Hrvatske unaprjeđivati dobrosusjedske odnose s Bosnom i Hercegovinom i podupirati Bosnu i Hercegovinu na putu euroatlantskih integracija.

hrvatske manjine - Republika Hrvatska sustavno brine o statusu hrvatskih manjina u europskim državama i ostvarivanju njihovih manjinskih prava u skladu s međunarodnim pravom. Posebnu će pažnju posvetiti provedbi postojećih međunarodnih dvostranih ugovora za zaštitu hrvatskih manjina. Provodeći postojeće i sklapajući nove dvostrane ugovore, Republika Hrvatska će tražiti ispunjenje standarda i uvažavanje uzajamnosti, kako bi se osigurao opstanak i zaštitila prava za hrvatske nacionalne manjine u europskim zemljama kakva uživaju nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.13

Hrvatsko iseljeništvo - Područje skrbi za hrvatske iseljenike, među ostalim, obuhvaća očuvanje nacionalnog identiteta svih naraštaja hrvatskih iseljenika te jačanje raznih oblika odnosa (političkih, gospodarskih i kulturnih) između iseljene i domovinske Hrvatske. Hrvatima izvan Republike

12 Razmjerno prijeratnom broju svojih pripadnika hrvatski je na-rod u Bosni i Hercegovini pretrpio najveća stradanja od agresi-je na Bosnu i Hercegovinu i etničkog čišćenja. Procjenjuje se da je samo s prostora entiteta »Republike Srpske« protjerano oko 220.000 Hrvata.13 Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina jamči visoku razinu prava nacionalnim manjinama u Republici Hrvatskoj. U Strategiji Vladinih programa za razdoblje 2010.-2012. ističe se također da Republika Hrvatska omogućava ostvarivanje prava svih nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj te da su osigura-ne zakonske pretpostavke za punu primjenu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

Hrvatske koji žive u teškim gospodarskim i političkim uvjetima u državama u koje su se iselili, Republika Hrvatska će pružati zaštitu i pomoć do uključivo i pomoć pri povratku u Republiku Hrvatsku i integraciju u hrvatsko društvo, sukladno svojim mogućnostima.

5.2.1. Jačati položaj Hrvata izvan Republike Hrvatske

ubrzati primitak u hrvatsko državljanstvo - U skladu sa Za-konom o hrvatskom državljanstvu (Narodne novine, br. 53/91, 70/91, 28/92, 113/93 i 4/94) i njegovim potrebnim izmjenama, Republika Hrvatska će pri podnošenju i rješa-vanju zahtjeva pojednostaviti, olakšati i ubrzati primitak u hrvatsko državljanstvo Hrvatima izvan Republike Hrvatske i njihovim potomcima. Pritom će se uzimati u obzir i izjaš-njavanje pripadnosti hrvatskome narodu u državi u kojoj žive (npr. posebni birački popisi nacionalnih manjina).

uvesti status Hrvata bez hrvatskog državljanstva - Kako bi se postigao zaokret u odnosu na trendove asimilacije dijelo-va hrvatskih zajednica u svijetu, potrebno je stvoriti novi administrativni okvir unutar kojega bi postojali preduvjeti za povezivanje Republike Hrvatske i onih Hrvata koji ne-maju hrvatsko državljanstvo. Stoga će Republika Hrvatska Zakonom i kroz propisanu proceduru uvesti status Hrvata bez hrvatskog državljanstva, kao zalog za opstanak hrvat-skih zajednica izvan Republike Hrvatske, a posebno onih koje žive u zemljama gdje nije dozvoljeno dvojno držav-ljanstvo. Isti status mogu steći i supružnici bez hrvatskih korijena te prijatelji hrvatskog naroda i Republike Hrvat-ske koji očituju želju za hrvatskim identitetom i sudjeluju u promicanju hrvatskoga kulturnog zajedništva.

One osobe kojima će biti odobren status Hrvata bez hrvat-skog državljanstva uživat će u Republici Hrvatskoj pravo na jednostavnije upisne uvjete u školskim i visokoškol-skim ustanovama, pravo stjecanja vlasništva nad nekretni-nama14, mogućnost kandidiranja za slobodna radna

14 Odnosi se uglavnom na pripadnike hrvatskoga naroda koji žive u prekooceanskim zemljama, s obzirom da od 1. veljače 2009. dr-žavljani i pravne osobe iz zemalja Europske unije mogu u Repu-blici Hrvatskoj kupovati nekretnine bez ikakvih posebnih uvjeta. Naime, isti uvjeti koji za kupovinu nekretnine vrijede za hrvatske državljane vrijede i za njih, osim kad je u pitanju stjecanje poljo-privrednog zemljišta i zaštićenih dijelova prirode.

114

mjesta, pravo prijave na određene natječaje i stipendije iz dotičnih područja kao i natječaje za financijsku potporu hrvatskim zajednicama izvan Republike Hrvatske, povolj-nije uvjete za stjecanje viza, odobrenje privremenog bo-ravka, te radne i poslovne dozvole.

uvesti pogodnosti za Hrvate bez hrvatskog državljanstva i bez gore navedenog statusa - U skladu sa Zakonom o strancima (Narodne novine, br. 79/2007 i 36/2009) i njegovim po-trebnim izmjenama, pripadnicima hrvatskoga naroda bez hrvatskog državljanstva i bez statusa, Republika Hrvatska će pojednostaviti i ubrzati postupak dobivanja vize, stjeca-nja privremenog boravka, te radne i poslovne dozvole. Isto tako će omogućiti pravo prijave na određene natječaje i stipendije iz područja obrazovanja i kulture.

Osigurati olakšice prilikom turističkih boravaka u republici hrvatskoj – Republika Hrvatska će u suradnji sa zainteresi-ranim institucijama i gospodarskim subjektima uvesti tzv. »Hrvatsku karticu« (»CRO Card«) koja će Hrvatima izvan Republike Hrvatske omogućiti povoljniji pristup određe-nim uslugama, prilikom turističkih posjeta, putovanja, bo-ravka i sudjelovanja na kulturnim događanjima, a u svrhu razvoja projekta Republike Hrvatske kao turističkog odre-dišta.

5.2.2. Očuvati hrvatski jezik, kulturu i identitet među Hr-vatima izvan Republike Hrvatske

Očuvati hrvatski jezik - Republika Hrvatska omogućit će dijelu Hrvata izvan Republike Hrvatske besplatno učenje i studiranje početnih semestara hrvatskog jezika u Repu-blici Hrvatskoj te će poticati pohađanje hrvatske nastave u inozemstvu. Primjenom e-obrazovanja, kao potpore na-stavi hrvatskoga jezika i kulture u inozemstvu, unaprijedit će se dostupnost i kvaliteta učenja hrvatskog jezika. Repu-blika Hrvatska će poticati osnivanje lektorata hrvatskog jezika i književnosti na stranim visokim učilištima kao i utemeljenje katedri za hrvatski jezik na sveučilištima u inozemstvu.

Očuvati hrvatsku kulturu i identitet - Imajući za cilj osigura-ti opstanak hrvatskih zajednica izvan Republike Hrvatske,

Republika Hrvatska će podupirati sve oblike njihovog or-ganiziranja kojima se promiče i čuva identitet i kultura. Sukladno tome financijski će se podupirati programi i pro-jekti, ovih oblika organiziranja hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, hrvatskih manjina u europskim zemljama te hrvatskog iseljeništva/dijaspore.

Posebno će se osigurati odgovarajuća sredstva za stipen-diranje učenika i studenata u njihovim lokalnim sredina-ma i u Republici Hrvatskoj, a sve u svrhu unaprjeđenja zna-nja i intelektualnih potencijala njihovih zajednica.

5.2.3. Poticati hrvatske zajednice izvan Republike Hrvat-ske na uključivanje u lokalni društveni i politički život

U interesu je Republike Hrvatske trajno ojačati položaj hrvatskih zajednica izvan Republike Hrvatske kao mosta suradnje između država u kojima žive i Republike Hrvat-ske. Posebno će podupirati pripadnike hrvatskoga naroda u ostvarivanju njihovih prava kroz promicanje suradnje s lokalnim institucijama i tijelima zemalja nastanjenja, te poticati interkulturni dijalog.

5.2.4. Aktivno uključivati Hrvate izvan Republike Hr-vatske u društveni i politički život Republike Hrvatske

Uključivanje Hrvata izvan Republike Hrvatske u druš-tveni i politički život Republike Hrvatske bitna je pret-postavka za stvaranje čvršćih veza te međusobnog uvažavanja i razumijevanja na svim društvenim po-dručjima.

Republika Hrvatska osigurava zastupljenost Hrvata izvan Republike Hrvatske u Hrvatskome saboru te ih na taj način uključuje u politički život Republike Hrvatske i podupire ostvarenje njihovih prava i interesa.

Nadalje, Hrvati izvan Republike Hrvatske će kroz Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske sudjelovati u kreiranju politike, aktivnosti i programa koji se odnose na Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Isto tako će zainteresirane institucije, udruge i građani

115

moći predlagati svojega kandidata u Programsko vijeće Hrvatske radiotelevizije, sukladno Zakonu o HRT-u (Na-rodne novine br. 137/2010), s ciljem prilagodbe radij-skoga i televizijskog programa i javnih radiodifuzijskih usluga od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Za jačanje odnosa s Hrvatima izvan Republike Hrvat-ske, Republika Hrvatska će utemeljiti i obilježavati »Dan Hrvata izvan Republike Hrvatske«.

5.2.5. Jačati hrvatske zajednice putem informiranja i povezivanja

Obostrana informiranost i jačanje veza između Repu-blike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske je preduvjet kulturne, gospodarske i svake druge surad-nje. Sredstva informiranja Središnjeg tijela i srodnih in-stitucija, te javni mediji i internetske tehnologije imat će presudnu važnost u povezivanju i komunikaciji Re-publike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske.

informiranje putem Središnjeg tijela - Središnje tijelo in-formirat će Hrvate izvan Republike Hrvatske i javnost putem svojih internetskih stranica te prikladnih publi-kacija kao i neposrednom komunikacijom. Središnje će tijelo putem glasnogovornika osigurati distribuciju potrebnih informacija medijima u Republici Hrvatskoj i medijima Hrvata izvan Republike Hrvatske.

povezivanje svih tijela državne uprave kao i lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave - Zbog djelotvornog in-formiranja Hrvata izvan Republike Hrvatske, Središnje tijelo oformit će administrativno-komunikacijsku mre-žu između državnih tijela, Hrvatske matice iseljenika, kao i drugih institucija u Republici Hrvatskoj, uključu-jući diplomatske misije i konzularne urede Republike Hrvatske, kao prvih administrativnih sugovornika Re-publike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske.

mediji - Hrvatska radiotelevizija, kao javna ustanova, temeljem svojih zakonskih obveza izradit će plan i program rada radijskih i televizijskih emisija, termina emitiranja, te ih prilagoditi potrebama Hrvata izvan Re-publike Hrvatske, a u skladu s ciljevima ove Strategije.

5.3. RAZVIJATI SURADNJU S HRVATIMA IZVAN REPU-BLIKE HRVATSKE

S ciljem jačanja i razvoja suradnje s pojedincima, udru-gama i institucijama Hrvata izvan Republike Hrvatske u okviru hrvatskoga kulturnog zajedništva, Republi-ka Hrvatska će u skladu s ovom Strategijom i svojom vanjskom politikom, kroz nadležna tijela, razvijati i podupirati suradnju na području kulture, obrazovanja, znanosti, športa, gospodarstva, politike, kao i na drugim područjima.

5.3.1. Kulturna suradnja

Uz već spomenute mjere i aktivnosti na jačanju zajed-nica Hrvata izvan Republike Hrvatske na području kul-ture, Republika Hrvatska će nadograđivati ovaj odnos kroz poticanje povezivanja udruga i kulturnih institu-cija iz Republike Hrvatske s udrugama i institucijama Hrvata izvan Republike Hrvatske i istih međusobno.

Republika Hrvatska će također poticati razmjenu hr-vatskoga kulturnog stvaralaštva i baštine nastale u lo-kalnim zajednicama Hrvata izvan Republike Hrvatske s Republikom Hrvatskom.

Republika Hrvatska će kroz uzajamnu suradnju poticati uspostavu hrvatskih kulturnih instituta/centara u ze-mljama s hrvatskim zajednicama.

5.3.2. Obrazovna i znanstvena suradnja

Uz već spomenute mjere i aktivnosti na jačanju zajednica Hrvata izvan Republike Hrvatske na području obrazovanja i znanosti, Republika Hrvatska će nadograđivati ovaj od-nos kroz povezivanje domaćih obrazovnih i znanstvenih institucija i pojedinaca s hrvatskim udrugama, instituci-jama i pojedincima izvan Republike Hrvatske, a sve s ci-ljem obostrane suradnje i korištenja potencijala hrvatskih znanstvenika i stručnjaka. Projektom se želi ujediniti hr-vatski znanstveni i stručni potencijal u domovini i svijetu u izgradnji društva utemeljenog na znanju kao jednoga od ključnih čimbenika društvenoga i gospodarskog razvoja Republike Hrvatske.

116

Središnje tijelo će poticati umrežavanje hrvatskih sveuči-lištaraca izvan Republike Hrvatske.

5.3.3. Gospodarska suradnja

Interes je Republike Hrvatske surađivati i povezivati se sa svim zemljama svijeta, a osobito s onima u kojima žive hrvatske zajednice. Hrvati koji žive u tim zemljama mogu u tome imati vrlo važnu ulogu. Republika Hrvatska će u duhu ove Strategije i Strategije održivog razvitka Republi-ke Hrvatske unaprjeđivati poslovne veze s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, a posebnim će mjerama poticati hr-vatsko iseljeništvo na ulaganje i proizvodnju u Republici Hrvatskoj.

Radi stjecanja novih tržišta i promicanja hrvatskih proizvo-da i usluga, Republika Hrvatska će s ciljem izvoza poticati suradnju s hrvatskim gospodarstvenicima u svijetu. Isto tako u suradnji s hrvatskim gospodarstvenicima izvan Republike Hrvatske posebno će kreirati razvojne projekte na manje razvijenim područjima ili područjima od posebne državne skrbi.

U suradnji s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva, Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom obrtničkom komorom i hrvatskom gospodarskom diplomacijom, Središnje tijelo poticat će povezivanje hrvatskih gospodarstvenika i gospodarskih komora u inozemstvu.

Kao oblik gospodarske suradnje s Hrvatima u susjednim i okolnim zemljama, Republika Hrvatska će poticati regionalnu/prekograničnu suradnju kroz pomoć pri kandidiranju na natječajima za fondove Europske unije, te će poticati prilagodbu postojećih i osnivanje odgovarajućih gospodarskih i financijskih institucija (fondacija i mikro kreditiranja) kao oblika financiranja.

Sustavno vođenje posebnih evidencija i statistika - Kao preduvjet praćenja stanja gospodarskih odnosa i ulaganja u Republici Hrvatskoj, Hrvata izvan Republike Hrvatske te poticanja na međusobnu suradnju, potrebno je:

� sastaviti adresar hrvatskih gospodarstvenika u svijetu te adresar hrvatskih gospodarstvenika povratnika i useljenika,

� sastaviti evidencije o ulaganjima Hrvata izvan Republike Hrvatske te o ulaganju hrvatskih po-vratnika i useljenika,

� sastaviti evidencije novčanih doznaka Hrvata izvan Republike Hrvatske,

� pratiti vanjsko-trgovinske bilance sa zemljama nastanjenja Hrvata izvan Republike Hrvatske,

� pri kupnji ili registraciji gospodarskog subjekta u Republici Hrvatskoj evidentirati ako je vlasnik ili osnivač Hrvat izvan Republike Hrvatske, kao povratnik ili vanjski ulagač.

Kako se u Republici Hrvatskoj ne vode navedeni poseb-ni adresari i evidencije, Republika Hrvatska će pristupiti potrebnim prilagodbama zakonodavstva u nadležnim ti-jelima i institucijama te ih učiniti dostupnima Središnjem tijelu, a sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka (Na-rodne novine, br. 103/2003, 118/2006 i 41/2008).

5.3.4. Poticati znanstveno-istraživački rad na temu hrvat-skih migracija

Republika Hrvatska će poticati istraživanje hrvatskog ise-ljeništva, hrvatskih manjina u inozemstvu i Hrvata u Bosni i Hercegovini te utemeljiti dokumentacijski centar i muzej za povijesne dokumente i izdavaštvo Hrvata izvan Repu-blike Hrvatske.

Znanstveno-istraživački rad na temu hrvatskih migracija, poticat će se u suradnji sa znanstvenicima iz iseljeništva, u svrhu izrade vjerodostojnog prikaza uzroka iseljavanja, kvalitativnih i kvantitativnih obilježja vanjskih migracija te procjene raspoloženja i uvjeta za povratak.

Državni zavod za statistiku pratit će i prikupljati podatke o Hrvatima izvan Republike Hrvatske, kao i o hrvatskim povratnicima i useljenicima u suradnji s nadležnim tije-lima Republike Hrvatske i inozemnim državnim zavodima za statistiku.

117

5.4. PoTIcATI PoVRATAK HRVATSKIH ISELJENIKA I NJIHoVIH PoTomAKA U REPUBLIKU HRVATSKU

Demografska obnova je uvjet opstanka hrvatskoga naro-da te je jedan od prioriteta hrvatske politike redefiniranja useljeničke politike Republike Hrvatske. Među mjere de-mografske obnove i razvitka spadaju i one čiji je cilj povra-tak hrvatskih iseljenika i useljavanje njihovih potomaka te istodobno smanjenje iseljavanja iz Republike Hrvatske.

Uređivanjem useljeničke politike s jasnim ciljevima pro-micanja humanih, socijalnih, demografskih, kulturnih i gospodarskih interesa, povratak hrvatskih iseljenika i nji-hovih potomaka po uzoru na druge imigracijske zemlje postat će prioritet.

Hrvatima koji su u iseljeništvu stekli znanje, vještine i iskustvo, radi ostvarivanja zajedničkih interesa, Republika Hrvatska želi osigurati uvjete održivog povratka.

Razvoj strategije naseljavanja slabo naseljenih područja Republike Hrvatske sastavni je dio ove Strategije.

Carinske i porezne povlastice - Republika Hrvatska će, su-kladno Strategiji, pružati carinske olakšice pri uvozu pred-meta kućanstva i gospodarskog inventara kod doseljenja u Republiku Hrvatsku. Uvest će se također posebne pore-zne povlastice za hrvatske povratnike/useljenike, fizičke i pravne osobe, pri njihovom nastanjenju i stupanju u po-slovni odnos u Republici Hrvatskoj.

programi za brzu integraciju - Uza sve navedene programe za brzu integraciju u Republici Hrvatskoj15, Središnje tijelo uvest će program praćenja putem »mentora/savjetnika« koji će kroz optimalno vrijeme pratiti proces integracije doseljenika i ostvarivanja njihovih prava.

5.4.1. Privlačiti afirmirane znanstvenike

Sukladno Strategiji Vladinih programa za razdoblje 2010. – 2012., Vlada Republike Hrvatske će razvojem programa financiranja znanstvenih projekata omogućavati i daljnje

15 učenje hrvatskoga jezika, stipendije za učenike i studente, ra-zne olakšice, itd.

privlačenje sposobnih i afirmiranih znanstvenika hrvat-skog podrijetla iz svijeta. Poticat će se povratak i suradnja s hrvatskim znanstvenicima izvan Republike Hrvatske kroz znanstvene projekte i istraživanja.

Uspostavit će se stalni program »virtualnog mentorstva« između studenata i znanstvenika s hrvatskim znanstve-nicima i gospodarstvenicima u svijetu s ciljem transfera posebnih znanja i iskustva (know-how).

5.4.2. Privlačiti učenike i studente

Republika Hrvatska provodi programe učenja hrvatskog jezi-ka u Republici Hrvatskoj, stipendira učenike i studente hrvat-skog podrijetla koji se školuju ili pohađaju visoka učilišta u Republici Hrvatskoj, te pritom pomaže pri njihovu smještaju u đačke i studentske domove.

Poticat će se sveučilišta na donošenje upisnih kvota za Hrvate izvan Republike Hrvatske, kako bi se pojednosta-vio i ubrzao postupak upisivanja na visokoškolske usta-nove. Prava po pitanju školarina, smještaja i prehrane, u potpunosti će se izjednačiti s pravima učenika i studenata iz Republike Hrvatske.

Poticat će se približavanje Republike Hrvatske mladima u iseljeništvu putem osmišljenih programa dolaska u Republiku Hrvatsku. Ovi programi obuhvaćaju škole hrvatskoga jezika za sve uzraste, različite kulturne i obrazovne programe, stručnu praksu kao i sezonski rad učenika i studenata. Poticat će se hrvatske obrazovne institucije na osmišljavanje i podupiranje projekata »razmjene« učenika i studenata na temelju uzajamnosti.

5.4.3. Ostvarivati projekte zapošljavanja hrvatskih povratnika u skladu s potrebama tržišta rada

Hrvatski zavod za zapošljavanje će u skladu s ovom Strategijom osigurati dostupnost strukturiranih evidencija o potrebama tržišta rada u Republici Hrvatskoj, a putem Središnjeg tijela i diplomatske mreže osigurat će se prosljeđivanje tih informacija Hrvatima izvan Republike Hrvatske.

118

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva će u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje osmišljavati i ostvarivati projekte zapošljavanja hrvatskih povratnika i useljenika u skladu s potrebama i mogućnostima Republike Hrvatske i u skladu s ciljevima Strategije.

5.4.4. Olakšati povratak umirovljenika i drugih osoba

Republika Hrvatska će kroz sklopljene i preuzete međunarodne ugovore o socijalnom osiguranju te potrebnim izmjenama u pripadajućim zakonima provoditi modele rješavanja prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja za povratnike i useljenike. Poticat će se pregovori o međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju sa zemljama s kojima Republika Hrvatska nema sklopljene dvostrane ugovore ili unaprjeđenje postojećih ugovora.

Isto tako Republika Hrvatska će, kroz diplomatsko-konzularnu mrežu, pratiti stanja zajednica i pojedinaca koji nisu odgovarajuće integrirani u zemljama u kojima žive te će ih po potrebi i određenim kriterijima štititi i pomagati im do uključivo pružanja pomoći pri povratku u Republiku Hrvatsku i integracije u hrvatsko društvo.

6. PRoVEDBA STRATEgIJE I fINANcIJSKA IZDVAJANJA

6.1. PROVEDBA STRATEGIJE

Provedba ove Strategije obvezna je za sva tijela državne uprave koja izravno ili neizravno provode aktivnosti ve-zane za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Strategija će se provoditi putem zakona i podzakonskih akata te po potre-bi akcijskim planovima16.

16 Akcijski planovi bi sadržavali opise pojedinih zadaća sa svr-hom, ciljevima, aktivnostima, planiranim rezultatima, pokazatelji-ma (indikatorima), nositeljima aktivnosti, korisnicima, rokovima, financijskim i drugim sredstvima te izvorima sredstava potrebnih za njihovu provedbu.

Obveza je nadležnih tijela dostavljati redovna izvješća o provedbi ove Strategije Središnjem tijelu koje koordinira aktivnosti i područja odnosa između Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Središnje tijelo koordinirat će i nadzirati provedbu Stra-tegije i relevantnih zakonskih propisa te će redovita go-dišnja izvješća o provedbi dostavljati Hrvatskome saboru.

6.2. FINANCIJSKA IZDVAJANJA

Za provedbu ove Strategije bit će osigurana sredstva iz državnog proračuna u okviru limita ukupnih rasho-da koje Vlada Republike Hrvatske utvrđuje smjernicama ekonomske i fiskalne politike. Provedbu ove Strategije moguće je dijelom financirati i iz drugih izvora (donacija i sl.). Pri davanju financijske pomoći Republika Hrvatska će pridavati važnost tome da primatelji djeluju u skladu s temeljnim načelima Ustava Republike Hrvatske i da se poštuje ravnoteža između potpore države i samo-stalnog financiranja. Financijsku pomoć mogu primati i čimbenici koji u Republici Hrvatskoj djeluju na području povezivanja i brige za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Sastavni dio provođenja financijske potpore Republike Hrvatske je razvijanje planiranog djelovanja, praćenje učinaka i nadzor nad potrošenim sredstvima.

6.3. PRIJELAZNE ODREDBE

Po donošenju Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, cilj 5.1. Uspostaviti novi zakonodavni i institucionalni okvir kao podlogu za provedbu Strategije smatrat će se ispunjenim, te će se daljnje aktivnosti usmjeravati prema ostvarenju preostalih ciljeva ove Strategije: 5.2. Štititi prava i interese Hrvata izvan Republike Hrvatske te jačati njihove zajednice, 5.3. Razvijati suradnju s Hrvatima izvan Republike Hrvatske i 5.4. Poticati povratak hrvatskih iseljenika i njihovih poto-maka u Republiku Hrvatsku.

119

zakon o odnosiMa republike Hrvatske s HrvatiMa izvan republike Hrvatske*

I. oPcE oDREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuju odnosi Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, osnivaju se Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, uvodi se Status Hrvata bez hrvatskog državljanstva, uređuju se odnosi između tijela koja u svom djelokrugu imaju poslove vezane za Hrvate izvan Republike Hrvatske, zaštita prava i interesa Hrvata izvan Republike Hrvatske te jačanje njihovih zajednica, način ostvarivanja suradnje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, propisuju se mjere i aktivnosti pri povratku i useljavanju, kao i druga pitanja od značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Članak 2.

U smislu ovoga Zakona Hrvati izvan Republike Hrvatske su:

– pripadnici suverenog i konstitutivnog hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: Hrvati u Bosni i Hercegovini),

– pripadnici hrvatske manjine u europskim državama (u daljnjem tekstu: hrvatska manjina),

– Hrvati iseljenici u prekomorskim i europskim državama i njihovi potomci (u daljnjem tekstu: hrvatsko iseljeništvo/dijaspora).

Članak 3.

Ovaj Zakon odnosi se na Hrvate izvan Republike Hrvatske:

– s hrvatskim državljanstvom,

– sa »Statusom Hrvata bez hrvatskog državljanstva« (u daljnjem tekstu: Status) i

– bez hrvatskog državljanstva i bez Statusa.

Članak 4.

Hrvati izvan Republike Hrvatske su ravnopravan dio jednog i nedjeljivog hrvatskog naroda.

Članak 5.

U cilju promicanja veza s Republikom Hrvatskom, slijedom Ustavom Republike Hrvatske i Strategijom o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Strategija) preuzetih obveza, Republika Hrvatska svoj odnos s Hrvatima izvan Republike Hrvatske temelji na uzajamnoj suradnji i pružanju pomoći te jačanju njihovih zajednica, uvažavajući pri tome sve posebnosti i različite potrebe hrvatskih zajednica izvan Republike Hrvatske.

Članak 6.

Skrb za Hrvate izvan Republike Hrvatske sastavni je dio unutarnje i vanjske politike Republike Hrvatske.

Republika Hrvatska zauzima se za provedbu svih dvostranih i mnogostranih međunarodnih ugovora i ostalih međunarodnih instrumenata kojima se štite interesi, prava i položaj Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Republika Hrvatska se zalaže za priznanje i unapređenje položaja hrvatske manjine u državama u kojima žive.

120

Republika Hrvatska se zalaže za puno ostvarenje jednakopravnosti i konstitutivnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.

Republika Hrvatska vlastitim zakonodavstvom poduzima mjere i aktivnosti za jačanje položaja Hrvata izvan Republike Hrvatske na području Republike Hrvatske.

Članak 7.

Republika Hrvatska zauzima se za očuvanje i jačanje položaja i identiteta Hrvata izvan Republike Hrvatske kroz učenje jezika, kulturu, obrazovanje, znanost, gospodarstvo, zdravstvo i socijalnu politiku i šport.

Republika Hrvatska poduzima mjere kojima potiče povratak hrvatskih iseljenika i useljavanje njihovih potomaka u Republiku Hrvatsku.

Hrvati izvan Republike Hrvatske ostvaruju sva prava i obveze propisane posebnim zakonima iz područja školskog i visokoškolskog obrazovanja, zapošljavanja, natječaja i stipendija, zdravstvenog osiguranja i drugo.

Nadležni ministri donose pravilnike za ostvarivanje prava iz stavka 3. ovoga članka.

Članak 8.

Republika Hrvatska omogućava uključivanje Hrvata izvan Republike Hrvatske u društveni i politički život Republike Hrvatske.

Članak 9.

Republika Hrvatska povezuje sve Hrvate, kako one u Republici Hrvatskoj, tako i one izvan Republike Hrvatske, u ostvarivanju hrvatskog kulturnog zajedništva kao skupa svih kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, informativnih, gospodarskih, športskih i drugih društvenih djelatnosti bitnih za očuvanje i jačanje hrvatskoga identiteta i prosperiteta.

Članak 10.

Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske donosi odluku o proglašenju »Dana Hrvata izvan Republike Hrvatske«.

Članak 11.

Vlada Republike Hrvatske dodjeljuje posebna priznanja zaslužnim osobama, udrugama i institucijama za izniman doprinos jačanju odnosa i suradnje između Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Vlada Republike Hrvatske uredbom će detaljnije propisati kriterije za dodjelu priznanja, nazive i predlagatelje priznanja.

II. NoSITELJI oDNoSA I SURADNJE

Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Članak 12.

Osniva se Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ured) kao središnje tijelo državne uprave nadležno za područje odnosa između Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Članak 13.

Djelokrug Ureda je:

– koordinacija i nadzor aktivnosti između nadležnih ministarstava, drugih tijela državne uprave i ostalih nositelja suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske,

– briga za zaštitu prava i interesa Hrvata izvan Republike Hrvatske,

– briga za očuvanje i jačanje identiteta Hrvata izvan Republike Hrvatske,

– uspostavljanje, održavanje i promicanje veza s Hrvatima izvan Republike Hrvatske,

– jačanje suradnje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske i izrada komunikacijske strategije za Hrvate izvan Republike Hrvatske,

– u suradnji s drugim nadležnim ministarstvima, obavlja poslove koji se odnose na stvaranje uvjeta za povratak iseljenika/dijaspore u Republiku Hrvatsku i njihovo uključivanje u gospodarski i društveni život u Republici Hrvatskoj,

– predlaže politiku poticanja i pomoći povratka i useljavanja,

– provođenje mjera i programa za integraciju Hrvata povratnika i useljenika,

121

– pružanje pomoći u poduzetničkim ulaganjima,

– gospodarska potpora povratku i održivom opstanku Hrvata kao konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini i hrvatske manjine u Republici Srbiji, Crnoj Gori i Republici Kosovo,

– gospodarska potpora i drugim hrvatskim zajednicama po potrebi,

– provođenje Strategije i predlaganje projekata i provedbenih planova, kao i nadzor njihove provedbe,

– vođenje propisanih evidencija o Hrvatima izvan Republike Hrvatske,

– planiranje i osiguranje financijskih sredstava za programe i projekte Hrvatima izvan Republike Hrvatske i

– drugi poslovi propisani posebnim zakonom.

Članak 14.

Radom ureda upravlja predstojnik, u položaju zamjenika ministra, kojeg imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog predsjednika Vlade, a koji je za svoj rad odgovoran predsjedniku Vlade i Vladi.

Predstojnik ima jednog zamjenika.

U Uredu će se imenovati savjetnici s posebnim položajem za pitanja Hrvata u Bosni i Hercegovini, hrvatske manjine te hrvat-skog iseljeništva/dijaspore.

Vlada Republike Hrvatske uredbom će detaljno propisati unu-tarnje ustrojstvo i druga pitanja od značaja za rad Ureda.

Članak 15.

Ured priprema godišnje izvješće o provedbi Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske koje se podnosi Hrvatskome saboru.

Ostali nositelji odnosa i suradnje

Članak 16.

Ostali nositelji odnosa i suradnje su:

– Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske,

– ministarstva nadležna za vanjske poslove, unutarnje poslove, znanost, obrazovanje, šport, kulturu, gospodarstvo, poduzetništvo, rad i mirovinski sustav, zdravstvo, socijalnu skrb, turizam, regionalni razvoj i financije,

– Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske Hrvatskoga sabora,

– Hrvatska matica iseljenika i

– druga tijela i institucije koja u svom djelokrugu imaju poslove vezane za odnose s Hrvatima izvan Republike Hrvatske ili bi njihova djelatnost mogla biti od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Članak 17.

Vlada Republike Hrvatske osniva Savjet za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Savjet).

Savjet je savjetodavno tijelo Vlade Republike Hrvatske koje pruža pomoć Vladi Republike Hrvatske u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Članak 18.

Članovi Savjeta su predstavnici Hrvata izvan Republike Hrvatske i članovi po položaju.

Članovi Savjeta iz reda pripadnika Hrvata izvan Republike Hrvatske su predstavnici udruga, organizacija i institucija Hrvata izvan Republike Hrvatske, osobe uvažene u sredini u kojoj žive, angažirane na očuvanju i jačanju hrvatskog identiteta svojih zajednica i na unapređenju odnosa s hrvatskom domovinom.

Članovi Savjeta po položaju su predstavnici državnih tijela i institucija, Katoličke crkve i organizacija civilnoga društva.

Članak 19.

Zajednice Hrvata izvan Republike Hrvatske svoje predstavnike u Savjet predlažu iz redova najznačajnijih i najbrojnijih udruga, organizacija, institucija ili drugih oblika organiziranja, na mandat od četiri godine (primjer: iz Hrvatskog svjetskog kongresa i drugih).

122

Zastupljenost predstavnika Hrvata izvan Republike Hrvatske u Savjetu određuje se sukladno brojnosti i značaju Hrvata u dotičnoj državi, aktivnosti i povezanosti zajednice s Republikom Hrvatskom, kao i radu na afirmaciji ugleda i interesa Republike Hrvatske, kako slijedi:

– devet članova predstavnika Hrvata iz Bosne i Hercegovine od kojih jedan predstavnik Katoličke crkve iz Bosne i Hercegovine,

– sedamnaest članova predstavnika hrvatske manjine,

– dvadeset i devet članova predstavnika hrvatskog iseljeništva/dijaspore.

Članak 20.

Broj članova Savjeta, predstavnika hrvatske manjine, po državama:

– tri iz Srbije,

– po dva iz Austrije, Mađarske i Slovenije,

– po jedan iz Bugarske, Crne Gore, Češke, Italije, Kosova, Makedonije, Rumunjske i Slovačke.

Članak 21.

Broj članova Savjeta, predstavnika hrvatskog iseljeništva/dijaspore, po državama:

– pet iz Sjedinjenih Američkih Država,

– po tri iz Australije, Kanade i Savezne Republike Njemačke,

– po dva iz Argentine i Čilea,

– po jedan iz Austrije, Brazila, Francuske, Italije, Južnoafričke Republike, Novog Zelanda, Švedske, Švicarske i Ujedinjenog Kraljevstva,

– jedan skupno za Belgiju, Dansku, Luksemburg, Nizozemsku i Norvešku,

– jedan skupno za Boliviju, Ekvador, Paragvaj, Peru, Urugvaj i Venezuelu.

Članak 22.

Članovi Savjeta po položaju su:

– predstojnik Ureda i njegov zamjenik,

– zamjenici ministara u ministarstvima nadležnima za vanjske poslove, unutarnje poslove, znanost, obrazovanje, šport, kulturu, gospodarstvo, poduzetništvo, rad i mirovinski sustav, zdravstvo i socijalnu skrb, turizam, regionalni razvoj i financije,

– zastupnici u Hrvatskom saboru koji predstavljaju Hrvate izvan Republike Hrvatske,

– ravnatelj Hrvatske matice iseljenika,

– predstavnici sveučilišne zajednice,

– ravnatelj Državnog zavoda za statistiku,

– predstavnik Hrvatske radiotelevizije,

– predstavnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,

– predstavnik Katoličke crkve (ravnatelj inozemne pastve),

– predstavnik Nacionalne sveučilišne knjižnice,

– predstavnik znanstvenih institucija koje se bave pitanjima Hrvata izvan Republike Hrvatske,

– predstavnici Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore,

– predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca,

– predstavnik nevladinih udruga koje u svom djelovanju promiču razvijanje odnosa s Hrvatima izvan Republike Hrvatske (primjer: udruga »Prsten« i druge).

Članak 23.

Članove Savjeta, predstavnike Hrvata izvan Republike Hrvatske imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog hrvatskih zajednica iz država iz kojih dolaze.

Članak 24.

Savjet na svoju sjednicu može pozvati najviše predstavnike vlasti Republike Hrvatske, ministre i druge osobe od značaja za rad Savjeta.

Članak 25.

Predsjednik Savjeta bira se na prijedlog i iz redova predstavnika Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Izbor predsjednika i druga pitanja od značaja za ustroj i rad Savjeta propisuju se Poslovnikom o radu Savjeta.

123

Članak 26.

Savjet podnosi izvješće Vladi Republike Hrvatske o zauzetim stajalištima i donesenim zaključcima.

Članak 27.

Prvu sjednicu Savjeta saziva predstojnik Ureda.

Prvom sjednicom predsjedava najstariji član Savjeta.

Na prvoj sjednici članovi Savjeta biraju predsjednika i četiri pot-predsjednika koji su predstavnici Hrvata iz Bosne i Hercegovine, hrvatske manjine, hrvatskih iseljenika/dijaspore iz europskih država te hrvatskih iseljenika/dijaspore iz prekooceanskih država.

Na prvoj sjednici Savjet donosi Poslovnik o radu, dvotrećinskom većinom glasova članova s pravom glasa.

Članovi Savjeta po položaju sudjeluju u radu Savjeta bez prava glasa.

Članak 28.

Savjet se sastaje najmanje jednom godišnje u Republici Hrvatskoj.

Savjet redovito raspravlja o provedbi Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske i drugim pitanjima od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Članak 29.

Administrativne i tehničke poslove za Savjet obavlja Ured.

Nadležna ministarstva

Članak 30.

Nadležna ministarstva koja u svojem djelokrugu imaju poslove vezane za odnose s Hrvatima izvan Republike Hrvatske dužna su obavljanje tih poslova koordinirati s Uredom.

Ministarstvo nadležno za vanjske poslove u suradnji s Uredom brine o statusu Hrvata izvan Republike Hrvatske, te uspostavlja, održava i promiče veze sa svim njihovim oblicima organiziranja u državama u kojima žive.

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Članak 31.

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske, kao matično radno tijelo Hrvatskoga sabora zaduženo za Hrvate izvan Republike Hrvatske, u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti surađuje s Uredom i Savjetom u ostvarivanju ciljeva iz ovoga Zakona i Strategije.

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na svoje sjednice, po potrebi, poziva predstojnik Ureda.

Hrvatska matica iseljenika

Članak 32.

Hrvatska matica iseljenika svojim djelovanjem usmjerena je na očuvanje i razvoj hrvatskog nacionalnog, jezičnog i kulturnog identiteta Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Osnivanje, status i poslovi Hrvatske matice iseljenika uređuje se Zakonom o Hrvatskoj matici iseljenika.

Osnivač Hrvatske matice iseljenika je Republika Hrvatska.

Osnivačka prava u ime Republike Hrvatske obavlja Ured.

Statut Hrvatske matice iseljenika donosi se uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske.

III. ZAšTITA PRAVA I INTERESA HRVATA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE TE JAcANJE NJIHoVIH ZAJEDNIcA

Očuvanje hrvatskog jezika, kulture i identiteta

Članak 33.

Republika Hrvatska omogućava Hrvatima izvan Republike Hrvatske besplatno učenje početnih semestara hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj, u skladu s pravilnikom koji donosi

124

predstojnik Ureda.

Ured omogućava pohađanje hrvatske nastave među hrvatskom manjinom i iseljeništvom/dijasporom, pokreće programe učenja hrvatskog jezika i kulture te podržava programe za koje postoji interes.

Ured će omogućiti korištenje e-obrazovanja, kao i udžbenika iz Republike Hrvatske za učenje hrvatskog kao drugog jezika u zajednicama Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Republika Hrvatska potiče osnivanje lektorata hrvatskog jezika i književnosti na stranim visokim učilištima, kao i utemeljenje katedri za hrvatski jezik na sveučilištima u inozemstvu, u sredinama gdje žive Hrvati.

Republika Hrvatska osigurava financijska sredstva za stipen-diranje učenika i studenata u njihovim lokalnim sredinama i u Republici Hrvatskoj, a sve u svrhu unapređenja znanja i inte-lektualnog potencijala hrvatskih zajednica u inozemstvu, u skladu s pravilnikom koji donosi predstojnik Ureda.

Informiranje i povezivanje

Članak 34.

Ured informira Hrvate izvan Republike Hrvatske putem internetskih tehnologija, prikladnih publikacija, neposrednom komunikacijom te osigurava distribuciju potrebnih informacija medijima u Republici Hrvatskoj i medijima Hrvata izvan Repu-blike Hrvatske.

Radi djelotvornog obavljanja poslova i informiranja Hrvata izvan Republike Hrvatske, Ured osniva administrativno-komu nikacijsku mrežu između državnih tijela, Hrvatske matice ise ljenika i drugih institucija u Republici Hrvatskoj, uključujući diplomatsko-konzularna predstavništva Republike Hrvatske.

Hrvatska radiotelevizija, kao javna ustanova, na temelju svojih zakonskih obveza, izrađuje plan i program rada za radio, televiziju i javne radiodifuzijske usluge za Hrvate izvan Republike Hrvatske te usklađuje termine emitiranja i čini ih dostupnima.

Informiranje Hrvata izvan Republike Hrvatske i promocija Repu-blike Hrvatske u svijetu od javnog je interesa, te će Hrvatska radiotelevizija proizvoditi i objavljivati multimedijalni program

s višejezičnim televizijskim i radijskim sadržajima što će se urediti ugovorom između Vlade Republike Hrvatske i Hrvatske radiotelevizije.

Članak 35.

Republika Hrvatska potiče gospodarske aktivnosti Hrvata u susjednim i okolnim zemljama s ciljem očuvanja, opstanka i razvoja njihovih zajednica.

Primitak u hrvatsko državljanstvo

Članak 36.

Sukladno Zakonu o hrvatskom državljanstvu, ubrzat će se primitak u hrvatsko državljanstvo Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Status Hrvata bez hrvatskog državljanstva

Članak 37.

Uvodi se Status Hrvata bez hrvatskog državljanstva koji mogu dobiti Hrvati izvan Republike Hrvatske bez hrvatskog državljanstva, supružnici koji nemaju hrvatsko podrijetlo, njihova djeca (rođena i posvojena) te prijatelji hrvatskog naroda i Republike Hrvatske koji njeguju hrvatski identitet i promiču hrvatsko kulturno zajedništvo.

Priznavanje Statusa Hrvata bez hrvatskog državljanstva ne prejudicira pripadnost hrvatskom narodu u postupku primitka u hrvatsko državljanstvo.

Članak 38.

Zahtjev za stjecanje Statusa Hrvata bez hrvatskog državljanstva podnosi se Uredu putem diplomatsko-konzularnih pred-stavništava Republike Hrvatske.

Ured o zahtjevu odlučuje rješenjem. Protiv rješenja može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.

O žalbama odlučuje Povjerenstvo sastavljeno od tri člana koje imenuje Vlada Republike Hrvatske.

125

Članak 39.

Pripadnici hrvatskog naroda, njihovi supružnici i djeca uz zahtjev prilažu dokaz o pripadnosti hrvatskom narodu.

Stranci, prijatelji hrvatskog naroda i Republike Hrvatske, uz zahtjev prilažu odgovarajuću dokumentaciju kojom se pot vrđuje predanost njegovanju hrvatskog identiteta i promicanju hrvatskog kulturnog zajedništva (preporuke udruga i insti tucija hrvatskih zajednica, potvrde o članstvu u hrvatskim organizacijama i dr.).

Članak 40.

Status Hrvata bez hrvatskog državljanstva prestaje dobivanjem hrvatskog državljanstva, odricanjem i oduzimanjem.

Status Hrvata bez hrvatskog državljanstva prestaje oduzimanjem ako osoba svojim ponašanjem šteti ugledu Republike Hrvatske i hrvatskih zajednica.

Članak 41.

Osobe kojima je priznat Status Hrvata bez hrvatskog državljanstva u smislu ovoga Zakona neće se smatrati strancima pri ostvarivanju pogodnosti u području školskog i visokoškolskog obrazovanja, zapošljavanja, natječaja i stipendija, zdravstvenog osiguranja i drugo, što će se urediti posebnim zakonima.

Nadležni ministri donose provedbene propise za ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga članka.

Pogodnosti za Hrvate bez hrvatskog državljanstva i bez Statusa

Članak 42.

Republika Hrvatska u skladu sa Zakonom o strancima, pripadnicima hrvatskog naroda bez hrvatskog državljanstva i bez Statusa omogućava ubrzani postupak stjecanja privremenog boravka, radnih i poslovnih dozvola i druge pogodnosti sukladno posebnim zakonima.

Pogodnosti pri boravku u Republici Hrvatskoj

Članak 43.

Uvodi se »Hrvatska kartica« (Croatia Card) kojom zainteresirane institucije i gospodarski subjekti omogućavaju Hrvatima izvan Republike Hrvatske povoljniji pristup određenim uslugama, povoljnije uvjete turističkih putovanja, organiziranog boravka i sudjelovanja na kulturnim događanjima.

Predstojnik Ureda donosi pravilnik kojim će se detaljnije urediti područja pogodnosti i način izdavanja »Hrvatske kartice«.

Uključivanje u društveni i politički život Republike Hrvatske

Članak 44.

Republika Hrvatska osigurava uključivanje Hrvata izvan Republike Hrvatske u društveni i politički život Republike Hrvatske kroz njihovu zastupljenost u Hrvatskom saboru i u Savjetu Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Članak 45.

U provedbi vanjske politike Republika Hrvatska vodi brigu da diplomatsko-konzularna predstavništva rade na ostvarivanju ciljeva propisanih ovim Zakonom.

Ured je putem ministarstva nadležnog za vanjske poslove povezan i surađuje s diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske, s ciljem obavljanja poslova iz svoje nadležnosti.

IV. RAZVoJ SURADNJE S HRVATImA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE

Članak 46.

Republika Hrvatska surađuje sa svim oblicima organiziranja Hrvata u svijetu (udruge, organizacije, institucije, kulturni centri, hrvatske katoličke misije i dr.) i pruža im potporu u svrhu očuvanja hrvatskog identiteta, odnosno promicanja hrvatskog jezika, kulture i tradicije te razvija kulturnu, obrazovnu i znanstvenu, gospodarsku, športsku i drugu suradnju.

126

Kulturna suradnja

Članak 47.

Republika Hrvatska, u svrhu ostvarivanja hrvatskog kulturnog zajedništva, potiče:

– povezivanje udruga i kulturnih institucija iz Republike Hrvatske s udrugama i institucijama Hrvata izvan Republike Hrvatske i istih međusobno,

– razmjenu hrvatskoga kulturnog stvaralaštva i baštine nastale u lokalnim zajednicama Hrvata izvan Republike Hrvatske s Republikom Hrvatskom,

– uspostavu hrvatskih kulturnih instituta/centara u zemljama s hrvatskim zajednicama.

Obrazovna i znanstvena suradnja

Članak 48.

Republika Hrvatska povezuje svoje obrazovne i znanstvene institucije i pojedince s hrvatskim udrugama, institucijama i pojedincima izvan Republike Hrvatske, a sve s ciljem obostrane suradnje i ujedinjavanja hrvatskog ljudskog, profesionalnog, znanstvenog i stručnog potencijala u domovini i svijetu.

Znanstveno-istraživački rad o Hrvatima izvan Republike Hrvatske

Članak 49.

Republika Hrvatska potiče sustavno istraživanje i proučavanje problematike Hrvata u Bosni i Hercegovini, hrvatske manjine i hrvatskog iseljeništva/dijaspore.

Vlada Republike Hrvatske će utemeljiti dokumentacijski centar i muzej o Hrvatima izvan Republike Hrvatske.

Športska suradnja

Članak 50.

Republika Hrvatska potiče i pomaže organiziranje športskih natjecanja i susreta Hrvata izvan Republike Hrvatske, u Republici Hrvatskoj i njihovim sredinama, te promidžbu istih u medijima.

Republika Hrvatska prati mlade nadarene i vrhunske športaše Hrvate izvan Republike Hrvatske i potiče njihovo uključivanje u hrvatske klubove i nacionalne vrste.

Članak 51.

U svrhu praćenja suradnje s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, Ured prikuplja podatke i vodi evidencije o:

– školama i sveučilištima na kojima se predaje hrvatski jezik i kultura,

– znanstvenicima i istraživačima hrvatskog podrijetla,

– stručnjacima raznih profesija hrvatskog podrijetla,

– lobistima za hrvatske interese,

– političarima i parlamentarnim predstavnicima hrvatskog podrijetla,

– športskim udrugama, klubovima i istaknutim športskim djelatnicima i športašima hrvatskog podrijetla.

Gospodarska suradnja

Članak 52.

Republika Hrvatska potiče povezivanje hrvatskih gospodar-stve nika izvan Republike Hrvatske i njihovih udruga s gospodarstvenicima i udrugama u Republici Hrvatskoj, una-pređuje poslovne veze s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, te potiče ulaganja u proizvodnju i turizam u Republici Hrvatskoj.

Radi stjecanja novih tržišta i promicanja izvoza hrvatskih proizvoda i usluga, Republika Hrvatska potiče suradnju s gospodarstvenicima hrvatskog podrijetla u svijetu.

127

Republika Hrvatska, u suradnji s gospodarstvenicima hrvatskog podrijetla, izrađuje i provodi razvojne projekte na područjima od posebne državne skrbi, manje razvijenim područjima i drugim područjima od gospodarskog interesa.

Republika Hrvatska, u suradnji s gospodarstvenicima iz Republike Hrvatske i gospodarstvenicima hrvatskog podrijetla, na područjima iz stavka 3. ovoga članka prioritetno potiče razvojne projekte koji sadrže programe zapošljavanja povratnika i useljenika.

Financiranje razvojnih projekata iz stavka 4. ovoga članka provodi se iz sredstava Hrvatske banke za obnovu i razvitak (u daljnjem tekstu: HBOR) i drugih poslovnih banaka za koje jamstva daju Hrvatska agencija za malo gospodarstvo (u daljnjem tekstu: HAMAG) i jamstveni fondovi Republike Hrvatske.

Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ureda, utvrđuje iznos rezerviranih financijskih sredstava (kvote) unutar sredstava HBOR-a i kvote jamstava od HAMAG-a i jamstvenih fondova Republike Hrvatske za provedbu razvojnih projekata iz stavka 4. ovoga članka.

Članak 53.

Republika Hrvatska, kao oblik gospodarske suradnje s Hrvatima u Bosni i Hercegovini, susjednim i ostalim zemljama, potiče prekograničnu i regionalnu suradnju kroz vlastite projekte i pomoć pri kandidiranju na natječajima za fondove Europske unije.

Članak 54.

Vlada Republike Hrvatske će urediti pitanje financiranja programa mikrokreditiranja obiteljskih gospodarstava i obrta te osnivanje jamstvenog fonda za osiguranje kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva povratnika i useljenika u Republiku Hrvatsku.

Sukladno važećim propisima, a u suradnji s nadležnim tijelima, udrugama i gospodarskim subjektima Hrvata u Bosni i Hercegovini, osigurat će se financiranje programa mikrokreditiranja obiteljskih gospodarstava i obrta te jamstveni fond za osiguranje kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva za razvojne projekte u Bosni i Hercegovini.

Odredba stavka 2. ovoga članka na odgovarajući način odnosi se i na potrebite manjinske zajednice.

Članak 55.

Radi praćenja stanja gospodarskih odnosa i ulaganja Hrvata izvan Republike Hrvatske u Republiku Hrvatsku, Ured u suradnji s nadležnim tijelima Republike Hrvatske vodi sljedeće evidencije:

– o hrvatskim gospodarstvenicima u svijetu i hrvatskim gospodarstvenicima povratnicima i useljenicima (adresar),

– o ulaganjima Hrvata izvan Republike Hrvatske,

– o ulaganjima hrvatskih povratnika i useljenika,

– novčanih doznaka Hrvata izvan Republike Hrvatske,

– vanjsko-trgovinske bilance sa zemljama nastanjenja Hrvata izvan Republike Hrvatske,

– gospodarskih subjekata u Republici Hrvatskoj, čiji su vlasnici ili osnivači Hrvati izvan Republike Hrvatske, kao povratnici ili vanjski ulagači.

Nadležna tijela Republike Hrvatske dužna su Uredu dostavljati podatke za evidencije iz stavka 1. ovoga članka, pri čemu će se poštivati odredbe Zakona o zaštiti osobnih podataka.

V. PoTIcANJE PoVRATKA HRVATSKIH ISELJENIKA I NJIHoVIH PoTomAKA U REPUBLIKU HRVATSKU I

PoTPoRA PoSEBNo UgRoŽENIm SKUPINAmA HRVATA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE

Članak 56.

Republika Hrvatska omogućuje povratak hrvatskih iseljenika i useljavanje njihovih potomaka.

Članak 57.

U svrhu olakšavanja procesa integracije u hrvatsko društvo, unutar Ureda ustrojava se »ured dobrodošlice«, u okviru kojega povratnici i useljenici, kao i svi drugi zainteresirani Hrvati izvan Republike Hrvatske, mogu dobiti potrebne informacije i pomoć u rješavanju pravnih i drugih pitanja, što uključuje i pomoć mentora/savjetnika u prvim koracima integracije u hrvatsko društvo.

U okviru »ureda dobrodošlice« pružaju se i informacije o carinskim povlasticama pri uvozu predmeta kućanstva i gospodarskog inventara kod povratka i useljenja u Republiku Hrvatsku, te o

128

poreznim olakšicama za hrvatske povratnike/useljenike, fizičke i pravne osobe, pri njihovom nastanjenju i stupanju u poslovni odnos u Republici Hrvatskoj.

Poslove iz stavka 1. i 2. ovoga članka obavljat će i uredi državne uprave na županijskoj razini.

Članak 58.

Ured će izraditi posebni Program dobrodošlice i prihvata za one Hrvate iz iseljeništva/ dijaspore koji imaju namjeru povratka i useljenja.

Potpora posebno ugroženim skupinama

Članak 59.

Republika Hrvatska putem diplomatsko-konzularnih predsta-vništava prati stanje ugroženih hrvatskih zajednica i pojedinaca u zemljama u kojima žive te ih štiti i pomaže im, uključujući i mogućnost povratka/useljenja u Republiku Hrvatsku i integracije u hrvatsko društvo.

Privlačenje učenika i studenata

Članak 60.

Republika Hrvatska osigurava provedbu programa učenja hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj, stipendiranja učenika i studenata hrvatskog podrijetla koji se školuju ili pohađaju visoka učilišta u Republici Hrvatskoj i njihov smještaj u đačke i studentske domove.

Radi olakšavanja postupka upisa potiču se visokoškolske ustanove u Republici Hrvatskoj na donošenje upisnih kvota za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Prava na školarinu, smještaj i prehranu učenika i studenata Hrvata izvan Republike Hrvatske izjednačavaju se s pravima učenika i studenata iz Republike Hrvatske.

Hrvatske obrazovne i znanstvene institucije potiču se na osmišljavanje i provedbu projekata razmjene učenika i stude nata Hrvata u Republici Hrvatskoj i Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Članak 61.

U svrhu boljeg upoznavanja Republike Hrvatske potiče se organiziranje dolaska mladeži hrvatskog podrijetla u Republiku Hrvatsku, provedba ljetnih/zimskih škola hrvatskog jezika, različitih kulturnih i obrazovnih programa, te stručne prakse i sezonskog rada učenika i studenata.

Privlačenje znanstvenika

Članak 62.

Vlada Republike Hrvatske putem nadležnih tijela razvija programe financiranja znanstvenih projekata, u cilju privlačenja znanstvenika hrvatskog podrijetla iz svijeta.

Vlada Republike Hrvatske putem nadležnih tijela uspostavlja stalni program »virtualnog mentorstva« između studenata i znanstvenika iz Republike Hrvatske sa studentima, znanstvenicima i gospodarstvenicima hrvatskog podrijetla u svijetu s ciljem transfera posebnih znanja i iskustava.

Zapošljavanje Hrvata izvan Republike Hrvatske u skladu s potrebama tržišta rada

Članak 63.

Ministarstvo nadležno za rad, u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, provodi projekte zapošljavanja Hrvata izvan Republike Hrvatske, u skladu s potrebama i mogućnostima Republike Hrvatske.

U svrhu iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatski zavod za zapošljavanje osigurava dostupnost strukturiranih evidencija o potrebama tržišta rada u Republici Hrvatskoj, a Ured putem diplomatsko-konzularnih predstavništava iste čini dostupnima Hrvatima izvan Republike Hrvatske.

Olakšavanje povratka umirovljenika i drugih osoba

Članak 64.

Republika Hrvatska sklapanjem međunarodnih ugovora o socijalnom i zdravstvenom osiguranju stvara uvjete za olakšavanje povratka umirovljenika i drugih osoba u Republiku Hrvatsku.

129

Članak 65.

Ured prikuplja podatke i vodi evidenciju o hrvatskim povratnicima i useljenicima.

VI. PRIJELAZNE I ZAVRšNE oDREDBE

Članak 66.

Provedba ovoga Zakona u djelokrugu je Državnog ureda za odnose s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, središnjih tijela državne uprave prema propisanom djelokrugu i ureda državne uprave u županijama.

Članak 67.

Tijela državne uprave koja u svojoj nadležnosti imaju poslove vezane za odnose s Hrvatima izvan Republike Hrvatske prila godit će svoj ustroj, djelovanje i razinu poslova odredbama ovoga Zakona.

Članak 68.

Vlada Republike Hrvatske imenovat će državnog tajnika Ureda u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Vlada Republike Hrvatske donijet će Uredbu o unutarnjem ustrojstvu Ureda najkasnije u roku od 30 dana od dana imenovanja državnog tajnika.

Državni tajnik Ureda dužan je donijeti pravilnik o unutarnjem redu u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu Uredbe iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 69.

Vlada Republike Hrvatske i predstojnik Ureda donijet će prove-dbene propise za koje su ovlašteni odredbama ovoga Zakona, najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Zakon o Hrvatskoj matici iseljenika uskladit će se s odredbama ovoga Zakona u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

Do stupanja na snagu zakona iz stavka 2. ovoga članka Hrvatska matica iseljenika djeluje sukladno Zakonu o Hrvatskoj matici iseljenika (»Narodne novine«, br. 59/90.).

Članak 70.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova nastavlja obavljati poslove iz svog djelokruga, koje preuzima Ured sukladno ovom Zakonu, do stupanja na snagu Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ureda.

Stupanjem na snagu Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ureda, Ured preuzima od Ministarstva vanjskih i europskih poslova opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, sredstva za rad, finan cijska sredstva osigurana za plaće i druga prava iz radnog odnosa, kao i druga financijska sredstva u odgovarajućem dijelu preuzetih poslova sukladno ovom Zakonu.

Stupanjem na snagu Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ureda, Ured preuzima državne službenike i namještenike Ministarstva vanjskih i europskih poslova koji su zatečeni na obavljanju preuzetih poslova sukladno ovom Zakonu.

Državni službenici i namještenici zatečeni na obavljanju preuzetih poslova nastavljaju s radom u Uredu i zadržavaju stečena diplomatska zvanja i status.

Po potrebi posla, državni službenici i namještenici Ureda mogu biti upućeni na rad u diplomatsko-konzularna predstavništva, na poslove vezane za odnose s Hrvatima izvan Republike Hrvatske i druge poslove u skladu s njihovim kompetencijama, što će se urediti sporazumom između Ureda i ministarstva nadležnog za vanjske poslove.

Državni službenici i namještenici iz stavka 3. ovoga članka nastavljaju s radom i zadržavaju plaće prema dosadašnjim propisima do donošenja rješenja o rasporedu na radno mjesto sukladno Pravilniku o unutarnjem redu Ureda.

Članak 71.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 019-03/11-01/01Zagreb, 21. listopada 2011.

Radno vrijeme Državnog ureda: od ponedjeljka do petka od 8.30 do 16.30.

Trg hrvatskih velikana 610000 Zagreb

drŽavni ured za Hrvate izvan republike Hrvatske

T. +385 (1) 6444 680F. +385 (1) 6444 688

E. [email protected]. [email protected]

www.hrvatiizvanrh.hr

ISBN 978-953-58460-0-0

Documents

Aktivnosti i postignuća