REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA

AKCIJSKI PLAN RAZVOJA EKOLOKE POLJOPRIVREDE U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA RAZDOBLJE 2011.-2016. GODINE

Zagreb, veljaa 2011.

1

SADRAJ1. 2. 3. 4. 4.1. 4.2. PREDGOVOR UVOD KRATKI PRIKAZ STANJA EKOLOKE POLJOPRIVREDE U SVIJETU, EUROPI I HRVATSKOJ AKCIJSKI PLAN RAZVOJA EKOLOKE POLJOPRIVREDE U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA RAZDOBLJE 2011.-2016. GODINE Svrha i ciljevi Akcijskog plana Akcije (djelovanja) po programskim podrujima 3-4 5-6 7-11 12 12-13 14 14-20 21-26 26-29 30-31 32-36 37

4.2.1. Politiki, institucionalni i pravni okvir razvoja ekoloke poljoprivrede u Hrvatskoj 4.2.2. Proizvodnja, ljudski i prirodni resursi 4.2.3. Trite i promocija 4.3. Procjena financijskog utjecaja provedbe Akcijskog plana PRILOG - OBJEDINJENA SWOT ANALIZA RAZVOJA EKOLOKE POLJOPRIVREDE U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA RAZDOBLJE 2011.-2016. GODINE POPIS KRATICA I POJMOVA

2

1. PREDGOVOR Unaprijediti kvalitetu ivota i odrivi gospodarski razvitak ruralnih podruja i osigurati socijalni, kulturni i demografski oporavak hrvatskog sela temeljni su ciljevi Akcijskog plana razvoja ekoloke poljoprivrede. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja prepoznalo je ekoloku poljoprivredu kao bitan poduzetniki koncept koji takve ciljeve moe ostvariti i istovremeno biti u suglasju sa zatitom prirode i okolia i odranjem bioloke raznolikosti. Akcijski plan razvoja ekoloke poljoprivrede oznaava vrlo vaan korak naprijed u potpori nacionalnoj ekolokoj proizvodnji hrane. Osnovni cilj je poveanje udjela povrina pod ekolokom poljoprivredom u ukupnim poljoprivrednim povrinama u Hrvatskoj do 2016. godine na 8%. Temelj ovakve projekcije razvoja je zabiljeeni trend porasta povrina pod ekolokom poljoprivredom u Hrvatskoj u razdoblju od 2006.-2009. godine od prosjeno 33% godinje, odnosno s 6.008 ha u 2006. na 14.193 ha poljoprivrednog zemljita u 2009. godini. Akcijski plan ima za cilj utvrditi to je potrebno kako bi se osigurao stabilan i dugoroan rast sektora ekoloke poljoprivrede. On postavlja niz akcija odnosno mjera kojima e odgovorni sudionici poticati razvoj ekoloke poljoprivrede a to e imati za cilj: educiranje i informiranje ekolokih proizvoaa za stjecanje potrebnih znanja i informacija nunih za uspjeno poslovanje na gospodarstvima; potaknuti sve sudionike u lancu ekoloke proizvodnje u stvaranju partnerskog odnosa (privatnojavno partnerstvo, lokalna uprava - kole, vrtii-); odrati i potaknuti povjerenje i svijest potroaa o ekolokim proizvodima, tonim informacijama o nainima i ciljevima ekoloke proizvodnje, znaaju i kvaliteti ekolokog proizvoda te njihovom oznaavanju; potaknuti preradu ekoloke hrane ukljuivanjem velikih gospodarskih subjekata u cilju dobivanju visokovrijednih proizvoda s dodanom vrijednou te poveanja konkurentnosti ekolokih proizvoda; uspostaviti sinergiju s turistikim sektorom osobito u plasmanu ekolokih proizvoda; potaknuti strunu i znanstvenu javnost da istraivakim i znanstvenim radom verificiraju znaaj i prednosti ekoloke poljoprivrede. Kod izrade Akcijskog plana razvoja ekoloke poljoprivrede vodilo se rauna o sljedeim elementima: sve mjere moraju se uklopiti u dugoronu viziju razvitka sektora ekoloke poljoprivrede; koncept odrivosti gospodarskog razvoja mora se ukljuiti u sve mjere posebno vodei rauna o okoliu jer je okoli neprocjenjiv hrvatski resurs; Akcijski plan se mora uklopiti u regionalne, europske i svjetske trendove i tjekove trita ekolokih proizvoda; za potrebe prepoznavanja kljunih problema u ekolokoj poljoprivredi izraena je SWOT analiza, na osnovi koje je mogue bolje razumjeti slabosti i opasnosti a takoer vlastite snage i mogunosti na kojima treba razvijati ekoloku proizvodnju te spoznati koji je najbolji nain da se ostvari eljeni cilj. Sve su to vane odrednice kojima Akcijski plan stvara preduvjete stvarnog integriranja hrvatske poljoprivrede u trine kanale Europske unije. Stoga je sainjen i na temelju smjernica Vijea Europske unije koje su objavljene 2004. godine pod nazivom Europski akcijski plan za ekoloku poljoprivredu i proizvodnju hrane. Ovim planom eli se ubrzati razvoj ekoloke poljoprivrede te prvenstveno osigurati opskrba domaeg trita, a u narednim godinama osigurati i plasman ekolokih proizvoda na inozemnom tritu. Za poboljanje pozitivne percepcije o kvaliteti ekoloke hrane od strane potroaa, a to je

3

jedna od primarnih uloga ovoga Akcijskog plana, vano je objasniti osnovne razlike izmeu ekoloke i konvencionalne poljoprivrede, kao i izmeu ekoloke i konvencionalne hrane. Istovremeno, jaanjem sustava strune kontrole i certifikacije moraju se sprijeiti situacije u kojima se povjerenje potroaa moe izgubiti. Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, opsene mogunosti u tom smislu bit e osigurane u okviru programa zatite potroaa i kvalitete hrane. Potrebno je stoga postupno ukljuivati u aktivnosti predstavnike zdravstvenog i obrazovnog sektora te osigurati da se tijela dravne uprave kroz strateke dokumente bolje upoznaju s certificiranom ekolokom proizvodnjom. Ekoloka poljoprivreda je u potpunosti integrirana u politiku ruralnog razvoja i ima strateko dugorono znaenje za odrivi razvitak hrvatskog ruralnog prostora i poljoprivrede, to e se posebice odraziti od 2011. godine kroz mjere agro-okolinih potpora. Naime rije je o mjerama za koje se oekuje da e jo vie dobiti na znaenju u financijskoj perspektivi EU nakon 2013. godine kroz predvieno ozelenjivanje Zajednike poljoprivredne politike EU. Ekoloka poljoprivreda je partner za odrivu budunost Hrvatske.

4

2. UVODU sklopu hrvatsko-njemake bilateralne tehnike suradnje Savezno ministarstvo za gospodarsku suradnju i razvoj Savezne Republike Njemake i Njemako drutvo za tehniku suradnju (GTZ) u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (u daljnjem tekstu: MPRRR) Republike Hrvatske provode projekt pod nazivom Poticanje gospodarstva i zapoljavanja u prehrambenom sektoru. U okviru projekta financirana je izrada Akcijskog plana razvoja ekoloke poljoprivrede za razdoblje 2011.-2016. godine. Tijekom pripremne faze izrade Akcijskog plana izvrena je analiza trenutnog stanja ekoloke poljoprivrede, uz pripremu strunih podloga za izradu Akcijskog plana, a to je obuhvatilo: pregled sadanjeg stanja ekoloke poljoprivrede u svijetu i Europi (povrine, gospodarstva, proizvodi, trite); pregled sadanjeg stanja ekoloke poljoprivrede u Hrvatskoj (povrine, gospodarstva, proizvodi, trite); pregled pravnog okvira i temeljnih hrvatskih stratekih dokumenata bitnih za izradu Akcijskog plana; pregled Europskog akcijskog plana za ekoloku poljoprivredu; pregled postojeih akcijskih planova za ekoloku poljoprivredu u europskim dravama s prijedlogom implementacije najboljih europskih praksi u Hrvatskoj. Saetak navedenih strunih podloga za izradu Akcijskog plana javno je predstavljen tijekom prve strune radionice odrane u Zagrebu dana 11. oujka 2010. godine. Prvoj radionici su nazoili sudionici sustava ekoloke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj: predstavnici sredinjih tijela dravne uprave, udruga ekolokih proizvoaa, preraivaa i uvoznika, nadzornih tijela i certifikatora, savjetnici Hrvatske poljoprivredne komore (u daljnjem tekstu: HPK) za ekoloku poljoprivredu, predstavnici trgovine na veliko i malo ekolokim proizvodima. Na nacionalnoj radionici izraena je prva SWOT analiza razvoja ekoloke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj, a koja je uz navedene strune podloge posluila kao polazna toka za izradu ovog Akcijskog plana. Tijekom provedbene faze projekta odrane su tri projektne regionalne strune radionice. Na regionalnim radionicama sudjelovali su predstavnici tijela regionalne i lokalne samouprave (upanije, gradovi i opine), predstavnici podrunih ureda relevantnih tijela dravne uprave te odabrani dionici regionalnih sustava ekoloke poljoprivrede iz tri uvjetne regije Republike Hrvatske. Radionica za jadransku Hrvatsku odrana je u Dubrovniku dana 8. travnja 2010. godine i okupila je predstavnike sedam primorsko-planinskih upanija (Istarske, Primorsko-goranske, Liko-senjske, Zadarske, ibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovako-neretvanske), a za strunu je podlogu imala Akcijski plan razvoja ekoloke poljoprivrede u Dalmaciji izraen 2009. godine od strane UNDP projekta COAST Ouvanje i odrivo koritenje bioraznolikosti na dalmatinskoj obali putem odrivog razvitka obalnog podruja. Radionica za sredinju Hrvatsku odrana je u Bjelovaru dana 22. travnja 2010. godine, a nazoili su predstavnici Grada Zagreba i osam pripadajuih upanija (Karlovake, Zagrebake, Sisakomoslavake, Bjelovarsko-bilogorske, Koprivniko-krievake, Krapinsko-zagorske, Varadinske i Meimurske). Radionica za panonsku Hrvatsku odrana je u Iloku dana 11. svibnja 2010. godine, a okupila je predstavnike pet pripadajuih upanija (Virovitiko-podravske, Poeko-slavonske, Brodskoposavske, Osijeko-baranjske i Vukovarsko-srijemske). Tijekom navedenih regionalnih strunih radionica sudionici su aktivno sudjelovali i dopunjavali polaznu SWOT analizu razvoja ekoloke poljoprivrede u Hrvatskoj, izraenu na prvoj strunoj

5

radionici u Zagrebu. Objedinjena SWOT analiza sa sve etiri odrane radionice prikazana je u Prilogu 1. ovoga Akcijskog plana. Osim izraenih strunih podloga i rezultata SWOT analiza razvoja ekoloke poljoprivrede, u prvoj verziji nacrta Akcijskog plana ugraeni su takoer i prijedlozi strunih osoba koji su u pisanom obliku pristigli do dogovorenog roka 30. lipnja 2010. godine. Prva verzija nacrta Akcijskog plana razmotrena je 16. srpnja 2010. godine na sjednici Povjerenstva za ekoloku proizvodnju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda od ijih je lanova zatraeno struno miljenje i ocjena te prijedlozi izmjena i dopuna do 30. kolovoza 2010. godine. Velika veina lanova ovog strunog savjetodavnog tijela MPRRR podrala je nacrt Akcijskog plana u cjelosti. Do konca rujna 2010. godine zaprimljeni su pisani komentari i prijedlozi izmjena i dopuna predstavnika sredinjih tijela dravne uprave i ostalih strunih osoba koji su uvelike pomogli da Akcijski plana razvoja ekoloke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2011.-2016. godine dobije svoju konanu formu i sadraj.

6

3. KRATKI PRIKAZ HRVATSKOJ

STANJA EKOLOKE POLJOPRIVREDE U SVIJETU,

EUROPI

I

Prema slubenim FiBL/IFOAM podacima (The World of Organic Agriculture Statistics & Emerging Trends 2010) iz veljae 2010. godine, u 2008. godini ekoloku poljoprivredu prakticiralo je oko 1,4 milijuna certificiranih proizvoaa iz 154 od 196 drava svijeta na ukupnoj povrini od 35 milijuna hektara. Ukupni globalni porast povrina pod ekolokom poljoprivredom iznosio je blizu 3 milijuna hektara ili 9% vie u odnosu na 2007. godinu, a zabiljeen je u svim regijama svijeta, ime se dugogodinji globalni trend porasta ekoloke poljoprivrede nastavio. Najvie certificiranih povrina pod ekolokom poljoprivredom u 2008. godini zabiljeeno je u Oceaniji (poglavito u Australiji) - 12,1 milijuna hektara (34,6% svjetskih povrina), a slijedile su je Europa sa 8,2 milijuna hektara (23,4%) i Latinska Amerika sa 8,1 milijuna hektara ili 23,1 %. FiBLovo izvjee registriralo je i 31,8 milijuna hektara za skupljanje ekolokog samoniklog bilja i umskih plodova u 2008. godini, ukljuujui pelinje ispae, ume i akvakulturu. Sredinom 1980-ih godina certificiranih je povrina pod ekolokom poljoprivredom u Europi bilo tek nekih stotinjak tisua hektara. Od 1990-ih godina, kao rezultat i posljedica donoenja Uredbe Vijea (EEZ) br. broj 2092/91, ekoloka se poljoprivreda poela brzo razvijati u gotovo svim europskim dravama, a poglavito u dravama lanicama Europske unije. U 2008. godini u Europi se ekolokom poljoprivredom bavilo 222.513 certificiranih ekolokih proizvoaa koji su proizvodili na ukupnoj povrini od 8,176.075 hektara, a to je predstavljalo 1,72% od ukupnih europskih poljoprivednih povrina.Povrine pod ekolokom poljoprivredom u Europskoj uniji, 2000.-2008. (milijuna ha) Porast udjela povrina pod ekolokom poljoprivredom u Europskoj uniji, 1993.-2008. (%)

Izvor: Europska komisija - An Analysis of the EU Organic Sector, lipanj 2010.

Od ukupnih europskih povrina pod ekolokom poljoprivredom u 2008. godini na povrine u okviru Europske unije je otpadalo 7,539.763 hektara ili 92,2%, a to je predstavljalo 4,27% od ukupnih poljoprivrednih povrina u EU. Certificiranih eko-proizvoaa u EU iste godine bilo je 196.649 ili 88,4% u cijeloj Europi. Osim povrina pod ekolokom poljoprivredom u Europi je u 2007. godini zabiljeeno i blizu 10 milijuna hektara na kojima se sakupljalo ekoloko samoniklo bilje i umski plodovi te povrine koritene za ispau pela, a to je predstavljalo 32,6 % ukupnih svjetskih povrina. Zato podruje Europske unije prednjai u svjetskoj ekolokoj poljoprivredi i proizvodnji hrane? Postoji cijeli niz pozitivnih iskustava:

7

PRVO POZITIVNO ISKUSTVO je stalna i neprikrivena financijska potpora ekolokoj poljoprivredi putem dodjele bespovratnih sredstava u sklopu dravnih i regionalnih programa ruralnog razvoja. DRUGO POZITIVNO ISKUSTVO je stabilan pravni okvir i stvarna pravna zatita ekolokih proizvoaa od nelojalne konkurencije konvencionalnih proizvoaa. Europska unija ima stabilan pravni okvir za ekoloku poljoprivredu jo od 1991. godine, a isti je dodatno osnaen Uredbom Vijea (EZa) o ekolokoj poljoprivredi broj 834/2007, koja je stupila na snagu poetkom 2009. godine. TREE POZITIVNO ISKUSTVO je neminovnost to urnije provedbe nacionalnog akcijskog plana razvoja ekoloke poljoprivrede. Europska unija je Europski akcijski plan za ekoloku poljoprivredu i proizvodnju hrane pokrenula u lipnju 2004. godine, a mnoge europske drave i regije takoer provode svoje akcijske planove. Ovim dokumentom o ekolokoj poljoprivredi i proizvodnji hrane Europska komisija je eljela stvoriti osnovu za razvojnu politiku u nadolazeim godinama te osigurati cjelovitu strateku viziju doprinosa ekoloke poljoprivrede zajednikoj poljoprivrednoj politici EU (CAP). Jedan od ciljeva reforme zajednike poljoprivredne politike EU iz 2003. godine bila je promocija onih vidova proizvodnje koje stvaraju kvalitetne proizvode, a ija proizvodnja ne teti okoliu. Ekoloka poljoprivreda je vaan instrument postizanja ovoga cilja. Konano, ETVRTO POZITIVNO ISKUSTVO je razvijanje dobro informiranog trita za certificirane ekoloke poljoprivredne i prehrambene proizvode. U 2008. godini vrijednost svjetskog trita ekolokih proizvoda iznosila je 50,9 milijardi USD (Organic Monitor, 2010), to znai da se vrijednost svjetskog trita vie nego utrostruila u odnosu na 15,2 milijardi USD u 1999. godini. Najvei dio ekoloke hrane i pia prodaje se na tritima Europe i Sjeverne Amerike (97%), a zabiljeen je i porast potronje u Aziji, Latinskoj Americi i Australiji. Najvei i najbri porast trita ekoloke hrane i pia biljei se u Sjevernoj Americi. U SAD-u i Kanadi porast vrijednosti trita raste vie od desetljea uz dvoznamenkasti porast, a ukupna vrijednost ovog trita u 2008. godini procijenjena je na 23 milijardi USD ili 46% vrijednosti svjetskog trita. Europsko trite ekoloke hrane i pia je najvee svjetsko trite procijenjeno na 26 milijardi USD u 2008. godini. Po ukupnoj vrijednosti najznaajnija pojedinana europska trita su njemako, britansko, francusko i talijansko. S druge strane, najvea potronja ekolokih proizvoda po glavi stanovnika (per capita) je u skandinavskim i alpskim dravama. U Danskoj, vedskoj, vicarskoj i Austriji udio ekolokih proizvoda u ukupnoj potronji hrane i pia vei je od 4%, a Danci su najvei svjetski potroai po glavi stanovnika. Trite ekoloke hrane i pia u dravama srednje i istone Europe jo uvijek je nerazvijeno, ali potranja za ekolokim proizvodima raste u nekima od njih. Lokalna proizvodnja jo uvijek je ograniena na primarne proizvode poput voa, povra i itarica te orijentirana na izvoz u zapadnu Europu gdje se dobar dio tih sirovina prerauje i vraa kao finalni proizvod na trite ovih zemalja. Unato nesumnjivim prirodnim preduvjetima za razvitak ekoloke poljoprivrede, a posebice jasno izraenoj agroekolokoj raznolikosti nacionalnog poljoprivrednog prostora, mora se konstatirati kako Hrvatska ulazi u skupinu rijetkih europskih zemalja u kojima je ovaj vid poljoprivredne proizvodnje jo uvijek nedovoljno razvijen. Iako se o proizvodnji takozvane "zdrave hrane" gotovo svakodnevo pie i govori, injenica je da u ovom trenutku mali broj hrvatskih proizvoda moe nositi znak ekoproizvoda. Ipak, optimizam budi injenica da broj registriranih hrvatskih ekolokih proizvoaa neprestano raste. Krajem 2009. godine broj upisanih proizvoaa u Upisniku proizvoaa u ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji se vodi pri MPRRR bio je 817, a u ljeto 2010. godine vie od 1.000 ekolokih proizvoaa.

8

Krajem 2009. godine u Hrvatskoj je bilo registrirano 14.193 ha poljoprivrednog zemljita pod strunim nadzorom, ukljuujui i povrine u prijelaznom razdoblju (70%). U strukturi poljoprivrednog zemljita su prevladavale oranice 9.766 ha ili 68,8%, a potom livade i panjaci 1.998 ha ili 14,1% dok su povrine pod trajnim nasadima vonjaka 1.264 ha 8,9%, maslinika 228 ha ili 1,6% i vinograda 191 ha ili 1,3% jo uvijek nedovoljne. Ljekovito bilje se uzgajalo na 279 ha ili 2,0%, a povre na vie nego skromnih 65 ha ili 0,5%.Struktura povrina u ekolokoj poljoprivredi Hrvatske, 2009. (ha) Oranine kulture u ekolokoj poljoprivredi Hrvatske, 2009. (ha)

Od oraninih kultura dominatno su se proizvodile one kulture koje su bile koritene za hranidbu domaih ivotinja, poput lucerne i djetelinsko-travnih smjesa 5.834 ha ili 57,7% i sve vrste itarica 3.464 ha ili 34,3%. Na preostalim povrinama svega 8% uzgajale su se uljarice 415 ha te izuzetno malo mahunarke 17 ha i korjenasto bilje 11 ha. Regionalno, najvie registriranih povrina pod strunim nadzorom zabiljeeno je u Osijekobaranjskoj 3.694 ha i Sisako-moslavakoj upaniji 2.526 ha te Brodsko-posavskoj 1.330 ha, Poeko-slavonskoj 1.240 ha i Zagrebakoj upaniji 1.150 ha. Skupinu upanija s najmanjim povrinama pod strunim nadzorom inile su: Primorsko-goranska 98 ha, Koprivniko-krievaka 83 ha, Varadinska 74 ha, Krapinsko-zagorska 20 ha i Dubrovako-neretvanska upanija 17 ha te Grad Zagreb 24 ha. Prema broju registriranih ekolokih proizvoaa u 2009. godini prva je bila Sisako-moslavaka upanija sa 123 upisana u Upisniku proizvoaa u ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a slijedile su je Osijeko-baranjska 116, Zagrebaka 84 i Bjelovarskobilogorska upanija 61. Grad Zagreb imao je 57 registriranih proizvoaa, ali se njihova proizvodnja u najveem broju odvija u ostalim dijelovima Hrvatske.

9

Povrine pod strunim nadzorom u ekolokoj poljoprivredi po upanijama, 2009. (ha)

Idealno ekoloko poljoprivredno gospodarstvo je mjeovito gospodarstvo na kojemu se provodi uravnoteen uzgoj bilja i ivotinja. Na alost, ekoloka stoarska proizvodnja u Hrvatskoj jo uvijek je nedostatno razvijena. Ekoloki uzgoj stoke u Hrvatskoj, 2005.-2009.

Ipak, moe se konstatirati da je u 2009. godini zabiljeen znaajan porast broja goveda, kopitara, ovaca i svinja u ekolokom uzgoju u odnosu na 2007. godinu. Porast bi vjerojatno bio i vei da u 2009. godini nisu ukinute dodatne potpore za ekoloki uzgoj ivotinja koje su u prosjeku bile vie za 30% od potpora za konvencionalni uzgoj. S druge strane, zabiljeen je osjetan pad broja koza, peradi (pojava ptije gripe) i konica pela (tajanstveni nestanak pela kao globalni fenomen).

10

Hrvatska certificirana ekoloka akvakulturna proizvodnja za sada je ograniena na jedno uzgajalite orade i brancina za inozemno trite i jedno uzgajalite koljaka s godinjom proizvodnjom od 2030 tona kamenica (otriga) i muula. Obzirom da je primjena pravne steevine Europske unije za ekoloku akvakulturu zapoela 1. srpnja 2010. godine, za oekivati je vei i bri porast ekoloke marikulture i slatkovodne akvakulture, uvjetovan potranjom na europskom tritu.

11

4. AKCIJSKI

PLAN RAZVOJA EKOLOKE POLJOPRIVREDE U REPUBLICI

HRVATSKOJ

ZA RADOBLJE 2011.-2016. GODINE

Prema Zakonu o ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (Narodne novine br. 12/2001.,14/2001. i 79/2007.), svrha je ekoloke proizvodnje zatita zdravlja i ivota ljudi, zatita prirode i okolia te zatita potroaa. Ekoloka poljoprivreda definira se kao poseban sustav odrivoga gospodarenja u poljoprivredi i umarstvu koji obuhvaa uzgoj bilja i ivotinja, proizvodnju hrane, sirovina i prirodnih vlakana te preradu primarnih proizvoda, a ukljuuje sve ekoloki, gospodarski i drutveno opravdane proizvodno-tehnoloke metode, zahvate i sustave, najpovoljnije koristei plodnost tla i raspoloive vode, prirodna svojstva biljaka, ivotinja i krajobraza, poveanje prinosa i otpornosti biljaka s pomou prirodnih sila i zakona, uz propisanu uporabu gnojiva, sredstava za zatitu bilja i ivotinja, sukladno meunarodno usvojenim normama i naelima. Projektne SWOT analize razvoja ekoloke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj, izraene od sudionika nacionalne i tri regionalne radionice, odnosno sudionika sustava ekoloke poljoprivrede u Hrvatskoj, dale su jedinstvene odgovore na tri kljuna pitanja: 1. Hrvatskoj je ekoloka poljoprivreda potrebna za njen odrivi razvoj; 2. Razvoj ekoloke poljoprivrede u Hrvatskoj ne smije se prepustiti iskljuivo trinim zakonima; 3. Ekoloka poljoprivreda u odrivom razvoju Hrvatske ima viestruku funkciju. 4.1. SVRHA I CILJEVI AKCIJSKOG PLANA Svrha Akcijskog plana je odrivo poticanje breg razvoja ekoloke poljoprivrede i proizvodnje hrane u Hrvatskoj u razdoblju od 2011. do 2016. godine, a to ukljuuje ekoloku biljnu i stoarsku proizvodnju ukljuujui akvakulturu te preradu hrane. Poput veine slinih akcijskih planova u drugim europskim dravama i hrvatski ima zacrtan opi kvantitativni cilj porasta povrina pod ekolokom poljoprivredom u ukupnim poljoprivrednim povrinama, ukljuujui panjake i ume. Projekcija ovoga Akcijskog plana predvia konstantan porast udjela povrina pod ekolokom poljoprivredom (EP) u ukupnim poljoprivrednim povrinama (UPP) u Hrvatskoj u navedenom razdoblju do krajnjih 8% u 2016. godini.

Temelj ovakve projekcije razvoja je zabiljeeni trend porasta povrina pod ekolokom poljoprivredom u Hrvatskoj u razdoblju od 2006.-2009. godine od prosjeno 33% godinje. Ako se uzme u obzir da je 14.193 ha poljoprivrednog zemljita pod strunom kontrolom u 2009. godini bilo etverostruko vie u odnosu na 2005. godinu, razdoblje 2006.-2009. godine moe se smatrati dugo

12

oekivanom pozitivnom prekretnicom nakon neobjanjivog dvogodinjeg trenda smanjenja povrina u hrvatskoj ekolokoj poljoprivredi tijekom 2004. i 2005. godine. U prilog ovakve projekcije porasta ide i injenica da se trend porasta nastavio i u 2010. godini, registrirano je vie od 1.000 ekolokih proizvoaa u Upisniku proizvoaa u ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Projekcija razvoja ekoloke poljoprivrede u Hrvatskoj predvia prosjeni godinji porast ekolokih proizvoaa i povrina od 30%. Prema ovoj procjeni krajem 2016. godine u Hrvatskoj bi trebalo biti registrirano oko pet tisua (5.000) ekolokih proizvoaa koji bi proizvodili na blizu devedeset tisua (90.000) ha povrina pod ekolokom poljoprivredom, ukljuujui i povrine u prijelaznom razdoblju. Malo ili mnogo, realno ili pretjerano? U 2008. godini Hrvatska je prema razvijenosti ekoloke poljoprivrede bila neznatno ispred svih drava jugoistone Europe (s izuzetkom Grke), ali i daleko iza svojih sredozemnih i srednjeeuropskih susjeda.

Prema ovoj projekciji Hrvatska bi po udjelu povrina pod ekolokom poljoprivredom dostigla razinu Maarske iz 2008. godine u 2012. godini, Grke u 2013. godini, Slovenije u 2015. godini, a Slovake, Italije i eke u 2016. godini. Projiciranih hrvatskih 8% u 2016. godini jo uvijek bi bilo dvostruko manje od 16% udjela ekoloke poljoprivrede u austrijskim poljoprivrednim povrinama u 2008. godini. Pored opeg kvantitativnog cilja porasta povrina pod ekolokom poljoprivredom, Akcijski plan ima i nekoliko specifinih stratekih ciljeva: razvijanje stabilnog i dobro informiranog nacionalnog trita za certificirane ekoloke poljoprivredne i prehrambene proizvode, ukljuujui turizam i ugostiteljstvo te olakavanje pristupa hrvatskim ekolokim proizvodima na trite EU i druga izvozna trita kroz poboljanje sigurnosti i kvalitete certificiranih proizvoda i poveanje koliine proizvoda; promoviranje odrivog ruralnog razvoja putem diverzifikacije poljoprivrednih aktivnosti, poveanja produktivnosti, rasta ruralne zaposlenosti i prihoda te smanjenje ruralne depopulacije; ouvanje i poboljanje prirodnih resursa koji se koriste u poljoprivredi s ciljem smanjenja oneienja nitratima, fosfatima i pesticidima te ouvanje bioloke raznolikosti i ekosustava.

13

4.2. AKCIJE (DJELOVANJA) PO PROGRAMSKIM PODRUJIMA 4.2.1. Politiki, institucionalni i pravni okvir razvoja ekoloke poljoprivrede u Hrvatskoj VIZIJA Globalni koncept razvojne politike ekoloke poljoprivrede prepoznaje njenu viestruku drutvenu ulogu koja ukljuuje stvaranje javnih dobara od opeg interesa. Stoga, odrivi pristup razvoju ekoloke poljoprivrede i proizvodnje hrane u Hrvatskoj zahtijeva promjene i prilagodbe postojeih razvojnih strategija, programa i akcijskih planova s ciljem uspostave povoljnog okruenja koje e doprinijeti boljem poznavanju i prihvaanju koncepta ekoloke poljoprivrede, kako meu proizvoaima, tako i meu potroaima. Za ostvarivanje ovakve vizije nuno je stvaranje stabilnog i stimulativnog politikog, institucionalnog i pravnog okvira, a to ukljuuje koordiniranu suradnju izmeu sredinjih tijela dravne uprave te regionalne i lokalne samouprave. POSTOJEE STANJE Brojni nacionalni razvojni programi i akcijski planovi koji se bave poljoprivredom, ruralnim razvojem i zatitom prirode i okolia, predstavljeni u strunim podlogama ovoga Akcijskog plana, u cjelosti su ili djelimino prepoznali vanost ekoloke poljoprivrede u odrivom ruralnom razvoju Hrvatske. Suradnja izmeu sredinjih tijela dravne uprave po pitanju razvoja ekoloke poljoprivrede nije zadovoljavajua. Ovakvo stanje se mora urno promijeniti s ciljem boljeg koritenja i zatite prirodnih resursa te koritenja predpristupnih fondova Europske unije. Drugim rijeima, nuno je kreirati uinkovite koordinacijske mehanizme u svrhu harmonizacije politike sredinjih tijela dravne uprave i usmjeravanja financijskih sredstava za zajedniku promociju i razvoj ekoloke poljoprivrede. Bitno je da u tom procesu MPRRR aktivno surauje s Ministarstvom zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva (MZOPUG) i Ministarstvom kulture (MK) u zajednikoj implementaciji multilateralnih sporazuma o okoliu, primjerice Konvencije o biolokoj raznolikosti, a kroz ekoloku poljoprivredu. Prijedloge projekata razvoja ekoloke poljoprivrede, posebice u zatienim prirodnim podrujima, treba usklaeno ukljuivati u meunarodne i europske financijske sheme (IPARD, Global Environmental Fund, itd.). Nadalje, provedba Akcijskog plana razvoja ekoloke poljoprivrede treba biti komplementarna s izradom i provedbom Akcijskog plana za odrivu proizvodnju i potronju (AP-OPP) kojeg koordinira MZOPUG, a na temelju odrednica Strategije odrivog razvitka (Narodne novine broj 30/2009) kako bi se dva akcijska plana u praksi meusobno nadopunjivala. Sudionici sustava ekoloke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj takoer smatraju da su slabosti ukupnog razvoja ekoloke poljoprivrede: esta mijenjanja zakona i razvojnih strategija; nepostojanje institucionalne suradnje izmeu dravnih i upanijskih tijela. Institucionalni okvir uspostavljen je osnivanjem i djelovanjem Odjela ekoloke i integrirane poljoprivrede pri Upravi za ruralni razvoj, Upravnoj direkciji Sapard/Ipard programa, Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, radom nacionalnog Povjerenstva za ekoloku proizvodnju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, ovlaivanjem i akreditacijom nadzornih i certifikacijskih tijela, radom Odjela za integriranu i ekoloku proizvodnju ranije Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu slubu sada Hrvatske poljoprivredne komore, radom poljoprivredne inspekcije za ekoloku proizvodnju te uvrtavanjem ekoloke poljoprivrede u sustav novane potpore poljoprivredi i ribarstvu. Sudionici sustava ekoloke poljoprivrede zadovoljni su dosadanjim aktivnostima Odjela ekoloke i integrirane poljoprivrede. Od 2002. godine strunu kontrolu i certifikaciju hrvatskih ekolokih proizvoaa obavljaju pravne osobe ovlatene od strane MPRRR-a. U 2010. godini ovlateno je sedam kontrolnih tijela iji je rad

14

podloan redovitom nadzoru od strane MPRRR (poljoprivredna inspekcija) i Hrvatske akreditacijske agencije. to se tie rada dravnih inspekcija istaknuta je nedoreenost provedbe propisa u ekolokoj poljoprivredi, odnosno esto nelegalno koritenje pojmova eko i bio od strane konvencionalnih proizvoaa bez propisanog sankcioniranja od strane nadlenih tijela. Pravni okvir postoji od donoenja Zakona o ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (Narodne novine broj 12/2001., 14/2001. i 79/2007) i prateih pravilnika. Tjekom prosinca 2010. godine usvojen je novi Zakon o ekolokoj proizvodnji i oznaavanju ekolokih proizvoda (Narodne novine broj 139/2010) koji ju u cjelosti u suglasju s Uredbom Vijea (EZ-a) o ekolokoj proizvodnji i oznaavanju ekolokih proizvoda broj 834/2007. Jo uvijek postoje neusklaenosti propisa o ekolokoj poljoprivredi s ostalim relevantnim zakonima i propisima iz podruja poljoprivrede, a koji se primjerice odnose na poljoprivredni reprodukcijski materijal, gnojiva, zatitna sredstva i veterinarsku zatitu. Ekoloka poljoprivreda ula je prvi puta kao posebna stavka u dravni sustav novanih potpora donoenjem Zakona o dravnoj potpori u poljoprivedi, ribarstvu i umarstvu 2002. godine (Narodne novine broj 87/2002). Postojee dravne potpore ekolokoj poljoprivredi ocijenjene su pozitivnim, s izuzetkom ukidanja posebnih potpora za ekoloki uzgoj ivotinja. Sudionici sustava ekoloke poljoprivrede miljenja su da bi ovaj Akcijski plan morao osigurati zadravanje postojeih novanih potpora u ekolokoj poljoprivredi za biljnu proizvodnju te vraanje ranijih novanih poticaja za ekoloko stoarstvo do ulaska Hrvatske u EU. Nadalje, postoji oiti nesrazmjer u regionalnom pristupu potporama ekolokoj poljoprivredi meu upanijama, to je dovelo do neravnomjernog i nepravednog poloaja dijela ekolokih proizvoaa i u dijametralnoj je suprotnosti s naelima Europske unije. Pojedine upanije u Hrvatskoj stvorile su vlastiti sustav potpore ekolokoj poljoprivredi putem dodjele upanijskih novanih poticaja, potpunog ili djeliminog sufinanciranja trokova strune kontrole i certifikacije te osiguravanja prodaje ekolokih proizvoda na sajmovima. Sudionici radionice za sredinju Hrvatsku istakli su rad upanijskih slubi kao snagu, dok su na druge dvije radionice miljenja bila podijeljena ovisno o regionalnoj pripadnosti proizvoaa, potpore upanija su bile ocijenjene kao snaga i kao slabost. Nadalje, postojanje regionalnih operativnih programa ocijenjeno je pozitivnim. Konano, osnivanje Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) dri se novom snagom razvoja hrvatske ekoloke poljoprivrede. Ova tvrdnja je posebno dobila na snazi injenicom da je zakljukom Vlade Republike Hrvatske (Klasa: 022-03/10-03/05, Urbroj: 5030109-10-1 od 23. srpnja 2010.) prihvaen Prijedlog reorganizacije agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima prema kojemu se Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu slubu prikljuuje Hrvatskoj poljoprivrednoj komori.

15

AKCIJA 1

Vremenski okvir 2010.-2016.

Odgovorni dionici MPRRR, MRRVG, MZOPUG, MT, MMPI, MK, MZO, HPA, HPK, Povjerenstvo za provedbu Akcijskog plana razvoja ekoloke poljoprivrede

Osnivanje i rad nacionalnog meuresornog Povjerenstva za provedbu Akcijskog plana razvoja ekoloke poljoprivrede MPRRR je 2002. godine prema odredbama lanka 3 stavka 2.. Zakona o ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (Narodne Novine broj12/2001, 14/2001 i 79/2007) osnovalo Povjerenstvo za ekoloku proizvodnju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a ija je uloga poticanje, unapreivanje, razvoj, praenje razvoja, davanje strunih miljenja i prijedloga u ekolokoj proizvodnji. Povjerenstvo radi i djeluje na osnovi donesenog Poslovnika o radu. Predsjednika, lanove i tajnika Povjerenstva imenuje ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja iz redova znanstvenih i strunih djelatnika, predstavnika tijela dravne uprave, predstavnika proizvoaa i potroaa te predstavnika nevladinih organizacija koje promiu ekoloku proizvodnju. U dosadanjoj praksi za predsjednika Povjerenstva uvijek je birana odgovorna osoba iz MPRRR za ekoloku poljoprivredu. Budui je primarna zadaa Povjerenstva pruati savjete nadlenom tijelu, predsjednik Povjerenstva trebao bi biti struna osoba koja nije djelatnik MPRRR-a. Stoga je preporuka da se s ciljem uinkovite i uspjene provedbe aktivnosti na dugogodinjoj provedbi Akcijskog plana razvoja ekoloke poljoprivrede imenuje novo Povjerenstvo koje za predsjednika nee imati odgovornu osobu iz MPRRR, a za lanove bi trebale biti imenovane strune osobe koje su se dokazale aktivnim sudjelovanjem u izradi ovog Akcijskog plana prisustvom na odranim strunim radionicama ili dostavom strunih miljenja i prijedloga. Vrijedi istaknuti da su u izradi ovoga Akcijskog plana osim predstavnika MPRRR-a na projektnim radionicama aktivno sudjelovali i predstavnici sljedeih sredinjih tijela dravne uprave koja bi trebala imati svoga predstavnika u sastavu novog Povjerenstva: Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva (MZOPUG),Ministarstvo turizma (MT),

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (MMPI), Ministarstvo kulture (MK), Dravni zavod za zatitu prirode (DZZP), Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta (MZO), Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti (MOBMS), Hrvatska poljoprivredna komora. Za oekivati je da e svoje predstavnike u Povjerenstvu imati i sljedea sredinja tijela dravne uprave: Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva (MRRVG), Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva (MGRP), Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi (MZSS), Ministarstvo financija (MF), Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI),

16

Hrvatska poljoprivredna agencija. U rad nacionalnog meuresornog Povjerenstva za provedbu Akcijskog plana razvoja ekoloke poljoprivrede treba ukljuiti predstavnike znanstveno-obrazovnih institucija (fakulteti i instituti). Openita zadaa Povjerenstva bit e usklaivanje provedbe nacionalnog Akcijskog plana razvoja ekoloke poljoprivrede, skrb o pravilnom iskoritenju predpristupnih fondova EU putem kvalitetno odabranih razvojnih projekata te nadzor provedbe propisa u ekolokoj poljoprivredi u suradnji s nadlenim tijelima dravne inspekcije. Povjerenstvo e se sastajati po potrebi, a najmanje jednom godinje radi dogovora o usklaivanju koritenja sredstava iz dravnog prorauna nunih za uinkovitu provedbu ovog Akcijskog plana. Prva zadaa Povjerenstva e biti izrada: prijedloga detaljnog hodograma (vremenskog prikaza) svih akcija navedenih u Akcijskom planu za sve godine u razdoblju od 2011-2016. godine prijedloga iznosa financijskih sredstava za svaku godinu za razdoblje od 2011-2016. godine, koja nee izlaziti iz okvira sredstava predloenih dravnim proraunom. AKCIJA 2 Vremenski okvir 2011.-2016. Odgovorni dionici MPRRR, upanije, Grad Zagreb, Javne ustanove za upravljanje zatienim prirodnim vrijednostima upanija, Javne ustanove nacionalnih parkova i parkova prirode , MZOPUG

Osnivanje i rad regionalne Koordinacije za provedbu Akcijskog plana razvoja ekoloke poljoprivrede S ciljem usklaivanja aktivnosti na ravnomjernom razvoju ekoloke poljoprivrede u Hrvatskoj u 2011. godini e se osnovati te poeti s radom regionalna Koordinacija za provedbu ovoga Akcijskog plana. lanovi koordinacije e biti strune osobe iz svih hrvatskih upanija i Grada Zagreba, a predsjedat e joj predstavnici upanija koji e se mijenjati svakih 6 mjeseci. Regionalna Koordinacija osniva se kako bi se otklonilo nepostojanje institucionalne suradnje izmeu sredinjih tijela dravne uprave i upanijskih tijela. Osnovna zadaa regionalne Koordinacije e biti uklanjanje postojeeg nesrazmjera u regionalnom pristupu potporama ekolokoj poljoprivredi u upanijama s ciljem njihovog ujednaavanja u korist svih ekolokih proizvoaa. Regionalna Koordinacija bi trebala na temelju dosadanjih pozitivnih upanijskih primjera razviti jedinstveni regionalni sustav potpore ekolokoj poljoprivredi koji e uvaavati regionalne posebnosti i mogunosti. Jedna od primjedbi na nacrt Akcijskog plana bila je da se u sklopu poglavlja Regionalne mogunosti unutar SWOT analize spominje samo potencijal razvoja ekoloke poljoprivrede u Dalmaciji, a da se ne spominju Istra, Slavonija i drugi dijelovi Hrvatske. S druge strane isti izvor bez ikakvog obrazloenja konstatira: da je Akcijski plan iskljuivo usmjeren na kontinentalni dio Hrvatske te da su drugi dijelovi zanemareni, to je samo po sebi kontradiktorno. Razlog oito lei u injenici da Hrvatska nije ustrojena po regijama nego po upanijama, opinama i gradovima, pa sudionici projektnih radionica nisu osjeali bitnim istaknuti mogunosti i znaenje regionalnog razvoja ekoloke poljoprivrede. Regionalni razvoj ekoloke poljoprivrede u Dalmaciji spominje se zbog injenice da je u sklopu provedbe projekta COAST Ouvanje i odrivo koritenje bioraznolikosti na dalmatinskoj obali

17

putem odrivog razvitka obalnog podruja u 2009. godini izraen Akcijski plan razvoja ekoloke poljoprivrede u Dalmaciji koji je od 2010. godine u svojoj punoj provedbi. Ovaj projekt provodi Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva uz potporu UNDP ureda u RH. Istina je da su zbog provedbe COAST projekta dalmatinski ekoloki proizvoai u ovom trenutku u prednosti u odnosu na svoje kolege iz drugih dijelova Hrvatske. Stoga e jedna od zadaa regionalne Koordinacije biti da na iskustvima COAST projekta, a u suradnji s relevantnim tijelima dravne uprave, poglavito s Ministarstvom zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, osmisli i pokrene sline regionalne projekte u drugim regijama Hrvatske. Rad regionalne Koordinacije dodatno je uvjetovan Zakonom o dravnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (Narodne novine broj 92/2010), koji je stupio na snagu 1. sijenja 2011. godine. Odredbe lanka 6. Zakona, u dijelu koji se odnosi na dravne potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju na lokalnoj razini, zbog svoje vanosti za provedbu Akcijskog plana navodimo u cjelosti: (1) U okviru svojih programa potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave mogu financirati mjere ruralnog razvoja te odreene mjere posebne potpore poljoprivredi sukladno odredbama ovoga Zakona i prateim provedbenim propisima. (2) Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave ne mogu financirati mjere koje se temelje na cijeni, koliini, jedinici proizvodnje i/ili jedinici sredstava za proizvodnju. (3) Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave za mjere iz svojih programa potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju dune su zatraiti odobrenje MPRRR-a. (4) MPRRR e, sukladno uvjetima propisanim ovim Zakonom i prateim propisima, donijeti odluku o odobrenju mjera ili odluku o odbijanju zahtjeva. (5) Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave podnose MPRRR-u izvjee o provedbi mjera iz programa potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju. (6) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga lanka, jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave mogu odobravati lokalne potpore poljoprivredi bez odobrenja MPRRR-a i to zakljuno s 1. studenoga 2011. (7) Odluke iz stavka 4. ovoga lanka nisu upravni akti. Koordinacija e se sastajati po potrebi, a najmanje jednom godinje radi dogovora o primjeni navedenih odredbi Zakona o dravnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, odnosno usklaivanju koritenja sredstava iz upanijskih prorauna nunih za uinkovitu regionalnu provedbu ovoga Akcijskog plana.

AKCIJA 3

Vremenski okvir 2011.-2012.

Odgovorni dionici MPRRR

Usklaivanje hrvatskog pravnog okvira za ekoloku poljoprivredu s pravnom steevinom EU U prosincu 2010. godine objavljen je Zakon o ekolokoj proizvodnji i oznaavanju ekolokih proizvoda (Narodne novine broj 139/2010). koji je usklaen s Uredbom Vijea (EZ-a) broj 834/2007 od 28. lipnja 2007. o ekolokoj proizvodnji i oznaavanju ekolokih proizvoda, kojom se opoziva Uredba (EEZ-a) br. 2092/91. U razdoblju od 2011.-2012. godine MPRRR e na temelju gore navedenog Zakona izraditi provedbene propise koji e biti usklaeni s odgovarajuim propisima pravne steevine EU, a posebice s:

18

Uredbom Komisije (EZ-a) br. 889/2008 od 5. rujna 2008. godine o podrobnim pravilima za provedbu Uredbe Vijea (EZ-a) br. 834/2007 o ekolokoj proizvodnji i oznaavanju ekolokih proizvoda u pogledu ekoloke proizvodnje, oznaavanja i kontrola; Uredbom Komisije (EZ-a) br. 710/2009 od 5. kolovoza 2009. godine o izmjenama i dopunama Uredbe (EZ-a) br. 889/2008 o podrobnim pravilima za provedbu Uredbe Vijea (EZ-a) br. 834/2007 kojom se propisuju detaljna pravila za ekoloki uzgoj ivotinja u akvakulturi i morske alge; Uredbom Komisije (EZ-a) br. 1235/2008 od 8. prosinca 2008. godine o podrobnim pravilima za provedbu Uredbe Vijea (EZ-a) br. 834/2007 s obzirom na dogovore za uvoz ekolokih proizvoda iz treih zemalja. AKCIJA 4 Vremenski okvir 2011.-2016. Odgovorni dionici MPRRR, Hrvatska akreditacijska agencija

Nadzor rada ovlatenih i akreditiranih nadzornih i certifikacijskih tijela za ekoloku poljoprivredu Sukladno odredbama novog Zakona o ekolokoj proizvodnji i oznaavanju ekolokih proizvoda obveza MPRRR-a je provoenje upravnog i inspekcijskog nadzora ovlatenih nadzornih i certifikacijskih tijela za ekoloku poljoprivredu. MPRRR e u suradnji s Hrvatskom akreditacijskom agencijom, koja akreditira certifikacijska tijela prema zahtjevima norme HRN EN 45011 od 2012. godine objavljivati godinje izvjee o nadgledanju rada ovlatenih nadzornih i certifikacijskih tijela, a koje e ukljuiti statistiku vrsta i broja uoenih nepravilnosti. AKCIJA 5 Vremenski okvir Odgovorni dionici

2011. do godine MPRRR, MF, Agencija za plaanja u poljoprivredi, pristupanja ribarstvu i ruralnom razvoju, upanije Hrvatske u EU Osiguranje novanih potpora ekolokoj poljoprivredi do ulaska Hrvatske u EU Financijske potrebe ekolokih proizvoaa moraju se promatrati sa stajalita poetnih trokova za prijelaz na ekoloku poljoprivredu, proizvodnih trokova i oekivanih prihoda, kao i u svijetlu njihovog pozitivnog doprinosa opem dobru (zatita okolia i prirode). Potrebno je uspostaviti raznolike sustave potpore, sa razliitim trajanjem i adekvatnom vremenskom primjenom. Osnovni zahtjev sudionika sustava ekoloke poljoprivrede bio je da MPRRR u suradnji s Ministarstvom financija zadri postojee novane potpore ekolokoj biljnoj proizvodnji od 5.000,00 kn/ha za obradivo zemljite i 2.250,00 kn/ha za livade i panjake do ulaska Republike Hrvatske u EU. Zakonom o dravnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (Narodne novinebroj 92/2010), koji je stupio na snagu 1. sijenja 2011. godine i vrijedi do pristupanja Republike Hrvatske u punopravno lanstvo Europske unije, dolo je do izmjena sustava novanih potpora poljoprivredi i ruralnom razvoju (u kojemu je ekoloka poljoprivreda jedna od sastavnica). Ukupna sredstva predviena za izravna plaanja (Nacionalna omotnica) do dana pristupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju utvrena su na razini proizvodne godine, sukladno iznosima osiguranim u dravnom proraunu.

19

U 2011. godini osnovno novano plaanje po povrini iznosit e do 2.055,00 kn/ha za obradivo zemljite i do 702,00 kn/ha za livade i panjake. Posebna dodatana novana plaanja za ekoloku poljoprivrednu proizvodnju iznosit e do: 2.894,00 kn/ha za povre i viegodinje nasade; 2.394,00 kn/ha za oranice; 1.548,00 kn/ha za livade i panjake. Drugim rijeima, u ekolokoj poljoprivredi, ekolokim proizvoaima koji se bave stoarstvom je poticaj ostao isti (livade i panjaci), proizvoai koji se bave uzgojem voa i povra dobit e neznatno umanjeni poticaj (51,00 kn/ha manje), a ratarima je poticaj reduciran za 11% ili 551,00 kn/ha, pod uvjetom da se Nacionalnom omotnicom osigura dovoljno sredstava. U skladu sa pozitivnim pristupom Europske unije treba razmotriti nadopunu potpora proizvoaima koja proizvode deficitarne ekoloke proizvode, a posebice voe i povre, to se moe uiniti dopunom postojee Uredbe o potporama proizvoakim organizacijama u sektoru voa i povra (Narodne novine broj 70/2010). U sektoru ekoloke akvakulture, postoji veliki prostor za poboljanje te je nuno planirati donoenje podzakonskih propisa i provedbu projekata koji e doprinjeti osnaivanju i razvoju ove grane. Akcijskim planom bi takoer trebalo razmotriti pokretanje posebnog sustava potpore ekolokom pelarstvu isplatom posebnih naknada za opraivanje ekolokih poljoprivrednih kultura, a posebice voaka, po uzoru na druge europske drave. Razlozi za pokretanje ovakvog vida potpora su mnogobrojni: ouvanje autohtonih biljnih vrsta koje nestaju jer je varooza prorijedila pelinjake, ouvanje bioloke raznolikosti, poveani prinosi i kvaliteta plodova, ouvanje okolia i kvalitete ivljenja, manje posljedice klimatskih promjena te konano velika vjerojatnost povlaenja sredstava iz fondova EU. MPRRR e putem regionalne Koordinacije za provedbu Akcijskog plana inicirati nastavak ili poetak aktivnosti pokrivanja trokova strune kontrole i certifikacije svim ekolokim proizvoaima u punom ili dijelu iznosa. Nadalje, razmotrit e se odobravanje moguih indirektnih potpora poput: povoljnih kamata na kredite, porezne olakice i izuzea za investicije u ekoloku poljoprivredu (na lokalnoj, regionalnoj i dravnoj razini) te odobravanje veih koliina plavog dizela ekolokim proizvoaima. Bitno je istaknuti da je i Europska komisija u Europskom akcijskom planu za ekoloku poljoprivredu i proizvodnju hrane preporuila dravama lanicama da u sklopu svojih programa ruralnog razvoja maksimalno iskoriste sve instrumente za potporu ekolokoj poljoprivredi, primjerice donoenjem nacionalnih ili regionalnih akcijskih planova s naglaskom na: poticanje potranje koritenjem novih shema kakvoe; akcije koje su usmjerene dugoronom ouvanju dobrobiti zatite okolia i prirode; razvijanje inicijativa pomou kojih bi proizvoai preli na ekoloki vid gospodarenja na cijelom gospodarstvu; osiguranje istih mogunosti ekolokim proizvoaima za primanje investicijske potpore poput konvencionalnih proizvoaa; razvijanje inicijativa kojima bi se proizvoaima pomoglo u distribuciji i marketingu putem integriranja proizvodnog lanca kroz (ugovorne) aranmane izmeu sudionika u procesu; potporu savjetodavnim slubama; obuku i obrazovanje svih ekolokih proizvoaa u proizvodnji, preradi i marketingu;

20

ciljano davanje prednosti ekolokoj poljoprivredi kao vidu upravljanja u ekoloki osjetljivim podrujima bez ograniavanja ekoloke poljoprivrede samo na ta podruja.

4.2.2. Proizvodnja, ljudski i prirodni resursi VIZIJA Ekoloka poljoprivreda openito se u Hrvatskoj doivljava kao sigurna mjera ouvanja prirode i okolia te instrument boljeg upravljanja poljoprivrednim i zaputenim zemljitem te graninim prostorom zatienih prirodnih podruja stvarajui nova javna dobra. Uz poboljane uvjete ekoloka e poljoprivreda proizvesti dodatnu ekonomsku vrijednost u ruralnim podrujima kroz poveanje povrata po jedinici uloene radne snage, posebice na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Poveane strune, tehnoloke i organizacijske kapacitete ekolokih proizvoaa treba postii kroz osiguranje povoljnog razvojnog okruenja za bolji protok informacija, snaenjem postojeih i novih udruga, teoretskom i praktinom edukacijom, struno-tehnikom potporom i osiguravanjem dovoljnih koliina ekolokih sredstava za proizvodnju (inputa). POSTOJEE STANJE Poljoprivreda je djelatnost koja ima velik posredni i neposredni utjecaj na bioloku raznolikost to potvruje i nacionalna Strategija i akcijski plan zatite bioloke i krajobrazne raznolikosti (NSAP) (Narodne novine broj 143/2008). Najvee povrine prirodnih stanita kroz povijest su pretvorene u poljoprivredno zemljite krenjem uma ili isuivanjem movara. Pozitivan utjecaj meutim ima ekstenzivno koritenje poljoprivrednih povrina (livade, panjaci, male oranice okruene ivicama) to je u znaajnoj mjeri obogatilo bioloku raznolikost. Najvei broj vrsta vezan je uz ekstenzivno koritene travnjake koji se u zatiti prirode smatraju vrlo vrijednim doprirodnim stanitima. Projektne SWOT analize istaknule su kao bitnu prednost postojanje zaputenih ekoloki istih poljoprivrednih povrina pogodnih za razvoj ekoloke poljoprivrede (37% ukupnog poljoprivrednog zemljita), neprocjenjivo bogatstvo kulturno-povijesne i prirodne batine, veliki broj zatienih podruja (11,4362% kopnenog podruja) (prosinac 2010, izvor: MK, upisnik) te visoki stupanj ouvanosti okolia. Dodue, zaputenost poljoprivrednog zemljita neki doivljavaju kao slabost zbog visokih trokova privoenja takvog zemljita kulturi. Pozitivnim je istaknuto postojanje Uredbe o proglaenju ekoloke mree Republike Hrvatske (Narodne novine broj 109/2007) koja obuhvaa visokih 47% kopnenih povrina, odnosno postojanje cjelovitog pravnog okvira koji e znatno olakati odrivi razvoj ruralnih podruja putem ekoloke poljoprivrede uz pomo sredstava programa NATURA 2000 nakon pristupanja Hrvatske u Europsku uniju.

Zatiena prirodna

Ekoloka mrea

Minski sumnjiva

21

podruja u Hrvatskoj

Hrvatske

podruja u Hrvatskoj

Nadalje, treina teritorija Hrvatske prekrivena je umama o kojima postoji baza podataka i koje su putem Hrvatskih uma d.o.o., od 2002. godine meunarodno certificirane po standardima odrivog umarstva (FSC certifikat), a to izuzetno olakava mogunosti legalnog skupljanja ekoloki certificiranog samoniklog bilja i umskih plodova. Iako su prirodni resursi u Hrvatskoj ocijenjeni kao relativno isti i nedirnuti sve vie su ugroeni poveanom uporabom sredstava za zatitu bilja (posebice neselektivnih herbicida) i umjetnih gnojiva u konvencionalnoj poljoprivredi te prenamjenom poljoprivrednog i umskog zemljita u graevinsko, ime se ozbiljno ugroava bioloka raznolikost. Oneienje okolia na poljoprivrednim povrinama uzrokovano konvencionalnom poljoprivredom moglo bi se smanjiti i postupno ukloniti brim i veim prijelazom na ekoloki vid proizvodnje, ime bi se zatitila priroda i okoli (tlo, zrak, vode, krajobrazi) te proizvela hrana bez rezidua pesticida. Hrvatska je bogata velikim brojem autohtonih i endemskih biljaka i ivotinja, ali jo uvijek nije izgradila sustav banke gena autohtonih sorata poljoprivrednog bilja i zatienih pasmina ivotinja. Veliki problem u pojedinim dijelovima Hrvatske predstavljaju minirana poljoprivredna zemljita, a ne postoje niti razvojni programi koji bi potaknuli koritenje obnovljivih izvora energije (sunce, vjetar, biomasa) u ekolokoj poljoprivredi. Najvea ogranienja breg razvoja ekoloke poljoprivrede prepoznata su u stanju vlasnitva i dravnoj zemljinoj politici male jedinine povrine poljoprivrednog zemljita i ratrkanost parcela, usitnjenost posjeda i nedostatak volje i sposobnosti da se ovaj problem to prije legalno i financijski rijei te problem prava koritenja poljoprivrednog zemljita. Ljudski resursi za razvoj ekoloke poljoprivrede u Hrvatskoj postoje, od entuzijastinih ekolokih proizvoaa do vjernih potroaa. Glavnu skupinu u sektoru ekoloke proizvodnje ine mladi educirani ljudi iji je ivotni izbor i filozofija jaanje veza sa zemljom i kulturom kroz ekoloku poljoprivredu. Ograniavajui imbenici breg razvoja ekoloke poljoprivrede su dugogodinji trend depopulacije i senilizacije ruralnog prostora, nepovoljna obrazovna struktura seoskog stanovnitva i nedostatak kvalitetne radne snage u poljoprivredi. Ekoloki proizvoai osjeaju se obeshrabreni zbog brojnih neprovedenih dravnih i regionalnih strategija i programa razvoja u posljednjih desetak godina koje nisu ispunile njihova oekivanja. Zbog naslijeenog otpora prema udruivanju u udruge, zadruge i klastere uglavnom djeluju pojedinano i nedovoljno su organizirani, stoga je na tom podruju potrebno osigurati vee potpore. U ve pomalo zaboravljenom obrazloenju prijedloga Zakona o ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz 2001. godine istaknuto je kako se ekoloka poljoprivreda u Hrvatskoj poela razvijati zahvaljujui entuzijastima udruenim u Savez Bios iz Zagreba i osam pionirskih regionalnih udruga: Eko Liburnia Rijeka, Ekop-Istra Pula, BioIstra Pore, Ekop Koprivnica, Planeta Strakoninec-akovec, Biopa Osijek i Biomar Slavonski Brod, i Ecologica Zagreb. Nakon donoenja pravnog okvira i uspostave sustava strune kontrole i certifikacije osnovana je Udruga ekolokih poljoprivrednih proizvoaa Hrvatske koja do sada nije uspjela okupiti ekoloke proizvoae iz svih dijelova Hrvatske i ije su dosadanje aktivnosti bile limitirane na odravanje uspjene manifestacije EKO-FEST na Trgu bana Jelaia u Zagrebu jednom godinje. U listopadu 2009. godine u Puli je osnovana Udruga ekolokih poljoprivrednih proizvoaa Istre Istarski eko-proizvod, a u travnju 2010. godine u Splitu je na inicijativu i uz potporu COAST projekta osnovana Udruga ekolokih proizvoaa Dalmacije DALMACIJA EKO u sklopu provedbe Akcijskog plana razvoja ekoloke poljoprivrede u Dalmaciji. Trenutne aktivnosti svih navedenih udruga su toliko prepoznate meu dionicima sustava ekoloke poljoprivrede u Hrvatskoj da je projektna SWOT analiza u mogunostima breg razvoja ekoloke

22

poljoprivrede navela osnivanje ekolokih proizvoaa te ukljuivanje civilnog drutva u razvoj ekoloke poljoprivrede, a kao slabosti su istaknute nepostojanje saveza udruga ekolokih proizvoaa te slaba razvijenost i organiziranost civilnog drutva openito, a posebice u ruralnim podrujima. Oito je ovaj segment hrvatskog sustava ekoloke poljoprivrede u dubokoj krizi. SWOT analiza ukazala je da su prepreke razvoju ekoloke poljoprivrede nedostatak edukacije i promidbe. Stoga se kao slabosti javljaju nedostatak temeljnih poljoprivrednih znanja i posebnih znanja o ekolokoj poljoprivredi meu proizvoaima, nepostojanje znanja o ekolokoj ekonomiji i nedovoljno poznavanje relevantnih propisa od strane ekolokih proizvoaa. Opa razina edukacije i informiranosti o ekolokoj proizvodnji jo je uvijek nedostatna, ali ohrabruje osnivanje smjerova za ekoloku poljoprivredu u hrvatskom srednjem i visokom kolstvu. Oit je nedostatak struno-znanstvenih projekata u ekolokoj poljoprivredi. Neke znanstvene institucije pokazuju interes za istraivanja u ekolokoj poljoprivredi, ali im nedostaje znanje i iskustvo, dok su druge iz istoga razloga prema njoj podozrive. Stoga je nuno hitno pokrenuti programe edukacije ekolokih proizvoaa odnosno ukljuiti ve postojee struno obrazovne institucije (praktini teajevi verificirani od MZO) te znanstvenotehnika istraivanja u ekolokoj poljoprivredi (MZO, MPRRR VIP projekti). Strune savjete za ekoloku poljoprivredu prua Odjel za integriranu i ekoloku poljoprivredu, Hrvatske poljoprivredne komore. Odjel trenutno djeluje s esnaest zaposlenika s naelnicom u sredinjem uredu u Zagrebu i petnaest savjetnika u upanijskim podrunim uredima. Od sedam jadranskih upanija savjetnici za integriranu i ekoloku poljoprivredu djeluju samo u Primorskogoranskoj, Zadarskoj i Dubrovako-neretvanskoj upaniji, u Sredinjoj Hrvatskoj ih je sedam (nema ih u Meimurskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Karlovakoj upaniji), dok je u svih pet panonskih upanija zaposlen po jedan savjetnik za ekoloku i integriranu poljoprivredu. Stoga jo uvijek postoji potreba za proirenjem dostupnosti strunih savjeta za ekoloku poljoprivredu na cijelom podruju Hrvatske, kao i konstantna potreba za poveanjem kompetentnosti savjetnika za ekoloku poljoprivredu kroz njihovu teoretsku i praktinu obuku. Europska i svjetska iskustva dokazala su da su za razvoj ekoloke poljoprivrede izuzetno zaslune privatne poljoprivredne edukativno-savjetodavne slube koje djeluju pri udrugama ekolokih proizvoaa, ali takvih je usluga u Hrvatskoj trenutno jako malo pa bi udruge trebalo aktivirati na ovaj nain. Prepreka je i problem nabave repromaterijala za ekoloku proizvodnju (poljoprivredni reprodukcijski materijal, dozvoljena gnojiva i sredstva za zatitu bilja, homeopatski pripravci za lijeenje stoke). S tim u vezi MPRRR i ostali dionici sustava trebalo bi da pokrenu kontakte s privatnim sektorom (poljoprivredne ljekarne, uvoznici) i omoguiti dostupnost ekolokih inputa proizvoaima. Daljnje uoene opasnosti za razvoj ekoloke poljoprivrede u Hrvatskoj su prema SWOT analizama: visoki trokovi ekoloke proizvodnje uz upitnu profitabilnost; postojanje kulture neplaanja meu gospodarskim subjektima u Hrvatskoj; nedostupnost kapitala za ulaganje za poljoprivredne proizvoae, odnosno nepostojanje nacionalne agrobanke; ograniene koliine plavog dizela za ekoloke proizvoae uzimajui u obzir posebnosti ekoloke poljoprivrede, odnosno potrebu za eim koritenjem mehanizacije od konvencionalnih proizvoaa; nepostojanje dovoljnih preradbenih kapaciteta u ekolokoj poljoprivredi; snani lobby hrvatske konvencionalne poljoprivrede koji uvjetuje raspodjelu sredstava u poljoprivredi;

23

ulazak GMO-a u hrvatsku poljoprivredu bez obzira na protivljenja javnosti; AKCIJA 6 Vremenski okvir 2012.-2016. Odgovorni dionici MPRRR, upanije, struno-znanstvene institucije, MK, DZZP

Stvaranje sustava banke gena autohtonih sorata poljoprivrednih biljaka i zatienih pasmina ivotinja S ciljem zatite kulturnog naslijea Republike Hrvatske i osiguranja dovoljnih koliina kvalitetnog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala i matinih ivotinja za ekoloku poljoprivrednu proizvodnju, MPRRR e u 2012. godini pokrenuti nacionalni projekt stvaranja sustava banke gena autohtonih sorata poljoprivrednih biljaka i zatienih pasmina ivotinja u suradnji s upanijama i relevantnim struno-znanstvenim institucijama, a putem regionalne Koordinacije za provedbu Akcijskog plana razvoja ekoloke poljoprivrede. AKCIJA 7 Vremenski okvir 2011.-2016. Odgovorni dionici MPRRR, Hrvatske ume d.o.o.

Pokretanje nacionalnog programa certificiranog ekolokog skupljanja samoniklog bilja i umskih plodova U Europi se tijekom 2007. godine skupljanje ekolokog samoniklog bilja i umskih plodova te ispaa pela obavljala na povrini od 10 milijuna hektara, a to je predstavljalo 32,6 % ukupnih svjetskih povrina. Europski rekorder je bila Finska s 7,4 milijuna hektara (skupljanje umskog bobiastog voa), a veliki skupljai, preteito za izvoz, bile su drave iz neposrednog hrvatskog okruenja. U Srbiji se umske gljive ubiru na certificiranim povrinama od 920 tisua ha, a umsko voe na 350 tisua ha. Prvi vrhu popisa su i Bugarska (skupljanje samoniklog ljekovitog bilja na 398 tisua ha), Bosna i Hercegovina (skupljanje samoniklog bilja i umskih plodova na 312 tisua ha) te Crna Gora (skupljanje samoniklog bilja i umskih plodova na 134 tisue ha). U Hrvatskoj su ove povrine u 2007. godini iznosile svega 7.000 ha, a odnosile su se najveim dijelom na pelinje ispae. MPRRR e u suradnji s Hrvatskim umama d.o.o., tijekom 2011. godini izraditi nacionalni program u svezi sa skupljanjem ekolokog samoniklog bilja i umskih plodova za potrebe hrvatske prehrambene, farmaceutske i kozmetike industrije. Sakupljanje zatienih vrsta samoniklog bilja u nadlenosti je sektora zatite prirode (Pravilnik o sakupljanju zatienih samoniklih biljaka u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa Narodne Novine 154/2008).. AKCIJA 8 Vremenski okvir 2012.-2016. Odgovorni dionici MPRRR, Povjerenstvo za provedbu Akcijskog plana razvoja ekoloke poljoprivrede, upanije

Program potpore koritenja obnovljivih izvora energije u ekolokoj poljoprivredi Po uzoru na dokazane pozitivne prakse iz drugih europskih drava MPRRR e u suradnji s Fondom za zatitu okolia i energetsku uinkovitost, drugim relevantnim ministarstvima i upanijama inicirati i pokrenuti nacionalni program poticanja koritenja obnovljivih izvora energije u ekolokoj poljoprivredi. Za provedbu ove aktivnosti biti e zadueno Povjerenstvo za provedbu Akcijskog plana razvoja ekoloke poljoprivrede.

24

AKCIJA 9

Vremenski okvir 2011.-2016.

Odgovorni dionici MPRRR, struno-znanstvene institucije, HPK

Program struno-znanstvenih istraivanja u ekolokoj poljoprivredi Zbog oitog nedostatka struno-znanstvenih projekata u ekolokoj poljoprivredi nuno je to urnije pokrenuti i razviti program primjenjenih struno-znanstvenih istraivanja koji e poeti rjeavati akutna pitanja istraivanja otpornosti sorti i pasmina te dozvoljenih inputa za ekoloku poljoprivredu (organska gnojiva i poboljivai tla, zatitna sredstava, veterinarski pripravci). Zbog dosadanjih negativnih iskustava s znanstvenim projektima koji su zbog prioriteta pri dodjeli sredstava imali u naslovu termin ekoloki iako se uope nisu bavili tom problematikom, izuzetno je bitno da obvezni kriterij pri dodjeli sredstava projektima bude dokazana ukljuenost ekolokih proizvoaa, ekolokih udruga i djelatnika Hrvatske poljoprivredne komore (Javne poljoprivredne savjetodavne slube) za ekoloku poljoprivredu u njihovu provedbu. Za provedbu ove aktivnosti biti e zadueno Povjerenstvo za ekoloku proizvodnju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Povjerenstvo bi trebalo u program struno-znanstvenih istraivanja u ekolokoj poljoprivredi ugraditi prijedlog sufinanciranja postojeih struno-edukativnih programa na koje su afirmativno ukazali sudionici sustava ekoloke poljoprivrede, poput: odravanja strunih radionica za ekoloku poljoprivredu u organizaciji HPK-a (primjerice ekoloko vinogradarstvo); programa edukacije za ekolokog poljoprivrednog gospodarstvenika u organizaciji Centra za ljivu i kesten u Petrinji; godinju strunu radionicu za ekoloko maslinarstvo u sklopu odravanja tradicionalne meunarodne manifestacije maslinara Mediterana MASLINA; praktinu obuku za ekoloke pelare u Osijeko-baranjskoj upaniji; izborni kolegij Osnove holistine medicine na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu. Pri alokaciji sredstava za provedbu ove akcije preporuka je da MZO i MPRRR (VIP program za primjenjena i razvojna istraivanja u poljoprivredi i ribarstvu) slijede pragmatini nizozemski Akcijski plan u kojemu postoji precizan iznos financiranja istraivanja u ekolokoj poljoprivredi (10% od ukupnih sredstava namijenjenih poljoprivrednim istraivanjama). Druga je preporuka da se zainteresirane struno-znanstvene institucije u okviru provedbe ove akcije slubeno ili neslubeno ukljue u rad Zajednikog centra za istraivanje (Joint Research Centre JRC) Europske unije na razvoju metoda uzorkovanja i analiza koji mogu biti koriteni u ekolokoj poljoprivredi. AKCIJA 10 Vremenski okvir 2011.-2016. Odgovorni dionici MPRRR, HPK, MF

Osiguranje zadovoljavajueg broja savjetnika za ekoloku poljoprivredu u okviru Hrvatske poljoprivredne komore (Javna poljoprivredna savjetodavna sluba) Ekoloki proizvoai iz sedam hrvatskih upanija trenutno na raspolaganju nemaju strunog savjetnika za ekoloku poljoprivredu iako plaaju poreze kao i ekoloki proizvoai u Gradu Zagrebu i preostalih trinaest upanija, ime su dovedeni u neravnopravan poloaj, to je u potpunoj suprotnosti s temeljnim europskim naelima.

25

Stoga e MPRRR u suradnji s Hrvatskom poljoprivrednom komorom i Ministarstvom financija poduzeti nune mjere kako bi u okviru HPK-a do kraja 2011. godini bio angairan najmanje jedan obueni savjetnik za ekoloku poljoprivredu u svim upanijama iz postojeeg broja zaposlenih djelatika HPK. AKCIJA 11 Vremenski okvir 2011.-2016. Odgovorni dionici MPRRR, MOBMS, nacionalno Povjerenstvo i upanijska Koordinacija za provedbu Akcijskog plana razvoja ekoloke poljoprivrede

Potpora djelovanju udruga za ekoloku poljoprivredu SWOT analize su pokazale da je broj udruga ekolokih proizvoaa u Hrvatskoj nedovoljan, a da postojee, unato svom nesumnjivom znanju i iskustvu stjecanom dugogodinjim praktinim radom, stagniraju. Istovremeno je konstatirano kako proizvoaima nedostaju temeljna znanja o poljoprivredi i specifina znanja o ekolokoj poljoprivredi te da je opa razina edukacije i informiranosti o ekolokoj proizvodnji niska. Stoga udi kako se nitko nije dosjetio ponovno pokrenuti i financirati privatne poljoprivredne edukativno-savjetodavne slube pri udrugama ekolokih proizvoaa, to je dokazana uspjenica europske i svjetske povijesti te tradicije ekoloke poljoprivrede, posebice kada se zna da su takve slube prilino uspjeno djelovale i u Hrvatskoj od 1998.-2002. godine. S ciljem poboljanja ovakvog stanja svi lanovi nacionalnog Povjerenstva i upanijske Koordinacije za provedbu Akcijskog plana razvoja ekoloke poljoprivrede e od 2011. godine dati prioritet programima i projektima udruga koje se bave obukom, praktinim istraivanjima i savjetodavnim radom u ekolokoj poljoprivredi pri dodjeli redovnih sredstava iz dravnog i upanijskih prorauna namijenjenih radu udruga prema vlastitim mogunostima.

4.2.3. Trite i promocija VIZIJA Svjetski trend potranje za ekoloki proizvedenom hranom i turizam otvaraju velike mogunosti za plasman hrvatskih ekolokih proizvoda i razvoj stabilnog trita ekolokih proizvoda. Hrvatska raznolikost i tradicije, povezane sa bogatim povijesnim i kulturnim naslijeem, otvaraju velike mogunosti za razvoj proizvodnje proizvoda visoke i specifine kakvoe. Poveana lokalna, regionalna, nacionalna i inozemna potranja za hrvatskim ekolokim proizvodima ostvaruje se kroz promotivne aktivnosti na boljem razumijevanju potroaa o prednostima ekoloke poljoprivrede, pravednu konkurenciju meu proizvoaima te poboljanu kakvou i prezentaciju, poveanu koliinu, raznolikost i stalnost ponude ekolokih proizvoda. POSTOJEE STANJE Iako hrvatska javnost i mediji imaju openiti pozitivni stav o ekolokoj poljoprivredi, opa razina edukacije i informiranosti domaeg trita o ekolokoj proizvodnji jo je uvijek nedovoljno razvijena. Potroai nisu upoznati s prednostima ekoloke poljoprivrede, osobito o veoj nutritivnoj kakvoi proizvoda. Potranja za ekolokim proizvodima u Hrvatskoj je u stalnom porastu, posebice kod urbanog stanovnitva i inozemnih turista. Potroai uglavnom preferiraju tradicionalne domae proizvode specifine kakvoe koji su proizvedeni primjenom ekolokih naela. Meutim, nedostatak promocije i dostupnosti informacija o hrvatskim ekolokim proizvodima te potpuno nepoznavanje postupka oznaavanja (hrvatski znak ekoproizvoda) uzrokuje slabo razumijevanje prirode

26

ekolokih proizvoda te potroae navodi da sve lokalno proizvedene proizvode poistovijeuju sa ekolokim proizvodima (primjerice sajam Eko-Etno, ostali sajmovi i manifestacije). Stoga se namee potreba za snanom i raznolikom promocijom ekoloke poljoprivrede i ekolokih proizvoda putem organiziranih i osmiljenih nastupa ekolokih proizvoaa na tritu, a to ukljuuje promotivno angairanje osoba iz javnog ivota, prezentacije u velikim trgovakim lancima, zajedniki nastup na specijaliziranim sajmovima certificirane ekoloke hrane te izradu promotivno-informativnih web stranica o ekolokoj poljoprivredi po uzoru na Europsku uniju. Turizam je prepoznat kao bitan marketinki kanal pod uvjetom da uva prirodu i okoli, te ne ugroava prihvatni kapacitet ekosustava, odnosno zabranjuje megalomanske projekte i betonizaciju. Hrvatski turizam moe profitirati od povezanosti ekoloke poljoprivrede i proizvodnje tradicionalnih proizvoda visoke i specifine kakvoe. Kao dobar primjer veze ekoloke poljoprivrede i turizma istaknuto je pokretanje programa Ministarstva turizma koji sufinancira nabavku ekoloke hrane u ponudi malih obiteljskih hotela u 2010. godini. Naalost, trenutna ponuda hrvatske ekoloke poljoprivrede uglavnom se odnosi na domae trite uz jo uvijek polupraznu potroaku koaricu glede koliine i raznolikosti proizvoda. Dok su svjei ekoloki proizvodi uglavnom domae proizvodnje, ekoloke preraevine su uglavnom iz uvoza. Analize koje je provela Europska komisija pokazale su da se vea pozornost treba posvetiti razvoju trita ekoloke hrane. Kako bi se udjel ekoloke hrane na tritu poveao ili dugorono zadrao na istoj razini, potrebno je veu pozornost posvetiti zahtjevima potroaa kojima treba pruiti bolju informaciju o naelima i ciljevima ekoloke poljoprivrede, kao i o njezinim pozitivnim uincima na okoli. U razvoju lokalnog trita lokalne samouprave trebaju uloiti poseban napor kako bi se potaknula institucijska kupovina ekolokih proizvoda putem javnih kuhinja u vrtiima, kolama i bolnicama ime se stvaraju i odgajaju generacije ekoloki odgovornih graana. Takoer je potrebno promovirati alternativne distribucijske kanale (lokalni sajmovi i trnice) kao i prikladnu trinu infrastrukturu kroz partnerstvo veletrgovaca i trgovaca. SWOT analiza ukazuje da su promotivno-trine slabosti ekoloke poljoprivrede u Hrvatskoj: neorganiziranost trita i nepostojanje otkupnih stanica i burze, a to izaziva problem plasmana ekolokih proizvoda na tritu uslijed nelojalne konkurencije konvencionalnih proizvoda (primjerice vino proizvedeno na ekoloki istom podruju); nedostatak reguliranog ekolokog trita i veeg broja sajmova certificiranih ekolokih proizvoda; nedostatno educirani trgovci koji pod pojmovima eko ili bio zbog profita prodaju konvencionalne proizvode i tako obmanjuju potroae, a to je rijeeno novim Zakonom koji za nelegalnu uporabu navedenih pojmova predvia relativno visoke kazne; nepromijenjena svijest u odnosu prema turizmu koji se jo uvijek doivljava kao sezonska, a ne kao cjelogodinja gospodarska djelatnost. Osim nabrojenih slabosti takoer se mora konstatirati da je prezentacija (izgled i pakiranje) velike veine hrvatskih ekolokih proizvoda jo uvijek loije kvalitete od uvoznih proizvoda. Za sudionike sustava ekoloke poljoprivrede najvee promotivno-trine prepreke buduem razvoju hrvatske ekoloke poljoprivrede su daljnje prijevare javnosti sa eko i bio nazivima i natpisima na konvencionalnim proizvodima i poistovijeivanje autohtonih konvencionalnih proizvoda sa ekolokim. Konano, SWOT analize su pokazale ambivalentnost sudionika po pitanju ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Za jedne je to mogunost obzirom da e se Hrvatskoj otvoriti nova trita sa kojima e moi poslovati bez dosadanjih carinskih barijera, dok je drugima to opasnost budui e hrvatska proizvodnja biti izloena veoj konkurenciji uvezenih ekolokih proizvoda.

27

AKCIJA 12

Vremenski okvir 2011.-2016.

Odgovorni dionici MPRRR, nacionalno Povjerenstvo i upanijska Koordinacija za provedbu Akcijskog plana razvoja ekoloke poljoprivrede, sudionici sustava ekoloke poljoprivrede

Informativno-promotivna kampanja o prednostima ekoloke poljoprivrede MPRRR e do kraja 2011. godine, a u suradnji s partnerskim institucijama koje sudjeluju u radu nacionalnog Povjerenstva i upanijske Koordinacije za provedbu Akcijskog plana razvoja ekoloke poljoprivrede i ostalim sudionicima sustava ekoloke poljoprivrede, pokrenuti informativnopromotivnu kampanju po uzoru na slinu promotivnu kampanju Europske komisije s ciljem informiranja proizvoaa i potroaa o znaenju i dobrobitima ekoloke poljoprivrede i proizvodnje hrane. EU promotivna kampanja ekoloke poljoprivrede razvijena je koritenjem takozvanog kiobran pristupa, ime se tite interesi ekolokih proizvoaa Europske unije i omoguuje im da aktivno promoviraju ono ime se svakodnevno bave. Europska komisija je kampanju kreirala u suradnji s ekspertnom skupinom za promociju ekoloke poljoprivrede, iji su lanovi bili predstavnici nacionalnih ministarstava poljoprivrede, ali i predstavnici nacionalnih i meunarodnih udruenja aktivnih na podruju ekoloke poljoprivrede i proizvodnje hrane. U sklopu hrvatske kampanje pokrenut e se i redovito odravati web stranice na kojima e biti dostupni podaci o potporama i mjerama koje ekoloki sektor moe koristiti u podrujima proizvodnje, marketinga i informacija; podaci o registriranim ekolokim proizvoaima to ukljuuje i veu prepoznatljivost hrvatskog znaka ekoproizvoda, struni savjeti namijenjeni ekolokim proizvoaima, informacije o tetnosti uporabe kemijskih sredstava za zatitu bilja za zdravlje ljudi i okoli; popis prodajnih mjesta i turistiko-ugostiteljskih objekata koje u ponudi imaju ekoloku hranu; te podaci o projektima udruga kojima su dodijeljena sredstva iz upanijskih i dravnog prorauna. Internetska baza podataka sadravat e i stranice iji e naglasak biti na informiranju potroaa kako bi se podigla njihova razina svijesti, kao i prepoznatljivost ekoloke hrane. Stranice namijenjene informiranju potroaa bit e viejezine kako bi se i inozemne potroae informiralo o hrvatskoj ekolokoj proizvodnji s ciljem popularizacije Hrvatske kao ekoloke turistike destinacije. U sklopu provedbe ove akcije pokrenut e se i nekoliko informacijskih i promotivnih kampanja usmjerenih prema dobro definiranim subjektima potronje poput hotela, restorana, povremenih kupaca i javnih kuhinja (vrtii, kole, bolnice, itd.).

AKCIJA 13

Vremenski okvir 2011.-2016.

Odgovorni dionici MPRRR, MMPI, proizvoaa upanije, udruge ekolokih

Organizacija sajmova ekoloke poljoprivrede Po uzoru na uspjenu manifestaciju EKO-FEST, a s ciljem edukacije potroaa, odnosno njihovog boljeg razumijevanja proizvodno-potroakog lanca ekolokih proizvoda, udruge ekolokih proizvoaa e u suradnji s upanijama i zainteresiranim gradovima od 2011. godine organizirati minimalno jednu godinju edukativno-prodajnu izlobu (sajam) hrvatskih ekolokih proizvoda na odabranom gradskom trgu u svim upanijama.

28

MPRRR e organizatorima ovih sajmova dati prednost pri dodjeli sredstava putem javnog poziva za prijavu manifestacija za dodjelu potpore organizatorima gospodarskih i lokalno-tradicijskih manifestacija. AKCIJA 14 Vremenski okvir 2011.-2016. Odgovorni dionici MPRRR

Sudjelovanje ekolokih proizvoaa na ostalim sajmovima i manifestacijama Sudionici sustava ekoloke poljoprivrede miljenja su da je poistovijeivanje autohtonih konvencionalnih proizvoda sa ekolokim jedna od najveih promotivno-trinih prepreka buduem trinom razvoju hrvatske ekoloke poljoprivrede. S ciljem promocije i dostupnosti informacija o hrvatskim eko-proizvodima, a posebice njihova oznaavanja, na sajmovima i manifesticajama na kojima sudjeluju i konvencionalni proizvoai, ukljuujui Eko-Etno sajmove i manifestacije, organizatori moraju osigurati odvojene izlagake prostore ekolokim proizvoaima koji e biti jasno oznaeni hrvatskim znakom ekoproizvoda. AKCIJA 15 Vremenski okvir 2011.-2016. Odgovorni dionici MPRRR, MT, nadzorna i certifikacijska tijela za ekoloku poljoprivredu

Izrada i primjena hrvatskih standarda za eko-trgovine, eko-restorane, eko-agriturizme i/ili eko-hotele Obzirom da je turizam prepoznat kao bitan marketinki kanal za ekoloke proizvode, MPRRR e u suradnji s Ministarstvom turizma i ovlatenim nadzornim i certifikacijskim tijelima za ekoloku poljoprivredu tijekom 2011. godine inicirati pokretanje projekta izrade i primjene hrvatskih standarda za eko-trgovine, eko-restorane, eko-agriturizme i/ili eko-hotele na temelju kojih e se isti nadzirati i certificirati s pravom uporabe jedinstvenog nacionalnog eko-turistikog znaka. U provedbi ove akcije treba ispitati mogunosti sinergije s postojeom inicijativom MZOPUG koje je u suradnji s turistikim sektorom izradilo mjerila za vrednovanje turistikih usluga u hotelima i kampovima radi dodjele nacionalnog znaka Prijatelj okolia. AKCIJA 16 Vremenski okvir 2011.-2016. Odgovorni dionici MPRRR, MZSS, upanije, opine i gradovi, udruge ekolokih proizvoaa

Poticanje institucijske kupovine ekolokih proizvoda za potrebe javnih kuhinja S ciljem odrivog razvoja lokalnih trita ekolokih proizvoda MPRRR e u suradnji sa Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi, potaknuti gradove i opine na institucijsku kupovinu ekolokih proizvoda putem javnih kuhinja u vrtiima i osnovnim kolama. Za provedbu ove akcije zainteresirane jedinice lokalne samouprave e trebati osigurati potrebna sredstva iz svojih prorauna kojima e se nadoknaditi eventualna razlika nabavne cijene izmeu ekolokih proizvoda i do sada koritenih konvencionalnih proizvoda.

29

4.3. PROCJENA FINANCIJSKOG UTJECAJA PROVEDBE AKCIJSKOG PLANA AKCIJA 1. Osnivanje i rad nacionalnog meuresornog Povjerenstva za provedbu Akcijskog plana razvoja ekoloke poljoprivrede Obrazloenje: Sredstva za provoenje ove Akcije osigurana su u okviru redovnih proraunskih sredstava Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja na aktivnostima: na poziciji A 568000 potrebno je osigurati sredstva na kontu 31 u iznosu od 240.000,00 kn, te na kontu 32 u iznosu od 30.000,00 kn za 2011. i 2012. godinu.. AKCIJA 2. Osnivanje i rad regionalne Koordinacije za provedbu Akcijskog plana razvoja ekoloke poljoprivrede Obrazloenje: Na prvom radnom sastanku regionalne Koordinacije za provedbu Akcijskog plana razvoja ekoloke poljoprivrede utvrdit e se financiranje razvoja ekoloke poljoprivrede a temeljem odobrenih financijskih sredstava u okviru prorauna. AKCIJA 3. Usklaivanje hrvatskog pravnog okvira za ekoloku poljoprivredu s pravnom steevinom EU Obrazloenje: Sredstva za provoenje ove Akcije osigurana su sukladno obrazloenju u Akciji 1. AKCIJA 4. Nadzor rada ovlatenih i akreditiranih nadzornih i certifikacijskih tijela za ekoloku poljoprivredu Obrazloenje: Sredstva za provoenje ove Akcije osigurana su sukladno obrazloenju u Akciji 1. AKCIJA 5. Osiguranje novanih potpora ekolokoj poljoprivredi do ulaska Hrvatske u EU Obrazloenje: Sredstva za provoenje ove Akcije osigurana su u okviru proraunskih sredstava na poziciji A 568024 Poticanje poljoprivredne proizvodnje i intervencije na tritu od toga za potpore ekolokoj proizvodnji u iznosu od 60.000.000.00 kn za 2011. godinu i 75.000.000.00 kn za 2012. godinu. AKCIJA 6. Stvaranje sustava banke gena autohtonih sorata poljoprivrednih biljaka i zatienih pasmina ivotinja Obrazloenje: Navedena akcija nee se provoditi dok se u dravnom proraunu ne osiguraju financijska sredstva AKCIJA 7. Pokretanje nacionalnog programa certificiranog ekolokog skupljanja samoniklog bilja i umskih plodova Obrazloenje: Sredstva za provoenje ove Akcije osigurana su sukladno obrazloenju u Akciji 1. AKCIJA 8. Program potpore koritenja obnovljivih izvora energije u ekolokoj poljoprivredi Obrazloenje:Sredstva za provoenje ove Akcije osigurana su u okviru proraunskih sredstava na poziciji T 401118 Obnovljivi izvori energije od toga za ekoloku proizvodnju -5.000.000,00 kn za 2011. i 2012. godinu. AKCIJA 9. Program struno-znanstvenih istraivanja u ekolokoj poljoprivredi Obrazloenje: Sredstva za provoenje ove Akcije osigurana su u okviru proraunskih sredstava na poziciji A568058- Istraivanje u poljoprivredi - Vijee za istraivanje u poljoprivredi od toga za istraivanje na podruju ekoloke poljoprivrede - 200.000,00 kn po godini. AKCIJA 10. Osiguranje zadovoljavajueg broja savjetnika za ekoloku poljoprivredu u okviru Hrvatske poljoprivredne komore (Javna poljoprivredna savjetodavna sluba) Obrazloenje: Sredstva za provoenje ove Akcije osigurana su u okviru proraunskih sredstava na poziciji A401136- Hrvatska poljoprivredna komora na plaama za 21 djelatnika potrebno je osigurati iznos od 2.537.070,48 kn za 2011. i 2012. godinu. Nije potrebno zapoljavanje novih djelatnika, Akcijom se predlae preraspodjela postojeih djelatnika.

30

AKCIJA 11. Potpora djelovanju udruga za ekoloku poljoprivredu Obrazloenje: Sredstva za provoenje ove Akcije osigurana su u okviru proraunskih sredstava Ministarstva branitelja, obitelji i meugeneracijske solidarnosti glava 04605, A753009Zapoljavanje hrvatskih branitelja-1.000,000,00 kn i sredstvima Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja na poziciji A650126 Sufinanciranje rada udruga u iznosu od 50.000,00 kn po godini. AKCIJA 12. Informativno-promotivna kampanja o prednostima ekoloke poljoprivrede Obrazloenje: Sredstva za provoenje ove Akcije osigurana su u okviru proraunskih sredstava na poziciji A650131 Manifestacije i sajmovi, na kontu 38 potrebno je osigurati iznos od 200.000,00 kn. AKCIJA 13. Organizacija sajmova ekoloke poljoprivrede Obrazloenje: Sredstva za provoenje ove Akcije su sukladno obrazloenju u Akciji 12. i sredstvima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, glava 06505 na poziciji A819012- Hrvatski otoni proizvod u iznosu od 10.000,00 kn po godini. AKCIJA 14. Sudjelovanje ekolokih proizvoaa na ostalim sajmovima i manifestacijama Obrazloenje: Sredstva za provoenje ove Akcije osigurana su u okviru proraunskih sredstava na poziciji A 568306 Meunarodne manifestacije i sajmovi u iznosu 80.000,00 kn po godini. AKCIJA 15. Izrada i primjena hrvatskih standarda za eko-trgovine, eko-restorane, eko-agriturizme i/ili eko-hotele Obrazloenje: Sredstva za provoenje ove Akcije osigurana su sukladno obrazloenju u Akciji 1. i sredstvima Ministarstva turizma, glava 09005 na poziciji A761039 poticanje plasmana ekolokih proizvoda u turizmu u iznosu od 1.000.000,00 kn po godini. AKCIJA 16. Poticanje institucijske kupovine ekolokih proizvoda za potrebe javnih kuhinja Obrazloenje: Ova Akcija provoditi e se od 2013. godine a temeljem odluke o nainu provoenja od strane regionalne Koordinacije za provedbu Akcijskog plana razvoja ekoloke poljoprivrede u okviru osiguranih proraunskih sredstava.

31

PRILOG 1

SWOT ANALIZARAZVOJA EKOLOKE POLJOPRIVREDE U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA RADOBLJE 2011.-2016. GODINEsainjena sintezom rezultata: 1. SWOT analize razvoja ekoloke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj, izraene tijekom nacionalne strune radionice odrane u Zagrebu 11. oujka 2010. godine; 2. SWOT analize razvoja ekoloke poljoprivrede u jadranskim upanijama, izraene tijekom regionalne strune radionice odrane u Dubrovniku 8. travnja 2010. godine; 3. SWOT analize razvoja ekoloke poljoprivrede u upanijama sredinje Hrvatske, izraene tijekom regionalne strune radionice odrane u Bjelovaru 22. travnja 2010. godine; i 4. SWOT analize razvoja ekoloke poljoprivrede u panonskim upanijama, izraene tijekom regionalne strune radionice odrane u Iloku 11. svibnja 2010 godine.

UVODNA PITANJAPITANJE ODGOVOR DA 1 2 3 Treba li Hrvatskoj u njenom odrivom razvoju ekoloka poljoprivreda i proizvodnja hrane? Da li razvoj ekoloke poljoprivrede u Hrvatskoj treba prepustiti iskljuivo trinim zakonima? Ima li ekoloka poljoprivreda dvojaku/ viestruku funkciju u odrivom razvoju Hrvatske? 100% 0% 100% NE 0% 100% 0%

SNAGE (Strengths) [+]I POLITIKI, INSTITUCIONALNI I PRAVNI OKVIR Postojanje pravnog okvira za ekoloku poljoprivredu (zakonska regulativa, sustav nadzora i certifikacije). Postojanje i aktivnosti Odjela ekoloke poljoprivrede i Uprave za ruralni razvoj pri MPRRR. Postojee dravne i upanijske potpore ekolokoj poljoprivredi. Osnivanje Hrvatske poljoprivredne komore. Aktivnosti Hrvatske poljoprivredne komore (Javne poljoprivredne savjetodavne slube). Postojanje regionalnih operativnih programa.

II PROIZVODNJA I LJUDSKI RESURSIPotencijali za razvitak ekoloki prihvatljivog obrtnitva, poduzetnitva i zadrugarstva s naglaskom na ruralni turizam, ekoloku proizvodnju hrane, tradicijske obrte i suvremene uslune djelatnosti. Udruge ekolokih proizvoaa znanje i iskustvo stvarano dugogodinjim praktinim radom. Postojanje javne poljoprivredne savjetodavne slube za ekoloku poljoprivredu (HPK). Postojanje smjerova za ekoloku poljoprivredu u hrvatskom srednjem i visokom kolstvu.

32

Znanstvene institucije pokazuju interes za istraivanja u ekolokoj poljoprivredi, nedostaju znanje i iskustvo. Profitabilnost ekoloke proizvodnje. Ukljuivanje civilnog drutva u razvoj ekoloke poljoprivrede.I OKOLI

III PRIRODNI RESURSI

Zaputene poljoprivredne povrine - ekoloki iste, pogodne za razvoj ekoloke poljoprivrede. Neprocjenjivo bogatstvo kulturno-povijesne i prirodne batine. Veliki broj zatienih prirodnih podruja i visok stupanj ouvanosti okolia. GMO slobodne upanije u Hrvatskoj 19 od 21. Postojanje ekoloke mree koja obuhvaa 49% povrina u RH i postojanje cjelovitog pravnog okvira (Uredba o proglaenju ekoloke mree i Pravilnik). Postojanje upanijskih javnih ustanova za zatiena prirodna podruja. Bogatstvo resursa za proizvodnju iste energije iz obnovljivih izvora u ekolokoj poljoprivredi. Prirodna i krajobrazna raznolikost, razvijena stoarska proizvodnja i dostupnost stajskog gnoja za biljnu proizvodnju. Treina teritorija Hrvatske prekrivena je umama koje su meunarodno certificirane (FSC certifikat) i o kojima postoji baza podataka. Povoljan geografski poloaj unutar Europe (dobra prometna povezanost).

IV TRITE I PROMOCIJAOpenito poznati pozitivni stav javnosti i medija o ekolokoj poljoprivredi. Vea kakvoa ekolokih proizvoda. Veza ekoloke poljoprivrede i turizma pokretanje MINT-ova programa sufinanciranja hotela u 2010.

V REGIONALNE SNAGEJaa svijest mnogih upanijskih upravnih odjela za poljoprivredu, vea izdvajanja sredstava za poticanje ekoloke poljoprivrede (sredinja Hrvatska). Razumijevanje i potpora lokalne uprave i regionalne samouprave i poljoprivredne savjetodavne slube (sredinja Hrvatska). Program edukacije Centra za ljivu i kesten u Petrinji ekoloki poljoprivredni gospodarstvenik. Ouvani tradicionalni oblici povrtlarske proizvodnje (sredinja Hrvatska). Neke manifestacije i natjecanja otvaraju posebne kategorije za ekoloke proizvode (primjerice meunarodna manifestacija maslinara Mediterana MASLINA 2010 za ocjenu kvalitete maslinovog ulja u 2010. godini). Postojanje praktine obuke za ekoloke pelare u Osijeko-baranjskoj upaniji.

SLABOSTI (Weaknesses) [-]I POLITIKI, INSTITUCIONALNI I PRAVNI OKVIR Nedovoljna institucionalna suradnja meu ministarstvima u Vladi RH. Nepostajanje institucionalne suradnje izmeu dravnih i upanijskih tijela upravljanja. Nedovoljna povezanost resornog ministarstva u cilju koritenja zemljita sa Hrvatskim vodama i Hrvatskim umama Previe administracije za ekoloke proizvoae (MPRRR, druga ministarstva, upanije, gradovi/opine). este izmjene zakona i razvojnih strategija. Proturjenost zakonskih odredbi. Prostorno planiranje koje nije u funkciji ruralnog razvoja. Ekoloki proizvoai nemaju prednost pri kupnji dravnog zemljita ili dodjeli u najam ili koncesiju Administrativno odreivanje cijene strune kontrole i certificiranja. Nepostojanje pravilnika o kvaliteti ekolokih proizvoda.

II PROIZVODNJA I LJUDSKI RESURSI

33

Ekoloki proizvoai obeshrabreni od brojnih strategija i programa razvoja u posljednjih 10-tak godina. Pionirske udruge ekolokih proizvoaa baene u zaborav, projekti se ne financiraju. Mali broj ekolokih poljoprivrednih udruga i zadruga. Povijesni strah od udruivanja u udruge i zadruge. Ne postoji savez udruga ekolokih proizvoaa. Slaba razvijenost i organiziranost civilnog drutva (NVO), openito, a posebice u ruralnim podrujima. Nedostatak edukacije i promidbe. Nedostatak temeljnih poljoprivrednih znanja te znanja o ekolokoj poljoprivredi meu proizvoaima. Nepostojanje znanja o ekolokoj ekonomiji. Nedovoljno poznavanje relevantnih propisa od strane ekolokih proizvoaa (temeljnih i prateih). Nedostatak kvalitetne radne snage u poljoprivredi. Staraka domainstva. Dugogodinji trend depopulacije i senilizacije ruralnog prostora i nepovoljna obrazovna struktura seoskog stanovnitva. Visoki trokovi ekoloke proizvodnje, upitna profitabilnost. Kultura neplaanja izmeu gospodarskih subjekata u RH. Nedostupnost kapitala za ulaganje za poljoprivredne proizvoae, nepostojanje nacionalne agrobanka. Problem nabavke repromaterijala (primjerice dozvoljenih gnojiva i sredstava za zatitu bilja) u ekolokoj poljoprivredi. Ograniene koliine plavog dizela za ekoloke proizvoae uzimajui u obzir posebnosti ekoloke poljoprivrede. Nepostojanje dovoljnih preradbenih kapaciteta u ekolokoj poljoprivredi. Znanstvene institucije podozrive prema ekolokoj poljoprivredi zbog nedostatka znanja i iskustva.I OKOLI

III PRIRODNI RESURSI

Zaputenost poljoprivrednog zemljita visoki trokovi privoenja kulturi. Mala povrina poljoprivrednog zemljita i ratrkanost parcela. Usitnjenost posjeda i nedostatak volje i sposobnosti da se ovaj problem to prije legalno i financijski rijei. Problem prava koritenja poljoprivrednog zemljita. Minirana poljoprivredna zemljita. Nekoritenje obnovljivih izvora energije u ekolokoj poljoprivredi. Nepostojanje banke gena autohtonih sorti bilja i zatienih pasmina.

IV TRITE I PROMOCIJA Manipuliranje pojmom EKO u promidbene svrhe. Nepostojanje promocije hrvatskog znaka ekoproizvoda! Javnost ima naelni pozitivan stav, ali u biti ne zna to je to ekoloki proizvod! Nedovoljno razvijena svijest proizvoaa i potroaa o prednostima ekoloke poljoprivrede. Neorganiziranost trita i nepostojanje otkupnih stanica i burze. Problem plasmana ekolokih proizvoda na tritu. Nedostatak reguliranog ekolokog trita i sajmova ekolokih proizvoda. Nedostatno educirani trgovci. Nepromijenjena svijest u odnosu prema turizmu (sezonska djelatnost).

V REGIONALNE SLABOSTI Slaba ili nikakva potpora ekolokoj poljoprivredi od strane lokalne samouprave.

34

MOGUNOSTI (Opportunities) [++]I POLITIKI, INSTITUCIONALNI I PRAVNI OKVIR Uspostavljanje koordinacije izmeu ministarstava na razvoju ekoloke poljoprivrede. Odabir koncepta odrivog razvoja uz ravnopravno sudjelovanje svih devet bitnih skupina drutva. Proaktivna suradnja nadlenih ministarstava sa konzultantskim kuama. Akcijski plan treba osigurati zadravanje postojeih novanih poticaja ekolokoj poljoprivredi do ulaska Hrvatske u EU. Ostaviti trenutne poticaje u biljnoj proizvodnji i vratiti vie novane poticaje ekoloko stoarstvu. Obvezno ostajanje odjela ekoloke poljoprivrede u okviru Uprave za ruralni razvoj unutar MPRRR. Ekoloki proizvoai se uduuju unutar LAG-a u okviru LEADER programa. Mogunost koritenja predpristupnih fondova za projekte EP.

II PROIZVODNJA I LJUDSKI RESURSIOdrivi razvoj obrtnitva, malog i srednjeg poduzetnitva i zadrugarstva. Smanjenje nezaposlenosti (mlai umirovljenici, mlai ljudi). Osnivanje udruga ekolokih proizvoaa. Ukljuivanje civilnog drutva u razvoj ekoloke poljoprivrede. Pokretanje programa edukacije ekolokih proizvoaa (praktini teajevi verificirani od MZO) te programa edukacije potroaa. Pokretanje znanstveno-tehnikih istrai