##8,ZOOLOGIJA,ENTOMOLOGIJA # N N K U K C I

#NPPRIRODOPISNE CRTICE.

NAPISAO

DR- # A A M I Š O K I Š P A T I Ć .

K N J I G A P R V A .

SA SEDAMDESET I ŠEST SLIKA.

N A G R A D J E N O IZ Z A K L A D E G R O F A IV. N E P . DRAŠKOVIĆA

ZA: SODIHU 1886. •

# M M Z A G R E B . #PPNAKLADA "MATICE HRVATSKE".

#GG1886.

Kukci. Povrata k iz boj a. (Str. 100.)

K a k o je „Matica Hrvatska" željela radi izmjene, da pre-kine ove godine započeto izdavanje crtica: „Iz bilinskoga svieta", to nije mogla u životinjskom carstvu nadi zgod-nije rpe životinja, nego što su k u k e i, s kojimi bi svoje članove üvela u novi sviet. Kukci će svezati niz knjiga o životinjah, Itoje „Matica" kani izdati, sa knjigami o bilinskom svietü, a k tomu uvesti de oni „Matičino" čitateljstvo upravo u sredinu najbujnijega i najraznolični-j ega života, kofe životinjsko carstvo poznaje. T u će nam Se otvoriti pogled u nebrojene potežkoće života, tu će nam se prikazati najljepša slika vesela i radina života, slika sreće i nevolje. I u istinu bit će sve, sto sam tu nanizaö, samo šarene slike, koje neimaju druge svrhe nego da u nama potaknu volju i ljubav za Čistom i neiz-kvarenom prirodom. Nenapisah ovu knjigu ni za šumara ni za gospodara, u njoj neće ni vrtlar ni pčelar naći podpuno i znanstveno poredanu gradju, a nadam se, da čisto strukovne poduke u njoj nitko ni tražiti neće.

Željah i ja i odbor „Matice Hrvatske", da budu kukci u jednoj jeditoj knjizi opisani. Al pod rukama nagomilala mi se tolika gradja, da je u jednu knjigu, koja stanoviti obseg* hesmije prekoračiti, nemogoh smjestiti. I zato izaći će o kukeih izim ove još jedna knjiga. U prvoj ovoj knjizi upoznavaju se čitatelji sa cjelovitim životom kukaca i sa prvimi velikani toga neobičnoga carstva. Sve ostalo, što se još u ovoj knjizi spominje o kukeih i što će se pripoviedati u drugoj, ograničit će se li na ono, što se č o v j e k a tiče. Već i u ovoj knjizi govori se o kukeih,

koji žive u šumi i voćnjaku, a u drugoj doći će na red najznamenitiji kukci, koji nam kvare povrće i cvieće, tamane usjeve i vinograde, što dosadjuju čovjeku i životinji, a neće se zaboraviti ni na one kukce, koji čovjeku koriste. Za ovaj razpored uzeli osnovu, što ju ima E. T a s c h e n -b e r g u svojoj knjizi: „Die Insekten nach ihrem Schaden und Nutzen. Prag. 1882.", a služile su mi u ovom poslu i mnoge druge radnje ovoga pisca o istom predmetu, kao što još napose sliedeće knjige : „F i g u i e r : T insectes. Paris. 1883." ; „ G r r a b e r : Die Insekten: Mlin 4ien. It,77." ; „ B e n e d e n : Die Schmarotzer des Thierreiches. Leipzig. 1876."; „ L u b b o c k : Blumen und Insekten. Berlin. 187.7."; „ B ü c h n e r : Aus dem Geistesleben der Thiere. Leipzig. 1880." itd.

TJ Z a g r e b u , koncem god. 1886.

M. K.

S A D R Ž A J . Strana

Pripomenak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . „ . V—VI C a r s t v o k u k a c a :

I. Razpr ostranj enje kukaca. Kukci na vrbi, u drvenoj ogradi, na lipi, livadi i uz vodu. — More i r k u k c i . ^ . ^ ^ Južni ..krajevi.' Alpinski i polarni kukci, njihova j3lič-nošt i uzrok toj sličnosti. — Noćni kukci. —- Život kukaca u žimi « 1—-10

IL Vanjsko obličje kukaca. — Podpuna i nepodpuna pre-obrazba. — Ličinke i kukuljice. — Svlačenje kože. -— Razdioba kukaca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10—16

Ž i v o t k u k a c a : L Borbe i težkoće života. — Silna množina kukaca. 1 | | | |

Tko pobjedjuje u borbi? ^ Boja kukaca kao obrana. — Kukci oponašaju lišće i suho granje. 1— Kukci se medjusobno oponašaju. —^ Svjetlucanje kukaca kao obrana. -rr— Ivanjska kriesnica. -— Vatrene bube u Americi . . . 17—30

II . Kukci grabežljivi: kobilice, ose, trčuljei, gusjeničari i drugi- — Mravojed i njegove zamke., Obmrtavljivanje kukaca. — Pucanje, pl juvanje i sakrivanje kukaca. — Sporazumljivanje kukaca znakovi. Glasanje, sviranje i pjevanje kod raznih, kukaca. —^ Cvrkutaljke . .. . . . 3 0 — 4 1

III. Nesenje i spremanje j a j a . Baležari i zujci. ~fr- Kotu-raši u Egiptu. — Grobari. Ličinke u borbi; p ^ Ličinke pčelarice i kokice. — Kako si gusjenice pomažu u životu. — Ličinke, koje se zavlače u puževe kućice, Ličinke građe vlastite kućice. — Opasnost za kukuljicu. —- Predja 4 1 — 5 6

V a ž n o s t k u k a c a u p r i r o d i : Što jedu kukci Tamanjenje bilinskih i životinjskih lešina. — Šteta, što j u kukci bilinam nanose, /r— Obrana biUna.^r4^v; Korist kukaca u rovanju i gnojenju zemlje.

Kukci i oplod bilja. — Biline mame kukce medom, ' ljepotom i mirisom cvieta. —^ Varke. — Kukci pohode uviek iste biline., ^ Zatvaranje i otvaranje cvjetova radi kukaca. | |§ | Šteta kukaca u životinjstvu. — Kukci kao hrana drugim životinjam. Čovjek i kukci . . . . 5 7 — 6 $

M 2

M r a v i : 0 i ^ . Stou,a" I . Prvenstvo niravi. Stari pisoi i mravi. — Prednost

mravi. — Razlika međju mravi. — Mravii\ji mozak i njegove ozlede. — Ticala, noge, čeljusti I o t r o v , ^ Njuh. — Prepoznavanje medju mravi. Kako se mravi sporazumljuju i oglašuju. j f t | Njega bolestnika; mrtvaci, £ 3 Mravinje igre . . . 7 0 — 8 1

II. Mravinja država, — Svatovski let. Stvaranje novih mravinjaka. — Mravinja matica. — Kako se radnici brinu za jaja , ličinke i kukuljice. — Poučavanje mladih mravi — Gradnja mravinjaka. Mravinjak šumskoga i vrtnoga mrava. — Mravinjaci pod zemljom i u drvetu.

I M j i Tropski mravinjaci. | § j Vrata na mravinjaku; zatva-ranje i čuvanje -, stražari. ^ Gradnje cesta i putova.

I j l j j l Mravinje postaje. Mravinje sela 8 1 - ^ 9 1 HI. Hranitba. Meso kao hrana. j | l Mravi pogonići u

Africi. — Med i slador. ^ Mravi i ušenci. •— Uzgoj ušenaca. — Borbe rađi ušenaca. :— Mravinji prijatelji n mravinjacih. «?§- Bazileras. — Sakupljanje zrnja. fe* Kradja i otimačina. — S a u b a . — Mravi kao poljodjelci 92—10&

IV. Mravinji robovi. Amazonci i njihova ovisnost 0 ro-bovih. g | j Lov amazonaca na robove. — Uzgoj robova, p l l Krvavi mravi i njihovi robovi. Mravinji gosti.

- ; " N e p r i j a t e l j s t v o med mravi. Ratovi, '.t^- Vojnici. . Lovački mravi , . 1 0 3 — 1 1 1

T e r m i t i : Termiti kao mračnjaci. — Preobrazba. — Kra l j i kra-ljica. — Radnici i vojnici. — Svatovski let. — Ter-mitni brežuljci kao gniezđa. -— Nutarnja uredba gniezđa;

§ f j g | Život matice..— popravljanje porušena gniezđa. <J§ | | Termitna gniezđa po drveću. —g Podzemna gniezđa. Putovi. — Hrana. — Šteta, što j u termiti čovjeku na-nose. -^J/Korist . . . . . . . . . . , . . . . . . . . . 112 - 1 2 4

P č e l e :

I . Pčelarstvo u starija vremena. — Novija iztraživanja. Pčelinja družina. — Drugenac si uredjuje košnicu. — Smola. Priprema voska. Gradnja saća. — Prvi izlet. — Pamtilo, njuh i sporazumak pčela, g Snašanje smole, međa i peludi. - Svatovski let. — Nesenje M i V ^ Rawoj radilica. Straža pred košnicom, — Pčele kradljivice. — Pčelinji neprijatelji. — Život

• pčelin. Žima j . . . . . . . . | J j. ... fegf i V J / 12^ ^ 1 4 4 H. Proljetni posao .— Uzgoj trutova i matica. — Rojenje.

— Bojevi medju maticami. - Pokotf trutova. Umje-tan odgoj nove matice. ^ Ležne matice. — Dövadjänje nove matice . ; ' ; ' : . 145-—156

n i . Divlje pčele zadrugarke. — Meliponke i njihov život. —• Bumbari — Nametnici u bumbarevu gniezđu: pčela bumbarica, mravi paučari, muhe, krkice i drugi gosti. £ 1 Bumbar zemunicar i bumbar mahovnjar. — Pčele samotarke. — Pčele krznarice. — Pčele pješčarice. — Tankostruke pčele. — Pčele pamučarke. — Pčele drvenjarke i njihove. gradnje. — Pčele krojačice. — Pčele makovnjare. — Zidarice. — Pčele nametnice . 1 5 6 — 1 7 3

O s e : Graditeljska vještina osä. & Razne vrsti američkih i evropskih osinjaka. — Stršeni i njihov život. — Ostale ose. — Kako se osinjaci uništuju. — Ubod . . . . . 174—184

K u k c i u š u m i : I . Život kukaca u šumi. — Hruštevi. — Izvlačenje hru- .

števa iz zemlje.-*^- Hruštevi po drveću. — Parenje i nesenje j a j a . Ä Razvoj i život ličinke pod zemljom. — Hrušteve godine. — Tamanjenje hruštevi li ličinka. —-Lipanjski hrušt. — Ružičar . . . . . . . . . . . . • 1 8 5 — 1 9 5

II . Crnogorična šuma. — Podkornjaei. — Nesenje j a j a . — Razvoj ličinke. — Hodnici raznih podkornjaka. '— Sredstva proti podkornjakom.: Omorični, jelin, borov, izprutani i raznoliki podkornjak. — Strižibuba . . . . 195 - 204

HI . L e p i r i | ( t e Hrastov prelac; život gusjenica, njihove otrovne dlake. — Borov procesijonarac. — Pinijin pre-lac . —• Hrastov savijač i njegovi svitei. — Jelin savijač. jPrelci. — Borov prelac; život gusjenice i lepira; šteta ; neprijatel j i prelčeve gusjenice: prelčeva j ajarica, Micro-gäster nemorum, prelčeva srparica i gljivice. — Borova sovica. — JBorova grba. — Omorični prelac; život lepira i gusjenice; silna šteta . . . . . . . • • • • • • 205 228

K u k c i u v o ć n j a k u : I . Njega voćnjaka. - J B Pupovi i kukci. — Mala zimska

grba i njezin ražvoj. Ä V e l i k a znnska grba. ^ Savijači. — Pipe na jabuci i kruški . . . . . . . . . . . . . . 2 2 9 — 2 3 5

I I . Kukci na lišću. — Gubar i njegove gusjenice. — Kuka-Vični suznik. Gniezdar; gusjeničja gniezda. — Kru-š k a r . S l i Glogovnjak i život njegove gusjenice . . . . 236—247

I I I . Kukci i plodovi. — Jabučni savijač i bušljive jabuke. ffiB šljivin savijač. •— Osa šljivarica. — Muha trešnja-

rica. — Muha uljikarica. — Ušenci i krvavi ušenae n a našem voću . . . . i . . . I . • • • • • • • • • • *

247— #KK259