9 Radolovic Odgovornost Ugostitelja Za Stetu

7/28/2019 9 Radolovic Odgovornost Ugostitelja Za Stetu

1/47

O. RADOLOVI, Odgovornost ugostitelja za tetu zbog povrede obveza... Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 30, br. 2, 1034-1080 (2009)

ODGOVORNOST UGOSTITELJA ZA TETU ZBOGPOVREDE OBVEZA IZ IZRAVNOG UGOVORA OHOTELSKIM USLUGAMA

Mr. sc. Oliver Radolovi, asistent UDK: 347.51::640.4Odjel za ekonomiju i turizam Ur.: 22. svibnja 2009.Sveuilite u Puli Pr.: 5. studenog 2009.

Pregledni znanstveni rad Saetak Rad prikazuje utjecaj novih rjeenja hrvatskog i usporednog odtetnog prava s aspekta ugovorne odgovornosti ugostitelja (hoteliera) za imovinsku ineimovinsku tetu gosta u izravnom ugovoru o hotelskim uslugama. U prvomdijelu rada izvrena je analiza suvremenog hrvatskog i usporednog pravakroz ugovornu odgovornost za tetu, dok je u drugom dijelu ista primijenjenana ugovornu odgovornost ugostitelja za tetu gosta u izravnom ugovoru ohotelskim uslugama kroz hrvatska i usporedna rjeenja. Hrvatska je rjeenjemiz lanka 346. stavak 1. novog ZOO-a iz 2005. godine, ula u krug zemalja koje

poznaju institut ugovorne odgovornosti ugostitelja i za neimovinsku tetu gosta. Bez obzira na razliitu formu priznavanja neimovinskog interesa ugovora ohotelskim uslugama (Francuska, Italija - ekstenzivnije tumaenje postojeihnormi graanskih zakonika, Njemaka - donoenje posebnih zakona i sumiranje posrednih normi graanskog zakonika (BGB-a), UK i SAD - kroz sustav brojnih presedana (common law) i posebnih zakona (statutory law), EU i meunarodno pravo - donoenjem konvencija, posebnih naela i sudskih odluka), ugostiteljdanas u usporednim pravima, odgovara gostu, pored imovinske, i za neimo-vinsku tetu. Najei razlozi za naknadu neimovinske tete gostu u izravnomugovoru o hotelskim uslugama, u svim sustavima, jesu: 1) upropatavanje godinjeg odmora, 2) proputanje ciljeva turistikog boravka, 3) neugode,nezadovoljstva, stresovi i nemiri te 4) zike i duevne boli, patnje i traume.

Kljune rijei: ugovorna odgovornost, imovinska i neimovinska teta, izravniugovor o hotelskim uslugama, odgovornost ugostitelja,usporedno pravo.

1. Uvod

Pravno shvaanje ugovorne odgovornosti za tetu u hrvatskom je pravu dugotumaeno na nain da povredom ugovora oteena strana trpi samo imovinski

1034


2/47


aspekt tete12, a nikako3 ne i moralnu,4 odnosno neimovinsku tetu5, smatravi da biuvoenjem takvog instituta nastalo niz potekoa6. Rjeenja starog ZOO-a iz 1978.godine, bila su utemeljena na francuskom (Code Civil ) i talijanskom graanskomzakoniku (Codice Civile), koji u svojim odredbama ne sadre institut odgovornostiza neimovinsku tetu povredom ugovora, ve iskljuivo reguliraju imovinski aspektugovorne odgovornosti.

Veliki prevrat, salto mortale, dogodio se u hrvatskom zakonodavstvu donoenjemZOO-a iz 2005. godine (na snazi od 1. sijenja 2006. godine). Odredbom iz lanka346. stavka 1. ZOO-a7 iz 2005. godine, u hrvatsko je zakonodavstvo uveden institutodgovornosti za neimovinsku tetu povredom ugovorne obveze. Tim je rjeenjem, uhrvatskom pravu, ostvaren veliki napredak u potivanju prava linosti i dostojanstva8 ugovornih subjekata i dodana nova dimenzija naelu pacta sund servanda.

Usporedna zakonodavstva dijelila su do prije dvadesetak godina veinommiljenje s hrvatskim zakonodavcem (po starom ZOO-u). Iznimke su bili prava Njemake i vicarske9, koja su ranije poznavala taj institut. Meutim, u posljednjih20-ak godina, usporedna prava snano akceptiraju institut ugovorne odgovornosti zaneimovinsku tetu. Na razvoj takve teorije i prakse snano je utjecalo uenje o pravulinosti i shvaanja osjeaja ljudskog dostojanstva, pa su mnoga usporedna prava

1 Klari, P., Odgovornost za neimovinsku tetu zbog povrede ugovora o organiziranju putovanja, Zbornik Pravnog Fakulteta u Zagrebu, vol. 56, 2006., str. 381.

2 Radolovi, A., Naknada neimovinske tete zbog povrede ugovora, Zbornik radova: Naknada tete u primjeni novog Zakona o obveznim odnosima, Narodne novine, Zagreb, 2005.str. 75.

3 Napijalo, D., Naknada neimovinske tete zbog povrede ugovorne obveze (Ruenjedogme o imovinskom karakteru ugovora), Odvjetnik, br. 3-4/95, str. 103-109.

4 Gorenc V., mid V., Poslovno pravo u ugostiteljstvu i turizmu, kolska knjiga, Zagreb,1999, str. 19.

5 Radolovi, A. op. cit., str. 76-77, istie razloge za kanjenje uvoenja instituta ugovorneodgovornosti za neimovinsku tetu: dogma o iskljuivo imovinskom karakteru inidbe, kanjenjeklasi kacije tete i restriktivna stajalita o pojmu neimovinske tete.

6 Argumenti protiv uvoenja instituta ugovorne odgovornosti za neimovinsku tetu bili suumanjenje pravne sigurnosti ugovaratelja, nesigurnost na tritu i mogunost plaanje prevelikenaknade tete.

7 lanak 346. stavak 1. ZOO-a (NN 35/2005, 41/2008) glasi: Vjerovnik ima pravo nanaknadu obine tete i izmakle koristi te pravinu naknadu neimovinske tete, koje je dunik uvrijeme sklapanja ugovora morao predvidjeti kao mogue posljedice povrede ugovora, a s obziromna injenice koje su mu tada bile poznate ili morale biti poznate.

8 Larenz, K., Lehrbuch des Schuldrechts, I, Allgemeiner Teil, Mnchen, 1976., str. 342-346, utvruje da postoji preventivni i represivni cilj odgovornosti za tetu, kao i da cilj svakeodgovornosti za tetu nije samo sankcija, prevencija, reparacija ili satisfakcija ve i potivanjeljudske osobe i ljudskog dostojanstva. O tome i Radolovi, A., op. cit. str. 79.

9 Gorenc, V., i mid, V., op. cit., str. 19.; dok je njemako pravo prolo veliki put oddonoenja BGB 1985. godine (o emu vie u drugom poglavlju), u vicarskom pravu jo od 1911.godine (kada je donesen V. dio GZ iz 1907. godine - Obvezno pravo) postoji ugovorna odgovornostza neimovinsku tetu ali samo ako ugovorna povreda sama predstavlja graanski delikt.

1035


3/47


prihvatila stajalite da se i povredom ugovora osoba10 moe osjeati psiho zikioteena u neimovinskom smislu.

Danas se u usporednim pravima uvrijeio dvostruki nain prihvaanja institutaugovorne odgovornosti za neimovinsku tetu. Jedne drave, usprkos injenicida nemaju zakonodavnu regulaciju tog instituta, iskazuju primjenu tog institutakroz sudsku praksu i teoriju; sudovi iroko tumae naknadu tete priznavajuii neimovinski karakter tete (Francuska, Italija, Austrija). Druge drave izriitoreguliraju ugovornu odgovornost za neimovinsku tetu posebnim zakonima i sudskim presedanima (Njemaka, Velika Britanija, SAD); na je zakonodavac uinio i korak vie, promijenivi normu glavnog zakona (ZOO-a).

Posebno je pitanje je li nae sudstvo moglo i prije 1.sijenja 2006, odreivatinaknadu i za neimovinsku tetu za povredu ugovora? Posebno je to pitanje u

kontekstu usporedne sudske prakse, gdje unato praznini u zakonskoj regulaciji,sudovi dosuuju istu. Vrhovni sud je 1988. godine11, primjenjujui stari ZOO,odbio dosuditi naknadu za neimovinsku tetu (za duevne boli zbog propalograzgledavanja turistikih destinacija u ri Lanki), tumaei da vjerovnik ima pravosamo na naknadu imovinske tete12. S aspekta razvoja prava osobnosti i potivanjadostojanstva vjerovnika, odluka je, kao i odluke iz europskih zemalja (kod kojih suzakonske norme bile sline), mogla biti i drukija. Todefactoznai da je nae sudstvomoglo13 dosuivati naknadu za neimovinsku tetu zbog povrede ugovora, tumaeiugovornu odgovornost dunika, na koju se supsidijarno primjenjuje izvanugovornaodgovornost za neimovinsku tetu, na malo ekstenzivniji nain14.

Takvo stajalite nikako ne znai da se u potpunosti mogu prihvatiti nekausporedna miljenja, koja nalazimo u talijanskoj pravnoj literaturi,15 postojanje jedne vrste odgovornosti dunika (tetnika) prema vjerovniku (oteeniku), odnosnoda se ugovorna i izvanugovorna odgovornost za tetu stapaju u jednu jedinstvenuodgovornost. Usporedna je teorija odbacila ideju prevladavanja razlika izmeu

10 Neimovinski se moe otetiti svaka osoba, zika i pravna. O tome Nass, G., Person,Personlichkeit und iuristiche Person, Berlin, 1962., str. 89; Gavella, N., Osobna prava, Pravnifakultet u Zagrebu, 2000, str. 34; Klari, P., Nematerijalna teta pravne osobe, Zbornik Pravnogfakulteta u Zagrebu, broj 4-5,1995. str. 393.

11 Odluka Vrhovnog suda - VSRH Rev 985/88. O odluci piu Napijalo, D., op. cit. iKlari, P., op. cit., str. 384.

12 Klari, P., op. cit., 200, ispravno tumai da sud danas ne bi mogao donijeti takvu odluku.morao bi odluivati na temelju drukije norme iz l. 346. st. 1. ZOO-a iz 2005. godine.

13 U prilog tome ide i injenica to se i u novom ZOO-u odredbe o ugovornoj odgovornostiza tetu nalaze u poglavlju kojem se regulira izvanugovorna odgovornost za tetu, kao i injenicada se povreda prava linosti (koji je temelj instituta neimovinske tete) moe poiniti ugovorom iizvanugovornim radnjama.

14 Slakoper, Z., Odgovornost dunika za tetu zbog povrede ugovora, Hrvatska pravna revija, br. 12/2002, str. 1-15; Slakoper tvrdi da teta mora biti cjelokupna i obuhvaati neimovinski dioali samo u sluaju prijevare, namjere i krajnje nepanje (lanak 266. stavak 2. starog ZOO-a).

15 Lipari, N.L, : Diritto privato europeo, II, Padova, 1997, str. 989. Lipari govori oprevladavanju (superamento) podjela na ugovornu i izvanugovornu odgovornost.

1036


4/47


dviju skupina odgovornosti16.Izravni ugovor o hotelskim uslugama u hrvatskom je pravu reguliran u Posebnim

uzancama u ugostiteljstvu17 donesenim 1995. godine od strane Hrvatske gospodarskekomore. Rije je o posebnom sui generisugovoru s elementima zakupa i najma,kojeg od tih srodnih ugovora razdvaja niz posebnih obveza ugovornih strana kojega ine, a posebno obveza pruanja akcesornih hotelskih usluga gostu. Isti je ugovor danas temelj i za ostale posebne turistike ugovore, regulirane u Posebnim uzancamau ugostiteljstvu: ugovor o smjetaju u turistikim apartmanima, ugovor o uslugamakampiranja i ugovor o uslugama prehrane i toenja pia. Iz obveza ugovornihstrana izravnog ugovora o hotelskim uslugama, takoer se razvio i posebni ugovor reguliran u ZOO-u pod nazivom ugovor o ugostiteljskoj ostavi. Predmet je ovograda odgovornost ugostitelja za tetu zbog povrede obveza koje spram gosta ima u

izravnom ugovoru o hotelskim uslugama.Vrijede li na izravni ugovor o hotelskim uslugama, koji nije reguliran u ZOO-u, odredbe o ugovornoj odgovornosti iz ZOO-a? Iako uzance nisu zakon ve skupobiaja, te se primjenjuju samo onda kada zakon ne regulira odreene odnose18, noviZOO je u lanku 12. stavak 4. de nirao i posebnu poveznicu prema netrgovakimobiajima i uzancama, utvrdivi da se uzance primjenjuju kada je njihova primjenaugovorena ili zakonom propisana. Pored toga, ZOO se, i s aspekta ugovorneodgovornosti za tetu, primjenjuje i na obvezne odnose koji u njemu nisu reguliarni,kao lex generalis. Izravni ugovor o hotelskim uslugama nesumnjivo ima svoje bitnomjesto u ZOO-u, ne samo zbog odnosa izmeu uzanci i ZOO-a, pravne snage ZOO-au odnosu na sve ugovore, ve i stoga to su mnogi njegovi instituti utkani u ugovor o ugostiteljskoj ostavi19.

Ugostiteljevu odgovornost prema gostu u izravnom ugovoru o hotelskimuslugama determiniraju obveze koje isti ima spram gosta. U hrvatskom ieurokontinentalnom pravu, etiri su glavne obveze ugostitelja u izravnom ugovoru ohotelskim uslugama. Prva je obveza pruanja ugovorenog smjetaja. Druga je obveza pruanje, tzv. akcesornih20 (dopunskih) usluga gostu. Primjerice koritenje bazena,

16 Takvo razmiljanje, ipak, ima i svoje pozitivne osobine; da postoji samo jedna odgovornostza tetu, odavno bi u naem i usporednom pravu postojala ugovorna odgovornost dunika zaneimovinsku tetu!

17 Posebne uzance u ugostiteljstvu (NN 16/95, 108/96).18 Uzanca 1. Posebnih uzanci u ugostiteljstvu u stavcima 1-2. glasi: Ovim se posebnim

uzancama utvruju poslovni obiaji za poslove ugostiteljskih usluga. Ove uzance primjenjuju se naodnose iz ugovora o ugostiteljskim uslugama u gospodarstvu.

19 uvanje stvari gosta je posebna obveza ugostitelja kod izravnog ugovora o hotelskimuslugama. Sva pravila o toj obvezi stipulirana su u odredbama ZOO-a kojima se regulira ugovor ougostiteljskoj ostavi.

20 Fragali, M., Enciclopedia del diritto, Milano, 1958, str. 964. Fragali istie da akcesorneusluge donose ugovoru o hotelskim uslugama promjenu sadraja i prirodu mjeovitog ugovora. Bezakcesornih usluga, rije bi bila o klasinom ugovoru o zakupu. O tome i Gorenc, V., i mid V., op.cit., str. 20.

1037


5/47


telefona, bara, televizora, garaa, wellnessa i ostalih prostorija21. Trea je obvezaugostitelja uvanje osobe gosta, uvanje sigurnosti i udobnosti gosta te potivanjanjegove linosti. etvrta je obveza uvanja stvari (imovine) gosta. Angloameriko pravo poznaje i dvije posebne obveze ugostitelja: a) zatita privatnosti gosta i b) pruanje osvjeenja gostu prolazniku.

Posljednje pitanje u uvodnom dijelu rada jest kakve to primjere imovinske ineimovinske tete moe naknaivati ugostitelj prema gostu? S gledita ugovorneodgovornosti za imovinsku tetu, ugostitelj e naknaivati gostu svaku imovinskutetu22. Ista situacija bila je i prije donoenja novog ZOO-a. Kod neimovinsketete prouzroene povredom ugovora, turistika praksa poznaje nekoliko primjeraneimovinske tete koje gost moe pretrpjeti23: 1) upropatavanje godinjeg odmora24,2) proputanje ciljeva turistikog boravka25, 3) nelagoda zbog postupaka osoblja u

hotelu26

, 4) nezadovoljstvo zbog stanja hotelskog objekta27

, 5) nemir zbog gubitkasmjetaja kodoverbookinga28, 6) nezadovoljstvo loom prehranom29 i 7) oteenjestvari afektivne vrijednosti30, 31.

2. Odgovornost za tetu povredom ugovora openito

2.1. Hrvatska

Hrvatsko je zakonodavstvo i prije donoenja ZOO-a iz 2005. godine poznavalo ugovornu odgovornost za tetu. tovie, glavnina odredaba o ugovornojodgovornosti iz starog ZOO-a iz 1978. godine prepisana je u novi ZOO iz 2005.godine. Mana odredaba starog ZOO-a iz 1978. godine bila je nepoznavanje ugovorneodgovornosti za neimovinsku tetu. Odredbom lanka 266. starog ZOO-a, u stavku1., bilo je utvreno da dunik odgovara vjerovniku samo za imovinsku tetu (u vidu

21 Presuda francuskog vrhovnog suda - Cass Civ, III, 26.06.1996. Obveze hotelijera naodravanje soba, nadzor objekta, opskrba telefonom, vodom i strujom, akcesorne su usluge ugovorao hotelskim uslugama.

22 Presuda OS Split Ip 1490/81. U odluci stoji da je zbog propusta u buenju, zbog kojeg je gost izgubio brodsku vezu, naknauju samo imovinski trokovi produenog boravka u hotelu i povratka kui.

23 Brachos, F. J., Der Ersatz immaterieller Schden im Vertragsrecht, Kln, 1979, str. 176.24 Primjer: Zbog poplave stropa gost naputa hotel jer vie nema slobodnih soba.25 Primjer: Ugostitelj je gosta informirao o putu za Veneciju, a brod taj tjedan ne vozi.26 Primjer: Gost trai klju sobe 45 minuta, a recepcioneri gledaju nogometnu utakmicu.27 Primjer: Bazen hotela nije na vrijeme izgraen, ve kranovi na bazenu stvaraju buku.28 Primjer: Gostu iz Nizozemske priopava se da je hotel pun i da nema slobodnih mjesta.29 Primjer: Prospekt hotela govori o pruanju hrvatskih specijaliteta, a obroci su obini.30 Primjer: Zbog vlage u sefu, gostima je oteena rijetka obiteljska slika.31 Primjeri u fus notamaod od 24 do 31 su sluajevi iz turistike prakse jednog turistikog drutva.

1038


6/47


obine tete i izmakle dobiti). Pravni teoretiari32 tog vremena otro su se protivilineimovinskoj doktrini, shvaajui temelj graanskog prava, francuskiCode Civil ,kao izvor koji nije doputao takav tip odgovornosti. Ipak, u odredbi lanka 266.stavak 2., zbunjujue je djelovao pojam naknade cjelokupne tete33 za prijevaru,namjeru ili krajnju nepanju.

Novi ZOO iz 2005. godine poznaje institut ugovorne odgovornosti za tetu.Odredbu odgovornosti dunika za tetu vjerovnika iz prijanjeg ZOO-a o pravu nanaknadu obine tete i izmakle dobiti, dopunio je u lanku 346. stavak 1., tako davjerovnik u sluaju povrede ugovora ima pravo na naknadu obine tete i izmaklekoristi te pravinu naknadu neimovinske tete. Takvim rjeenjem hrvatski jezakonodavac jasno ojaao naelo ispunjavanja ugovornih obveza i pruio korektnimugovarateljima veu pravnu zatitu i dostojanstveniji odnos prema njihovoj osobi34.

Osim opih uvjeta za ugovornu odgovornost, novi ZOO iz 2005. godine sadri (slinokao i stari ZOO) i posebnu ugovornu odgovornost za pojedinane ugovore.Ukoliko je, prema starom ZOO-u, postojala dvojba35 oko mogunosti naknade

neimovinske tete zbog povrede ugovora, u novom ZOO-u vie te dvojbe nema.Hrvatski e sudovi u sporovima nastalim nakon 1. sijenja 2006. godine, odluivatio irem konceptu odgovornosti (proirenim s neimovinskim karakterom iste), toe, s jedne strane, zasigurno izazvati odreene probleme s gledita visine odreenenaknade (i zbog preniske i zbog previsoke), a s druge, unijeti povijesnu novinu, kojugraanski pravnici oekuju s nestrpljenjem.

32 Suprotno je tumaio Mominovi, H., Odgovornost za tetu, Zbornik radova, Opatija,1987., str. 1020-1021: Mominovi je smatrao da vjerovnik koji trpi tetu ima pravo na naknadunematerijalne tete. 1990-ih su to miljenje prihvatili Klari, Radolovi i Napijalo. Posebno jetumaenje dao Vizner, B., Komentar ZOO-a, Zagreb, 1979., str. 1085. U pravilu postoji samoimovinski karakter ugovorne tete, ali mogue je rijetko postojanje naknade nematerijalne tete.

33 Jedna skupina autora (Klari, Slakoper) tumai da se izraz cjelokupna teta iz ZOO-a1978. odnosi na sav obujam tete, a drugi (Vizner, Gorenc) samo na ukupnost imovinske tete.Klari, P., Odtetno pravo, kolska knjiga, Zagreb, 1995., str. 239. Klari smatra da je i takvaodredba bila dostatna za priznavanje nematerijalne tete, tumaei da je ista imala na umu svetete, pa tako i nematerijalnu.

34 Rjeenje je izvrsno i iz razloga jer je hrvatskom drutvu, u kojem je pravno drutvena percepcija jo daleko od ugovornog potenja i dostojanstvenog odnosa prema suugovaratelju, potreban novi praviniji nain drutvenog ponaanja.

35 Miheli, G., Odgovornost za nematerijalnu tetu zbog povrede iz ugovora prema opim pravilima ZOO, Informator, broj 5220, 2004, str. 9-11; Miheli misli da je jednaka odredba oizvanugovornoj deliktnoj odgovornosti, koja postoji u novom ZOO-u i koja je postojala u staromZOO-u, tada bila dovoljno uporite za naknadu neimovinske tete zbog povrede ugovora. Autor tumai djelomino kao i Miheli, Klari i Slakoper, dodajui i napredak shvaanja o razvoju pravalinosti teoriji da se i po starom ZOO-u mogla dosuivati naknada za neimovinsku tetu povredomugovora.

1039


7/47


2.2. Francuska

Francusko odtetno pravo utemeljeno je naCode civilu- graanskom zakoniku

iz 1804. godine. Zanimljivo je daCode Civil regulira samo ugovornu odgovornostza tetu36. Za deliktnu odgovornost sadri samo opu normu o odgovornosti. Razlogtomu je vjerojatno vrijeme u kojem je zakonik donesen. Dvostruka su miljenja okoinjenice poznaje li francuskiCode Civil i ugovornu odgovornost za neimovinsku tetu.Jedna grupa autora37 sklona je injenici daCode Civil ne sadri u svojim odredbama pretpostavke za takvu teoriju, dok druga grupa38 zastupa teoriju o otvorenostiCodeCivilai za naknadu neimovinske tete povredom ugovora39.

Ope pretpostavke za ugovornu odgovornost za tetu su40 dokazana tetna radnja( faute), tete (dommage) i uzrona veza (lies de causalite). Ope je praviloCodeCivilada dunik odgovara za tetu bez obzira nije li obvezu ispunio ili je zakasnio,

osim u sluaju vie sile41

. O obujmu naknade tete42

, Code Civil ima jednu zanimljivuodredbu. teta koju je vjerovnik pretrpio sastoji se od ostvarenog gubitka43 ( pertequ il a faite) i izgubljene dobiti (du gain dont il a t priv), uz posebne iznimke iizmjene44: ako je vjerovnik planirao tetu ili prevario dunika, isti ne odgovara zatetu, u sluaju da je dunik uinio prijevaru vjerovniku odgovara i za tetu za kojuinae ne bi odgovarao i dunik plaa i zatezne kamate od dana poinjenja tete.

Iako su sami francuski teoretiari do posljednjih dvadesetak godina izriitotumaili da francusko zakonodavstvo ne podrava institut ugovorne odgovornosti zaneimovinsku tetu, smatrajui takvo tumaenje odreenom bezuvjetnom dogmom,u posljednje su vrijeme francuski sudovi poeli priznavati odgovornost dunika za

neimovinsku tetu povredom ugovora4546

. Takve okolnostidefactoznae promjenu36 Ugovorna odgovornost za tetu regulirana je uCode Civiluu lancima 1146-1155 naziva

- Des dommages et intrts rsultant del inexcution de l obligation(tete koje proizlaze iz povrede obveza).

37 Konstantinovi, Radolovi, Perovi itd. Radolovi govori o dogmi francuskih aka injihovom priznavanju iskljuivo imovinskog interesa ugovora.

38 Garcia, K., Le droit Civil European, Limoges, 2006., str. 293.39 Mnogi njemaki autori, koji su se bavili pitanjem francuskog prava, isticali su daCode

Civil sadri domenu za apsorpciju neimovinskog interesa ugovora. O tome posebno vidjeti Hbner U., Constantinesco, V. Einfhrung in das franzsische Recht, Mnchen, 1994., str 161-163.

40 Radolovi, A., op. cit., str. 96.41 lanci 1147. i 1148.Code Civila.42 lanak 1149.Code Civilaglasi: Les dommages et intrts dus au crancier sont, en

gnral, de la perte qu il a faite et du gain dont il a t priv, sauf les exceptions et modi cationsci-aprs.

43 Pobornici ideje da francusko pravo poznaje ugovornu odgovornost za neimovinsku tetutumae upravo odredbu o ostvarenom gubitku koji moe biti i imovinski (novac) i neimovinski(ugled).

44 lanci 1150.-1153.Code Civila.45 Presuda francuskog vrhovnog suda- Cass Civ, III no. 222 od 07. 03. 2007; Sud je priznao

vjerovniku (nekretninskom fondu) naknadu neimovinske tete (nastale ruenjem ugleda loomizgradnjom poslovne zgrade) zbog povrede ugovora o osiguranju, jer mu je osiguravatelj uskrationaknadu neimovinske tete smatrajui da ona nije ugovorena u terminu sva teta. Regresno eistu snositi graditelj.

46 Presude Vrhovnog suda, Cass Civ, I, od 6. 4. 2004 (prijevara) i Cass Civ, I,od 18. 10. 2001 (namjera).

1040


8/47


interpretacije47 normiCode Civilau skladu s novijim shvaanjima o pravu linostii dostojanstvu odnosa izmeu ugovornih strana, a rezultat su i velikog utjecajaeuropskog ugovornog prava na francusko ugovorno pravo.

2.3. Njemaka

Njemako odtetno pravo uvijek je bilo uporite za percepciju suvremenih pravnih novota. Isto je utemeljeno na BGB-u, graanskom zakoniku iz 1896. godine.Iako se bitne odredbe vie od stoljea nisu mijenjale, posebnim se zakonima48 inovijim tumaenjima49 BGB-apostupno uvodio institut ugovorne odgovornosti zaneimovinsku tetu. Zanimljivo je da BGBne poznaje izriito neimovinski karakter tete, ali se iz pojedinih normi BGBnazire neimovinski interes ugovora5051.

BGBizriito doputa naknadu nematerijalne tete samo za povrede ivota,tijela, zdravlja, slobode, vlasnitva ili nekog drugog pravnog dobra5253. Navedenaodredba utvruje okvir za odreivanje tete na neimovinskim dobrima vjerovnika.Moe se rei da je tom odredbom njemako pravo jo u 19. stoljeu poznavalo institutugovorne odgovornosti za neimovinsku tetu.

Njemaka sudska praksa dugo godina se nije usuivala priznavati naknadu za

47 Klari, P., 1995. op. cit., str. 226-227, tumai da je francusko pravo podlono ineimovinskom interesu ugovora. Novija shvaanja i praksa francuskih sudova, potvruju takvu procjenu.

48 Primjerice, 1979. godine, u Njemakoj je donesen Zakon o ugovoru o organiziranju putovanja (Gesetz ber den Reisevretrag ). Zakon tetu zbog nerealiziranog putovanja smatraneimovinskom tetom. teta zbog nerealiziranog putovanja, poradi samog karaktera ugovora idrugim je zakonodavstvima bila razlog za priznavanje neimovinskog interesa vjerovnika.

49 Teorija i praksa uinile su pomake u razvoju tog instituta tumaei ekstenzivnije nekeodredbe BGB-a: doputena je naturalna restitucija i za naknadu neimovinske tete (paragraf 253. BGB-a), doputeno je ugovaranje ugovorne kazne za nanoenje neimovinske tete (paragraf 343. BGB-a), doputeno je ugovaranje ugovorne odgovornosti za neimovinsku tetu (tumaenjenaela ugovorne autonomije) i proirivanje mogunosti prava na naknadu neimovinske tete zbogugovorne povrede prava osobnosti. O tome posebno Klari, P., op. cit., 1995., str. 225.

50 Paragraf 253. BGB-aglasi: (1) Wegen eines Schadens, der nicht Vermgensschadenist, kann Entschdigung in Geld nur in den durch das Gesetz bestimmten Fllen gefordert werden. (2) Ist wegen einer Verletzung des Krpers, der Gesundheit, der Freiheit oder der sexuellen Selbstbestimmung Schadensersatz zu leisten, kann auch wegen des Schadens, der nicht Vermgensschaden ist, eine billige Entschdigung in Geld gefordert werden.

51 Paragraf 343. BGB-aglasi: (1) Ist eine verwirkte Strafe unverhltnismig hoch, so kann sie auf Antrag des Schuldners durch Urteil auf den angemessenen Betrag herabgesetzt werden. Beider Beurteilung der Angemessenheit ist jedes berechtigte Interesse des Glubigers, nicht blo dasVermgensinteresse, in Betracht zu ziehen. Nach der Entrichtung der Strafe ist die Herabsetzung ausgeschlossen. (2) Das Gleiche gilt auch auer in den Fllen der 339, 342, wenn jemand eineStrafe fr den Fall verspricht, dass er eine Handlung vornimmt oder unterlsst .

52 Kropholler, J., Berenbrok, M., Studienkommentar BGB, Mnchen, 1998., str. 475.53 Paragraf 823. stavak 1. BGB-a glasi: Wer vorstzlich oder fahrlssig das Leben,

den Krper, die Gesundheit, die Freiheit, das Eigentum oder ein sonstiges Recht eines anderenwiderrechtlich verletzt, ist dem anderen zum Ersatz des daraus entstehenden Schadensverp ichtet .

1041


9/47


ugovornu neimovinsku tetu. Razlog tomu bio je nedostatak izriite regulative BGB-a u tom pravcu, ali i nedostatak shvaanja o pravu linosti i dostojanstvu ugovornogsubjekta. Meutim, jedna je presuda njemakog Saveznog suda54, donesena prijetridesetak godina, promijenila razvoj njemakog prava i usmjerila ga na institut priznavanja neimovinskog interesa ugovora, tako da se danas moe rei da je Njemaka nositelj instituta ugovorne odgovornosti za neimovinsku tetu.

2.4. Italija

Talijansko odtetno pravo uvelike je temeljeno na graanskom zakoniku -Codice civileiz 1942. godine. Iako je talijanska tradicionalna teorija i praksa snanoisticala iskljuivo imovinski interes ugovora55, u posljednjih se desetak godina, podutjecajem europskog ugovornog prava, razvija snano stajalite o odgovornostidunika za ugovornu neimovinsku tetu56. Iako su i prije postojali pokuaji57 uvoenjatog instituta, iroka teorija i praksa nije doputala ni priblinu interpretaciju.

Generalno pravilo o ugovornoj odgovornosti za tetu nalazi se u lanku 1223.Codice civilea58. Dunik e snositi tetu u sluaju neispunjenja ili kanjenja sispunjenjem obveze i to za pretrpljeni gubitak (la perdita subita) i izmaklu dobit (il mancato guadagno). Sama odredba govori o imovinskoj teti i ne govori izriito oneimovinskoj teti, na temelju ega ista i nije bila priznavana. U lanku 2059.Codicecivilea59 priznaje se pravo na naknadu neimovinske tete (danno non patrimoniale)

ali samo u sluajevima odreenim zakonom ( solo nei casi determinati dalla legge),60

.

54 Presuda BGH - ZS od 12.05.1980. Savezni sud je priznao naknadu neimovinske teteobitelji, kojoj je upropaten godinji odmor iz razloga to je tuenik prodao kuu za odmor u kojojsu boravili, a nisu nali slobodni smjetaja u istom mjestu, niti su htjeli ljetovati drugdje. Sud jeobrazloio odluku, izmeu ostalog, istiui da je rije o zatiti neimovinskog dobra iz paragrafa253. BGB-ai da je nevana dvojba radi li se o ugovornoj ili izvanugovornoj odgovornosti.

55 Cian, G., Trabucchi, A., Commentario al Codice civile, CEDAM, Padova, 1981., str. 48;Tramontano, L., Codice civile, Halley, Roma, 2006., str. 310.

56 Bona, M., Monateri, G., Il nuovo danno non patrimoniale, IPSOA, Milano, 2004. Ovodjelo predstavlja revolucionarni preokret tumaenja talijanskog graanskog prava iCode civila na temelju par presuda talijanskih sudova. Znanstvenici, koji su prije tumaili da je naknadaneimovinske tete samo neka sankcija a nikako dio pojma naknade tete iz lanka 1223.Codice civilea, uvelike prihvaaju postulate ovog djela. Posebno vidjeti Cendon, P., Baldassari, A.,Codice civile annotato con la giurisprudenza, UTET, Torino, 2007, str. 1346.

57 De Cupis, A., Il danno, Milano, 1979, str. 256; De Cupis tumai da se, u skladu s teorijomuenja o pravu osobnosti, ope pravilo o ugovornoj odgovornosti iz lanka 1223.Codice Civilea moe apsorbirati i neimovinski karakter ugovorne tete.

58 lanak 1223.Codice Civileaglasi: Il risarcimento del danno per linadempimento o per il ritardo deve comprendere cos la perdita subita dal creditore come il mancato guadagno, inquanto ne siano conseguenza immediata e diretta (1382, 1479, 2056 e seguenti).

59 lanak 2059.Codice Civileaglasi: Il danno non patrimoniale deve essere risarcito solonei casi determinati dalla legge (Cod. Proc. Civ. 89; Cod. Pen. 185, 598).

60 To su rijetki sluajevi zlouporabe procesnog prava u parnici uvredom protustranke (alla persona offessa)(lanak 89.Codice di Procedura Civile), poinjenje kaznenog djela (reato) (lanak 185.Codice penale) i delikti protiv asti (delitti contro lonore), (lanak 598.Codice Penale).

1042


10/47


Iako je rije o deliktnoj odgovornosti, u kontekstu razvoja ugovornog prava, ona se poinje povezivati s lankom 1223.Codice civilasukladno rjeenju iz 32. UstavaItalije ( La Costituzione) kojim drava titi zdravlje ( salute) kao temeljno pravo osobe(individuo).

Najznaajniju ulogu u kreiranju novog instituta ugovorne odgovornosti zaneimovinsku tetu, tumaenjem navedene norme iz Ustava u kontekstu lanka 1223.Codice civilea, imali su talijanski sudovi6162. Na temelju takvih odluka, tvorci novetalijanske teorije o ugovornoj neimovinskoj teti (Bona & Montaneri) uinili su korak dalje u napretku instituta. Neimovinsku tetu klasi cirali su u tri kategorije: biolokateta (danno biologico), moralna teta (danno morale) i egzistencijalna teta (dannoesistenziale). Na temelju tih rjeenja, moe se govoriti o novom nainu tumaenjaCodice Civilea, po kojem se smatra da lanak 1223. obuhvaa i neimovinski interes

vjerovnika.

2.5. Ujedinjeno Kraljevstvo

Angloameriko odtetno pravo speci no je zbog sustava precedenatakoji gastvaraju. Iako zakonodavna rjeenja o institutu ugovorne odgovornosti za neimovinskutetu pravo Velike Britanije ne poznaje (kontinentalni pravnici oduvijek smatraju da je taj sustav manje uinkovit), zanimljivo je da u sudskim odlukama institut ugovorneodgovornosti za neimovinsku tetu postoji jo od 19. stoljea. Jedna od prvih vanijih

odluka o prihvaanju tog instituta bila je u sluaju Hobby vs. LSWR (1875.)63

.U pravu Velike Britanije primjeuje se jedna konstanta u priznavanju ugovorneodgovornosti za neimovinsku tetu, ije je uenje imalo utjecaj i na neke europskezakone64. I do danas je ostalo naelo da sudovi priznaju naknadu neimovinske tetenastale povredom ugovora jedino ukoliko povreda sama za sebe predstavlja graanskidelikt (tort ) u smislu odtetnog prava. Valja napomenuti da se instituti odtetnog prava UK-a u tom pravcu primjenjuju i na sve zemlje Commonwealtha.

Pravo Velike Britanije u sferi instituta ugovorne odgovornosti za neimovinskutetu poznaje nekoliko tipova same neimovinske tete:65 povredu tjelesnog

61 Vrhovni sud (Corte di Cassazione) de nira tri vrste ugovorne neimovinske tete: presuda8827/2003 govori o naknadi moralne tete, presuda 8828/2003 o naknadi bioloke tete, a presuda 2050/2004. donosi termin egzistencijalna teta.

62 Presedan tog tumaenja ima odluka 233 iz srpnja 2003. godine talijanskog Ustavnogsuda (C.Costituzionale).

63 Hobbs vs. LSWR (1875.) case: prvi poznati sluaj o naknadi neimovinske tete zbog povrede ugovora obitelji koja je, koristei ugovor o prijevozu vlakom, pogrekom kondukteraostavljena na pogrenoj stanici i zbog toga je morala pjeaiti dvadesetak kilometara do odredita.Sud je dosudio naknadu neimovinske tete zbog zike boli i patnje ( physical pain and suffering ).O presudi vie Klari, P., op. cit., str. 388.

64 vicarski Graanski zakonik (1907.-1911. godine) poznaje neimovinski interes ugovora,kaoi pravo Ujedinjenog Kraljevstva, jedino u sluaju poinjenja graanskog delikta.

65 O tome najvie McGregor, H., On Damages, Sweet & Maxwell Ltd, 17th ed., London,2007. Posebno vidjeti i Finch, E., Fa nski, S., Tort Law, Longman, 2nd ed., Oxford, 2008.

1043


11/47


integriteta66, duevne boli67, povredu osjeaja68 i upropatavanje godinjeg odmora69.Ope je pravilo britanskog sustava presedanapoznavanje neimovinskog karakteraugovora iskljuivo u smislu povrede prava osobnosti, posebno prava na tjelesni iduevni integritet, a oituje se pretrpljenim tjelesnim ( physical pain and suffering )i duevnim bolima (mental pain and suffering ) vjerovnika u ugovornom odnosu.Tjelesne boli imaju raspon povrede od tjelesne ozljede ( personal injury) doneudobnosti (incovenience and discomfort ), dok duevne boli obuhvaaju na gornjojgranici - razliite tipove povreda osjeaja (injury of feelings) kao to su razoaranje,uznemiravanje, frustracija, poniavanje, ljutnja i slino, dok je donja granica duevnih boli nemir (anxiety)70.

2.6. Sjedinjene Amerike DraveOdtetno pravo SAD-a dio je angloamerikog sustava uenja otort lawui kroz

precedentepriznaje neimovinski karakter ugovornih obveza. Rijetka kodi cirana pravila71, pravo SAD-a nadoknauje osebujnim repertoarom presedana u priznavanjuneimovinskih povreda72. Iznimka je jedino pravo drave Louisiane koja je 1960-ihgodina donijela posebni zakon iz domenetort lawa. U sudskoj praksi primjenjuje sei odredba lanka 1934. francuskogCode Civila,koja govori o posebnim sluajevimanaknade neimovinske tete zbog ugovorne povrede morala, ukusa, religije,

66 Feldman vs. ATS (1957.) case: sud je priznao neimovinsku tetu putniku zbog loijeg prijevoza i patnje zbog neudobnog mjesta (umjesto prvoklasnog autobusa). Sud je presuduobrazloio pojmom tjelesne patnje ( physical suffering ). O presudi vie Klari, op. cit., 389.

67 Cook vs. Spanish Holiday Tours (1960.) case: dosuena je naknada tete branom parukojeg je, na medenom mjesecu, turistika agencija, umjesto u vrhunske hotele na Costa Bravi,zbogoverbookingapremjestila u prljave pomone prostorije. Sud je presudu obrazloio duevnim bolima (mental pain) koje su mladenci pretrpjeli na prvom izletu poslije braka. O presudi vieKlari, ibid.

68 Diesen vs. Samson (1971.) case: sud je priznao mladenki pravo na neimovinsku tetu protiv fotografa koji se na dan vjenanja nije pojavio na snimanju, te joj tako onemoguio uspomene(fotogra je) na najvaniji dan u ivotu. Sud je presudu obrazloio povredom osjeaja (injury of feeling ). O presudi vie Klari, ibid.

69 Jarvis vs. Swans Ltd. (1973.) case: sud je odvjetniku, kojemu je agencija organiziralagodinji odmor u vicarskoj, priznao naknadu neimovinske tete zbog upropatenog odmora,ljutnje i razoaranja (disappointment, distress, the upset and frustration), ali i imovinsku tetu kaorazliku pruane i oekivane usluge, jer je ugoaj bio drukiji od onog kojeg je oekivao prema prospektu. O presudi vie Klari, ibid.

70 Klari, P., ibidem, str. 390-391.71 U SAD-u postoji jedan poseban zakon donesen 1932. godine - Restatements of the Law

Contracts(Zakon o popravljanju ugovorne naknade tete) koji u paragrafu 341. sadri odredbu dase ugovorna neimovinska teta priznaje samo ako je do povrede ugovora dolo namjerom ili zlom(reckles).

72 Stewart vs. Rudner (1957.) case: pesedano injenici je li ugovor iskljuivo komercijalniakt ili ima i personalni karakter. Sud u Michiganu dosudio je naknadu neimovinske tete eni zbogduevnog poremeaja (mental distress) kojeg je pretrpjela jer joj doktor nije uinio ugovoreni porodcarskim rezom.

1044


12/47


umjetnikog djela ili ugode73.U sluajuStewart vs. Rudner (1957.), pravo SAD-a je prvi put snano dokazalo,

dotadanje dvojbeno shvaanje, da kod nekih ugovora nije primaran komercijalnive osobni, drutveni ili obiteljski interes.74. Pravo SAD-a snano usvaja uenjeo ugovornoj odgovornosti za neimovinsku tetu iz britanskog prava, a osobito jeistaknut utjecaj ranijih britanskih precedenata75.

Sudska praksa SAD-a razvila je i posebne kategorije neimovinske povredeugovora76. Izvan onih istaknutih u pravu Velike Britanije (duevne boli77, nemir 78) pravo SAD-a poznaje i posebne kategorije ugovorne neimovinske tete: razoaranje79,zloba80, emocionalna trauma81, ekstremna patnja82 i gubitak sigurnosti83 84.

2.7. Europska UnijaDo 1990-ih godina, Europska unija (zajednica) nije imala vlastito stajalite

prema institutu ugovorne odgovornosti za tetu. Prvi je razlog tomu bio velika

73 Lewis vs. Holmes (1903.) case: Sud u Louisiani dosudio je djevojci naknadu neimovinsketete zbog neugode, pretrpljenog jada i ponienja, pretrpljenih zbog nepravodobne isporukehaljine za vjenanje od strane krojaa, zbog ega je na svoj pir otila u obinoj haljini.

74 Radolovi, A., op. cit., str. 99. Radolovi istie da u modernom svijetu ima sve vieugovora kojima nije cilj poveanje materijalnog dobitka, ve se odnose na osjeajnu i duhovnusferu osobe.

75 U Forsythe vs. BancBoston Mortgage (1990.), sud Kentuckya u obrazloenju odluke pozvao se na davni britanski sluaj Hadley vs. Baxendale (1854.) u kojem je britanski sud uinio pokuaj de niranja pojma patnje nastale povredom ugovora.

76 A. Farnsworth: On Contracts, 3th ed., Aspen Publishers, New York, 2008., str. 284-290.Vidjeti i White, G., Tort Law in America, Oxford University, New York, 2003, str. 3-19.

77 Hirs vs. Elgin (1977.) case: proizvoa lijesova odgovoran je za duevne boli(mental pains) zbog proputanja lijesa na sprovodu lana obitelji.

78 Meyer vs. Nottger (1976.) case: pogrebno drutvo kasnilo je s provoenjem pogrebnihusluga te unosilo nemir (anxiety) u pokojnikovu obitelj.

79 Watts vs. Morann (1994.) case: poslodavac je bez najave dao otkaz radniku, kojemu jesud dosudio naknadu tete zbog razoaranja (disappointment ) istiui da je teta bila predvidiva ida je uniten duevni mir ( peace of mind ) radnika kao jedan od najvanijih ugovornih interesa.

80 Burgess vs. Taylor (2001.) case: zakupnica konja umjesto uvanja dala ih je na klanje bezvlasniinog znanja, pa je sud odredio da joj naknadi neimovinsku tetu zbog zlobnog djela (tort og outrage).

81 Forsythe vs. BB Mortgage (1990.) case: kreditna kua nagodila se s udovicom, iji jemu poinio suicid zbog krivog izrauna kredita i naknadila joj pretrpljene emocionalne patnje(emotional suffering ) .

82 B&M Itomes vs. Hogan (1979.) case: graevinar mora naknaditi neimovinsku tetuvlasniku kue zbog ekstremne duevne patnje (extremly mental suffering ), jer mu izgraena kuasadri velike mane.

83 Buck vs. Del City (1967.) case: hotelskim gostima, kojima se uruio krov, naknaena jeimovinska teta zbog gubitka sigurnosti (loss of safety) u hotelskoj sobi.

84 Lunney, M., Oliphant, K., Tort Law, Text and Materials, Oxford University Press, NewYork,

2008., str. 24-32.

1045


13/47


razliitost u nacionalnim pravima lanica, od kojih su neke priznavale ugovornuodgovornost za neimovinsku tetu, neke su se izrazito dvoumile oko uvoenja toginstituta, a neke jo nisu ni znale za njega. Drugi je razlog bio injenica to samaUnija u svojim odlukama (uredbama, smjernicama) nije regulirala ovaj institut nisporadino. No, u posljednjih petnaestak godina, dva su akta uinila revolucionarni prevrat u europskom shvaanju ugovorne odgovornosti za neimovinsku tetu.

Jo 1995. godine, Europska komisija, potaknuta razliitostima u tumaenjuinstituta okupila je u jednom radnom tijelu istaknute pravnike drava lanica, koji su pod voenjem profesora Ole Landa85, izradili naela europskog ugovornog prava86.Svrha donoenja tih naela bila je konsolidacija brzinskog razvoja obujma europskog prava i reguliranje sve veeg broja posebnih ugovora87. Naela europskog ugovornog prava do stupanja na snagu novog europskog pravnog poretka (u kojem e europski

Ustav biti temeljni zakon) imaju samo snagu nacrta za nacionalna zakonodavstvai preporuke dravama lanicama. S gledita instituta za ugovornu odgovornost,naela ne daju nikakvu nedoumicu; vjerovnicima se priznaje naknada za imovinskui neimovinsku tetu88. Landova naela bila su i temelj za priznavanje naknade zaneimovinsku tetu zbog povrede ugovora, naeg novog ZOO-a.

Jo je znaajniju ulogu za institut neimovinskog interesa ugovora imala jednaodluka Europskog suda (ECJ C-168/00) od 12. oujka 2002. godine, u kojoj je,tumaei odredbu lanka 5. Smjernice 90/314 o turistikim paket-aranmanima89,utvrdio da su agencije, koje ne ispunjavanu uredno obveze, koje proizlaze izsmjernice 90/314, dune naknaditi potroaima (turistima, putnicima) i imovinskui neimovinsku tetu (consumer a right to compensation for non-material damage)

85 Ole Lando, Professor of International and Comparative Law, School of Economics andBusiness Administration, Copenhagen, Denmark.

86 Principles of European Contract Law koje je Europska komisija donijela 1995. godine(i koji su kasnije nadopunjavana) u Europskoj se uniji jo nazivaju i Landos principles (Landovanaela).

87 Lando, O., Bale, H., Principles od European Contract Law Part I, Performance, Non- performance, Remedies, Bruxelles, 1995.

88 lanak 9:501 Landovih naela pod nazivom Pravo na naknadu tete ( Right to damage)glasi: (1) The aggrieved party is entitled to damages for loss caused by the other partys non- performance which is not excused under Article 8:108. (2) The loss for which damages arerecoverable includes: (a) non-pecuniary loss; and (b) future loss which is reasonably likely tooccur . U slobodnom prijevodu: (1) Nezadovoljni vjerovnik ima pravo na naknadu pretrpljenetete zbog neispunjenja ugovora od strane dunika, osim kad se dunik oslobaa odgovornosti. (2) Naknada tete obuhvaa i: (a) neimovinsku tetu i b) izmaklu dobit.

89 lanak 5. stavak 2. prva reenica Smjernice 90/314 o turistikim paket-aranmanimaglasi: With regard to the damage resulting for the consumer from the failure to perform or theimproper performance of the contract, Member States shall take the necessary steps to ensure that the organizer and/or retailer is/are liable unless such failure to perform or improper performance isattributable neither to any fault of theirs nor to that of another supplier of services. U slobodnom prijevodu: Za tetu koju pretrpi potroa zbog neispunjenja obveza iz ugovora o paket-aranmanu,drave lanice uinit e nune korake kako bi osigurale da agencije odgovaraju za naknadu svaketete (any fault ) korisniku usluge.

1046


14/47


koju su zbog toga pretrpjeli90. Odluka je imala veliki odjek u EU. Ista je, posredno, usve zemlje lanice uvela institut za ugovornu neimovinsku tetu, bez obzira je li ganacionalno zakonodavstvo reguliralo ili ne!

2.8. Meunarodno pravo

Najznaajnija je karakteristika meunarodnog ugovornog prava posljednjihgodina je ujednaavanje zakonodavnih rjeenja iz tog podruja. Ti se pokuaji provodeu tri smjera: ujednaavanje angloamerikog i eurokontinentalnog zakonodavstva,ujednaavanje euroromanskog i eurogermanskog ugovornog prava te donoenjemmeunarodnih konvencija za pojedine ugovore. Znaajne doprinose u smjeruutvrivanja instituta ugovorne odgovornosti za tetu imaju tri tijela: UN, UNCITRALi UNIDROIT91.

Najznaajnija meunarodna konvencija iz ugovornog prava zasigurno je UN-ova Beka konvencija o meunarodnoj prodaji robe (1980.).92 93 Tekst Konvencije pripremio je UNCITRAL. O institutu ugovorne odgovornosti za tetu rjeenje se nalaziu lanku 74. Konvencije94. Iz samog se teksta lanka ne razabire ugovorna naknadaneimovinske tete oteenoj stranci. Moe se ak rei da odredba regulira samomatematiku formulu ugovorne imovinske tete. Meutim, UNCITRAL, u svojem popisu sluajeva vezanih za lanak 74. Konvencije, istaknuo je da Konvencija neklasi cira tipove tete, ve da to ine nacionalna prava koja se primjenjuju u ugovoru.95

Autor smatra da zbog godine donoenja Konvencije (1980.) odredba lanka 74. nijeimala namjeru pokriti i neimovinski dio ugovorne tete, ali je primjena tih naelau zakonodavstvima lanica Konvencije, moda dovelo do drukijeg tumaenja tenorme. Ukoliko stvarno norma iz lanka 74. Konvencije regulira samo imovinskutetu, te u sluaju da se na ugovor o meunarodnoj prodaji robe primjenjuje hrvatsko pravo, sud bi morao primjenjivati normu Konvencije, a ne normu iz lanka 346.

90 O odluci vie Klari, P., op. cit., str. 392-393.91 UN - United Nations, UNCITRAL - United Nations Commission on International Trade

Law, UNIDROIT - United Nations International Institute for the Uni cation of Private Law.92 UN Convention on Contracts for the International Sale of Goods (CISG) do dananjeg

dana rati cirana je od strane 74 zemlje u svijetu, meu kojima nije Ujedinjeno Kraljevstvo.93 U Republici Hrvatskoj u pravni poredak uvedena je 08.10.1991. godine, na temelju

sukcesije od bive drave (NN Meunarodni ugovori 15/1998).94 lanak 74. CISG konvencije u slobodnom prijevodu glasi: tete za krenje ugovora od

strane jedne strane sastoje se od zbroja svih gubitaka, ukljuujui gubitak pro ta, pretrpljenih odstrane druge osobe kao posljedica povrede. Takve tete ne mogu prijei gubitak koje je strana u povredi predvidjela ili mogla predvidjeti u vrijeme sklapanja ugovora, u svjetlu injenica i pitanjakoja je tada znao, ili morao znati, kao moguu posljedicu krenja ugovora.

95 Austrijski Vrhovni sud u sluaju No. 427/2000, tumai da je izgubljena dobit pozitivnateta i da ulazi u formulu zbroja tete. Federalni sud SAD-a u sluaju No. 138/1995, DelchiCarrier v. Rotorex (1995.),govori o sluajnoj i posljedinoj teti koja ne moe biti i neimovinska.

1047


15/47


stavka 1. o naknadi neimovinske tete.96Potpuno drukije rjeenje sadre UNIDROIT naela meunarodnih trgovakih

ugovora (donesenih 1994. godine revidiranih do 2007.)97. Ista se primjenjuju samona meunarodne trgovake ugovore (uz poslovne obiaje ilex mercatoriu). U lanku7.4.2. naela, jasna je odredba da se ugovorom moe poiniti i neimovinska teta98.Razlog takve promjene meunarodnog prava, sigurno je napredak pravne svijesti oinstitutu ugovorne odgovornosti za neimovinsku tetu.

3. Odgovornost ugostitelja za tetu poinjenu povredom izravnog ugovora o hotelskim uslugama

3.1. Hrvatska

Izravni ugovor o hotelskim uslugama99 reguliran je Posebnim uzancama uugostiteljstvu100. Iako se ve nekoliko desetljea u naoj turistikoj praksi etabliraokao jedan od najznaajnijih turistikih graanskopravnih ugovora, zakonodavac muuporno izbjegava dati imenovani zakonski prostor. U samim Uzancama nije danade nicija tog ugovora, nego je samo utvreno kada je isti sklopljen101 i koji je predmettog ugovora102. Najkonkretnija je de nicija u naoj pravnoj teoriji da je izravni ugovor o hotelskim uslugama ugovor kojim se obvezuje davatelj usluge (ugostitelj) da e pruiti gostu privremeni smjetaj i njemu akcesorne (dopunske) ugostiteljske usluge, brinuti se o njegovoj osobi i imovini, a gost se obvezuje za to platiti naknadu103.Temeljem de nicije izravnog ugovora o hotelskim uslugama, ugovorne strane suugostitelj i gost104.

96 lanak 140. Ustava Republike Hrvatske glasi: Meunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvreni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, ine dio unutarnjega pravnog poretkaRepublike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona....

97 UNIDROIT Principles of International Commercial Contracts (1994-2007) opa su pravila za meunarodne trgovake ugovore i model nacionalnim zakonima i meunarodnimugovorima..

98 lanak 7.4.2. stavak (2) UNIDROIT naela u slobodnom prijevodu glasi: teta moe biti i neimovinska i odnosi se, primjerice, na zike i moralne patnje.

99 Izravni ugovor o hotelskim uslugama ima sljedee nazive:le contrat dhotellerie(ufrancuskom pravu),der Hotelvertrag (u njemakom pravu),il contratto dalbergo(u talijanskom pravu) ihotel (in)keepers contract (u angloamerikom pravu). Gorenc, V. L., mid, V., op. cit., str.12.

100 U uzancama broj 8 do 61 Posebnih uzanci u ugostiteljstvu (NN 16/95, 108/96).101 Uzanca 8. Posebnih uzanci u ugostiteljstvu.102 Uzanca 13. Posebnih uzanci u ugostiteljstvu.103 Gorenc, V. L., mid, V., op. cit., str. 12.104 Ugostitelj (hotelijer) je svaka osoba koja se ovlateno bavi pruanjem usluga smjetaja

i njemu akcesornih usluga, a gost je svaka zika osoba koja koristi smjetaj i druge akcesorneusluge bez obzira na to je li sama zakljuila ugovor ili je za nju to uinila neka zika ili pravnaosoba. Ibidem, str. 12-13.

1048


16/47


Ugovor o hotelskim uslugama je dvostranoobvezni ugovor iz kojeg izvirumeusobne obveze i potraivanja ugovornih strana. Posebni je znaaj izravniugovor o hotelskim odnosima dobio uvoenjem instituta ugovorne odgovornosti zaneimovinsku tetu u ZOO, a ispunjavanje ugovora i dostojanstveniji odnos premaosobi gosta daju ugovoru novu dimenziju.

Ugovorna odgovornost ugostitelja za tetu u hrvatskom pravu i praksi odnosise na imovinsku i neimovinsku tetu. Dok su najznaajnije imovinske tete koje gosttrpi razne krae stvari gosta i oteenje njegove imovine, neimovinske tete kojegost moe pretrpjeti povredom izravnog ugovora o hotelskim uslugama mogu sesistematizirati u etiri skupine: upropatavanje godinjeg odmora, proputanje ciljevaturistikog boravka, razne nelagode, nemiri, stresovi i nezadovoljstva, te zike iduevne boli, patnje i traume zbog odreenih postupaka ugostitelja.

U rjeenjima hrvatske pravne teorije105

, prevladava miljenje da ugostitelj uizravnom ugovoru o hotelskim uslugama ima etiri glavne obveze106 prema gostu, povredom kojih predstavlja ugovornu odgovornost za tetu: 1) obveza pruanjasmjetaja, 2) obveza pruanja akcesornih usluga, 3) obveza voenja brige o osobigosta i 4) obveza uvanja stvari gosta.

3.1.1. Odgovornost ugostitelja za povredu obveze pruanja smjetaja gostu

Ope je pravilo za obvezu pruanja obveze smjetaja (nekad i uz usluge pansionaili polupansiona),107 da je ugostitelj obvezan staviti gostu na raspolaganje prostorijeza smjetaj108 (sobu, apartman) u ugovoreno vrijeme109 (odmah ili najkasnije do 15sati na dan poetka smjetaja). Soba je pripremljena za smjetaj ako sadri standardninamjetaj, ispravne ureaje za svjetlo, vodu i sustav grijanja i hlaenja110. Ukoliko

105 Gorenc, V., Ugovori o hotelskim uslugama, UT-ugostiteljstvo-turizam, Zagreb, 1983.mid, V., Ugovor o hotelskim uslugama, Ugostiteljstvo i turizam, Zagreb, 1984. br. 5. (str. 37-38) i br. 6, (str. 33-38); Gorenc, V., Ugovor o hotelskim uslugama, alotmanu, zakupu turistikog objektai timesharingu, EIZ, Zagreb, 1988.; V. Gorenc: Posebne uzance u ugostiteljstvu s komentarom,RRIF, Zagreb, 1996.; Gorenc, V., Izravni ugovor o hotelskim uslugama, Pravo i porezi, br. 6/02,Zagreb, 2002., str. 14-17.

106 Gorenc, V. L., mid, V., op. cit., str. 18-25.107 Primjer iz turistike prakse - Nezadovoljstvo loom prehranom : Talijanski gost koristi

usluge pansiona jer je u prospektu ugostitelja prikazano da se u hotelu pruaju najbolji hrvatskispecijaliteti, no razoarao se obinim obrocima (salame, krumpir, meso). Ugostitelj mu nijenaknadio tetu.

108 Dio Uzance 19. Posebnih uzanci u ugostiteljstvu glasi: Na temelju ugovora o hotelskimuslugama gost stjee pravo: 1. Uporabe prostorija to su odreene za smjetaj

109 Uzance 20. i 21. Posebnih uzanci u ugostiteljstvu..110 Gorenc, V. L., mid, V., op. cit., str. 19; U tu svrhu ugostitelj je duan uklanjati sve

nedostatke koje sobu ine neupotrebljivom: vlanost, elektrini kvar, komarci, neugodni mirisi,nedostatak tople vode, itd.

1049


17/47


se pojave neotklonjivi111 nedostaci u sobi, gost ima pravo traiti snienje cijene112,zamjenu sobe113 ili raskid ugovora114.

Najee su povrede obveze pruanja smjetaja gostu nepruanje smjetaja ili prestanak pruanja smjetaja,115 koje se mogu javiti na etiri naina: 1)overbooking 116 (vie je gosti rezerviralo smjetaj od smjetajnih kapaciteta hotela, pa im se ne moe pruiti ugovorena usluga u posebnoj prostoriji), 2) zabluda o injenici da gost ometa boravak drugih gostiju117, 3) neutemeljena sumnja u platenu sposobnost gosta118 i4) pogrena dijagnoza o zaraznoj bolesti gosta opasnoj za ostale goste u hotelu119.Svaki od naina predstavlja i ugostiteljevu ugovornu odgovornost za neimovinskutetu120. Zanimljivo je da hrvatska sudska praksa ne sadri ni jedan sluaj o ugovornojodgovornosti ugostitelja za povredu obveze pruanja smjetaja gostu.

3.1.2. Odgovornost ugostitelja za povredu obveze pruanja akcesornih usluga gostuUgostitelj je duan gostu, za vrijeme koritenja usluge smjetaja u hotelu,

111 Npr. Proputanje vode sa stropa, poplave u kupaonici, graevinski nedostaci.112 Primjer iz turistike prakse - Nezadovoljstvo stanjem hotelskog objekta : Njemakim

gostima, kojima u sobi, za vrijeme polu nala SP u nogometu (u kojem je igrala Njemaka), nijeradila elektrina energija (utakmicu morali gledati u zadimljenoj TV sobi), ugostitelj je snizio cijenuusluga za 10%.

113 Ukoliko je traena tono odreena soba (npr. s pogledom na more), a ugostitelj nemaslobodnu sobu koja odgovara opisu traene sobe, gost ima pravo na snienje cijene ili raskid ugovora.Ukoliko soba nema speci kaciju, ugostitelj je ispunio obvezu ako gostu dade zamjensku sobu uugovorenom objektu ili drugom objektu iste kategorije u istom mjestu. Nepotpuna je, meutim, ukontekstu lanka 346. stavak 1. ZOO-a, odredba uzance 22. stavak 2. da ugostitelj koji nije smjestiogosta u ugovoreni objekt naknauje istom samo obinu tetu (naknadit e i neimovinsku, ako jenpr. gost 40 godina smjeten u tom hotelu).

114 Primjer iz turistike prakse - Nezadovoljstvo stanjem hotelskog objekta : zbog poplavestropa na zadnjem katu hotela (uslijed velikih kia) gost je raskinuo ugovor i napustio hotel jer muugostitelj nije osigurao slobodnu sobu. Ugostitelj mu nije naknadio tetu.

115 Uzanca 58. Posebnih uzanci u ugostiteljstvu glasi: Ugostitelj ima pravo raskinuti ugovor i prestati pruati usluge gostu ako gost: 1) grubo kri ove uzance ili odredbe o kunom redu, osobitoako svojim ponaanjem ometa boravak drugih gostiju, 2) ne plati raun za obavljene usluge nakonsedam dana boravka, 3) razboli se od neke zarazne bolesti opasne za ostale goste u ugostiteljskomobjektu.

116 Primjer iz turistike prakse - Nemir zbog gubitka smjetaja kod overbookinga : Gostu iz Nizozemske, koji je do hotela doao u starom automobilu putovavi 18 sati, ugostitelj je priopio seda je hotel pun i da nema slobodnih mjesta . Ugostitelj se ispriao gostu.

117 Primjerice ukoliko na bazen doe skupina gostiju u veselom stanju, a nikom nesmetaju,

ve su simpatini.118 Primjerice gost koji se poali recepcioneru da je ve potroio sav novac, jo uvijek

moe platiti karticom.119 Primjerice ako je rije o bolesti, za koju lijenici utvrde da nije zarazna.120 Hipotetski primjeri iz fus nota117-119, predstavljali biupropatavanje godinjeg

odmora .

1050


18/47


19/47


odgovoran samo za obinu tetu130.Oskudnost hrvatske sudske prakse i u odgovornosti ugostitelja za povredu

ove obveze, razlog je dugom poznavanju samo imovinskog interesa ugovora, dok po pravnoj naravi ovakav tip odgovornosti uglavnom postoji samo za neimovinskutetu.

3.1.3. Odgovornost ugostitelja za povredu obveze voenja brige o osobi gosta

Obveza voenja brige o osobi gosta najvei je izraz potivanja ljudske osobei njegova dostojanstva. Cilj pruanja hotelskih usluga je ugoda gosta, pri emu jeodluujui faktor zatita njegova psiho zikog integriteta. U naoj pravnoj teorijiobveza voenja brige obuhvaa sigurnost, udobnost i potivanje prava osobnosti

gosta. Ugostitelj je odgovoran za neimovinsku tetu ako povrijedi bilo koji odnavedenih kategorija voenja brige o osobi gosta.U hrvatskom pravu odgovornost ugostitelja za povredu voenja brige o osobi

gosta, treba traiti u opim odredbama ugovorne odgovornosti za tetu i odredbamao pravu linosti, dok Posebne uzance, preusko, ureuju samo dvije situacije u kojima je ugostitelj odgovoran za voenje brige o osobi gosta u sluaju njegove bolesti131 ilismrti132.

Iako je nae sudstvo davno133 prihvatilo naelo pretpostavljene krivnje kao pravilo ugostiteljeve odgovornosti za osobu gosta, a naelo objektivne odgovornostiugostitelja kao iznimku u sluajevima u kojima je teta prouzroena opasnimstvarima ili nepotpunim pruanjem usluga134, recentnijim presudama,135 (dodue izspora iz ugovora o toenju pia) ugostitelj sve vie odgovara objektivno136 uz iznimkeu krivnji gosta i vioj sili. Ugostiteljeva odgovornost, imovinska i neimovinska,defactopostoji svaki put kada gost u hotelu pretrpi ziku ili duevnu bol, a nije rije

130 Presuda OS Split Ip 1490/81 - Nelagoda zbog postupaka osoblja u hotelu : sud je odluioda ugostitelj mora naknaditi obinu tetu gostu (produeni boravak u hotelskoj sobi (smjetaj i prehrana) i cijene brodske i zrakoplovne karte do mjesta stanovanja), zato to je recepcija ugostitelja propustila probuditi gosta na vrijeme, zbog ega je izgubio brodsku vezu za povratak kui. O presudi vie i Gorenc, V. L.,mid, V., op. cit., str. 21.

131 Uzanca 47. Posebnih uzanci u ugostiteljstvu glasi: Ako se gost razboli, ugostitelj jeduan pozvati lijenika, na troak gosta. Utvrdi li lijenik da se gost razbolio od neke zarazne bolesti i da njegova bolest ugroava zdravlje drugih osoba, ugostitelj moe raskinuti ugovor, priemu je duan prema tome gostu biti paljiv i pomoi mu koliko je potrebno.

132 Uzanca 48. Posebnih uzanci u ugostiteljstvu glasi: Ako gost umre, ugostitelj je duan otome odmah obavijestiti nadlene organe i obitelj umrloga, te komisijski popisati imovinu to ju jegost sa sobom imao i prijaviti je nadlenim organima.

133 Presude VSRH G 2516/74 i VSRH G 658/76.134 Gorenc, V. L., mid, V., op. cit., str. 22.135 Presude VSRH Rev. 281/1995-2 i VSRH Rev 1688/1996-2.136 Presuda VSRH Rev 281/1995 - Nezadovoljstvo zbog stanja objekta: (ugovor o toenju

pia). Ugostitelj odgovara objektivno za tetu goi koja je ozlijeena padom buke sa zgrade iznadobjekta. Ugostitelj mora postupati s poveanom panjom i osigurati sigurnost gostiju u objektu.

1052


20/47


o krivnji gosta137 ili vioj sili.138 Posebnu zanimljivost, s gledita ugostiteljeve odgovornosti prema osobi gosta,

predstavlja jedna odluka naeg sudstva139. Sud je gostu (korisniku ugovora o toenju pia) naknadio neimovinsku tetu ( zike boli i pretrpljeni strah)! Iako je sud, priznavajui ugovornu neimovinsku tetu gostu, primijenio odredbe o deliktnojodgovornosti ugostitelja, ostaje injenica da je presuda vjerojatno jedina odluka koja je na bazi ZOO-a iz 1978. godine naknadila vjerovniku (gostu) neimovinsku tetu!

3.1.4. Odgovornost ugostitelja za povredu obveze voenja brige o stvarima gosta

Ope je pravilo ugostiteljeve odgovornosti za tetu na stvarima gosta (uzanca 51.)da ugostitelj odgovara za tetu na stvarima gosta prema zakonu (ZOO - ugostiteljskaostava, lanci 737. do 743.) i uzancama (Posebne uzance u ugostiteljstvu, uzance 51.do 57.). Ugostitelj je obvezan primiti na uvanje stvari koje gost eli donijeti u hotelili predati na uvanje, osim ako140: 1) ne raspolae prikladnim prostorijama za njihovsmjetaj (npr. teleskop), 2) su stvari u odnosu na vrstu i kategoriju ugostiteljskogobjekta od prekomjerne vrijednosti (npr. dijamanti) i 3) ako su opasne, glomazneili ako njihovo uvanje prelazi njegove mogunosti iz kakva drugoga opravdanograzloga (npr. oruje).

Iz obveze ugostitelja da odgovara za stvari gosta iz izravnog ugovora ohotelskim ugovorima, razvio se u ZOO-u posebni ugovor - ugovor o ugostiteljskojostavi. Ugovor o ugostiteljskoj ostavi poznaje tri stupnja odgovornosti ugostitelja za

nestanak, unitenje ili oteenje stvari koje su gosti donijeli u objekt ugostitelja141

: 1)ograniena odgovornost ugostitelja142- objektivna odgovornost ugostitelja, ali najviedo iznosa od 10.000 kn (i za imovinsku i za neimovinsku tetu), za stvari koje su gostidonijeli u objekt, a nisu ih predali na uvanje, 2) potpuna odgovornost ugostitelja - objektivna odgovornost za imovinsku i neimovinsku tetu za stvari predane na

137 Primjer iz turistike prakse - Nezadovoljstvo zbog stanja hotelskog objekta : goi koja je slomila nogu hodajui po tronim stepenicama iz hotela prema moru, ugostitelj opravdano nije priznao ni imovinsku ni neimovinsku tetu, jer je po stepenicama ila u iznimno visokim tiklama.

138 Primjer iz turistike prakse -Upropatavanje godinjeg odmora : gost koji se uslijedolujne kie na vanjskom bazenu hotela poskliznuo i slomio dva zuba, ne bi imao pravo na naknadutete od ugostitelja i zbog svoje krivnje (to se nalazio vani) i zbog vie sile. Gost se nije ni tuiougostitelju.

139 Presuda VSRH Rev 1688/1996-2 -Fiziki bolovi i pretrpljeni strah : goi kojoj je uugostiteljskom objektu odbijeni metak ozlijedio gleanj, sud je naknadio neimovinsku tetu (!?)zbog zikih boli i pretrpljenog straha (smatravi da je rije o deliktnoj odgovornosti), zbogobjektivne odgovornosti ugostitelja za sigurnost gostiju u objektu.

140 lanak 739. stavak 1. ZOO-a i uzanca 53. Posebnih uzanci u ugostiteljstvu.141 lanak 737. ZOO-a: ograniena odgovornost (1), iskljuena odgovornost (2) i potpuna

odgovornost (3).142 Presuda VSRH 3427/1995-2: Vrhovni sud nije prihvatio odluke niih sudova da ne

postoji odgovornost ugostitelja za stvari koje su goi ukradene u hotelskoj sobi (koje doneseneali nisu predane); injenica to goa nije predala stvari na uvanje nije razlog iskljuenja negoogranienja ugostiteljeve odgovornosti.

1053


21/47


uvanje u sef 143 ili posebnu prostoriju i subjektivna odgovornost po naelu dokazanekrivnje ako je teta nastala krivnjom ugostitelja ili osobe za koju on odgovara144, 3)iskljuena odgovornost ugostitelja,145 ako je teta nastala viom silom, ponaanjemgosta ili krivnjom osobe za koju gost odgovara.

Novi je ZOO u odnosu na stvari uveo jednu posebnu novinu146. Prije njega postojao je teorijski problem za koje to stvari ugostitelj odgovara. Po lanku 738.ZOO-a donesene stvari su sve stvari koje se nalaze u objektu ili su izvan objektana mjestu gdje ugostitelj ima nadzor (pomone prostorije, garae, skladita, dvorite)(stavak 1.), osim vozila147, stvari u vozilima i ivih ivotinja, ako nisu posebnougovoreni (stavak 2.).

3.2. Francuska

Prve radove koji su regulirali sam izravni ugovor o hotelskim uslugama (lecontrat dhotellerie) nalazimo u francuskom pravu. U tim ranim radovima148 s kraja19. i poetka 20. stoljea ve su ureene obveze ugostitelja (lhtelier ) ali samo u

143 Primjer iz turistike prakse -Oteenje stvari afektivne vrijednosti : gostima, koji su predali ugostitelju na uvanje u sef vlastite dragocjenosti, oteena je rijetka obiteljska slika, zbogvlage koja je ula u sef. (rujan 2003.). Ugostitelj im nije naknadio tetu. Paradoks starog ZOO-a vidise na ovom primjeru; imovinska teta je par kuna, a neimovinska neprocjenjive vrijednosti.

144 Primjer iz turistike prakse - Nelagoda zbog postupaka osoblja u hotelu : Gostima je, zavrijeme ienja sobe, radnica ugostitelja (sobarica) ukrala novac iz novanika (kolovoz 2003.).Ugostitelj je naknadio cjelokupnu imovinsku tetu, iako je nelagoda gostiju vie predstavljalaneimovinsku tetu.

145 Presuda VSRH Rev 3197/1992-2: sud je iskljuio odgovornost ugostitelja, u sluaju gdje je gostu blizu hotela izgorio ator iz dva razloga: nema krivnje ugostitelja ni osobe za koju onodgovara i gost nije sklopio ugovor o hotelskim uslugama pa tako niti ugovor o ugostiteljskojostavi.

146 lanak 738. ZOO-a donesen je u skladu s uzancom 52. Posebnih uzanci u ugostiteljstvu(donesene stvari) i uzancom 56. Posebnih uzanci u ugostiteljstvu (iskljuenje odgovornosti zaivotinje).

147 Do stupanja na snagu novog ZOO-a, ugostitelj je odgovarao i za tetu poinjenuna vozilu ili kraom vozila (po uzanci 57.). Sudska je praksa razlikovala tetu poinjenu navanjskom parkiralitu (koji nije posebna prostorija) i na uvanom parkiralitu (koji je posebna prostorija). U presudi VSH G 2732/69, sud je odluio da je ugostitelj odgovoran u potpunosti zakrau automobila, jer je stavio na raspolaganje oblinje parkiralite. Donoenjem novog ZOO-a,ugostiteljeva odgovornost za svu tetu vezanu uz vozila je iskljuena, osim ako se ista ne ugovori.Stoga, uzanca 57. vie ne vrijedi.

148 Toulouse, J. L., Du contrat dhtellerie: privilge et responsabilit de lhtelier (lois du 31 mars 1896 et du 18 avril 1889), Lagarde et Sebille, Paris, 1899; B.Rul: Le contratdhotellerie ou rapports juridiques entre lhotelier et le voyageur, Brire, E., Giard, V., Paris, 1906.;E. Charpentier: La profession dhtelier: tude juridique du contrat dhtellerie et de quelquesquestions conomiques, Paris, 1913.

1054


22/47


okviru odredaba lanaka 1952.-1954.Code civila149. U tim se odredbama nalazisamo odgovornost ugostitelja za uneseni stvari gosta (des effets apports) u objektugostitelja, uz oslobaanje odgovornosti ugostitelja u odreenim sluajevima.

Razvoj turistike znanosti u Francuskoj i novi radovi koji su regulirali materijuizravnog ugovora o hotelskim uslugama, doveli su do modernijih shvaanjaugostiteljeve odgovornosti za stvari gosta. Na temelju takvih shvaanja, 1948. godinedonesen posebni zakon o pruanju usluga smjetaja u javnim objektima150, gdje suistaknute i usluge ugostitelja o pruanju smjetaja i akcesornih usluga151 gostiju uhotelima, a 1970. godine donesen je i posebni zakon o odgovornosti ugostitelja zadonesene stvari gosta152 u izravnom ugovoru o hotelskim uslugama. U posljednjihtridesetak godina sve se snanije usvaja shvaanje da je ugovorna odgovornostugostitelja puno ira od samog uvanja gostovih stvari.

Prvu suvremenu sistematizaciju obveza ugostitelja kod izravnog ugovora ohotelskim uslugama vidimo poetkom 1970-ih godina153. Francusko pravo poznaje pet glavnih obveze ugostitelja kod izravnog ugovora o hotelskim uslugama154: 1) pruanje smjetaja u objektu (de celui dbailleur ), 2) obveza uvanja sigurnosti gosta(de scurit envers ses clients), 3) pruanje akcesornih usluga u hotelu (des prestations secondaires), 4) obveza pruanja informacija gostu (de fournir des informations) i 5)obveza uvanja stvari gosta (des objets apports). Obveze ugostitelja iz francuskog prava, preuzela su i druga usporedna zakonodavstva, a zanimljivo je da obvezuuvanja sigurnosti gosta, svako zakonodavstvo zove na drukiji nain155, u skladusa svojom pravnom tradicijom.

Odgovornost ugostitelja za povreduobveze pruanja smjetaja gostu ufrancuskom je pravu 1945. godine doivjela pravu katarzu. Naime, do 1945. godine,obveza pruanja smjetaja gostu nije postojala. Ugostitelj je imao pravo birati gostakojeg e primiti u hotel. Jednom uredbom francuske vlade iz 1945. godine, u skladus razvojem instituta prava potroaa, propisano je da ugostitelj, pod prijetnjom

149 lanci 1952-1954Code Civilaglase: 1952. Les aubergistes ou hteliers sont responsables,comme dpositaires, des effets apports par le voyageur qui loge chez eux: le dpt de ces sortesd effets doit tre regard comme un dpt ncessaire. 1953. Ils sont responsables du vol ou du dommagedes effets du voyageur, soit que le vol ait t fait ou que le dommage ait t caus par les domestiques et prposs de l htellerie, ou par des trangers allant et venant dans l htellerie. 1954. Ils ne sont pas responsables des vols faits avec force arme ou autre force majeure.

150 Loi de 01.09.1948., no. 48-1630.151 Od irokog stupnja akcesornih usluga koje poznaje francusko pravo (koritenje restorana,

bazena, televizije, bara, wellnessa, dvorana, tnessa, frizera, prevoditelja, itd.), navedena presudafrancuskog vrhovnog suda (Cass Civ III 26.06.1996) navodi da u akcesorne usluge spadaju ikoritenje odravanih soba, obveza nadzor objekta i koritenje telefonom, vodom i strujom.

152 Loi sur la responsabilit des hteliers quant aux objets apports par le voyageurs (28. 02. 1970.)

153 Moret, L., Le contrat dhtellerie, RDC, Paris, 1973, str. 663-700.154 Ibidem.155 Autor smatra da je hrvatska pravna teorija uinila korak naprijed u odnosu na francusku

u obvezi prema biu gosta. Dok francuska teorija istie samo obvezu uvanja sigurnosti i intimegosta, hrvatska pravna teorija bolje pogaa termin uvanje osobe gosta, u koji su utjelovljeni, isigurnost, i udobnost, ali i potivanje linosti i dostojanstva gosta.

1055


23/47


kaznene sankcije, ne moe odbiti gosta (le refus de vente) bez nekog valjanog razloga( sauf motif lgitime), ne de niravi taj pojam. Todefacto znai da i dan danas,zakonski (osim sluajeva diskriminacije), ugostitelj ima pravo birati goste koje eli primiti u hotel.156 Stoga neki autori opravdano istiu da postoji ograniena ugovornaodgovornost ugostitelja za pruanje smjetaja gostu. tovie, gost e morati dokazatikrivnju ugostitelja (u smislu valjanog razloga po uredbi iz 1945. godine), zbogodbijanja pruanja te usluge.157

Odgovornost ugostitelja za povreduobveze uvanja sigurnosti gosta sastojise od dvostruke obveze158: 1) nadgledanja potivanja pravila kunog reda o intimigosta (les regles de prudence) i 2) kontrola sigurnosti gosta ( scurit du client ).U sluaju krenja tih obveza, gost mora dokazati ugostiteljevu odgovornost (ponaelu dokazane krivnje; krivnja se ne pretpostavlja). Ugostitelj je za krenje tih

obveza neogranieno odgovoran za nastalu tetu. Objektivno je odgovoran za tetu poinjenu od ureaja u hotelu i osoba za koje on odgovara. Odgovornost ugostiteljaza sigurnost gosta, dobiva i neimovinski karakter odgovornosti za tetu u skladu snovijim teoretskim shvaanjima (ugovorna odgovornost)159 i presudama francuskogvrhovnog suda (deliktna odgovornost). U sudskoj je praksi posebno mjesto posveenoteti poinjenoj krenjem sigurnosti gostiju i treih osoba. Za goste je ugovornaodgovornost objektivna, a za osobe koje nisu gosti hotela postoji objektivna deliktnaodgovornost ugostitelja, bez obzira to su u objekt uli protivno ugostiteljevudoputenju i volji160.

Odgovornost ugostitelja za povreduobveze pruanja akcesornih usluga gostu daje izravnom ugovoru o hotelskim uslugama znaaj zasebnog, sui generis,ugovora.Akcesorne usluge su sve usluge koje se pruaju gostu (najmoprimatelju) u hotelu (ili bilo kojem objektu) u vidu sekundarnih prestacija. Ugostitelj odgovara objektivno zanepruanje akcesornih usluga ili odbijanje pruanja istih. Sudska praksa u Francuskojesto je odluivala je li odreena usluga akcesorna u smislu izravnog ugovora ohotelskim uslugama, te se kroz razliiti vremenski period drukije odnosila prema

156 Presuda francuskog vrhovnog suda Cass Civ, III, presuda od 29.03.2006. Sud izriitosmatra da je nitav ugovor o hotelskim uslugama bez kauze; u sporu su menaderi drutva, kojisu besplatno boravili u hotelu drutva, negirali kauzu ugovora, tumaei da nisu koristili hotelskeusluge, nego nekretnine drutva.

157 Moret, L., op. cit., str. 674.; Jedina bitna obveza koju ima hotelijer, jest da ne moeodbiti primiti gosta ako isti ne eli koristiti usluge (polu)pansiona, jer bi time prekrioCode de laconsommation(1945 -2009).

158 Raison A., G. Cornu, Revue trimestrielle de droit civil, Sirey, Paris, 1962, str. 312.159 Van Mullen, M., Responsabilit des hteliers, Annales de la Facult de Droit de Lige

1975., str. 390. posebno je shvaanje francuskog prava da gost na kraju obroka mora biti zdrav isiguran ( sain et sauf ).

160 Presuda francuskog vrhovnog suda Cass Civ, I, no. 469, presuda od 14.03.1995; postojideliktna odgovornost ugostitelja za imovinsku i neimovinsku tetu ( zike boli) koju je pretrpiodjeak uavi nedozvoljeno na bazen hotela za vrijeme vjenanja; ugostitelj je morao uvidjeti rizik i udaljiti dijete .

1056


24/47


shvaanju pojma akcesornih usluga izvan kategoriziranog hotelskog objekta161162.Odgovornost ugostitelja za povreduobveze pruanja informacija gostu ,

posebna je vrsta odgovornosti, koja se razvila iz obveze pruanja akcesornih usluga.Ope je pravilo da ugostitelj mora pruiti gostu odreeni broj informacija. Ugostiteljobjektivno odgovara za imovinsku i neimovinsku tetu ako nije pruio obvezneinformacije, ako je zakasnio s njihovim pruanjem ili ako je dao pogrene informacije.U praksi su najee krene obveze pruanja informacija gostu o: cijeni smjetaja,veliini sobe, cijeni akcesornih usluga, nedostatka znaka o kategorizaciji objekta, okatu hotela na kojem je smjetena soba, o putnom redu javnog prijevoza i slino163.

Odgovornost ugostitelja za povreduobveze uvanja stvari gosta utemeljena je na lancima 1952.-1954.Code civila.164 Obveza uvanja stvari gosta (iz lanka1952.) utvruje da ugostitelj ima obvezu uvanja stvari gosta u hotelu i u depozitu(le contrat de dpt ), ali samo u sluaju da je gost sklopio ugovor o hotelskim

uslugama165

. Ugostitelj odgovara gostu za tetu na stvarima ako je istu poinila osobaza koju on odgovara ili osoba izvan hotela166. Ugostitelj odgovara neogranieno iobjektivno za tetu kad je primio stvari gosta na uvanje ili ih je bez valjana razlogaodbio primiti. U sluaju da je teta nastala u sobi ili izvan uvanih prostorija objekta,ugostitelj odgovara objektivno za tetu gostu, ako gost dokae postojanje tete nastvari. Odgovornost ugostitelja je u tom sluaju ograniena: 1) do iznosa koji je 100 puta vei od cijene smjetaja, ako je teta nastala u sobi i 2) do iznosa koji je 50 puta vei od cijene smjetaja, ako je teta nastala na parkiralitu hotela. Iskljuena je odgovornost ugostitelja u sluaju vie sile ili stvarima ostavljenim u vozilima nauvanom parkiralitu167.

lanak 1953.Code Civilagovori o ugovornoj teti koju gost moe pretrpjetine de nirajui ne(imovinski) karakter tete. Zbog kanjenja u uvoenju institutaugovorne odgovornosti za neimovinsku tetu, u francuskom su se pravu razvili

161 Presuda francuskog socijalnog suda Cass Soc, od 05.12.1958. Pruanje usluganajmodavatelja stanova (doruak, struje, televizor), predstavlja pruanje akcesornih usluga ugovorao hotelskim uslugama.

162 Presuda francuskog vrhovnog suda Cass Civ, I, no. 257, presuda od 19.10.1999.Komercijalni ugovor kojim nancijski fond iznajmljuje stanove i poslovne prostore, usprkosodravanja tih nekretnina, ne predstavlja akcesorne usluge ugovora o hotelskim uslugama, veugovor o zakupu prostora.

163 Moret, L., op. cit., str. 676.164 Izravni ugovor o hotelskim uslugama u francuskom pravu spada u neimenovane ugovore

(contrats inomms), jer osim tri lankaCode Civilea, sva pravila o ugovoru stvaraju se poslovnimobiajima i sudskom praksom.

165 Kao i u hrvatskom pravu, ugovor o ugostiteljskoj ostavi(le contrat de dpt )sporedni je ugovor (laccessoire) u odnosu na glavni ugovor o hotelskim uslugama (le contrat dhotellerie).

166 lanak 1953.Code Civila.167 lanak 1954.Code Civila; Presuda francuskog vrhovnog suda Cass Civ, I, no. 57,

presuda od 22.02.2000. Sud je utvrdio da ugostitelj nije odgovoran za ukradene stvari u automobilugosta parkiranom na privatnom parkiralitu ugostitelja, jer se radi o iskljuenju odgovornosti, usmislu lanka 1954.Code Civila, zbog prostora kojeg ugostitelj ne nadzire izravnim ugovorom ohotelskim uslugama.

1057


25/47


samo teoretski168 primjeri ugovorne odgovornosti ugostitelja za neimovinsku tetu.To su isti primjeri koje nalazimo i u teoriji hrvatskog prava i mogu se pojaviti kodsvih krenja obveza: 1) upropatavanje godinjeg odmora (ruiner des vacances), 2) proputanje ciljeva turistikog boravka ( fuite des objectifs rsidence de tourisme), 3)nelagoda zbog postupka osoblja u hotelu (inconfort d au traitement du personnel de lhtel ), 4) oteenje stvari afektivne vrijednosti (dommage que la matire dunevaleur affective) i 5) nezadovoljstvo stanjem hotelskog objekta (insatisfaction ltat de lhtel ). Usprkos injenici da, na temelju koritenih izvora, nije poznatanijedna presuda francuskih sudova o naknadi neimovinske tete hotelskom gostu,francuski hotelijeri sve vie sklapaju ugovore o osiguranju i za naknadu eventualneneimovinske tete gostu.

3.3. Njemaka

U njemakom je pravu izravni ugovor o hotelskim uslugama (der Hotelvertrag ,der Beherberungsvertrag ), posredno, utemeljen u odredbama Njemakog graanskogzakonika ( BGB-a) iz 1896. godine. Meutim, izravni ugovor u njemakom je pravu,od svih usporednih zakonodavstva najspeci niji; njemako zakonodavstvo uopene poznaje taj ugovor! Odredbe iz BGB-a i iz drugih izvora prava, koje se odnosena izravni ugovor o hotelskim uslugama, odredbe su nekih drugih ugovora koje inesastavne dijelove izravnog ugovora o hotelskim uslugama.

U njemakoj se pravnoj teoriji izravni ugovor o hotelskim uslugama oznaavakao mjeoviti ugovor (Gemischter Vertrag )169, temeljen na poslovnoj praksi, kojeg

ini sedam ugovora170

privatnog prava171172

: 1) ugovor o najmu ( Mietvertrag , paragraf 535. BGB-a) kojim ugostitelja ( Hotelier ) prua gostu (Gast, Veranstalter ) smjetaju hotelskoj sobi po odreenoj cijeni, 2) ugovor o pruanju usluga ( Dienstvertrag , paragraf 611. BGB-a) kojim ugostitelj prua gostu, pored smjetaja, i ostale za hotelspeci ne usluge, 3) ugovor o pruanju usluga prehrane i pia ( Pansionvertrag ),ukoliko gost sklopi ugovor s koritenjem doruka, pansiona ili polupansiona, 4)ugovor o prodaji ( Kaufvertrag , paragraf 433. BGB-a) kojim ugostitelj prodaje gostuvlastiti proizvod (hotelske usluge), 5) ugovor o radu (Werkvertrag , paragraf 631. BGB-a) kojim gost zapoljava ugostitelja, kako bi gost ispunio cilj boravka u hotelu,a u prvom redu podrazumijeva zatitu i njegu gosta kao korisnika rada, 6) ugovor o

dostavi (Werklieferungsvertrag ) kojim ugostitelj dostavlja odreene stvari gostu usobi ili u recepcijski pretinac i 7) ugovor o ostavi (Verwahrungsvertrag , paragraf 688.

168 Ne postoji nijedna presuda francuskih sudova o naknadi neimovinske tete gostu iz krenjaugovornih obveza izravnog ugovora o hotelskim uslugama. Najvei razlog za takvu situaciju jestinjenica to je francusko pravo tek zadnjih desetak godina upoznalo ugovornu odgovornost zaneimovinsku tetu.

169 Firentscher, W., Schuldrecht, 9. ed., Gruyter Lehrbuch, Berlin, 1997., str. 404-407.170 Gitter, W., Gernhuber, J., Gebrauchberlassungvertrge, Artibus Ingenius, Tbingen,

1988, str. 176.171 Canaris, C.W., Die Vertrauenshaftung im deutschen Privatrecht, Jus, Augsburg, 1970.,

str. 219-220.172 Born, K., Bastian, H., Der integrierte Touristikkonzern, Oldenbourg Wissenschaftsverlag,

Mnchen 2004., str. 44. Hotelvertrag ine: 1. rezervacijski ugovor ( Reservierungsvertarg ), 2.smjetajni ugovor ( Beherberungsvertrag ) i 3. ugovor na zahtjev (On-requestvertrag ).

1058


26/47


BGB-a) kojim se ugostitelj obvezuje uvati i primiti stvari gosta za vrijeme trajanjaugovora.

Temeljem navedenog, jasno je da obveze ugostitelja u njemakom pravu predstavljaju ispunjenje svih ugovora od kojih se sastoji izravni ugovor o hotelskimugovorima. Pored toga, njemaka pravna teorija173, ipak izdvaja pet najbitnijihobveza ugostitelja u izravnom ugovoru o hotelskim uslugama, ija povreda znaiodgovornost ugostitelja za imovinsku i neimovinsku tetu gostu, iako ima i drukijihtumaenja obveza ugostitelja174: 1) obveza pruanje smjetaja gostu (Unterkunft ), 2)obveza pruanja posebnih usluga ( Dienstleistungen), 3) obveza zatite i njege osobegosta (Schutz und Obhutp ichten), 4) zatita tajne i privatnosti gosta (Schutz denGeheimhaltungsp ichten) i 5) obveza zatite stvari gosta (Schutz vor Sachen).

Odgovornost ugostitelja za povreduobveze pruanja smjetaja gostu pravnuosnovu ima u ugovoru o zakupu u paragra ma 535. do 537. BGB-a175. Ope je pravilo da ugostitelj (zakupodavatelj) mora pruiti smjetaj (najam prostora) gostu(zakupniku) za vrijeme trajanja ugovora. Posebna je obveza ugostitelja odravanjesobe za vrijeme trajanja smjetaja (Gebrauchserhaltung ). Ugostitelj je obvezan sniziticijenu smjetaja u sluaju nemogunosti koritenja dopunskih usluga poput dizalaili tnessa. Ugostitelj je objektivno odgovoran za popravak tete u sobi, osim akodokae krivnju gosta. Ugostitelj objektivno odgovara za imovinsku i neimovinskutetu gostu u sluaju odbijanja pruanja smjetaja gosta zbog otkaza rezervacije ilioverbookinga(pri kojemu mora gostu ponuditi smjetaj iste ili vie kategorije u svomnajbliem hotelu).

Odgovornost ugostitelja za povreduobveze pruanja posebnih usluga gostu u njemakoj se pravnoj teoriji najee razluuje s obzirom na tri vrste dopunskihusluga176 izravnog ugovora o hotelskim uslugama: 1) usluge prema popunjenostiobjekta, za koje ugostitelj odgovara objektivno za tetu ako ih povrijedi uz mogunostzamjenskih rjeenja uz umanjenje cijene (npr. jednokrevetna soba, dvokrevetnasoba, dvokrevetna soba s branim krevetom, trokrevetna soba, viekrevetna sobas krevetima za djecu i slino), 2) usluge prema opremi usluga, za koje ugostiteljodgovara objektivno jedino ako je to njegova obveza prema kategoriji objekta ili suizriito ugovorene (npr. telefon, televizija, radio, klima, minibar, kada, tu, odvojene

173 Donhauser, G., Vertragsrecht, Schuldrecht, Sachenrecht, BooksDemand, Ravensburg,2004, str. 108.

174 Dettmer, D., Hausmann, T., Recht in Gastwerbe und Touristik, Verlag Handwerk undTechnik, Hamburg, 2006, str. 164-165. Autori smatraju da postoje samo tri obveze ugostitelja: 1)omoguavanje koritenja hotelske sobe ( Zimmer Gebrauchsberlassung), 2) odravanje hotelskesobe za vrijeme trajanja smjetaja (Gebrauchserhaltung)i 3) obveza uvanja stvari gosta (Schutzdes Gstes vor Schden). Wahl, F., Das Recht fur Hoteliers und Gastwirte, Behrs Verlag, Hamburg,2001, str. 3200/4. Autor nudi potpuno drukiju sliku odgovornosti ugostitelja napominjui da susmjetaj, usluge, uvanje osoba i stvari gosta zapravo sporedne usluge i da su glavne obvezeugostitelja: samonadzor u pruanju usluga ( Eigenkontrolle), raznovrsnost prakse (Unterschiedliche Praxis) i kontrola pia i hrane ( Probenennahme).

175 Oetker, H., Maultzsch, F., Vertragliche Schuldverhltnisse, 3. ed., Springer, Berlin,2007., str. 305.

176 Mundt , J. W., Reiseveranstaltung, Oldenbourg Wissenschaftsverlag, Mnchen, 2006.,str. 244-245.

1059


27/47


kupaonice, balkon, terasa i slino) i 3) usluge prema poloaju hotelske sobe, za kojeugostitelj objektivno odgovara u sluaju neispunjenja obveze ili premjetanjem gostau sobe bez tih usluga (npr. pogled na more, pogled na jezero, pogled na bazen, pogledna ureeni park, pogled na ulicu, pogled na planine i slino). Pravni temelj po kojojugostitelja moe pruati usluge nalazi se u ugovoru o pruanju usluga u paragrafu611. BGB-a, prema kojem je pruatelj usluga osoba koja prua obeane usluge bilokoje vrste korisniku usluga.

Odgovornost ugostitelja za povreduobveze zatite i njege osobe gosta novija je odgovornost njemakog prava. Do prije desetak godina naime smatralo se, daista odgovornost ulazi u sferu deliktne izvanugovorne odgovornosti177. Ugostitelj jeodgovoran po naelu pretpostavljene krivnje za svaku tetu koja se dogodi gostuu objektu ugostitelja178. Posebna je obveza ugostitelja, iz paragrafa 563. BGB-a, pruanje njege i izvjeivanje nadlenih tijela u sluaju tjelesne ozljede ili smrti gosta,ali i pruanje pomoi, adekvatne njege i uvanje u posebnoj prostoriji ozlijeenogili umrlog gosta. Po pravnoj prirodi stvari povreda te obveze predstavlja uglavnomsamo neimovinsku tetu. Princip ove odgovornosti posebno je vaan zbog zatite injege djece gostiju179.

Odgovornost ugostitelja za povreduobveze zatite tajne i privatnosti gosta novija je tekovina njemakog prava. U posljednjih dvadesetak godina u njemakomsu se obiajnom pravu pro lirala prava gosta na uivanje u hotelskom smjetaju bez smetnji180, nepoeljnih gostiju, upadanja hotelskog osoblja181 ili treih osoba usobu gosta. Zatita tajne gosta posebna je obveza ugostitelja u sluaju da je u hotelusmjetena poznata osoba (sporta, pjeva, politiar). Ugostitelj mora dopustiti gostu prijavu pod lanim imenom radi zatite njegove privatnosti. Ugostitelj odgovara za

177 Ne samo u njemakom pravu ve i u hrvatskom, a osobito u angloamerikom pravu,tanka je granica izmeu ugovorne odgovornosti za tetu zbog povrede osobe gosta i izvanugovornedeliktne odgovornosti za tetu koju osoba pretrpi. Autor smatra da bi granica trebala biti injenicakoristi li gost u vrijeme nastanka tete (ugovorna odgovornost) ili ne (izvanugovorna odgovornost)usluge ugostitelja.

178 Presuda njemakog saveznog suda, BGH ZR 142/05 od 18.07.2006., Njemaki je saveznisud dosudio naknadu neimovinske tete (duevne boli i upropatavanje godinjeg odmora ) obiteljikojoj je 11-godinji sin poginuo igravi se na

Documents

9 Radolovic Odgovornost Ugostitelja Za Stetu