INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

POLITEHNIČI FAKULTET

ODJESK:MAŠINSTVO

MOTORI I VOZILA

Elementi i analiza aktivne sigurnosti vozila"

SEMINARSKI RAD

Predmet: Student:

Mašinski elemnti I Edin Osmančević

Mentor: Br.indexa:PT-90/12-I

SADRZAJ.

UVOD.

Historijski razvoj aktivni sigurnosni sistema za sprečavanje saobraćajne nezgode

U prošlosti je bilo uobičajeno da vozači izgube kontrolu nad vozilom kod naglog kočenja. Ipak 1978. godine dogodila se prekretnica uvođenjem ABS sistema protiv blokiranja točkova. ABS sistem nadzire broj obrtaja točka i sprečava da se kod kočenja blokiraju te time omogućava upravljanje vozilom za vrijeme kočenja. Princip sistema ABS se kasnije počeo koristiti kod novih funkcija, poput sistema protiv proklizavanja pogonskih točkova (TCS). TCS sprečava proklizavanje pogonskih točkova za vrijeme ubrzavanja.1995, godine aktivna je sigurnost vožnje ostvarila novu dimenziju uvođenjem elektronskog programa stabilnosti (ESC), koji uz uzdužnu utječe i na poprečnu dinamiku vozila. ESC tako prepoznaje svaku prijetnju nestabilnosti i u djeliću sekunde interveniše ciljanim kočenjem. Upravljanje vozilom je olakšano, a proklizavanje se sprečava u svim uslovima vožnje prije nego li do njega dođe.

2.1. Elementi sigurnosti vozila

Elementi vozila koji utječu na sigurnost prometa mogu se podijeliti naaktivne i pasivne.U aktivne elemente sigurnosti mogu se ubrojiti ona tehnička rješenja vozilačija je zadaća smanjiti mogućnost nastanka prometne nezgode, dok se u pasivneelemente mogu ubrojiti rješenje koja imaju zadaću, u slučaju nastanka prometnenezgode, ublažiti posljedice nezgode.

2.1.1. Aktivni elementi sigurnosti vozila

U aktivne elemente sigurnosti vozila mogu se ubrojiti:- kočnice- upravljački mehanizam- gume- svjetlosni i signalni uređaji- uređaji koji povećavaju vidno polje vozača- konstrukcija sjedala- spojleri- uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje unutrašnjosti vozila- vibracije vozila7- buka

Kočnice – uređaji za kočenje služe za usporavanje kretanja vozila ili potpunozaustavljanje vozila. Vozilo mora imati dvije potpuno nezavisne kočnice: ručnui nožnu.

Snažne i pouzdane kočnice predstavljaju osnovu aktivne sigurnosti kod vozila. Učinkovitost kod kočnica osim otpornosti na pregrijavanje očituje se i u duljini zaustavnog puta automobila. Tako primjerice bolidi Formule 1 imaju zaustavni put

kočenja sa 100 km/h – 0 km/h u nevjerojatnih 18 metara. Supersportski automobili poput Porsche Carrere GT i Bugatti Veryona opremljeni keramičkim kočnicama zaustavljaju se za oko 31 metar. Kompaktni automobili srednje klase imaju zaustavni put od približno 38 do 39 metara. Za usporedbu, prije samo 20-ak godina automobili kompaktne klase imali su zaustavni put od čak 50-ak metara. No osim kratkog zaustavnog puta važno je i koliko puta se to može izvesti, jer se kočnice svakim novim kočenjem sve više pregrijavaju i gube svojstva. Samim time novim kočenjima produljuju se zaustavni putovi. Zato moderni automobili koriste samoventilirajuće disk kočnice koje su znatno doprinjele otpornosti na pregrijavanje tako da niti nakon desetak uzastopnih naglih kočenja ne dolazi do popuštanja učinkovitosti te do znatnijeg produljenja zaustavnog puta. No, iako su kočioni sustavi danas mnogo sofisticiraniji i sigurniji nego nekada još uvijek ostaje faktor reakcije vozača, vrijeme koje protekne od pritiska papučice kočnice do početka djelovanja te mogućnost preciznog doziranja sile kočenja. Budući da se za sada ne može utjecati na vrijeme reakcije vozača, svjetski stručnjaci su se orijentirali na preostala dva faktora. Posljednja evolucija kočionog sustava zove se elektronički-digitalni sustav kočenja, takozvani „brake by wire“.

Upravljački mehanizam – jedan od uzroka prometnih nezgoda može bitineispravnost upravljačkog mehanizma. Najteže ozljede kod vozača, u čelnomsudaru, nastaju zbog udara prsnoga koša u kolo upravljača i glave uvjetrobransko staklo.Savremeni sistemi za upravljanje bi trebalo da ispune sledeće uslove: 

- obezbeđivanje stabilnog kretanja vozila prilikom vožnje u pravcu i pri tome volan treba da ima što manji prazan hod- obezbeđivanje odgovarajuće sile na volanu prilikom zakretanja u vožnji- odgovarajuća kinematika sistema upravljanja koja u krivini omogućava kotrljanje upravljačkih točkova sa što manje bočnog klizanja- spontano vraćanje upravljačkih točkova iz položaja za krivolinijsko kretanje u položaj za pravolinijsko kretanje- što manji prenos udara sa točkova na volan- održavanje proporcionalnosti između momenata zakretanja volana i momenata zakretanja upravljačkih točkova („osećaj“ na volanu, povratna informacija o kontaktu

pneumatika sa podlogom) 

Vozač može da menja ugao pod kojim su upravljački točkovi pomoću različitih elemenata koji su povezani i čine sistem upravljanja. U opštem slučaju sistemi upravljanja kod putničkih vozila se sastoje od sledećih celina: 

- komandni mehanizam (volan sa pripadajućim, najčešće zglobnim vratilom) - upravljački prenosnik (zupčasta letva, pužni mehanizam, kombinovani mehanizam...) - prenosni mehanizam (spone, zglobovi....) - upravljački točkovi

Gume – njihova je zadaća postizanje što boljeg prianjanja između kotača ipodloge. Dubina nareza ne smije biti manja od jednog milimetra za teretnevozila i autobuse. Gume se dijele na dijagonalne i radijalne. Prednosti radijalnih( manje se griju, dulji vijek trajanja, bolja stabilnost, kraći put kočenja).Cilj označavanja je da se korisnici unaprijed upoznaju s kvalitetom proizvoda, da se poveća sigurnost na cestama, smanji potrošnja goriva i da se smanji naš utjecaj na okoliš.

Gume će se po naljepnici moći usporediti u tri osnovna kriterija:*Potrošnja goriva ( na otpor kotrljanja guma od pet utrošenih spremnik goriva otpada jedan)*Prianjanje na mokrom tlu ( jedan od bitnih faktora za sigurnost )*Vanjska buka u vožnji ( ne ono što vi čujete u vozilu, već ono što se čuje vani )

Oznake za potrošnju goriva i kočenje na mokrom su slovne od slova A do slova G, tako da kod potrošnje goriva odnos između oznake A i oznake G za vijeka trajanja pneumatika iznosi oko 80 litara.( Pri brzini 80km/h  sa 4 pneumatika  A troši se 7,5% manje goriva nego s oznakom G ).Kod kočenja na mokrom kolniku s oznakom A ( najkraći put kočenja ) do ocjene slovom G zaustavni put,  pri brzini od 80 km/h, može biti duži  18 m. To su četiri dužine automobila .

Oznaka za buku je grafička kao zvučnik i tri, dvije ili jedna crna crta  te brojčano označeno koliko je decibela, a gume s oznakom dvije crne crte proizvode buku između budućeg ograničenja i 3 db ispod. Na podosta proizvoda već se mogu vidjeti te naljepnice, no važno je da se naši slušatelji ne uplaše kada vide da su zimske gume renomiranih i vodećih proizvođača sa slovnim oznakama   C  za potrošnju goriva i kočenja na mokrom, ili čak s E oznakom, budući se gume testiraju pri temperaturama koje su primjeren ljetnim gumama, na kako su za sve proizvođače uvjeti jednaki, usporedba će biti moguća.

Svjetlosni i signalni uređaji – svjetlosno-signalnim uređajima osvjetljava secesta pred vozilom, označuje položaj vozila na kolniku ceste i daju se

odgovarajući signali.

Veliki napredak je i na području signalnih elemenata na automobilu. Osim prednjih

ksenon svjetala znatni pomaci su i u razvoju prilagodljivih svjetala. Ugradnja svjetala

podesivih po visini kako bi snop zadržao svojstva bez obzira na opterećenost

automobila.

Slijedeći korak su zakretna svjetla. Ona zavisno o zakretu upravljača mjenjaju smjer

snopa i povečavaju vidljivost u zavojima. Nadogradnjom se došlo do naprednijih

varijanti koje "snimaju" prostor ispred sebe i snop svijetla automatski prilagođavaju

uvijetima vožnje (magla, vožnja autocestom, vožnja gradom, dvosmjernom cestom itd.)

Najdalje na tom području su otišli Mercedes a svojim ALS ( Active Light System), ali i

Opel s AFL(Adaptive Forward Lighting).

Uređaji koji povećavaju vidno polje vozača – prozorska stakla na vozilu,brisači i perači vjetrobrana, vozačka zrcala (retrovizori).

http://www.motorna-vozila.com/auto-stakla/ odaberi

Konstrukcija sjedala – sjedalo u vozilu mora biti konstruirano tako daomogućuje udobno sjedenje, da pridržava vozača pri djelovanju centrifugalnesile u zavoju, da omogućuje dobru vidljivost i da je optimalno udaljeno oduređaja za komandu vozila.

Usmjerivači zraka – su dijelovi školjke vozila čija je zadaća smanjivanjeotpora zraka i povećavanje stabilnosti vozila pri velikim brzinama.

Uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje unutrašnjosti vozila –grijanje, hlađenje i provjetravanje važno je za radnu sposobnost vozača, a time i

za sigurnost prometa. Već pri temperaturi nižoj od 13 C i višoj od 30 C radnasposobnost čovjeka opada.

Buka – djelovanje buke iznad 80 dB štetno je za organe sluha. U prostoru zaputnike buka ne bi smjela prelaziti 70 dB. Primjenom akustične izolacije izmeđuprostora za smještaj motora i prostora za putnike buka se može smanjiti većkonstrukcijom vozila.

AKTIVAN SIGURNOST

ASPEKT AKTIVNE SIGURNOSTI SA ASPEKTA VOZILA OBUHVATA PRE SVEGA PREVENTIVNE MERE, KOJE

KONSTRUKTOR VOZILA MORA DA OBUHVATI JOŠ U FAZI PROJEKTOVANJA VOZILA, A KOJI SE ODNOSE NA SISTEM

VOZAČ – VOZILO - PUT, KAKO NEBI DOŠLO DO KONFLIKTNIH SITUACIJA.

MERE KOJE SPADAJU U OVU GRUPU SU:

- NALAŽENJE MOGUĆNOSTI ZA BLAGOVREMENO UOČAVANJE I REAGOVANJE U ODNOSU NA OSTALE

UČESNIKE U SAOBRAĆAJU (PEŠACI I OSTALA VOZILA) I OGRANIČENJU INFORMACIJA KOJE VOZAČ PRIMA, SVE SA

ASPEKTA OTKLANJANJA MOGUĆNOSTI ZA SAOBRAĆAJNE NEZGODE

- MERE U ODNOSU NA VOZILO, KOJE SE ODNOSE U OTKLANJANJU MOGUĆIH KONFLIKTNIH SITUACIJA,

KAO ŠTO SU:

A) EFIKASNOST I POUZDANOST KOČIONOG I UPRAVLJAČKOG SISTEMA VOZILA

B) SMANJIVANJE I OTKLANJANJE NEODGOVARAJUĆIH USLOVA U VOZILU (KONFOR VOŽNJE, BUKA,

OSCILACIJE, PROVETRAVANJE I KLIMATIZACIJA, NE ODGOVARAJUĆI RASPORED KOMANDI I ERGONOMSKI FAKTORI).

PORED GORE NAVEDENIH MERA, KOJE SE ODNOSE NA ZADATKE KONSTRUKTORA, U AKTIVNU SIGURNOST

SAOBRAĆAJA, SPADAJU I ZADACI DRUŠTVA - PRE SVEGA NA INFRASTRUKTURU SAOBRAĆAJA, POLICIJE I STRUČNIH

SLUŽBI, A KOJE SE ODNOSE NA BLAGOVREMENO PROUČAVANJE PROHODNOSTI PUTEVA I PROJEKTOVANJU NOVIH I

SIGURNIH SAOBRAĆAJNICA, OTKLANJANJA ZAGUŠENJA U SAOBRAĆAJU, POSTAVLJANJE BRANIKA NA OPASNIM

DEONICAMA, REKONSTRUKCIJA "CRNIH TAČAKA", KAO I STALNO USAVRŠAVANJE PRAVNE I RESPEKTIVNE

REGULATIVE.

DAKLE, SA ASPEKTA VOZILA, OSNOVNI ELEMENTI AKTIVNE BEZBEDNOSTI SU:

- BEZBEDNOST VOŽNJE (MOGUĆNOST BLAGOVREMENOG I POUZDANOG UPRAVLJANJA I KOČENJA,

UBRZANJA I SLIČNOG)

- USLOVNA BEZBEDNOST (KONFOR VOŽNJE: UDOBNOST I ERGONOMIJA I SLIČNOG)

- USLOVNA BEZBEDNOST (KONFOR VOŽNJE: UDOBNOST I ERGONOMIJA SEDIŠTA, BUKA I OSCILACIJE

VOZILA, PROVETRAVANJE I KLIMATIZACIJA)

- BEZBEDNOST UPRAVLJANJA I RUKOVANJA (POUZDANOST SISTEMA: TOČKOVI, KOČNICE I UPRAVLJAČKI

SISTEM)

- BLAGOVREMENOST OPAŽANJA, POD KOJOM SE MOŽE DA SE SVRSTA OPREMA ZA SIGNALIZACIJU I

OSVETLJAVANJE, VIDLJIVOST KROZ VOZAČKO STAKLO (ODMRAZAVAJE, SUŠENJE I BRISANJE VETROBRANA,

AKUSTIČKI SIGNALI ZA UPOZORENJE I ALARM).

FAROVI I SVJETLOSNA SIGNALIZACIJA

OVIM SISTEMOM SE OBUHVATAJU SVA SVETLA ZA DALJINU (FAROVI), OBORENA SVETLA U SLUČAJU

MIMOILAŽENJA SA DRUGIM VOZILOM, PREDNJA I ZADNJA SVETLA ZA MAGLU NAPRED, PREDNJA I ZADNJA

POZICIONA SVETLA A KOD TERETNIH AUTOMOBILA I GABARITNA SVETLA, STOP SVETLA, POKAZIVAČI PRAVCA

KRETANJA I SA NJIMA SIGURONOSNA PARKIRNA SVETLA, SVETLA REGISTARSKE TABLICE I ZA VOŽNJU UNAZAD.

SLIKA V.3 ELEMENTI AKTIVNE SIGURNOSTI VOZILA I PUTNIKA

1.FAROVI I SVETLOSNA SIGNALIZACIJA

2 VETROBRANI

3. RETROVIZORI

4. UNUTRAŠNJOST VOZILA

5. VIDNO POLJE

6. KONFOR PUTNIKA

7.POTEZNICA VOZILA (VUČNI UREĐAJ)

8. NOŽNE KOMANDE

9. VOZNI POSTROJ I ELEKTRONSKA KONTROLA STABILNOST

SHODNO PROPISIMA, NA VOZILIMA SMEJU DA SE KORISTE SAMO OD PROZVOĐAČA PROPISANI I 4 ELEMENTI SVETLOSNE SIGNALIZACIJE

1. SVATLA ZA MAGLU 2. FAROVI I OBORENA SVETLA

3. POZICIONA I GABARITNA SVETLA 4. STOP SVETLA

5. REFLEKSNA SIGNALIZACIJA (KATADIOPTERI) I 6. SVETLA MAGLU, VOŽNJU UNAZAD

SVETLA REGISTRACIONE TABLICE I ZADNJA POZICIONA SVETLA

7. POKAZIVAČI SMERA I SIGURONOSNA SVETLA

ISTO TAKO ECE PRAVILNIKOM JE REGULISAN KVALITET SOČIVA KAO I BOJA SVETLA. NA PRIMER, DO

DONOŠENJA ECE PRAVILNIKA, FRANCUSKA VOZILA SU IMALA SVETLA ŽUTE BOJE, ŠTO JE OBJAŠNJAVANO KRAĆOM

TALASNOM DUŽINOM SVETLOSNOG ZRAKA. PREMA ECE PRAVILNIKU SVETLA SADA MORAJU BITI ISKLJUČIVO

BELE BOJE

MEĐUNARODNE REGULATIVE KOJE DEFINIŠU UREĐAJE I DELOVE ZA SVETLA I SIGNALIZACIJU SU ECE 1 DO 8 ,20;31,48;65;77

AKTIVNI ELEMENTI SIGURNOSTI VOZILA

KOČNICE SU UREĐAJI KOJI SLUŽE ZA USPORAVANJE VOZILA ILI ZA POTPUNO ZAUSTAVLJANJE. KOČNICE SU

JEDAN OD NAJVAŽNIJIH UREĐAJA NA VOZILU, BITAN ZA SIGURNOST PROMETA. VOZILO MORA IMATI DVIJE POTPUNO

NEZAVISNE KOČNICE: RUČNU I NOŽNU. NAJVEĆA OPASNOST ZA SIGURNOST PROMETA PRI NAGLOM KOČENJU JE

BLOKIRANJE KOTAČA JER SE PRI TOME GUBI OKO 60% SILE KOČENJA. DANAS SU U SVIJETU POZNATI RAZNI

ANTIBLOK SUSTAVI (A-B-S) . UREĐAJI ZA KOČENJE I DODATNI SERVOUREĐAJI OMOGUĆUJU SIGURNU VOŽNJU, A

DO PRESTANKA RADA TIH UREĐAJA OBIČNO DOLAZI ZBOG LOŠEG ODRŽAVANJA.

A) UPRAVLJAČKI MEHANIZAM KAO NEISPRAVNA KOMPONENTA MOŽE BITI JEDAN OD UZROKA PROMETNE

NEZGODE. TO SE MOŽE DOGODITI ZBOG VELIKE ZRAČNOSTI U POJEDINIM ELEMENTIMA UPRAVLJAČKOG

MEHANIZMA, ZBOG LOMA NEKIH DIJELOVA ILI ZBOG NEISPRAVNOSTI SIGURNOSNE BRAVE UPRAVLJAČKOG

VOLANA KOJA MOŽE SAMA OD SEBE ZAKLJUČATI VOLAN I SPRIJEČITI NJEGOVO OKRETANJE.

B) GUME POSEBNO UTJEČU NA SIGURNOST PROMETA, A NJIHOVA ULOGA JE POSTIZANJE ŠTO BOLJEG

PRIANJANJA IZMEĐU KOTAČA I PODLOGE. ZA SIGURNU VOŽNJU VAŽNO JE DA GUMA IMA DOBAR NAREZ, A

DUBINA NAREZA NE SMIJE BITI MANJA OD JEDNOG MILIMETRA ZA OSOBNA I DVA MILIMETRA ZA TERETNA

VOZILA TE AUTOBUSE. GUME SE DIJELE NA RADIJALNE I DIJAGONALNE, A PREDNOST RADIJALNIH GUMA JE

SLJEDEĆA: ZA VRIJEME VOŽNJE MANJE SE GRIJU I TROŠE, BOLJA JE STABILNOST VOZILA I ISKORIŠTENJE

SNAGE MOTORA PRI VEĆIM UBRZANJIMA, KRAĆI PUT KOČENJA, SMANJENA POTROŠNJA GORIVA TE SU ZA

25% SIGURNIJE NA MOKROJ CESTI I OMOGUĆUJU LAKŠE UPRAVLJANJE VOZILOM.

C) SVJETLOSNI I SIGNALNI UREĐAJI OSVJETLJAVAJU CESTU ISPRED VOZILA, OZNAČUJU POLOŽAJ VOZILA NA

KOLNIKU I DAJU ODGOVARAJUĆI SIGNAL. PRAVILNOM UPORABOM SVJETLOSNIH UREĐAJA SVAKI VOZAČ

PRIDONOSI VEĆOJ SIGURNOSTI U PROMETU. VAŽNO JE VIDJETI I BITI VIĐEN. SVJETLOSNI I SIGNALNI

UREĐAJI MORAJU ZADOVOLJAVATI SLJEDEĆE UVJETE: ZA VRIJEME VOŽNJE NOĆU MORAJU RASVJETLJAVATI

CESTU I NJEZINU BLIŽU OKOLICU, MORAJU OMOGUĆAVATI PROMET VOZILA I U UVJETIMA SLABE

VIDLJIVOSTI, MORAJU UPOZORAVATI OSTALE SUDIONIKE U PROMETU O SVAKOJ PROMJENI PRAVCA I BRZINE

KRETANJA VOZILA.

D) UREĐAJI KOJI POVEĆAVAJU VIDNO POLJE VOZAČA SU: PROZORSKA STAKLA NA VOZILU, BRISAČI I PERAČI

VJETROBRANA I RETROVIZORI. U POSLJEDNJE VRIJEME, RADI POVEĆANJA VIDNOG POLJA, PROIZVODE SE

DVODJELJNA ZRCALA S RAZLOMLJENOM POVRŠINOM. TA ZRCALA ZAKRENUTA SU TAKO DA SE DOPUNJUJU I NA TAJ NAČIN

POVEČAVAJU VIDNO POLJE VOZAČA.

E) KONSTRUKCIJA SJEDALA MORA BITI TAKVA DA SJEDALO OMOGUĆUJE UDOBNO SJEDENJE, PRIDRŽAVA

VOZAČA PRI DJELOVANJU CENTRIFUGALNE SILE U ZAVOJU, OMOGUĆUJE DOBRU VIDLJIVOST I DA JE

OPTIMALNO UDALJENO OD UREĐAJA ZA KOMANDU VOZILA.

F) USMJERIVAČI ZRAKA SU DIJELOVI ŠKOLJKE VOZILA ČIJA JE ZADAĆA SMANJIVANJE OTPORA ZRAKA I

POVEĆANJE STABILNOSTI VOZILA PRI VELIKIM BRZINAMA. SMANJENJEM OTPORA ZRAKA POVEĆAVA SE

BRZINA VOZILA, A SMANJUJE POTROŠNJA GORIVA. NAČIN POSTAVLJANJA USMJERIVAČA ZRAKA ZAHTIJEVA

POSEBNA ISPITIVANJA I TESTIRANJA U ZRAČNOM TUNELU.

G) UREĐAJI ZA GRIJANJE, HLAĐENJE I PROVJETRAVANJE UNUTRAŠNJOSTI VOZILA VAŽNI SU ZA RADNU

SPOSOBNOST VOZAČA, A SAMIM TIME I ZA SIGURNOST PROMETA. PRI TEMPERATURI NIŽOJ OD 13˚ C I

VIŠOJ OD 30˚ C RADNA SPOSOBNOST VOZAČA OPADA. STOGA JE POTREBAN DOBAR UREĐAJ ZA GRIJANJE,

HLAĐENJE I PROVJETRAVANJE UNUTRAŠNJOSTI VOZILA.

H) VIBRACIJE VOZILA MOGU BITI NEUGODNE ZA PUTNIKE U VOZILU, A POVEĆAVAJU SE PRI ČESTOJ

PROMJENI UBRZANJA VOZILA. VIBRACIJE SE PUTEM STOPALA PRENOSE NA OSTALE DIJELOVE TIJELA.

NAJJAČI UTJECAJ NA ORGANIZAM ČOVJEKA IMAJU VIBRACIJE ŠKOLJKE.

I) BUKA DJELUJE NA ŽIVČANI SUSTAV I UNUTARNJE ORGANE. IZAZIVA GLAVOBOLJU, VRTOGLAVICU,

RAZDRAŽLJIVOST TE SMANJENJE RADNE SPOSOBNOSTI VOZAČA. DJELOVANJE BUKE IZNAD 80 DB ŠTETNO JE

ZA ORGANE SLUHA, A U PROSTORU ZA PUTNIKE BUKA NE BI SMJELA PRELAZITI 70 DB.

TABELA V.1 USLOVI I VREDNOSTI KOJE RADNE KOČNICE TREBA DA ISPUNJAVAJU

RADNE KOČNICE USLOVI

ISPITIVANJE:

NORMALNO ISPITIVANJE SA HLADNIM KOČNICAMA

I SA ISKLJUČENIM MOTOROM *

BRZINA NA POČETKU KOČENJA: V ≤ 80 KM/H

SREDNJE USPORENJE A ≥ 5,8 M/S2

MAX. PUT KOČENJA:

[ ] 2

0,1 M 150

V S V ≤ + ⋅ BRZINA U [KM/H]

ISPITIVANJE:

NORMALNO ISPITIVANJE SA HLADNIM KOČNICAMA

I SA UKLJUČENIM MOTOROM**

BRZINA NA POČETKU KOČENJA: V =80 % VMAX

ILI V ≤ 160 KM/H

SREDNJE USPORENJE A ≥ 5,0 M/S2

MAX. PUT KOČENJA:

[ ] 2

0,1 M 130

V S V ≤ + ⋅ BRZINA U [KM/H]

NAJVEĆA SILA KOJOM VOZAČ DEJSTVUJE NOŽNO KOČENJE MAX 500 N

RUČNO KOČENJE MAX 400 N

* RAD MOTORA JE SPOJNICOM RAZDVOJEN OD OBRTANJA TOČKOVA

** SPOJNICA MOTORA JE UKLJUČENA, ČIME JE ENERGIJA ZAMAJNIH MASA UKLJUČENA U UKUPNU ENERGIJU KOJU TREBA KOČNICE DA PRETVORE U TOPLOTU.

SISTEM ZA KOČENJE NA VOZILIMA, JE JEDAN OD SISTEMA KOJI SE SVAKIM DANOM USAVRŠAVAJU

KAKO SA ASPEKTA KONSTRUKCIJE TAKO I UPOTREBOM NOVIH KOČIONIH MATERIJALA.

VREDNOSTI DATE U TABELI V.1, KAO MINIMALNI USLOVI KOJE KOČNICE TREBA DA ZADOVOLJE, KOD

VEĆINE VOZILA SU VEĆ DAVNO PREMAŠENA, TAKO DA JE KOD PUTNIČKIH VOZILA, UOBIČAJENI ZAUSTAVNI PUT

SA POČETNOM BRZINOM OD 100 KM/H NAJČEŠĆE U GRANICAMA 40 - 50 M. ČINJENICA JE DA USPORENJE,

PRILIKOM KOČENJA NE SME DA BUDE NI PREVIŠE VELIKO, S OBZIROM DA BI ISTO IZAZVALO NEGATIVAN EFEKT PA I GUBITAK KONTROLE NAD VOZILOM

POMOĆNIM KOČNICAMA,

PRIPADAJU UREĐAJI KOJIMA SE MOŽE VRŠITI KONTROLISANO I

BEZBEDNO USPORENJE VOZILA DO ZAUSTAVLJANJA.

DEJSTVO POMOĆNIH KOČNICA SE ISPITUJE NA SLIČAN NAČIN KAO I ZA GLAVNE, S TIM ŠTO JE

NAJMANJE DOZVOLJENO USPORENJE ZNATNO MANJE, ODNOSNO: ISPITIVANJE SE VRŠI POČETNOM BRZINOM OD

80 KM/H, SA HLADNIM KOČNICAMA I SA ISKLJUČENIM MOTOROM, PRI ČEMU MINIMALNO USPORENJE NE SME

DA BUDE MANJE OD 2,9 M/S2

, A PUT KOČENJA MORA DA BUDE SHDNO VREDNOSTIMA DATIM U TABELI V.1.

PARKIRNE KOČNICE

IMAJU ZADATAK DA VEĆ ZAUSTAVLJENO VOZILO, SA PUNIM

OPTEREĆENJEM, MOGU KONTROLISANO I TRAJNO DA ODRŽE U ZAKOČENOM STANJU, NA NAGIBU OD NAJMANJE

18%*.

UKOLIKO JE REČ O SKUPU VOZILA, NEPOKRETNOST SKUPA PARKIRNOM KOČNICOM MORA DA BUDE

OBEZBEĐENA NA NAGIBU OD 9%.

NAPOMENA:

* NAVEDENA VREDNOST DATA JE PREMA PROPISIMA EU. PREMA ZOBS-U, NAJMANJI NAGIB MOŽE DA BUDE 16% A ZA SKUP VOZILA 8%.

V.2.1.10.5 USPORIVAČI VOZILA, PREMA PROPISIMA, SU UREĐAJI KOJI MORAJU DA OBEZBEDE

DUGOTRAJNO USPORAVANJE SAMOG VOZILA ILI SKUPA VOZILA, PRI ČEMU KOČNI KOEFICIJENT NE SME DA BUDE

MANJI OD 10% OD UKUPNE MASE SKUPA VOZILA. U PRINCIPU USPORIVAČI SU PREDVIĐENI SAMO ZA VOZILA

UKUPNE MASE PREKO 5 TONA.

U USLOVIMA TIPSKOG ISPITIVANJA KOČNICA VOZILA, KVALITET KOČENJA SE OCENJUJE NA OSNOVU PUTA

KOČENJA I SREDNJEG USPORENJA VOZILA NA TOM PUTU, SA POČETNOM BRZINOM NE MANJOM OD 80 KM/H

(PREMA ZOBS -U OVA BRZINA NE MOŽE DA BUDE MANJA OD 50 KM/H).

MEĐUTIM, ZA KONTROLU KOČNICA TOKOM EKSPLOATACIJE VOZILA OVAKVA ISPITIVINJA NIJE MOGUĆE

SPROVESTI, TE SE U TADA ZA OCENU KVALITETA KOČNICA KORISTI TAKOZVANI KOČNI KOEFICIJENT, KOJI JE

ZAKONOM PROPISAN U ZAVISNOSTI OD VRSTE VOZILA.

POD KOČNIM KOEFICIJENTOM PODRAZUMEVA SE KOLIČNIK UKUPNO OSTVARENE KOČNE SILE PREMA

TEŽINI VOZILA, ODNOSNO, ODNOS OSTVARENOG USPORENJA PREMA UBRZANJU ZEMLJINE TEŽE, IZRAŽENE U

PROCENTIMA.

OVA VRSTA ISPITIVANJA SE SPROVODI NA ISPITNIM VALJCIMA, ZNAČI U USLOVIMA STATIČKOG

ISPITIVANJA. USLOVI ISPITIVANJA PROPISANI SU "ZAKONOM O BEZBEDNOSTI U SAOBRAĆAJU", PRAVILNIK IX

„TEHNIČKI USLOVI KOJIMA MORAJU ODGOVARATI POJEDINI UREĐAJI NA VOZILU“, KOJIM JE DEFINISAN NAJMANJI KOČNI KOEFICIJENT ZA POJEDINA VOZILA.