Akademska Prava u Hrvatskoj

AKADEMSKA PRAVA SVEUILINIH NASTAVNIKA I SURADNIKA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Mr. sc. Andrijana Bili, asistent UDK: 378.4(497.5)Pravni fakultet Sveuilita u Splitu Ur.: 9. rujan 2009. Pr.: 5. studeni 2009. Izvorni znanstveni rad

SaetakU radu autorica razmatra utjecaj globalizacije i neoliberalne ekonomije na sustav visokog obrazovanja te ispituje je li intelektualni integritet akademskih nastavnika i suradnika, s obzirom na poveanje studentske populacije uz istovremenu stagnaciju izvora financiranja sustava visokog obrazovanja, sauvan. Drugim rijeima, mogu li sveuilita i dalje, pod utjecajem ekonomskog imperativa, biti zagovornici Humboldtovog modela visokog obrazovanja, koje podrazumijeva jedinstvo istraivanja i pouavanja. U tom smislu autorica razmatra rjeenja de lege lata i predlae rjeenja de lege ferenda.

Kljune rijei: akademska prava i slobode, radni odnosi.

1. Uvod

Sadraj akademskih prava sveuilinih nastavnika i suradnika umnogom je teko pozitivno pravno odrediti. Meutim, isitavanjem odreenih teorijskih tekstova, kao i odredaba razliitih statuta sveuilita2 te fakulteta koji propisuju prava i obveze sveuilinih nastavnika pokuat e se u kratkim crtama odrediti to se presumira pod pojmom akademska prava.

COALDRAKE, P., STEDMAN, L., Academic work in THE TWENTY-FIRST CENTURY, Changing roles and policies, 99H, occasional Paper Series, Higer Education Division, Department od Education, Training and Youth Affairs, 999; MARTIN, E., Changing academic work: developing the learning university, Society for Research into Higer Education and Open University Press; PRITCHARD, R. M. O., Academic Freedom and Autonomy in the United Kingdom and Germany, Minerva, 998., no. 36, str. 0-24.; KAEHLER, S. A., Wilhelm von Humboldt und der Staat, Gottingen: Vanderhoeck &Ruprecht, 963.; ALDERMAN, G., Audit, Assessment and Academic Autonomy, Higer Education Quarterly, 3 (996.), str. 79-97; HUISMAN, J, WEERT de E., BARTLESE, J., Academic Careers from European Perspective, Declining Desirability of the Faculty Position, Journal of Higher Education, 73 (), 2002, str. 4-60; ALTBACH, P. G., Academic Freedom: international realities and challenges, Higher Education 4 (-2), str.205-29.

2 Statuti Sveuilita u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku; Etiki kodeksi Sveuilita u Zagrebu i Rijeci; Statuti Pravnog fakulteta u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku.

A. BILI, Akademska prava sveuilinih nastavnika i suradnika u RH Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 30, br. 2, 860-885 (2009) 860

Akademska prava istovremeno obuhvaaju akademsku slobodu istraivanja znaajnih i kontroverznih pitanja, to je nuan preduvjet, koji se mora ispuniti, kako bi sveuilite ostvarilo svoju misiju obrazovanja studenata i unaprjeenja znanja, te akademsku odgovornost koja zahtijeva od nastavnika da svoje znanje i zahtjeve podredi strogim i javnim recenzijama koje provode strunjaci iz znanstvenog polja unutar kojeg se istraivanje vri3; da svoje argumente utemelji na to boljim dokazima, te da zajedniki s drugim znanstvenicima radi na unapreenju znanja. Glede znanstvenog rada, svaki lan akademske zajednice ima pravo na slobodu istraivanja, govora, pouavanja i publiciranja rezultata istraivanja u sferi svoje znanstvene ekspertize i interesa. U okviru znanstvenog istraivanja valja istaknuti da je svaki znanstvenik slobodan u izboru pitanja i problema koje eli istraivati, kao i u slobodi publiciranja rezultata i zakljuaka svog istraivanja. Kao zaposlenik akademske institucije, ovlaten je preispitivati postupak i politiku, ne samo institucije u kojoj je zaposlen, ve i sveuilita uope, te predlagati i raditi na njihovim promjenama bez straha od cenzure pod uvjetom da takve radnje ne ugroavaju prava drugih te da su u skladu s dodijeljenim mu/joj odgovornostima. Kao graani, lanovi akademske zajednice, mogu izraavati svoja osobna miljenja, pod uvjetom da ne govore u ime znanstvene ustanove u kojoj je zaposlen/a, osim ako im ta funkcija nije delegirana. Takoer, akademska sloboda sveuilinih nastavnika i suradnika sastoji se u zatiti njihove intelektualne neovisnosti i razliitosti u procesu inseminacije znanja, izraavanju svojih ideja bez mjeanja zakonodavca ili drugih nositelja dravne vlasti, kao i autoriteta unutar same institucije u kojoj je znanstvenik zaposlen, to znai da se nikakva politika, ideoloka, religijska, ortodoksna miljenja se smiju nametati nastavnicima i istraivaima. Neprihvaanje takvih miljenja ne smije uvjetovati njihovo zapoljavanje, imenovanje u vie, ili trajno zvanje, ili predstavljati opravdan razlog za otkazivanje njihovog radnog odnosa. Sasvim je razumljivo da zakonodavac ne smije nametati ogranienja akademskih prava i sloboda lanova akademske zajednice kontrolom sveuilinog budeta.

U okviru skraene policy analysis ukazat e se na glavne teorijske i praktine izvanpravne probleme i vrijednosti, koji imaju izravan uinak na teorijski i praktiki problem akademskih prava sveuilinih nastavnika i suradnika u dananjoj Hrvatskoj. Spomenuta analiza trai veze, uzroke i posljedice donesenih odluka u svjetlu postuliranih vrijednosti i prihvaenih javnih politika, kako bi se ukazalo na njihove nedostatke i iznala alternativna rjeenja.

Zbog vremenskog i prostornog ogranienja ovaj rad e obuhvatiti samo neke praktike probleme vezane uz akademska prava sveuilinih nastavnika i suradnika u dananjoj Republici Hrvatskoj:

- odrivost jedinstva pouavanja i istraivanja;- izbor u znanstvena, nastavna, suradnika i struna zvanja i na radna

mjesta;

3 DONNELLY, R., Perceived impact of peer observation of teaching in higher education, International journal of teaching and learning in higher education, 2007., vol. 9, no. 2, str. 7-29.

A. BILI, Akademska prava sveuilinih nastavnika i suradnika u RH 861 Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 30, br. 2, 860-885 (2009)

- trajnost zvanja i zapoljavanje akademskog osoblja temeljem atipinih ugovora o radu.

Prije analize spomenutih teorijskih i praktikih pravnih problema akademskih prava, valjalo bi ukazati na glavne izvanpravne probleme i vrijednosti koji, dodue nisu nastali i ne mogu biti rjeeni preteno pravnim sredstvima, ali imaju izravan uinak na spomenute pravne probleme.

2. Problemi i vrijednosti

Glavni izvanpravni, izvansveuilini problem akademskih prava, kako u Europi, tako i u Hrvatskoj, je neoliberalni kapitalizam. Aktualni neoliberalni kapitalistiki model rukovodi se samo sebi svojstvenom logikom. Jedini i temeljni princip, koji vodi ovaj sustav, je zakon trine primjenjivosti, koji ima akcelerirajuu tendenciju apsorbiranja svih drutvenih segmenata. Uspjena formula opstanka i razvoja u drutvu - aplikacija proizvoda (materijalnih i nematerijalnih) na trite. Time znanje, kao nematerijalna vrijednost postaje atraktivna trina vrijednost, tj. kapital. Potvrdu podreenosti znanja tritu rada, tj. kapitala vidi se iz njegove pravne utemeljenosti. Naime, Meunarodnim paktom o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima iz 966. godine, jami se da e visoko obrazovanje biti uinjeno dostupno svima, na temelju kapaciteta, svim raspoloivim sredstvima, a osobito progresivnim uvoenjem besplatnog obrazovanja.4 Berlinsko priopenje europskih ministara visokog obrazovanja djelomino citira odredbe spomenutog Meunarodnog pakta, pri tom izostavljajui dio koji se odnosi na obvezu progresivnog uvoenja besplatnog visokog obrazovanja.5

Znanje, kao koncept, mogue je promatrati jo od doba Aristotela, koji je postavio jasnu razliku izmeu znanja, koje je samo sebi svrha i znanja kao praktine vjetine ili umijea (tehne). Potonju kategoriju znanja danas se naziva primijenjenim (aplikativnim) znanjem, dakle ono koje se stavlja u funkciju napretka drutva. Meutim, ovdje je vano upozoriti da postignua drutvenih znanosti, ve prema konstituciji njihovog predmetnog habitusa, ne mogu na jednak nain biti aplicirana na trite kao dostignua egzaktnih znanosti. Da je tomu tako svjedoi injenica da su druttvene znanosti zahvaljujui svojoj neprofitnoj logici djelovanja, oduvijek bile ovisne o odreenim gospodarsko-politikim centrima moi (politikim tijelima, posebice odgovarajuim ministarstvima, kapitalistikim mecenama i sl.), koji su financirali njihovu nunu egzistenciju, a zauzvrat od drutvenih znanosti dobivali, tzv. konstruktivnu kritiku, odnosno vanjsko-unutranju refleksiju nunu za egzistenciju samog sustava socijalne drave. Upravo Bolonjski proces, kao najaktualniji primjer supsumcije institucije sveuilita pod kapitalistiku logiku djelovanja i trinih zakonitosti, moe dovesti da se drutvene znanosti, zbog neprimjenjivosti svojih dostignua na tritu, transformiraju ili ak nestanu.

4 Meunarodni pakt o o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima iz 966., NN Meunarodni ugovori, br. 2/93, l. 3. st. 2 t. c.

5 Odrano u Berlinu 9. rujna 2003.


Glavni unutarsveuilini praktini problem je politiki pritisak na reformu sveuilita. Brzo irenje sustava visokog obrazovanja nosi sa sobom neke implikacije koje se veim dijelom ne uzimaju u obzir. Budui da pritisak za reformu sveuilita dolazi i od vanjskih i od unutarnjih imbenika, koji nerijetko imaju suprotstavljena miljenja u svezi s nainima i zadaama koje se moraju ostvariti reformom, proces njene implementacije predstavlja nemali problem. Akademska zajednica trai promjene, ali samo u okviru parametara tradicionalne uloge sveuilita, dok javna vlast nastoji to bre rijeiti socijalne i tehnoloke probleme u drutvu, pri tom se ne obazirui na iru funkciju i tradiciju sveuilita. Drugim rijeima, institucije visokog obrazovanja proete su, sebi svojstvenim, tenzijama izmeu irokog kruga pojedinaca koji tee postizanju intelektualne izvrsnosti i razliitih zahtjeva koje navedenim institucijama namee drutvo, koje ih, u krajnjem sluaju, financira. Pri tom, bitno je istaknuti injenicu da su sveuilita, u nekim pogledima, priliito anarhistiki entiteti, u kojima se, nerijetko, teko postie konsenzus o odreenom pitanju, odnosno djelovanju. Ukoliko se i postigne, rezultat je kompromisa to u konanici u velikoj mjeri utjee na implementaciju reforme, u veini sluajeva, u modificiranom obliku. Upravo nedostatak unutarnjeg konsenzusa reforme ini sveuilita ranjiva na vanjske sile, kao to su vlada, poslovna zajednica, politike stranke, javno mnijenje i sl. Valja istaknuti da reforma sveuilita ne ovisi samo o nacionalnim imbenicima, ve i o meunarodnoj perspektivi, budui da je znanje globalna dimenzija u ijem prenoenju i unaprjeivanju najznaajniju ulogu imaju sveuilita.

Pod utjecajem navedenih izvanpravnih problema, dovedena je u pitanje temeljna vrijednost, tj. socijalna demokracija koja, s jedne strane podrazumijeva slobodu izraavanja, a time i negativna akademska prava, slobodu znanstvenog i umjetnikog stvaralatva, unutar kojeg jedinstvo pouavanja i istraivanja te s druge, pozitivna akademska prava, izmeu ostalih, pravo izbora u znanstvena, suradnika i nastavna zvanja te na radna mjesta u okviru ega, izmeu ostalog, pravo zapoljavanja akademskog osoblja temeljem atipinih ugovora, koja se mogu supsumirati pod temeljnu vrijednost zajamenu ustavom modernih graanskih drutava pravo na rad i slobodu rada.

Tradicionalno autonomija sveuilita podrazumijevala je potivanje temeljnih naela unutarnje organizacije sveuilita, kao i njegove interakcije s drutvom, u vidu moralne i intelektualne neovisnosti od strane politikih autoriteta i ekonomske moi, slobodu istraivanja i pouavanja osloboene od svake netolerancije i intelektualnih zabrana te intelektualan integritet koji podrazumijeva jednaku potporu istraivanju i pouavanju.6

6 LAY, S., The Interpretation of the Magna Charta Universitatum and its Principles, Bononia University Press, Bologna, 2004.


3. Institucionalni okvir radnopravnog poloaja sveuilinih nastavnika i suradnika u RH

Na radne odnose u Republici Hrvatskoj primjenjuju se: konvencije Meunarodne organizacije rada7 koje je Republika Hrvatska ratificirala8 i koje su tim inom postale dio unutarnjeg nacionalnog zakonodavstva, Ustav RH9, Zakon o radu0 kao lex generalis, propisi posebnog radnog zakonodavstva, podzakonski tekstovi, odluke, pravilnici2, uredbe i sl. te izvori autonomnog prava, u prvom redu kolektivni i individualni ugovori o radu.

7 O Meunarodnoj organizaciji rada, njenoj organizacijskoj strukturi, ciljevima, zadacima, metodama djelatnosti te njenoj normativnoj, tehnikoj i istraivako-znanstvenoj djelatnosti vidi vie u: BUKLIJA, B., BILI, A., Meunarodno radno pravo, Split, 2006., str. 3-62.

8 Kako bi konvencija koja je usvojena na Opoj skuptini MOR-a postala sastavni dio nacionalnog radnog zakonodavstva drave lanice, mora se ratificirati. Ratifikcija konvencije je formalan in kojim drava lanica preuzima meunarodnu obvezu poduzimanja potrebitih mjera radi primjene njenih odredaba. Drava lanica, koja eli ratificirati odreenu konvenciju, kada za to dobije suglasnost mjerodavne vlasti, izvjeuje generalnog direktora Meunarodne organizacije rada o ratifikaciji konvencije i obvezuje se na poduzimanje mjera za njenu primjenu. Za razliku od ratificiranja klasinih meunarodnih ugovora, kod kojih se zahtijeva prethodni potpis te razmjena ratifikacijskih instrumenata, ratifikacija konvencije je samo formalan in. Vie o ratifikaciji i odjavljivanju konvencija Meunarodne organizacije rada u: BUKLIJA, B., BILI, A., o.c., str. 53.-56.

9 Ustav RH, NN br. 56/90, 35/97, 8/98, 3/00, 24/00, 28/0, 4/0, 55/0.0 Zakon o radu, NN br. 38/95, 54/95, 65/95, 7/0, 82/0, 4/03, 42/03, 30/04, 37/04, 68/05. Zakon o posredovanju pri zapoljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, NN br.

32/02; 4/03; Zakon o strancima, NN br. 09/03, Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, NN br. 33/96, 96/0, 3/02, 36/02, 2/05; Zakon o zatiti na radu, NN br. 59/96, 94/96, 4/03; Zakon o osiguranju potraivanja radnika u sluaju steaja poslodavca, NN br. 4/03; Zakon o nainu odreivanja zastupljenosti udruga sindikata vie razine u tripartitnim tijelima na nacionalnoj razini, NN br. 9/99; Zakon o Dravnom inspektoratu, NN br. 76/99, 96/03, 5/03, 60/04, 74/04, 33/05, 48/05, 29/05; Zakon o parninom postupku, NN br. 53/9, 9/92, 2/99, 88/0, 7/03, 88/05; Ovrni zakon, NN br. 57/96, 29/99, 42/0073/03, 94/03, 5/04, 88/05; Steajni zakon, NN br. 44/96, 6/98, 29/99, 29/00, 23/03; Kazneni zakon, NN br. 0/97, 27/98, 50/00, 29/00, 5/0, /03, 90/03, 05/04 te Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, NN br. 67/03.

2 Pravilnik o sadraju i nainu registracije ugovora o radu pomoraca i ribara, NN br. 8/96, Pravilnik o poslovima na kojima se ne smije zaposliti malodobnik i o poslovima na kojima moe raditi samo nakon prethodnog utvrivanja zdravstvene sposobnosti, NN br. 59/02, Pravilnik o poslovima na kojima radnik moe raditi samo nakon prethodnog utvrivanja zdravstvene sposobnosti, NN br. 59/02, Pravilnik o djelatnostima koje se smatraju industrijom, NN br. 8/96, Pravilnik o poslovima na kojima ne smije raditi ena, NN br. 44/96, Pravilnik o uvjetima i postupku za stjecanje prava na dopust trudnice ili ene koja doji dijete, NN br. 03/96, Pravilnik o uvjetima i postupku ostvarivanja prava na stanku za dojenje djeteta, NN br. 03/96, Pravilnik o uvjetima i postupku stjecanja prava na rad u skraenom radnom vremenu radi njege djeteta kojem je potrebna pojaana briga i njega, NN br. 64/98, 44/05, Pravilnik o pravima roditelja djeteta s teim smetnjama u razvoju na dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena radi njege djeteta, NN br. 92/03, Pravilnik o potvrdi o privremenoj nesposobnosti za rad, NN br. /96, Pravilnik o nainu objave pravilnika o radu, NN br. 8/96, Pravilnik o provoenju izbora za radniko vijee, NN br. 2/02, Pravilnik o registraciji udruga, NN br. 4/96, Pravilnik o voenju evidencije i objavi kolektivnih ugovora, NN br. 4/96, 76/0, Pravilnik o radnoj knjiici, NN br. 4/96, Pravilnik o nainu izbora miritelja i provoenju postupka mirenja, NN br. 70/03.


Od institucionalnih subjekata, koji imaju veliku vanost u ureenju akademskih prava sveuilinih nastavnika i suradnika, koja proizlaze iz njihovog radnopravnog statusa, u Republici Hrvatskoj valja istaknuti: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta; Nacionalno vijee za znanost; Nacionalno vijee za visoko obrazovanje; Rektorski zbor; sveuilita; znanstveni instituti; visoke strune kole te Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja.

Radni odnosi sveuilinih nastavnika i suradnika u Republici Hrvatskoj ureeni su Zakonom o znanosti i visokom obrazovanju (lex specialis)3, Kolektivnim ugovorom za znanost i visoko obrazovanje4, statutima sveuilita5 i fakulteta, etikim kodeksima sveuilita, Pravilnikom Nacionalnog vijea za znanost o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja6, Odlukama Rektorskog zbora o nunim uvjetima za ocjenu nastavne i strune djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja7 te o obliku i nainu provedbe nastupnog predavanja za izbor u znanstveno-nastavna zvanja, umjetniko-nastavna zvanja i nastavna zvanja8.

4. Znanstveni rad - jedinstvo pouavanja i istraivanja

Postavlja se pitanje je li u vrijeme dananje globalizacije i utjecaja neoliberalne ekonomije, od ijeg utjecaja nije poteen ni sustav visokog obrazovanja, sauvan intelektualni integritet akademskih nastavnika i suradnika s obzirom na poveanje studentske populacije uz istovremenu stagnaciju izvora financiranja sustava visokog obrazovanja? Drugim rijeima, mogu li sveuilita i dalje, pod utjecajem ekonomskog imperativa, biti zagovornici Humboldtovog modela visokog obrazovanja, koji podrazumijeva jedinstvo istraivanja i pouavanja? Na koji nain drutveno-ekonomske promjene utjeu na temeljnu vrijednost u akademskom svijetu, akademsku slobodu i jedan od njenih vidova realizacije slobodu istraivanja? Ovo su pitanja na koja bi valjalo iznai odgovore, a za to je potrebno dugotrajno, mukotrpno, komparativno, multidisciplinarno i ino istraivanje, koje, autorica se usuuje rei, moda i ne uspije pronai zadovoljavajue odgovore. Zato e se u ovom radu ograniiti na praktine i pravne probleme vezane uz naelo jedinstva pouavanja

3 Zakon o znanosti i visokom obrazovanju, NN br. 23/03, 05/04, 74704, 46/07.4 Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje, NN br. 0/02, Aneks NN br.203/03

i Dodatak III. NN br.28/06.5 Primjerice, Statut Sveuilita u Zagrebu, Statut Sveuilita u Splitu, Statut Sveuilita u

Rijeci, Statut Sveuilita u Osijeku i sl.6 Pravilnik Nacionalnog vijea za znanost o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, NN br.

84/05.7 Odluka Rektorskog zbora o nunim uvjetima za ocjenu nastavne i strune djelatnosti u

postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja, NN br.06/06.8 Odluka Rektorskog zbora o obliku i nainu provedbe nastupnog predavanja za izbor u

znanstveno-nastavna zvanja, umjetniko-nastavna zvanja i nastavna zvanja NN br. 29/05.


i istraivanja9. Razvoj poduzetnike kulture utjee na provoenje primjenjenog istraivanja, kao

i koritenja rezultata istog za znanstveno-tehnoloki razvoj tvrtki, koja ta istraivanja financiraju, budui da javna potpora za znanstveno istraivanja, ili nije dostatna, ili nije dostupna te mora biti zamijenjena drugim izvorima.20 Stoga do izraaja dolazi natjecateljski duh istraivaa, ne samo to kvalitetnijim rezultatima istraivanja, to je povijesno gledano bilo uobiajeno, ve i u ishoenju materijalne potpore nune za provoenje istraivanja. Istraivai se ne natjeu samo u rezultatima istraivanja, ve i u idejama, hipotezama i prijedlozima istraivanja, koji se evaluiraju, temeljem ne toliko strogih kriterija, ve vie temeljem slobodne subjektivne prosudbe evaluatora.2

Pravina materijalna potpora utemeljena na kvaliteti akademskih istraivaa i broju studenata, ustupila je mjesto sustavu financiranja istraivakih projekata u kojem su specifina podruja, projekti, odnosno akademski istraivai stavljeni u povoljniji poloaj u odnosu na druge.22 Nije teko zakljuiti da ovakva radikalna transformacija ima znatan utjecaj na odreivanje tema istraivanja, kao i samo provoenje istog.23 Time je naravno, dovedena u pitanje akademska sloboda znanstvenika-istraivaa, budui da ona predmnijeva slobodu u izboru problema istraivanja, metodologiju, publiciranje zakljuaka i rezultata, bez obzira na upute, utjecaje, motive i interese koji

9 HATTIE, J., MARSH, H.W, The Relationship between research and teaching: a meta analysis, Review of Educational Research, 66(4), str. 507-542.; HUGES, C., TIGHT, M., Linking University teaching and research, Higer Education Review, 28(), str. 5-65.; BARNET, R., Linking teaching and research, Journal of Higher Education, 63(6), str. 69-636.

20 CLARK, B., Creating Enterpreneurial Universities: Organisational Pathways of Transformation, Higher Education, Springer, volume 38, no. 3, 999; MARGINSON, S., CONSIDINE, M., The Enterprise University: Power, Governance and Reinvention in Australia, Higher Education, Springer, volume 46, no. 4, 2003.

2 Politika Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta RH tijekom proteklog natjeaja za podupiranje znanstvenih projekata, iz 2006., bila je odobriti potpore za najvie 70-80% prijavljenih projekata, opravdavajui selektivnost kao normalnu metodu podizanja kvalitete istraivanja. Dodue, u nekoliko su navrata (989., 995. i 2007.) dravne uprave znanosti priznavale da je takva selektivnost u najmanju ruku neekonomina, budui su trokovi ocjenjivanja tisua prijava znanstvenih projekata u potpunom nesrazmjeru s ukupnim iznosom potpore koje drava daje za izvedbu odobrenih projekata (5 do 0.000 kn godinje po istraivau). Iz tog priznanja nastala su obeanja da u budunosti svaki istraiva koji je u prethodnom razdoblju objavio minimum znanstvenih radova u iduem razdoblju automatski stjee pravo na minimalnu potporu za znanstveni rad. Na . hrvatsko-njemakom pravnikom simpoziju odranom 25.-26. travnja 2008. g. u Splitu na temu Akademska prava izmeu humboltovskog sveuilita i bolonjskog procesa, prof. dr. sc. Ivan Padjen u svom izlaganju rjeenju ovog problema ponudio je sljedeu alternativu: Svakom sveuilinom nastavaniku i suradniku treba zajamiti javnu potporu za redovita istraivanja u iznosu prosjene mjesene potpore koju danas prima temeljem redovitih znanstveno-istraivakih projekata te osigurati izdanu javnu potporu za 0-30% znanstvenih istraivaa temeljem natjeaja s meunarodnom recenzijom.

22 CLARK, B. op.cit., str. 203.23 MORRIS, H., Changing Communities at Work in Academia, Work, Employment &

Society, vol. 7, no. 3, god. 2003. str. 557.-568.


mogu, eventualno, dolaziti iz razliitih izvanjskih izvora, ili tovie biti optereeni provoenjem istraivanja koja su vezana uz velika materijalna sredstva. Akademska sloboda, tovie, predmnijeva, slobodu, pa ak i obvezu istraivaa napraviti otklon od predloenog smjera, odnosno plana istraivanja ukoliko se tijekom istraivanja ukae za tim potreba. Nadalje, rizici vezani uz izvanjski utjecaj na istraivanje je odreivanje teme istraivanja, iji bi rezultati bili zaista korisni za drutvo u cjelini, ali se radi o pitanjima na koja se ne moe, barem u tom trenutku, doi do odgovora akademskim metodama. Naime, cilj istraivanja nije samo udovoljiti interesima i znatielji znanstvenika, ve i unaprjeenje znanja i drutvenog razvoja uz uvjet potovanja pravila istraivake etike.

Pitanje uspostave ravnotee izmeu interesa samog istraivaa i vanjskih korisnika je na dnevnom redu mnogih rasprava voenih u iroj akademskoj zajednici. Stoga, akademska sloboda je norma, koja istraivau daje odreena prava, ali ujedno namee veliku odgovornost jamstava znanstvenog napretka. Ova norma ujedno institucionalizira okvir za oprena miljenja, ne samo u organizaciji24 u kojoj je zaposlen istraiva, ve i u iroj akademskoj zajednici. Time, priskrbljena akademska sloboda ne obuhvaa samo osobni interes pojedinog istraivaa, ve institucionalizira suprotstavljena miljenja ime se stvaraju najpovoljnije okolnosti za dinamian razvoj znanosti. Ultimativna zadaa istraivanja je pronalaenje novih spoznaja. Pri tom, kao najveu vrijednost istraivai, ali i administratori i politiari, navode originalnost kao sposobnost prevladavanja (krenja) uhodanog naina razmiljanja, to naravno zahtijeva intelektualnu autonomiju i sposobnost izolacije istraivaa od ranijih istraivanja.

Danas, veina istraivaa konzultira fondove, koje nude nacionalna znanstvenoistraivaka vijea, razne fondacije i javne agencije, kao i sredstva koja nudi Europska unija. Kakva se onda slika stjee o vrijednostima, kao to su izvornost i autonomija istraivakog rada? Sustav financiranja istraivanja daje prednost specifinim ciljevima to za posljedicu ima poticanje uniformnosti i konformizma. tovie ne primjeuju se velike razlike ni izmeu znanstvenih disciplina u zahtjevima koji se postavljaju ispred istraivaa. Time se stvaraju grupna stajalita, miljenja, to je posljedica nedostatnih financijskih resursa za istraivanje. Nadalje, istraivaki fondovi potiu istraivae da koriste svoju sposobnost upakiranja rezultata svojih istraivanja ovisno o interesima onoga komu je istraivanje namijenjeno. Na taj nain institucije zahtijevaju razliitu prezentaciju rezultata istraivanja, jednu za vanjsku, a drugu za unutarnju uporabu.

Kao to je ranije spomenuto razlikuje se isto od primjenjenog znanja. isto znanje se stjee znanstvenim istraivanjem, a studenti ga usvajaju na nain na koji ga stjee sam znanstvenik. Na dananjim sveuilitima od oblika nastave koji omoguavaju takvo stjecanje znanja, u prvom redu, valja izdvojiti istraivaki seminar u okviru kojeg se zajednikim sudjelovanjem nastavnika i studenata tumae

24 Karakterizirana je striktnom hijerarhijom i, naalost nerijetko, zaviu odreenog broja kolega koji brane svoja znanstvena podruja, to nerijetko dovodi do reakcionarnog ponaanja unutar institucije.


razni tekstovi, ukljuujui tekstove sudionika seminara. Ovdje posebice valja naglasiti mogunost kritikog osvrta sudionika seminara (studenata) na znanstveno-istraivaki rad nastavnika. Dakle, radi se o obliku nastave u kojem su svi sudionici slobodni dati svoj kritiki osvrt znanstvenog rada, i jednih, i drugih.

U spomenutim uvjetima, koji su primjenjivi i na Republiku Hrvatsku te uz injenicu da prema Kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje sveuilini nastavnik ima pravo, ali i obvezu pedeset posto radnog vremena raditi znanstveno, a faktiki zbog poveanja broja upisanih studenata uz istovremenu, gotovo, stagnaciju akademskog kadra, nedostatnost opreme i prostora te poveanje administrativnih obveza, predvien omjer vremena utroenog na znanstveni rad kudikamo je manji. Poseban problem, prema miljenju autorice, predstavlja aktivno, samostalno voenje seminarske nastave od strane mlaih istraivaa, koji su, osim obveza pohaanje predavanja i polaganja ispita na vlastitim poslijediplomskim studijima te izrade doktorske disertacije, preoptereeni nastavom zbog ega im nedostaje vremena za istraivaki rad. Prema Kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje, puno nastavno optereenje zaposlenika izabranih u znanstveno-nastavno zvanje iznosi 300 norma sati godinje25, zaposlenika izabranih u suradniko zvanje na sveuilitu iznosi 50 norma sati godinje26, a na veleuilitu i visokoj koli iznosi 300 norma sati27. Za izraun norma sati jedan sat predavanja u poslijediplomskoj nastavi vrednuje se kao tri norma sata28, sat predavanja u preddiplomskoj i diplomskoj nastavi kao dva norma sata29, sat seminara, kao jedan i pol norma sat30, dok se sat na vjebama vrednuje kao jedan norma sat3. Budui da, u pravilu, osobe izabrane u nia suradnika zvanja pomau velikim dijelom u provoenju nastavnog procesa i provjeri znanja ne ostaje im dovoljno vremena za znanstveno-istraivaki rad u vidu rada i pripreme rada na projektima, znanstvenog usavravanja i publiciranja radova, a koji je temeljni preduvjet za njihovo znanstveno napredovanje, odnosno uvjet zadravanja vlastitog radnog mjesta.

Kao alternativu postojeem stanju autorica dri da, zbog kompleksnosti seminarske nastave, istu ne bi trebale drati osobe izabrane u suradnika zvanja, jer takav oblik nastave iziskuje vie nastavniko-znanstvene umjenosti. Osim toga, kod izrauna norma sati sat seminarske nastave trebao bi se vrednovati barem kao sat predavanja, ovisno o tomu odrava li se na dodiplomskoj ili poslijediplomskoj nastavi, budui da je za kvalitetnu pripravu, za takav vid kompleksnog i zahtjevnog oblika nastave, kao i provoenje istoga, nastavnik nuno mora uloiti vie truda i umjenosti nego za pripremu predavanja, a posebice vjebi. Takvo normiranje moe posluiti kao modus poticanja sveuilinih nastavnika izabranih u znanstveno-nastavno zvanje na izvoenje tog vida nastave.

25 Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje, l. 26, st. . 26 l. 26., st. 2.27 l. 26., st. 3.28 l. 26., st. , al. .29 l. 26., st. , al. 2.30 l. 26., st. , al. 3.3 l. 26., st. , al. 4.


Poseban problem odrivosti istraivanja i pouavanja predstavlja nedostatna potpora za redovita istraivanja (5 do 0.000 kn po istraivau godinje) preko projekata koje financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta uz napomenu da Ministrastvo nije duno financirati svaki projekt koji mu je prijavljen, bez obzira to udovoljava minimalnim uvjetima, to je ono u razdoblju za akademsku godinu 2006./2007. selektivnost opravdavalo normalnom metodom za podizanje kvalitete istraivanja. Razvidno je da e daljnje odravanje postojeeg stanja dovesti do stagnacije znanstvenog istraivanja u Republici Hrvatskoj, to e posljedino utjecati na kvalitetu znanja koje nastavnici prenose svojim studentima. Jedan od modusa rjeenja ovog problema bio bi poveanje iznosa javne potpore za redovita znanstvena istraivanja temeljem redovnih znanstvenoistraivakih projekata te osigurati odreen postotak posebnih potpora za znanstvene istraivae temeljem natjeaja s meunarodnom recenzijom.

Uzevi u obzir injenicu da bi funkcija sveuilita trebala biti inseminacija znanja, i to ne samo primjenjenog, ve u prvom redu istog znanja te uz spomenuti razvoj situacije znanstvenog istraivanja, nije teko zakljuiti da moe doi do gaenja visokih kola i irenja strunih studija na kojima e se pouavati primjenjeno znanje i to upitne kvalitete, to u konanici moe dovesti do slabije proizvodnosti radnika koji su svoja struna znanja stekli na taj nain. Stoga, nuno bi bilo, da bilo koje demokratsko drutvo, budui da je kritiko miljenje openito, a ne karakteristino za pojedine discipline, cijeni, vrednuje i podrava obrazovni sustav koji omoguava izobrazbu graana na nain koji ih priprema za kritike rasprave o socijalnim i politikim pitanjima, graane koji mogu uspjeno procijenjivati i sudjelovati u upravljanju dravom. Odnosno, stvara onakve graane koji e se uspjeno oduprijeti demagogijama i koji nee slijepo slijediti politike i druge ideologije ija se uenja prikazuju kao jedino znanje.

5. Izbor u zvanja i na nastavnika radna mjesta

Na ovom mjestu bitno je upozoriti da osoba, ukoliko za to ispunjava uvjete, moe biti izabrana u odgovorajue znanstveno zvanje bez zasnivanja radnog odnosa. Drugim rijeima izbor u znanstveno zvanje nije u ovisnosti o postojanju radnog odnosa te osobe sa znanstvenom institucijom na kojoj se bira u odreeno znanstveno zvanje.

5.1. Izbor u znanstvena zvanja

Zakon o znanosti i visokom obrazovanju definira znanstvenike kao osobe koje su izabrane u odgovarajua znanstvena zvanja i upisana u Upisnik znanstvenika.32 Zakon navodi sljedea znanstvena zvanja: znanstveni suradnik, vii znanstveni

32 Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, l. 3.


suradnik i znanstveni savjetnik te propisuje postupak33 i rokove34 za stjecanje zvanja.35 Nuni uvjeti za izbor u znanstvena zvanja su doktorat znanosti i znanstveni radovi, dok je nadlenost donoenja pravilnika,36 u kojem su propisani dodatni uvjeti za izbor u znanstvena zvanja, dana Nacionalnom vijeu za znanost.37 Dodatni uvjeti odnose se na vrstu, broj i vrednovanje znanstvenih radova, na broj autora znanstvenog rada, na eventualno preklapanje sadraja znanstvenih radova i sl. Na temelju (tih) propisanih uvjeta matini odbori i povjerenstva za ocjenu rada znanstvenika ocjenjuju sveukupnu znanstvenu djelatnost pristupnika te izdaju odluku temeljem koje se pristupnik bira u vie zvanje ili ostaje u istom zvanju.38 U sluaju da ni jedna znanstvena organizacija nije ovlatena za provoenje dijela postupka izbora, a odgovarajui matini odbor nije imenovan, postupak izbora provodi odgovarajue podruno znanstveno ili umjetniko vijee. Ako ni ono nije ovlateno za provoenje postupka, postupak izbora provodi Nacionalno vijee za znanost.39 Znanstveno zvanje stjee se na temelju postupka koji zahtjevom za izbor pokree osoba koja smatra da udovoljava uvjetima za izbor u odreeno znanstveno zvanje. Postupak moe pokrenuti i znanstvena organizacija u kojoj je pristupnik zaposlen temeljem ugovora o radu.40 Dakle, postupak se ne pokree i ne provodi temeljem javnog natjeaja, budui da stjecanje zvanja ne ovisi o radnom mjestu, iz ega prizlazi da u znanstveno zvanje moe biti izabrana i nezaposlena osoba.

Protiv odluke o zahtjevu za izbor u znanstveno zvanje pristupnik nema pravo albe, ali moe pokrenuti upravni spor. U upravnom sporu ne moe se donijeti odluka o izboru pristupnika u znanstveno zvanje, ve samo ukinuti nezakonita odluka i odrediti ponovno provoenje postupka. Stoga je izbor pristupnika diskrecijsko pravo i sud u povodu upravnog spora ispituje je li odluku donijelo ovlateno tijelo, je li se kretalo u granicama dane ovlasti i je li ostvarena svrha radi koje je dana ovlast.

Znanstveno zvanje smatra se trajnim, a prestaje prelaskom u vie zvanje ili njegovim oduzimanjem (ako se pojave injenice i dokazi iz kojih proizlazi da u trenutku izbora u znanstveno zvanje pristupnik nije ispunjavao propisane uvjete za izbor; ako se utvrdi da znanstveni radovi na temelju kojih je znanstvenik izabran u

33 l. 33.; 34. i 35.34 l. 36.35 l. 32.36 Pravilnik se objavljuje u Narodnim novinama.37 Zakon o znanosti i visokom obrazovanju, l. 32 st. 5.38 l. 35. 39 l. 33. st. 4. 40 l. 33 st.2


znanstveno zvanje predstavljaju plagijat4 ili da su istraivanja na kojima se temelje krivotvorena te u sluajevima tekih povreda etikog kodeksa).42

5.2. Nastavnika radna mjesta

U ovom dijelu rada ukazat e se na vrijednosti koje sa sobom nosi otvaranje nastvanikog radnog mjesta te problemi koji se pri tom susreu.

5.2.1. Vrijednosti osnivanja nastavnikih radnih mjesta

Osnivanje nastavnikih radnih mjesta sadri u sebi odreene vrijednosti, izmeu ostalih, sveuiline, nastavne, znanstvene, financijske i druge. Otvaranje novog nastavnikog mjesta na sveuilitu, osobito ukoliko to istovremeno znai osnivanje novog odjela, daje dodatnu kvalitetu nekog sveuilita te omoguuje ravnomjerniji razvoj svih znanstvenih i nastavnih djelatnosti na sveuilitu i time veu konkurentnost te znanstvene institucije naspram drugih. Zbog postojeeg trenda poveanja broja upisanih studenata, sadanji sustav visokog obrazovanja kakav je prisutan na sveuilitima, odnosno njihovim sastavnicama pokazuje nekakve nedostatke. U prvom redu, valja istaknuti nedostatnu brojnost nastavnog kadra. Stoga je teko oekivati ostvarivanje zasada Bolonjske deklaracije glede poveanja kvalitete studija, tj. nastave, jer je onemoguen rad nastavnika s malim grupama studenata u kojima se moe postii kvaliteta studiranja. Nije nebitno istaknuti da poveanju ovog problema doprinositi i prostorni problem s kojima je u suoena velika veina fakulteta.

Otvaranje novog nastavnikog radnog mjesta ima i financijsku vrijednost u smislu da novo nastavniko radno mjesto, izmeu ostalih modusa, moe biti financirano od strane sponzora, odnosno odreenih gospodarskih aktera koji imaju interesa da je odreeni znanstvenik-nastavnik zaposlen u odreenoj znanstvenoj instituciji na kojoj

4 U predmetu Us-7584/200 Upravni sud je tubu uvaio i ponitio rjeenje Sveuilita u R., kojim je B. M. iz R. oduzet doktorat znanosti jer je u provedenom postupku utvreno da doktorska disertacija nije izvorni znanstveni rad jer je prijepis preslika tuiteljeva magistarskog rada. Sud se nije upustio u ocjenu tuiteljevog doktorskog rada, ve je utvrdio da je dolo do povrede pravila postupka jer tuitelju nije omogueno sudjelovanje u postupku. U predmetu Us-294/2000 Upravni sud je tubu odbio. Upravni spor pokrenuo je A. . iz Z. protiv odluke Fakultetskog vijea Pravnog fakulteta u S. o oduzimanju magisterija, jer je u provedenom postupku utvreno da je u pitanju krivotvorina budui da je glavnina rada prepisana iz mentorove, ve objavljene, knjige. Navedeni primjeri sudske prakse Upravnog suda su iz izlaganja mr. sc. KRILETI MARIJE, sutkinje Upravnog suda, na temu Sudska nadlenost za akademska prava u Hrvatskoj koje je odrano u okviru 2. hrvatsko-njemakog pravnikog simpozija Akademska prava izmeu humboltovskog sveuilita i bolonjskog procesa u Splitu, 25.-26. travnja 2008. (rad je objavi u Zborniku radova sa simpozija).

42 Zakon o znanosti i visokom obrazovanju, l. 37.


e provoditi istraivanje nuno za unaprjeenje gospodarske aktivnosti sponzora. Istovremeno sama injenica, da su odreene znanstvene spoznaje, tj. rezultati istraivanja nastali u okviru znanstvene institucije daje im posebnu teinu. Takoer, tako sponzorirani nastavnici-znanstvenici mogu uvijek, preko svojih seminara, radionica i sl. biti aktivni u unapreenju i usavravanju radnog kadra zaposlenog kod spomenutog sponzora.

5.2.2. Problemi osnivanja nastavnikih radnih mjesta

Kada se govori o znanstvenim problemima osnivanja nastavnikih radnih mjesta, najprije valja istaknuti kako su takvi problemi viestruko kompleksne prirode. Nerijetko su vodea nastavna mjesta zaposjednuta od nastavnika, ija je znanstvena aktivnost, ve odreeno vrijeme u silaznoj putanji iz raznoraznih razloga u koje se nee ulaziti na ovom mjestu. Posljedino, takvi nastavnici nisu upoznati s najnovijim dostignuima u podruju svoje znanstvene djelatnosti, to ih, razumljivo, sprjeava da te spoznaje prenesu svojim suradnicima i studentima. Time je kvaliteta doprinosa znanstvenom radu, ali i nastavnog procesa bitno umanjena.

Drugi problem, pravne naravi, jest nepostojanje nastavnih radnih mjesta za vrhunske znanstvenike, osobito one zaposlene na vodeim svjetskim sveuilitima. Radi unaprjeenja nastavnog, znanstvenog i umjetnikog rada, istaknuti inozemni nastavnici, znanstvenici, umjetnici i strunjaci mogu sudjelovati u nastavi te znanstvenim i umjetnikim projektima. Valja ukazati na ogranienost ove mogunosti zbog ograda koje su postavljene u zakonima i statutima sveuilita. Naime, prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, uglednom inozemnom profesoru, istaknutom strunjaku ili umjetniku, koji nije stekao znanstveno-nastavno zvanje po hrvatskim propisima, moe se samo pod uvjetima predvienim statutom sveuilita i uz suglasnost senata, povjeriti izvoenje nastave iz odreenog predmeta. Prema Statutu Sveuilita u Zagrebu spomenute osobe mogu biti pozvane i imenovane kao gost nastavnik, znanstvenik ili strunjak te sudjelovati u nastavi te znanstvenim i umjetnikim projektima bez izbora u znanstveno-nastavno, odnosno umjetniko-nastavno zvanje najdulje za dvije akademske godine.43

Problem nepravne prirode jest i nepostojanje materijalne osnove na hrvatskim sveuilitima koja bi vrhunskim znanstvenicima omoguilo uvjete rada koji su nuni za postizanje vrhunskih znanstvenih rezultata. Kao rezultat takve situacije pojavio se sindrom odlijeva mozgova, ne samo u inozemne znanstvene institucije, ve i u druge drutvene djelatnosti, zbog neatraktivnosti zanimanja znanstvenika-nastavnika.

5.3. Pravna osnova i radnopravni poloaj nastavnikog osoblja

Pravna osnova za otvaranje novog nastavnikog mjesta na nekoj od sastavnica sveuilita je Pravilnik o ustroju radnih mjesta te sastavnice. Navedenim pravilnikom utvrena su radna mjesta nastavnog, administrativnog, knjininog, tehnikog i

43 Statut Sveuilita u Zagrebu, l. 80. st. . i 2.


pomonog osoblja, kao i poslovi obuhvaeni radnim mjestima te uvjeti koje moraju ispunjavati kandidati za obavljanje poslova odreenog radnog mjesta. Za nastavno osoblje utvren je broj radnih mjesta u znanstveno-nastavnom, suradnikom i nastavnom zvanju za pojedini modul.

Radnopravni poloaj nastavnog osoblja u pravilu je odreen temeljem ugovora o radu na neodreeno vrijeme s punim radnim vremenom. Meutim, postoje iznimke, kao to je ugovor o radu na neodreeno vrijeme, ali s nepunim radnim vremenom, ukoliko to doputa obim poslova odreenog nastavnikog mjesta i ukoliko takvo radno vrijeme odgovora zaposleniku kako bi uskladio svoje poslovne i obiteljske obveze ili ukoliko je angairan na nekim drugim projektima. Ugovor o radu na odreeno vrijeme za sada je pravilo u zasnivanju radnog odnosa suradnika, odnosno osoba moe biti zaposlena temeljem spomenutog ugovora do stjecanja prvog znanstveno-nastavnog zvanja, tj. statusa docenta.

Ukoliko je osoba izabrana u znanstveno, znanstveno-nastavno, umjetniko-nastavno i suradniko zvanje te ukoliko sudjeluje u izvoenju dijela ili cijele nastave, a s njom sastavnica sveuilita nema sklopljen ugovor o radu, ta osoba e te poslove obavljati naslovnog zvanja. Poslove koji spadaju u domenu sveuiline djelatnosti mogu obavljati i professori emeritusi44, umirovljeni, redoviti profesori u trajnom zvanju kojima je to poasno zvanje dodijeljeno zbog posebnih zasluga za razvitak i napredak sveuilita te zbog priznatog meunarodnog i domaeg znanstvenog, umjetnikog, strunog i pedagokog doprinosa. Navedene osobe, kao i nastavnici koji su navrenjem 65 godina ivota ispunili uvjete za starosnu mirovinu, a nisu izabrani u redovitog profesora u trajnom zvanju, ukoliko to opravdava narav posla, a postoji deficit nastavnika na tom predmetu ili nije u pitanju deficit, ali se radi o osobama koje nisu izabrane u odgovarajue znanstveno-nastavno zvanje, a to se smatra nunim uvjetom da bi odnosni predmet mogla voditi samostalno, umjesto ugovora o radu moe se zakljuiti ugovor o djelu.

5.4. Klasifikacija i izbor u nastavnika radna mjesta

Prema naelu lex specialis derogat legi generali Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju derogira odredbe Zakona o radu ukoliko su u pitanju radni odnosi sveuilinih nastavnika i suradnika. U okviru znanstvene organizacije formirana su znanstvena, suradnika (asistent i vii asistent) i struna (struni suradnik, vii struni suradnik i struni savjetnik) radna mjesta ije se popunjavanje utvruje statutom znanstvene organizacije, a na temelju raspisanog javnog natjeaja koji se objavljuje

44 Prema l. 89. st. 4. Statuta Sveuilita u Zagrebu professor emeritus moe sudjelovati u znanstveno-istraivakom ili umjetnikom radu, izvoenju dijela nastave na sveuilinim poslijediplomskim studijima, biti lan povjerenstva u postupcima izbora u znanstveno-nastavna i umjetniko-nastavna zvanja te u postupcima za stjecanje doktorata znanosti, a iznimno, temeljem posebne odluke vijea sastavnice ili vijea podruja, moe biti mentorom doktorskog rada ili zavrnog rada na poslijediplomskom specijalistikom studiju.


u Narodnim novinama, dnevnom tisku te mrenoj stranici znanstvene organizacije.45 Ukoliko ni jedan od pristupnika za znanstveno radno mjesto nema obavljen izbor u znanstveno zvanje provodi se postupak izbora u znanstveno zvanje svih pristupnika koji nemaju taj izbor. Nakon provedenog postupka izbora u znanstveno zvanje, znanstvena organizacija mora u roku od 60 dana na radno mjesto izabrati pristupnika koji najbolje udovoljava uvjetima iz natjeaja.46 O provedenom izboru, znanstvena organizacija duna je izvijestiti pristupnike u roku od 5 dana od dana donoenja odluke o izboru.

U znanstvenim organizacijama znanstvenici se, ukoliko su ispunili opi uvjet47 - upis u Upisnik znanstvenika u istom ili viem zvanju te posebne uvjete koje moe propisati znanstvena organizacija svojim statutom, biraju na razdoblje od 5 godina.48 Natjeaj za izbor u isto ili vie zvanje moe se raspisati najranije tri godine od prvog izbora kandidata na radno mjesto s tim zvanjem, a najkasnije 3 mjeseca prije isteka roka.49 Ukoliko je u natjeajnom postupku izabran drugi kandidat50, zaposleniku koji je do tada radio u toj znanstvenoj organizaciji ponudit e se drugo odgovarajue mjesto, a u nedostatku istog, pokrenut e se postupak osobno uvjetovanog redovitog otkaza.5 Meutim, ukoliko zaposlenik u znanstveno-nastavnom, znanstvenom, nastavnom i suradnikom zvanju dobije otkaz iz razloga koji nije njegova krivnja (ako ispunjava uvjete iz natjeajnog postupka, a ipak se izabere druga osoba), prema Kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje, pripada mu dvostruki iznos otpremnine i dvostruki otkazni rok u odnosu na odredbe Zakona o radu prema naelu in favorem laboratoris.52 Zaposlenicima u znanstvenom zvanju kojima nije prihvaen znanstveni program, tema, odnosno projekt, te zaposlenicima koji nisu obuhvaeni znanstvenim programom, temom odnosno projektom, ne smije se iz tog razloga otkazati ugovor o radu prije isteka roka od godine dana.53

45 Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, l. 40.46 l. 40. st. 3.47 l. 3. st. 2.48 l. 4. st. .49 l. 4. st. 3.50 U predmetu br. Zpa-48/2003 dr. sc. N. S. iz Z. podnijela je zahtjev protiv odluke

Prirodoslovno-matematikog fakulteta Sveuilita u Z. kojom je dr. sc. V. T. izabran u nastavno-znanstveno zvanje docenta budui da navedeni pristupnik nije ispunjavao uvjet odranog nastupnog predavanja, nuan za izbor u spomenuto zvanje. Osim toga tom su osporenom odlukom povrijeena njezina ustavna prava zajamena l. 44. i 54. st. 2. Ustava i odredbe l. 6 II f) Meunarodnog pakta o graanskim, socijalnim i kulturnim pravima iz 966. te je osporena odluka u protivnosti s odredbama l. 74. st. . Zakona o visokim uilitima. Sud je tubu odbio jer nije naiao na navedne povrede. Vidi: KRILETI, M., Sudska nadlenost za akademska prava u Hrvatskoj, o.c.

5 Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, l. 4 st. 4.52 Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje, l. 35. st. .53 l. 35. st. 2.


5.4.1. Znanstvena radna mjesta

Valja istaknuti da se s osobama izabranim na znanstvena radna mjesta zakljuuje ugovor o radu54 na neodreeno vrijeme s obvezom provoenja postupka reizbora ili unaprjeenja svakih pet godina55, osim kada zaposlenik bude izabran na znanstveno radno mjesto znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju56 (drugi put izabran57). Ukoliko zaposlenik prilikom drugog izbora ne bude izabran zbog neispunjavanja uvjeta, pokree se postupak redovitog, osobno uvjetovanog otkaza.58 Natjeaj koji se raspisuje za izbor u isto ili vie znanstveno-nastavno zvanje i radno mjesto zbog isteka roka na koji je zaposlenik izabran u prethodnom natjeaju, raspisuje se najkasnije tri mjeseca prije isteka roka. Posebnom odlukom vijea visokog uilita, i uz suglasnost zaposlenika, natjeaj moe biti raspisan i ranije od godine dana prije isteka roka na koji je zaposlenik izabran, ali ne prije nego to istekne tri godine od prethodnog izbora.59

54 Pitanja zasnivanja radnog odnosa lanova akademske zajednice, sporovi o pravima i obvezama koja iz toga proizlaze su u nadlenosti opinskih sudova.

55 Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, l. 42. st. .56 l.42. st. 3.57 Na radno mjesto znanstvenog suradnika ili vieg znanstvenog suradnika, zaposlenik

se moe birati najvie dva puta. Ogranienje u broju izbora valja raunati od stupanja na snagu ZZDVO-a, a s obzirom na to da se radi o ogranienju izbora na radno mjesto nema zapreke da zaposlenik, koji je dva puta bio izabran na radno mjesto u jednoj znanstvenoj organizaciji nakon toga sklopi ugovor o radu, jasno, ako bude izabran, na istom radnom mjestu s drugom znanstvenom organizacijom. Stavkom 5. spomenutog Zakona, daje se mogunost i da zaposlenik, koji nakon drugog izbora nije izabran na vie znanstveno radno mjesto ipak sklopi ugovor o radu s dosadanjom znanstvenom organizacijom, ali na odreeno vrijeme za rok od najdulje pet godina, uz uvjet da znanstveno i upravno vijee odlukom utvrdi potrebu za zaposlenikovim daljnjim radom.

58 Iznimno, ako zaposlenik nakon drugog izbora ne bude izabran u vie zvanje i na odgovarajue radno mjesto, a odlukom znanstvenog i upravnog vijea se utvrdi potreba za njegovim daljnjim radom, znanstvena organizacija moe s njim zakljuiti ugovor o radu na odreeno vrijeme u najduljem trajanju od 5 godina (l. 42. st. 5.).

Prema odluci Upravnog suda Republike Hrvatske, Us-67/2002 od 29. svibnja 2003. dopis Ministarstva znanosti i tehnologije od 27. lipnja 2002. godine, kojim to Ministarstvo izvjeuje dekana Pravnog fakulteta u Zagrebu da od . srpnja 2002. godine nee isplaivati plae za zaposlene u nastavi koji nisu ispunili zakonom propisane uvjete za izbor u vie ili isto zvanje i kojima sukladno l. 03. Zakona o visokim uilitima (spomenuti zakon bio je na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, ali je i u potonjem Zakonu zadrana istovjetna odredba iz l. 03. Zakona o visokim uilitima), treba prestati ugovor o radu, ne predstavlja upravni akt, ve akt poslovanja tuenog Ministarstva. Slijedom toga protiv navedenog Ministarstva u toj se stvari ne moe pokrenuti upravni spor. Vidi: KRILETI, M., Sudska nadlenost za akademska prava u Hrvatskoj, o.c.

59 Isitavanjem odredbe l. 95. st. 2. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju da se zakljuiti da osoba koja je u sustavu visokog obrazovanja moe od zvanja docenta napredovati u zvanje redovitog profesora za najmanje est godina. Valja ukazati na neprimjerenost vremenskog ogranienja napredovanja osoba, koje su u sustavu visokog obrazovanja, u odnosu na osobe koje su izvan tog sustava, u prvom redu zbog krenja ustavnih odredbi o zabrani diskriminacije, a i zbog injenice, to osobama koje su izvan sustava visokog obrazovanja nedostaje radno iskustvo u nastavi u znanstvenim institucijama, a koje je nuno za stjecanje znanstveno-nastavne kompetencije.


Rokovi za izbor ili reizbor u znanstveno zvanje i na radno mjesto miruju i ne uraunavaju se u rok za izbor u vrijeme rodiljnog dopusta, bolovanja duih od tri mjeseca, sluenja vojne obveze, obavljanja javne dunosti te u drugim osobito vanim sluajevima predvienim zakonom, kolektivnim ugovorom ili opim aktom znanstvene organizacije, osim ukoliko zaposlenik izriito trai da mu u vrijeme navedenih razdoblja rokovi teku.60 Znanstvenici odlaze u mirovinu istekom kalendarske godine u kojoj navravaju 65 godina ivota.6

5.4.2. Suradnika radna mjesta

S osobama izabranim na suradniko radno mjesto zakljuuje se ugovor o radu na odreeno vrijeme62 za rad na projektu ogranienog trajanja, dok projekt traje ili njegova dionica na kojoj je ta osoba angairana.63 Izbor na suradnika radna mjesta asistenta64 i vieg asistenta provodi se temeljem javnog natjeaja.65 U znanstvenoj organizaciji u zvanje asistenta moe biti izabrana osoba koja je zavrila sveuilini diplomski studij66 te se s njom moe sklopiti ugovor na odreeno vrijeme za razdoblje ne due od est godina u kojem je duan upisati poslijediplomski studij i doktorirati.67 Plaa i/ili trokovi poslijediplomskog studija asistenata i viih asistenata mogu se

60 l. 45.6 Prema l. 42. st. 6. iznimno znanstveni savjetnici, koji su izabrani drugi put, mogu produiti

ugovor o radu do isteka 70 godine ivota, uz uvjet da postoji potreba za nastavkom njihovog rada. Opim aktom znanstvene organizacije mogu se ograniiti poslovi koje moe obavljati znanstveni savjetnik nakon navrene 65 godine ivota. Navedeno predstavlja odredbu lex specialisa u odnosu na odredbu Zakona o radu (l. 0. st. to. 3.), kao lex generalis, prema kojoj ugovor o radu prestaje kad zaposlenik navri 65 godina ivota i 20 godina staa osiguranja, osim ako se sa svojim poslodavcem ne dogovori drugaije.

62 Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju nije izrijekom propisao mogunost da se i sa zaposlenicima na suradnikim radnim mjestima sklopi ugovor o radu na odreeno vrijeme, ali bi se navedena norma mogla i na njih primjenjivati.

63 l. 42. st. 2.64 U predmetu Zpa-7/2006 raspravljeno je pitanje predstavlja li rad u svojstvu i na

suradnikom radnom mjestu asistenta na Pravnom fakultetu nastavnikim radom u smislu uvjeta za imenovanje suca. Odlukom Dravnog sudbenog vijea RH LJ.K. imenovana je sutkinjom Opinskog suda u V. S.M. je podnijela zahtjev za zatitu tvrdei da joj je povrijeeno, u l. 44. Ustava, zajameno pravo, budui da joj je onemogueno sudjelovanje u postupku pod jednakim uvjetima. Presudom Upravnog suda uvaen je zahtjev S. M. i ponitena odluka Dravnog sudbenog vijea budui da LJ. K. kao asistentica nije bila u znanstveno-nastavnom zvanju u smislu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te stoga nema ispunjen uvjet potrebnog radnog staa. No, u povodu ustavne tube, Ustavni sud je utvrdio da je osporenom presudom, budui da je utemeljena na neprihvatljivim pravnim shvaanjima, dolo do povrede ustavnog prava zajamenog l. 9. st. 2. Ustava te je ukinuo presudu i predmet vratio u ponovni postupak. Vidi: KRILETI, M., Sudska nadlenost za akademska prava u Hrvatskoj, o.c.

65 Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, l. 43. st. .66 Ne bi trebalo biti zapreke da se u zvanje vieg asistenta izabere i osoba koja ima doktorat

znanosti, pod uvjetom da prije toga nije imala ugovor o radu na radno mjesto asistenta. U tom sluaju s takvom osobom moe se sklopiti ugovor o radu za razdoblje ne due od etiri godine.

67 Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, l. 43. st. 2.


osigurati, ne samo iz sredstava dravnog prorauna, ve i iz vlastitih sredstava javnih znanstvenih instituta.68 Statutom znanstvene organizacije mogu se propisati dodatni uvjeti koji trebaju biti zadovoljeni pri izboru suradnika.

Suglasnost za zakljuenje ugovora daje ministar ukoliko se radi o radnom mjestu kojeg financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta.69 S obzirom na to da je prema odluci Ustavnog suda i prema Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (l. 4. st. 4.) izbor nastavnika, koji se najveim dijelom novae iz redova suradnika, u nadlenosti sveuilita, izbor suradnika se mora prepustiti sveuilitima, tako da drava u potpore sveuilitima za redovitu znanstveno-nastavnu djelatnost i u potpore za znanstvenoistraivake projekte ukljui iznos za zapoljavanje suradnika (asistenata). U protivnom, radilo bi se o protuustavnom postupanju zbog krenja odredbe l. 67. Ustava o autonomiji sveuilita.

S osobom, koja je u roku od est godina i krae doktorirala, znanstvena organizacija moe zakljuiti novi ugovor na odreeno vrijeme, ali najvie do isteka razdoblja od ukupno deset godina od sklapanja inicijalnog ugovora.70 Rad asistenta prati se i ocjenjuje na temelju pisanog izvjea mentora kojeg mu imenuje institut, a kojim se vrednuje kandidatova uspjenost u znanstvenom, umjetnikom ili nastavnom radu, kao i uspjenost na poslijediplomskom studiju.7 Ukoliko je spomenuta ocjena negativna, pokree se postupak redovitog otkaza ugovora o radu.72

5.4.3. Struna radna mjesta

Osobe u strunim zvanjima (struni suradnik, vii struni suradnik i struni savjetnik73) rade na odgovarajuim radnim mjestima strune poslove vezane uz znanstvena istraivanja74. Uvjete za njihov izbor i postupak izbora propisuje

68 l. 43. st. 3., 7.69 l. 43. st. 3. 70 l.43. st. 6.7 Na ovaj nain se poslodavac omoguava da preteno koristi asistenta za svoje projekte

i/ili nastavu te iz tog razloga smanjuje, kako mogunosti, tako i obveze asistenta na usavravanje, posebice uredno zavravanje poslijediplomskog studija. Stoga, Zakonom treba regulirati status asistenta na nain, koji e mu omoguiti da u prve dvije godine zaposlenja (u vrijeme pohaanja poslijediplomske nastave), dovri svoje obveze s poslijediplomskog studija. Ukoliko u predvienom roku spomenute obveze ne izvri prestaje mu status asistenta.

72 Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, l. 43. st. 5. U Kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje u l. 39. obvezuje se voditelj projekta ili teme jednom godinje podnijeti strunom vijeu ustanove i Ministarstvu znanosti i tehnologije izvjee o radu znanstvenog novaka koje mora sadravati sve elemente za ocjenu s obrazloenjem. Temeljem negativne ocjene rada znanstvenog novaka ne smije doi do automatskog prestanka financiranja znanstvenog novaka, ali negativna ocjena moe biti razlog za pokretanje postupaka redovitog otkaza ugovora o radu (osobno uvjetovan otkaz ili otkaz uvjetovan skrivljenim ponaanjem zaposlenika). Napomena: Znanstveni novaci se biraju u suradniko zvanje asistenta na odreeno vrijeme od est godina u kojem roku je duan doktorirati. Nakon stjecanja doktorata znanosti sa znanstvenim novakom se zakljuuje ugovor o radu na odreeno vrijeme na suradnikom radnom mjestu vieg asistenta. Trajanje tog ugovora moe biti najvie do isteka razdoblja od ukupno deset godina od zakljuenja inicijalnog ugovora (l. 37.).

73 Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, l. 44. st. .74 l. 44. st. 2.


znanstvena organizacija, u kojoj suradnik radi, statutom.75 Budui da se jo od Humboldtova sveuilita predmnijeva neodvojivost istraivanja i pouavanja, to su za rad u visokoobrazovnim institucijama ovim Zakonom propisani uvjeti upisa te osobe u Upisnik znanstvenika, zadovoljenja uvjeta za stjecanje odreenog znanstvenog zvanja te ispunjavanje uvjeta koje propisuje Nacionalno vijee za znanost, Pravilnikom o izboru u zvanja, Rektorskog zbora obrazovnog, nastavnog i strunog rada te potrebne psihofizike osobine i druge uvjete koje propisuje statut sveuilita, odnosno matine znanstvene organizacije u kojoj je kandidat zaposlen. Znanstveno-nastavna zvanja u znanstvenoj komponenti odgovaraju znanstvenim zvanjima: docent = znanstveni suradnik; izvanredni profesor = vii znanstveni savjetnik; redoviti profesor = znanstveni savjetnik.76 Ukoliko je izbor u redovitog profesora izvren u nekoj od sastavnica sveuilita, senat sveuilita, na kojem je pokrenut izbor, potvruje izbor.

5.5. Poslovi znanstveno-nastavnog i suradnikog radnog mjesta i nastavno optereenje

Poslovi zaposlenika u znanstveno-nastavnom i suradnikom zvanju obavljaju se prema Kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje u okviru 40-satnog tjednog radnog vremena.77 Obuhvaaju preddiplomsku, diplomsku i poslijediplomsku nastavu (predavanja, vjebe, seminare, terensku nastavu, konzultacije, mentorstva, korekcije programa, pregled programa, seminarskih radova, mentorstvo diplomskih radova i dnevnika prakse, ispiti, kolokvije, pripreme, usavravanje u nastavnim vjetinama, rad u fakultetskom vijeu, rad u fakultetskim povjerenstvima), znanstvenoistraivaki rad i znanstveno usavravanje (rad na projektima Ministarstva, ukljuujui rad na pripremi projekta, znanstveno usavravanje i publiciranje radova).78

Nastavna zvanja su predava, vii predava, profesor visoke kole, lektor, vii lektor, umjetniki suradnik i vii umjetniki suradnik.79 U nastavno zvanje i na odgovarajue radno mjesto moe biti izabrana osoba ako ispunjava uvjete sukladno zakonu, ako fakultet izvodi struni studij i ukoliko se radi o predmetu koji ne zahtijeva znanstveni pristup.80 Poslovi zaposlenika u nastavnom zvanju obavljaju se takoer u okviru 40-satnog tjednog radnog vremena, a obuhvaaju preddiplomsku i diplomsku nastavu8 te struno usavravanje i publiciranje radova uz nastavno optereenje od

75 l. 44. st. 3.76 l. 9. st. 2.77 Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje, l. ., st. .78 l. 2. st. .79 Zakon o znanosti i visokom obrazovanju, l. 9. st. 3.80 l. 98. st. 2.8 Prema Kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje, l. 20. st. . al. 2. poslovi

koji se smatraju sastavnim dijelom nastvnog optereenja su: terenska nastava, konzultacije, mentorstva, korekcije programa, pregled programa, seminarskih radova i dnevnika prakse, ispiti, kolokviji, priprema, usavravanje u nastvnim vjetinama, rad u vijeu visokog uilita te rad u povjerenstvima visokog uilita.


450 norma sati godinje82. Nastavnici mogu iznimno izvoditi nastavu i preko punog nastavnog optereenja,

raunato prosjeno na punu akademsku godinu83, s tim da nastavnici u znanstveno-nastavnom zvanju, nastavnom zvanju te vii asistenti nisu obvezni raditi vie od treine iznad punog nastavnog optereenja84. Za rad preko punog nastavnog optereenja isplauje se uveana plaa85 koja se obraunava prema obavljenom radu na kraju akademske godine.86 Asistenti, odnosno znanstveni novaci, u pravilu, ne smiju raditi preko punog nastavnog optereenja, osim kada za to postoje iznimni razlozi o emu odluuje fakultetsko vijee uz prethodno pribavljeno miljenje zaposlenikog vijea ustanove.87 Ratio donoenja ove odredbe Kolektivnog ugovora lei u injenici to su osobe izabrane u suradniko zvanje asistenta i vieg asistenta zaposlene na odreeno vrijeme, a uz to uvjeti za njihov profesionalni napredak nimalo nisu jednostavni. Ukoliko zaposlenik svoje nastavno i znanstveno optereenje ostvaruje u vie visokih uilita, obraun uveanja plae obavlja se kao da zaposlenik svoje optereenje ostvaruje na jednom visokom uilitu88, a isplatu iste vri uilite s kojim zaposlenik ima sklopljen ugovor o radu89.

82 Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje, l. 26. st. 4.83 l. 27. st. .84 l. 27. st. 2.85 Za rad preko punog nastavnog optereenja plaa se moe uveati najvie do 37,5%

osnovne plae, osim zaposlenika izabranih u suradniko zvanje, kojima se za rad preko punog nastavnog optereenja plaa moe uveati najvie do 8,75% osnovne plae (l. 27. st. 3.). Zaposlenici za svoj rad iznad punog nastavnog optereenja imaju pravo na uveanje plae kako slijedi:

- zaposlenici izabrani u znanstveno-nastavna zvanja, suradnika zvanja na sveuilitu te suradnika zvanja na veleuilitu i visokoj koli za norma sat 0,04% ukupne godinje osnovne plae (l. 27. st.4. al. .).

- Zaposlenici izabrani u nastavna zvanja za norma sat 0,069% ukupne godinje osnovne plae (l. 27. st. 4. al. 2.)

- Zaposlenici izabrani u strauna zvanja, laboranata te pomonog nastavnog osoblja za norma sat 0,04% ukupne godinje osnovne plae (l. 27 st. 4. al. 3).

86 l. 27. st. 6. 87 l. 27. st. 8.88 l. 27. st. 0.89 l. 27. st. .


6. Problemi i izgledi vezani uz trajnost zvanja i atipine ugovore o radu sveuilinih nastavnika

Trajno zvanje moe se definirati kao ukazano povjerenje koje nekom od svojih profesora daje institucija visokog obrazovanja i koje e on neprestano obnavljati na svom poloaju sve dok mu se ne dokae krivnja, nesposobnost ili dok mu ugovor o radu ne bude otkazan zbog financijskih potekoa institucije u kojoj je zaposlen. Korist od izbora u akademsko trajno zvanje nema samo pojedinani profesor, koji bude izabran u trajno zvanje, ve i sveuilite, odnosno sastavnica na kojoj je ta osoba zaposlena, budui da je u poziciji braniti akademske slobode ne samo nastavnika u trajnom zvanju, ve i onih koji to nisu, kao i akademsku slobodu znanstvene ustanove u kojoj su zaposleni, ve i drugih znanstvenih institucija i to zajednikim pritiskom.

Profesor izabran u trajno zvanje, posebice u europskim dravama, u kojima se isti tretiraju kao dravni slubenici, imaju najvea jamstva sigurnosti zaposlenja sve do trenutka obvezatnog umirovljenja. Za sveuilite, trajno zvanje omoguava ostvarivanje njegovih temeljnih funkcija te energinu izmjenu ideja u potrazi za istinom. Omoguava profesorima dovoditi ih u pitanje konvencionalna znanja bez straha od represalija. Izbor u trajno zvanje je djelotvorna politika zapoljavanja, koja omoguava angairanje i zadravanje kvalitetnog akademskog osoblja te uklanja obvezu pregovaranja prigodom periodikog sklapanja novog ugovora o radu ime znanstvenici ne troe uzaludno svoje dragocjeno vrijeme, energiju, drugim rijeima ne izlau se stresu. Nadalje trajna zvanja jaaju natjecateljsku poziciju sveuilita na slobodnom tritu. Ukoliko sveuilite ne pridaje dunu pozornost trajnim zvanjima slabi njegova mogunost privlaenja pametnih, inteligentnih pojedinaca s posebnim darom za obavljanje poslova profesorskog radnog mjesta, ime riskiraju odljev takvih pojedinaca u institucije koje posebnu pozornost posveuju trajnim zvanjima. Osim toga trajna zvanja olakavaju administraciji planiranje buduih potreba budeta i osoblja, sprjeava rapidnu fluktuaciju radne snage ime se omoguava stabilnost te kvaliteta i izvrsnost u provedbi obrazovnih programa. Zaposlenici izabrani u trajna zvanja tvore sveuilite, odnosno fakultet karakteriziran lojalnou, visokim moralom i kolegijalnom atmosferom pogodnom za pouavanje i uenje, posebice mlaeg akademskog osoblja.90

O vanosti trajnih zvanja svjedoi odluka Ustavnog suda RH,9 kojom su

90 U sastavu fakultetskih vijea, kao i ingerenciji njihovih lanova nailazimo na paradoksalnu situaciju. Naime, jedna od najvanijih zadaa redovitog profesora je ocijenjivanje kolega nieg akademskog statusa, tj. izvanredne profesore, docente i asistente. Istovremeno, potonji sjede u sastavu fakultetskog vijea i odluuju o izboru pristupnika u zvanje redovitog profesora, ili o njegovom izboru u redovitog profesora u trajnom zvanju. Jo vei apsurd je to o tomu odluuju studentski predstavnici. Stoga bi valjalo pitanje izbora u zvanja urediti na nain da o izboru u odreeno znanstveno-nastavno zvanje mogu odluivati samo oni lanovi vijea koji su ve izabrani u zvanje za koje se izbor vri. (Studenti bi trebali nazoiti samo onim tokama dnevnog reda sjednice fakultetskog vijea na kojima se raspravlja o studentskim pitanjima (statusu)).

9 Odluka Ustavnog suda U-I-843/2000, od 3. rujna 2000, http://sljeme.usud.hr/usud/praksaw.nsf/Pojmovi/C256A25004A262AC25695F00470C?OpenDocument


ukinute odredbe l. 63., st. 2. 3. i 5. Zakona o visokim uilitima92 u kojoj je izraeno sljedee stajalite: Autonomija sveuilita po prirodi stvari ima poseban znaaj za poloaj onih sveuilinih nastavnika koji su stekli najvia, zakonom ustanovljena, znanstveno-nastavna zvanja. Ti nastavnici uivaju poseban poloaj kako u odnosu prema sveuilinim nastavnicima u svim ostalim znanstveno-nastavnim zvanjima, tako i u odnosu prema znanstvenoj zajednici u cjelini. Pravni poredak, koji svojim ustavom jami autonomiju sveuilita, duan je osigurati njihov autonoman poloaj u odnosu prema znanstvenoj zajednici propisivanjem zakonskih pretpostavki kojima im se omoguava da u znanstvenoj zajednici slobodno iznose svoja stajalita, bez rizika za svoje steeno zvanje i zaposlenje. Autonomijom sveuilita titi se, dakle, njihov poloaj, jer e samo pod ustavnom zatitom sveuiline autonomije oni biti spremni braniti svoja stajalita snagom argumenta i na taj nain doprinositi razvoju znanosti na sveuilitu. Sloboda iznoenja vlastitih stajalita, sloboda suprotstavljanja argumenata, kritiko raspravljanje sa studentima te, openito, sloboda znanstvene kritike nuni su za razvoj znanosti na sveuilitu. Stoga je autonoman poloaj sveuilinih nastavnika, koji su stekli najvie stupnjeve znanstveno-nastavnih zvanja, u interesu znanstvene zajednice i stoga je nuno da ti sveuilini nastavnici uivaju trajnost steenog znanstveno-nastavnog zvanja i stalnost zaposlenja.

Vano je istaknuti znaajne promjene u zapoljavanju akademskog osoblja.93 Naime, pod utjecajem financijskih problema, s kojim je suoen sustav znanosti i viso-kog obrazovanja, poveanim brojem upisanih studenata te poveanjem odgovornosti u kvaliteti pouavanja dolo je do smanjenog udjela akademskog osoblja izabranog u trajno zvanje i sve veeg angairanja nastavnika i suradnika koji nisu izabrani u trajna zvanja, koji su zaposleni na odreeno vrijeme i s nepunim radnim vremenom.94 Zapoljavanje akademskog osoblja temeljem atipinih ugovora o radu ima svoje dobre i loe strane. U prvom redu, obino se radi o osobama koje su profesionalci, specijalizirani u praktinim znanjima i iskustvima koje pouavaju. Korisnost njihovog

92 Odredbe lanka 63, stavaka 2., 3. i 5. Zakona o visokim uilitima, NN br. (59/96). glase:

2) Svi nastavnici izabrani prema ranije donesenim propisima podlijeu ponovnom izboru prema odredbama ovog Zakona, ali ne prije isteka roka na koji su izabrani po odredbama ranije donesenih propisa, odnosno prije isteka roka za ocjenjivanje nastavnika po odredbama ranije donesenih propisa.

3) Nastavnici u znanstveno-nastavnom zvanju docenta, izvanrednog profesora ili redovitog profesora, birani u to zvanje u skladu s odredbama Zakona o usmjerenom obrazovanju, NN, br. /9. proieni tekst, koji u ponovnom izboru ne ispune uvjete za izbor u isto ili vie zvanje zadravaju to zvanje pet godina od dana na stupanja na snagu Zakona o visokom uilitu, NN br. 96/93.

5) Nastavnici u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog profesora koji su ponovno izabrani u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora prema odredbama ovog Zakona, stjeu to zvanje kao trajno.

93 ENDERS, J., The Academic Profession in Europe: A View from the Status Perspective, University of Kassel 997.

94 CRANELL, A., Graduate students, young faculty and temporary positions: a tangled issue, Academe, 998., 84(), 36-39.


angairanja posebice dolazi do izraaja u pouavanju studenata praktinim znanjima od kojih mogu imati koristi u obavljanju poslova svog radnog mjesta nakon stjecanja diplome. Njihovo zapoljavanje je znantno jeftinije od zapoljavanja osoblja s punim radnim vremenom koji rade na neodreeno vrijeme, budui da su plaeni prema satnici, nemaju drugih privilegija, a sveuilita nakon isteka roka na koji su angairani nemaju daljnjih obveza prema njima. Njihovim angairanjem sveuilita, odnosno fakulteti provode fleksibilnu politiku zapoljavanja. Negativne strane atipinog zapoljavanja akademskog osoblja, prije svega osjeaju same osobe zbog loih uvjeta rada (esto nemaju vlastite kabinete i laboratorije, loije plae), ne participiraju u istraivanjima, nisu ukljueni u upravljanje sveuilitem, odnosno fakultetom, te su automatski manje lojalni znanstvenoj instituciji u kojoj su na takav nain angairani. Zbog nesudjelovanja u znanstvenim istraivanjima u poljima njihova interesa nerijetko im nedostaje znanja glede intelektualnih trendova te su rijetko dio, sve vanije, meunarodne akademske suradnje. Valja istaknuti da djelovanje sveuilita, odnosno fakulteta ne moe biti utemeljeno samo na angairanju spomenutog osoblja budui da nisu u potpunosti ukljueni u akademsku zajednicu niti se na njihovom djelovanju moe uspostaviti osnova za znanstveno istraivanje.95

7. Zakljuak

Sustav visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj pretrpio je niz bitnih promjena u posljednjih desetak godina. Zakonom o visokom obrazovanju uvedeno je nekoliko mjera kojima su se eljela osuvremeniti sveuilita, stvoriti osnova za uspostavu sustava osiguranja kvalitete obrazovanja te inicirati razvoj binarnog sustava. Budui da se trend internacionalizacije institucija visokog obrazovanja smatra najdjelotvornijim nainom postizanja njihove kompetitivnosti, iako i on ima svoje slabosti, u prvom redu, sindrom brain drain (odljev mozgova), najvaniji dogaaj, je potpisivanje Bolonjske deklaracije. Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, ijim je stupanjem na snagu Zakon o visokom obrazovanju stavljen izvan snage, u Hrvatskoj se u sustav visokog obrazovanja uvodi bolonjski proces96 za akademsku godinu 2005./2006. Ovim Zakonom takoer je uvedeno nekoliko promjena u funkcionalnu i legalnu integraciju sveuilita te lump sum sustav financiranja.

Sadanji sustav visokog obrazovanja u Hrvatskoj pokazuje odreene nedostatke koje u bitnom utjeu na akademska prava i slobode sveuilinih nastavnika i suradnika:

95 FULTON, R.D., The plight of part-timers in higer education: some ruminations and suggestions, Change, 32(3), 38-43.

96 Na ministarskoj konferenciji u Pragu 200. godine Hrvatska je supotpisala Bolonjsku deklaraciju, odluivi pri tom implementirati njene odredbe u svoj sustav visokog obrazovanja. Od tada, na razini sveuilita, Rektorskog zbora te Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta, utemeljena su specijalizirana struna tijela nadlena za promociju i implementaciju bolonjskog procesa te su odrani brojni seminari i radionice, djelomino financirani od strane TEMPUS i CARDS projekata.


.) Trend poveanja broja upisanih studenata nije pratilo poveanje broja akademskog osoblja. Ishodite problema su pravne odredbe donesene u razdoblju od 990. do 2002. kojima su zabranjena zapoljavanja novog kadra u javnim djelatnostima, pa se, izmeu ostalih ta zabrana odnosila i na akademsko osoblje u sustavu visokog obrazovanja. Spomenuta restrikcija omoguavala je zapoljavanje akademskog osoblja samo ukoliko bi se uspjela dobiti suglasnost nadlenog ministarstva, tonije Ministarstva znanosti. Zbog navedene restrikcije, dananja sveuilita, odnosno njihove sastavnice suoene su s manjkom adekvatnog akademskog kadra. Neke od njih taj problem rjeavaju dovoenjem gostujuih profesora s drugih visokoobrazovnih institucija, inozemnih predavaa, pa ak i sposobnih i uglednih osoba zaposlenih u gospodarstvu. S druge strane, i to je ono to je zabrinjavajue, dijelom spomenuti deficit je nadomjeten angairanjem mladih istraivaa, znanstvenih novaka, odnosno asistenata za potrebe odravanja nastave, dok bi njihova prvotna zadaa trebala biti zavravanje doktorskog studija, obrana doktorske teze te aktivno sudjelovanje u znanstvenim aktivnostima, a tek u manjem obimu ukljuenost u nastavnu djelatnost. Problem uslouje injenica da hrvatska sveuilita nemaju razvijen sustav u kojem su na primjeren nain povezane aktivnosti pouavanja i istraivanja. Budui da je velika veina mladih istraivaa ukljuena u proces pouavanja, teko je od spomenutih oekivati dovoljnu kompetitivnost na globalnom istraivakom i inovacijskom tritu. Ova situacija moe biti jedna od glavnih prepreka razvoja Hrvatske kao drutva znanja. Stoga, vrlo mali broj mladih istraivaa, koji se svojevoljno odlue za opciju pouavanja, a ne istraivanja, treba biti ukljueno u nastavne aktivnosti, dok se ostali trebaju iskoristiti na to je mogue bolji i djelotvorniji nain u znanstvene svrhe. Kreativnim pojedincima i skupinama treba omoguiti nesmetan znanstveni razvoj. Osim toga, iz uspostavljene neravnotea izmeu broja sveuilinih profesora te docenata i asistenata, tj. znanstvenih novaka, moe se vrlo lako zakljuiti da je broj potonjih nedostatan da bi se odrao kvalitetan temelj za istraivanje na sveuilitima, to dovodi do odvajanja aktivnosti istraivanja od pouavanja i time do stvaranja treerazrednih sveuilita koja su samo ukljuena u pouavanje, a ne i istraivanje, to naravno za posljedicu ima izobrazbu nekompetitivne radne snage.

2.) Iako sadanji pravni propisi o zapoljavanju akademskog osoblja nalau javni natjeaj, ovi su ipak usmjereni na relativno uzak krug potencijalnih zaposlenika s lokalne razine. Stoga, u Hrvatskoj bi se trebala prihvatiti dobro znana praksa uspostavljanja natjeaja za zapoljavanje na nacionalnoj razini te u skladu sa usvojenom Politikom znanstvenog i tehnologijskog razvoja u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2006. do 200. te Planom za razvoj obrazovne djelatnosti za razdoblje od 2005. do 200. unijeti dodatne mjere koje bi olakale regionalni razvoj visokog obrazovanja.

3.) Radi osiguranja kvalitete istraivanja i pouavanja, koje provodi akademsko osoblje nuno je njihovo ukljuivanje u znanstvene aktivnosti i/ili u suradnju s gospodarstvom ili lokalnom zajednicom. Budui da u Hrvatskoj ne postoje jasne i precizne odredbe o tom pitanju, znanstveno-nastavno osoblje moe slobodno odluiti hoe li, i u kojoj mjeri suraivati s gospodarstvom i lokalnom zajednicom. Takoer ne


postoji sustavna politika ili programi koji bi dodatno omoguili kvalitetnu izobrazbu znanstveno-nastavnog osoblja. Dodue, postoje brojne nekoordinirane inicijative na razini samih visokoobrazovnih institucija te TEMPUS projekti ija je, jedna od, uloga kvalitetno usavravanje akademskog osoblja. Nadalje, bitno je istaknuti nunost poveanja kvalitete rada administracije u institucijama visokog obrazovanja, kako bi administrativna tijela pruila to bolju potporu i pomo znanstvenom radu u spomenutim institucijama. U tom smjeru situacija je jo uvijek nepromijenjena, a razlog je postojea financijska politika u visokoobrazovnom sustavu u kojem se institucije obino finaciraju dijelom iz dravnog prorauna, a dijelom iz temeljnih sredstava visokoobrazovne institucije.

4.) U uskoj vezi s osiguranjem kvalitete istraivanja i pouavanja pitanje je i trajnih zvanja. Ukoliko im sveuilite ne pridaje dunu pozornost slabi njegova mogunost privlaenja pametnih, inteligentnih pojedinaca s posebnim darom za obavljanje poslova profesorskog radnog mjesta, ime riskiraju njihov odljev u institucije koje posebnu pozornost posveuju trajnim zvanjima. Zaposlenici izabrani u trajna zvanja tvore sveuilite, odnosno fakultet karakteriziran lojalnou, visokim moralom i kolegijalnom atmosferom pogodnom za pouavanje i uenje, posebice mlaeg akademskog osoblja.

5.) Djelovanje sveuilita, odnosno fakulteta ne moe biti utemeljeno samo na angairanju akademskog osoblja atipinim ugovorima o radu, to je sastavni dio provoenja fleksibilne politike zapoljavanja, budui da takvi zaposlenici nisu u potpunosti ukljueni u akademsku zajednicu, niti se na njihovom djelovanju moe uspostaviti osnova za znanstveno istraivanje.

Zakljuno, vano je istaknuti da se stvaranje drutva znanja i autonomija institucija visokog obrazovanja ne moe postii dravnom administracijom, koja sama nema dovoljno kompetencija. Stoga, nuna je promjena modela vlasti, na nain da drava u segmentu visokog obrazovanja nema upravljake, ve nadzorom ovlasti. Nadalje, decentralizacija i primjena naela autonomije podrazumijeva vie slobode, ali ujedno i odgovornosti akademskog osoblja. Drava bi u tu svrhu trebala kreirati skup visoko kvalitetnih propisa, kojima bi spomenuta odgovornost i djelotvornost akademskog osoblja bila predoena poreznim obveznicima.


Summary

ACADEMIC RIGHTS OF UNIVERSITY TEACHERS AND UNIVERSITY ASSOCIATES IN THE REPUBLIC OF CROATIA

The author in the article discusses the influence of globalisation and neoliberal economy on the system of university education and examines whether the intellectual integrity of academic teachers and associates has been preserved due to increase of students population and at the same time stagnation of financial sources for university education system. In other words, is it still possible for universities while being under the influence of economic imperative to preserve their role of advocates of Humboldt model of university education which implies a unity of research and teaching? In this respect the author explores solutions de lege lata and proposes solutions de lege ferenda.

Key words: academic rights and freedoms, labour relations;

Zusammenfassung

AKADEMISCHE RECHTE DER UNIVERSITTSLEHRER UND UNIVERSITTSMITARBEITER

IN DER REPUBLIK KROATIEN

In dieser Arbeit betrachtet die Autorin den Einfluss der Globalisierung und der neoliberalen Wirtschaft auf das Hochschulwesen. In Anbetracht des Zuwachses an Studierenden aber in gleicher Zeit einer Finanzierungsflaute in Bezug auf das Hochschulwesen, stellt sie in Frage, ob die intellektuelle Integritt Universittslehrer und Universittsmitarbeiter bewahrt ist. Mit anderen Worten, inwiefern knnen Universitten unter dem Druck des Wirtschaftsimperativs auch weiterhin die Befrworter des Humboldtschen Hochschulmodels sein, welches als ein Hochschulideal Forschung und Lehre vereinigt. In diesem Sinne zieht die Autorin Lsungen de lege lata in Betracht und schlgt Lsungen de lege ferenda vor.

Schlsselwrter: akademische Rechte und Freiheiten, Arbeitsverhltnisse.


Documents

Akademska Prava u Hrvatskoj