Informacijski centar EU-aTrg žrtava fašizma 610000 Zagreb

Radno vrijeme: pon – pet od 10.00 do 17.30 sati

Tel. +385 1 4500 110Fax +385 1 4500 111E-mail: info@euic.hr

www.delhrv.ec.europa.euwww.facebook.com/euinfocentar

Želite li primati besplatni mjesečni elektronski bilten Delegacije Eu-ropske unije u Republici Hrvatskoj, možete se prijaviti putem gore na-vedenog e-maila ili obrasca na web stranici.

Triptic A5 EN_NEW.indd 1

MLADI U SRCUNagrada Europske godine aktivnog

starenja u HrvatskojPovodom obilježavanja 2012. - Europske godine aktivnog starenja i međugeneracijske soli-darnosti, Delegacija Europske unije u RH i Ministarstvo socijalne politike i mladih RH orga-niziraju natječaj kojim pravne osobe koje surađuju sa starijim građanima (klubovi i domovi za starije i nemoćne, škole, jedinice lokalne samouprave i slično) imaju pravo predložiti po jednog kandidata/kandidatkinju za kojeg smatraju da bi mogao biti svojevrsni pred-stavnik aktivnog starenja – „Naj-seniora/Naj-seniorku“.

Inicijativa za bolje društvo

za stare i mlade

4/1/12 12:21:3 7

aktivnog starenja i medugeneracijske solidarnosti 2012.

Više informacija o natječaju potražite na: www.delhrv.ec.europa.eu i www.mspm.hr

Nagrade ukljucuju • Dodjelu priznanja za pobjednike od strane

potpredsjednice Vlade RH i ministrice soci-jalne politike i mladih te veleposlanika EU-a u RH na Međunarodni dan starijih osoba (1. listopada 2012.)

• Financiranje ‘Generacijskog okupljanja’ za članove organizacija pobjednika natječaja prema izboru pobjednika (poput plesa, zabave, jednodnevnog izleta, organizacije sportskog ili kulturnog događanja i slično) u iznosu do 8000 kn.

‘’2012.- Europska godina aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti’’ jača svijest o doprinosu starijih osoba društvu i načinima na koji se taj doprinos može poduprijeti. Inicijativa želi po-taknuti i mobilizirati stvaratelje politika i relevantne dionike na svim razinama da djeluju u cilju stvaranja boljih mogućnosti za aktivno starenje i jačanje međugeneracijske solidarnosti.

– kao i mi 16 % 2010 30 % 2060

Što znaci aktivno starenje?

Aktivno starenje znači starenje uz dobro zdravlje i aktivno sudjelovanje u društvu, veću ispunjenost na radnom mjestu, veću neovisnost u svakodnevnom životu i veću građansku uključenost. Koliko god stari bili, možemo imati svoju ulogu u društvu i dobru kvalitetu života. Izazov je u tome da se u najvećoj mogućoj mjeri iskoriste golemi potencijali koje imamo čak i u dubljoj starosti. Europska godina promiče aktivno starenje na tri područja:

1. ZapošljavanjeS rastom očekivanog životnog vijeka u cijeloj Europi rastu i godine predviđene za odlazak u mirovinu. No, mnogi se boje da neće moći zadržati sadašnje radno mjesto ili naći novo do odlaska u mirovinu ili pak dobiti pristojnu mirovinu. Starijim radnicima moramo stoga pružiti veće izglede na tržištu rada.

Inicijative kojima se to može postići:

•cjeloživotno učenje i stjecanje novih vještina

•zdravi radni uvjeti

Inicijative kojima se to može postići:

•sigurnost dohotka u starosti

•solidarnost i dijalog

Inicijative kojima se to može postići:

•promicanje zdravlja i preventivne zdravstvene zaštite

• strategije za rješavanje problema starosti u tvrtkama

•prenošenje iskustva

• službe za zapošljavanje starijih osoba

•potpora sudjelovanju u društvu i volontiranju

•potpora starijim osobama koje skrbe o drugima

•pristupačni i dostupni prijevoz

•okruženje, robe i usluge prilagođene starijoj dobi

•prilagođeni stambeni uvjeti

2. Sudjelovanje u društvuKraj zaposlenja ne mora ujedno značiti i prestanak aktivnosti općenito. Doprinos starijih os-oba društvu kao onih koji se brinu o drugima, obično o vlastitim roditeljima, supružnicima ili unucima često nije uzet u obzir; isti je slučaj i s njihovom ulogom volontera. Ova Europska go-dina nastoji potaknuti građane i donositelje odluka na odavanje većeg priznanja doprinosu starijih osoba društvu i na poboljšavanje uvjeta za njihovo sudjelovanje u društvu.

3. Promicanje neovisnog životaKako starimo, naše zdravlje slabi. No, mnogo se toga može učiniti da se to slabljenje uspori, a okolina se može značajno prilagoditi kako bi stvorila bolje uvjete za ljude koji pate od različitih oštećenja i invalidnosti. Aktivno starenje podrazumijeva i osnaživanje nas samih dok starimo, kako bismo imali svoj život pod kontrolom što je dulje moguće.

Posvecenost promjenama

Smisao ove Europske godine je poduzi-manje aktivnosti i stvaranje promjena s ciljem stvaranja boljeg društva za ljude svih dobnih skupina. To se ne može do-goditi po nečijem dekretu niti odluci, već zahtijeva zajednički trud u kojem različiti društveni akteri moraju odigrati svoju ulogu.

Ova godina treba biti prilika i za Vas - kao građanina, kao poslodavca ili kao izabranog pre-dstavnika – da razmislite o tome što možete učiniti u pogledu promicanja aktivnog starenja i jačanja međugeneracijske solidarnosti.

Angažman može imati više oblika, i svaki je vrijedan. Svaka osoba, svaka javna ili privatna ustanova, tvrtka, udruga ili općina, velika ili mala, mogu postaviti i postići ostvarljive ciljeve za promoviranje aktivne uloge starijeg stanovništva. Od donositelja političkih odluka u provođenju zakona do sveobuhvatnih akcijskih programa tvrtki u poboljšavanju radnih objekata i radnog vremena... mogućnosti su beskrajne – kao i potreba za poboljšanjem!

Podijelite s drugima ono što radite na web stranici Europske godine http://europa.eu/ey2012/ – i inspirirajte se za Vaš rad!

Što možemo uciniti?Biti u dobroj kondiciji – fizički i mentalno – nužno je kako bismo mogli iskoristiti povoljne prilike na tržištu rada i imati kvalitetan život. To znači sprječavanje bolesti i ozljeda do kojih dolazi zbog loših uvjeta na radnom mjestu te promicanje zdravog načina života. Cjeloživotnim učenjem osiguravamo raspolaganje su-vremenim vještinama sve do kraja svoje karijere. Poslodavci mogu osigurati radne uvjete, radno vrijeme i organizaciju posla tako da budu bolje prilagođene potrebama starijih zaposlenika. Vlasti bi trebale preispitati svoj porezni sustav i sustav beneficija kako bi osigurale da se rad isplati u bilo kojoj dobi.

Potrebno je priznati i poduprijeti neplaćeni rad koji starije osobe obavljaju kao volonteri u udruženjima i kao skrbnici. To se, primjerice, može postići tako da se organiziraju tečajevi za skrbnike te da im se osigura predah u skrbljenju, kako teret ne bi postao neizdrživ i izolirao skrbnike od ostatka društva. Također, u interakciji sa starijima, mlađe osobe mogu mno-go naučiti iz njihovog iskustva, vještina i kulturnog nasljeđa.

4/1/12 12:21:4 3

Europska unija je suočena s proble-mom značajnog starenja stanovništva. Taj demografski pomak neizbježna je posljedica značajnih postignuća u našem društvu – uvelike smanjene stope smrtnosti i, zahvaljujući tome, duljeg životnog vijeka.

Prema podacima Eurostata, prosječna dob u Europskoj uniji iznosi 39,8 godina. No, do 2060. prosječni građanin EU-a imat će 47,2 godine, a na osobe starije od 65 godina otpadat će skoro 30% stanovništva EU-a (16% u 2010. godini).

Za nekoliko godina, europsko radno sposobno stanovništvo će se smanjiti dok će ono od 65 i više godina i dalje rasti – do dva milijuna ljudi godišnje. Godine 2060., na svake dvije radno sposobne osobe dolazit će jedna starija osoba (od 65 godina i više).

Europa koja stari donosi izazove za tržište rada, zdravstvene sustave i životni standard na-kon odlaska u mirovinu. Mnogi se boje da će se život starijih osoba pogoršati; drugi očekuju da se starije osobe same pobrinu za svoje interese kako ne bi predstavljale teret mlađim generacijama.

Moramo li se doista bojati sve starijeg društva? Definitivno ne ako dulje sačuvamo zdravlje, ako stvaramo više povoljnih prilika za starije radnike na tržištu rada, ako ostanemo aktivni članovi zajednice i ako možemo živjeti u okružju gdje starenje ne znači da smo ovisni o dru-gima – ukratko, ako „aktivno starenje” postane realnost za sve nas. Pobrinimo se da imamo najveće moguće izglede ostati zdravi, aktivni i neovisni kad ostarimo!

Triptic A5 EN_NEW.indd 2

•eliminiranje dobne diskriminacije

•porezni sustavi i sustavi pogodnosti koji potiču zapošljavanje starijih osoba

•usklađivanje posla i skrbi

•premošćivanje digitalnog jaza

•maksimalna samostalnost u dugoročnoj skrbi

•prilagođavanje tehnologije u svrhu jačanja/poticanja neovisnog življenja