##8,JELA,AŠZ,MONOGRAFIJE

Izdavač Publisher

#PPAKADEMIJA ŠUMARSKIH ZNANOSTI Suizdavač

Co-publisher "HRVATSKE ŠUME", p. o. ZAGREB

Za izdavače For the publishers

prof. dr. sc. dr. h. c. SLAVKO MATIĆ ŽELJKO LEDINSKI, dipl. ing.

Predsjednik Uredničkoga vijeća Editorial Board President

prof. dr. sc. dr. h. c. SLAVKO MATIĆ

Glavni urednik Editor in Chief

prof. em. dr. sc. dr. h. c. #U1BRANIMIR PRPIĆ

Urednici Editors

prof. dr. sc. #U2JOSO VUKELIĆ dr. sc. #U2JOSO GRAČAN#

mr. sc. #U4JOSIP DUNDOVIĆ

Tehnički urednik Technical Editor

HRANISLAV JAKOVAC, dipl. ing.

Recenzenti Reviewers

prof. dr. sc. VLADIMIR BEUS dr. sc. MARIJA HALAMBEK

prof. dr. sc. LJUDEVIT ILIJANIĆ prof. dr. sc. LADISLAV PAULE

prof. em. dr. sc. KONRAD PINTARIĆ prof. dr. sc. ANA PRANJIĆ

prof. dr. sc. WOLFGANG SCHRČDER prof. em. dr. sc. LUČIO SUSMEL

prof. dr. sc. ŠTEFAN ŠMELKO prof. dr. sc. SIMEUN TOMANIĆ prof. dr. sc. IZTOK WINKLER

#NN OBIČNA JELA (Abies alba Mili.) U HRVATSKOJ #

#NPSILVER FIR (Abies alba Mill.)

IN CROATIA

#MMZAGREB #GG2001.

AKADEMIJA ŠUMARSKIH ZNANOSTI "HRVATSKE ŠUME", p. o. Z A G R E B

Uredničko vijeće Editorial Board

prof. dr. sc. dr. h. c. SLAVKO MATIĆ, predsjednik prof. dr. sc. JOSO VUKELIĆ

prof. dr. sc. dr. h. c. BRANIMIR PRPIĆ akademik MIRKO VIDAKOVIĆ

akademik DUŠAN KLEPAC prof. dr. sc. M1LAN GLAVAŠ prof. dr. sc. BORIS LJULJKA

prof. dr. sc. dr. h. c. MLADEN FIGURIĆ HRANISLAV JAKOVAC, dipl. ing.

Engleski prijevod Translated into English

RENATA BARAC, prof. LJERKA VAJAGIĆ, prof.

Lektura hrvatskoga teksta i korektura The Croatian text language edited and corrected by

dr. sc. BRANKA TAFRA

Lektura engleskoga teksta The English text language edited by

MARK DAVIES, prof.

PROSLOV FOREWORD

Akademija šumarskih znanosti je osnovana 29. veljače 1996. godine teme-ljem prijedloga i zaključaka donesenih na 99. skupštini Hrvatskoga šumarskoga društva (HŠD), 22. prosinca 1994. u Križevcima. Osnovana je zbog sve veće po-trebe objedinjavanja šumarskih znanstvenika iz različitih šumarskih znanstvenih i drugih ustanova u iješavanju sve složenijih problema pred kojima se, u današ-njim složenim ekološkim i gospodarskim uvjetima, nalaze šume i šumarstvo Hr-vatske. Akademija šumarskih znanosti (AŠZ) osnovana je, među ostalim, radi poticanja i promicanja znanstvenoga rada u šumarstvu, upoznavanja javnosti sa znanstvenim šumarskim postignućima, radi organiziranja znanstvenih i drugih skupova te poticanja povezivanja i primjene znanstvenih spoznaja u praksi. Da bi se to moglo ostvarivati, nužno je pronalaziti mogućnost djelotvornoga informira-nja stručne i ostale javnosti o dobivenim rezultatima istraživanja, posebno obja-vljivanjem radova svojih članova, bilo u zbornicima s različitih skupova ili na ne-ki drugačiji način, gdje izdavanje monografija o različitim vrstama drveća, o šu-mama i šumskim područjima ima vrlo zapaženo mjesto.

Od približno 2 milijuna hektara ili 36 % površine Hrvatske, na kojoj se ras-prostiru šume, čak 95 % površine zauzimaju prirodne šume, čija je prirodnost obilježena i po sastavu autohtonih vrsta drveća i grmlja i po strukturi i načinu pomlađivanja.

Od osnivanja Republike Hrvatske kao samostalne i nezavisne države (1992) do današnjih dana šumarska struka i znanost poduzimaju značajnu stručnu i znanstvenu djelatnost, usmjerenu na otkrivanje ljepote, prirodnosti, stabilnosti i biološke raznolikosti hrvatskih šuma i njihovih glavnih vrsta drveća, kako doma-ćoj tako i svjetskoj šumarskoj i ostaloj javnosti.

Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i "Hrvatske šume", javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem Republike Hrvatske, godine 1992. izdaju monografiju "Šume u Hrvatskoj". Djelo je imalo zadatak da s riječju i slikom prikaže prirodne šume Republike Hrvatske, koje pripadaju u najprirod-nijim šumskim ekosustavima u Europi.

Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske i suizdavači JP "Hrvatske šume" i Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu godine 1994. izdaju fotomonografiju "Silvae nostrae Croatiae", pisanu na hrvatskom, engleskom i

njemačkom jeziku, uz obilje vrsnih fotografija šuma, šumskih krajolika, drveća i ostaloga šumskoga bilja. Knjiga je namijenjena šumarskim stručnjacima i svim prijateljima šuma i šumarske struke.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i njezin Centar za znanstveni rad u Vinkovcima te JP "Hrvatske šume" 1996. godine izdaju monografiju "Hrast lužnjak u Hrvatskoj". Knjiga je napisana na hrvatskom jeziku uz dvojezične (hrvatski i engleski) tablice i opise fotografija, nešto skraćeni prikaz svih teksto-va na engleskom jeziku i uz opsežan popis literature o hrastu lužnjaku.

Akademija šumarskih znanosti tijekom 1997. godine počela je razrađivati program izdavanja znanstvene monografije o jeli (Abies alba Mili.), dvojezično hrvatsko-englesko izdanje, uz sudjelovanje gotovo svih redovitih i izvanrednih članova.

Znanstvenu monografiju "Obična jela (Abies alba Mili.) u Hrvatskoj" objav-ljuju Akademija šumarskih znanosti i suizdavač JP "Hrvatske šume". Pisana je na hrvatskom i engleskom jeziku uz opsežan popis literature o običnoj jeli i njezi-nim šumama.

U cijelom prikazanom razdoblju od 1992. godine do danas uočava se velika izdavačka djelatnost šumarske struke i šumarskih znanstvenika. Listajući sva navedena izdanja koja su izišla prije i nakon osnivanja Akademije šumarskih znanosti, pa tako i ovu znanstvenu monografiju o običnoj jeli, uočavamo istu grupu autora, šumarskih znanstvenika sa Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Šumarskoga instituta u Jastrebarskom, koji su autori ove i ostalih monografija, a članovi su Akademije šumarskih znanosti.

Zajedničko je obilježje svim navedenim izdanjima i sudjelovanje JP "Hrvat-ske šume" u njihovu izdavanju. Ono je temeljno šumarsko poduzeće i pokretač stručnoga i znanstvenoga rada u šumarstvu u Hrvatskoj. Već preko 40 godina hr-vatsko šumarstvo sustavno financira dio znanstvenoga rada i ostale znanstvene djelatnosti, vezane uz probleme u radu sa šumama i šumarstvom s kojima se sus-reće hrvatska šumarska struka. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Šumar-ski institut Jastrebarsko, Akademija šumarskih znanosti, Hrvatsko šumarsko društvo, u čvrstoj suradnji sa šumarskom praksom koju danas predstavlja JP "Hr-vatske šume" i Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, utjelovljenje su jedinstva šumarske struke u Hrvatskoj. Ugled koji šumarska struka ima u europskom šu-marstvu, i na stručnom i na znanstvenom polju, priznata kvaliteta hrvatskih šuma obilježena prirodnom strukturom, biološkom raznolikošću, potrajnošću ili održi-vim razvojem, stabilnošću i produktivnošću, većinom su rezultat povezanosti i dugogodišnje suradnje šumarske prakse i znanosti.

Obična je jela, a uz autohtone hrastove i običnu bukvu, temeljna, klimatoge-na vrsta drveća u Hrvatskoj. Oko 10 % njezina udjela u drvnoj zalihi hrvatskih šuma i oko 150 000 ha prebornih šuma, koje ona zajedno s bukvom, smrekom i ostalim vrstama tvori, značajan je razlog da joj pridajemo veliko značenje. Preborne bukovo-jelove šume daju temeljno šumarsko obilježje područjima

Gorskoga kotara i Like te šumskim masivima Velebita i Kapele. Te se šume nazi-vaju prebornima zbog posebnosti njihove strukture, načina gospodarenja, bio-loških svojstava i ekoloških zahtjeva ponajprije obične jele.

Povijest hrvatskoga šumarstva čvrsto je povezana s jelovim šumama i gos-podarskim zahvatima u njima. Godine 1765. osnovane su prve šumarije u Hrvat-skoj upravo na tom području, i to šumarija Krasno za šume otočke i dijela ogu-linske pukovnije, šumarija Oštarije za šume ličke pukovnije i šumarija Petrova Gora za šume većega dijela ogulinske i cijele slunjske pukovnije. Prve izmjere Šuma, karte i gospodarske osnove, napravljene u tom vremenu, pokazuju dosta drugačiju strukturu sastojine u odnosu na današnje stanje, posebno glede udjela obične jele u omjeru smjese. Prema podacima iz toga doba ustanovilo se da se u tim šumama nalazi prosječno 330 stabala po hektaru, od toga bukve 50 %, jele 28 %, smreke 14 % i ostalih vrsta 8 %. U usporedbi s današnjim stanjem vidljivo j e da se udio jele i smreke povećao i na 80 % na račun bukve i ostalih vrsta drveća. Taj podatak može biti dobar smjer u istraživanju današnje pojave sušenja jele nastale zbog promjene klime i onečišćenja zraka te širenja bukve na njezina staništa.

Upravo na području jelovih šuma u Hrvatskoj postoji preko 235-godišnji kontinuitet gospodarenja prebornim bukovo-jelovim šumama. Taj je podatak u čvrstoj vezi s nastankom i početkom rada šumarske struke i znanosti u Europi, a to znači i u svijetu, na što smo kao hrvatski šumari vrlo ponosni.

Uvjereni smo da će ova znanstvena monografija o običnoj jeli dati više in-formacija i konkretnih podataka o gospodarenju jelom i njezinim šumama u proš-losti, o današnjem stanju i putu kojim ove šume trebaju ići u svom budućem razvoju.

Hrvatska šumarska struka sa svojim dugom poviješću obilježenom velika-nima koji su je osnovali i održali na visokom stupnju razvijenosti, u svijetu afir-mirana i poznata po prirodnim šumama, danas ima jasne vizije svoga razvoja. Naše ćemo šume održati kvalitetnima i vječnima samo onda ako se i dalje bude-mo držali temeljnoga postulata šumarske struke da smo šume posudili od djedo-va te da ih moramo vratiti unucima. Pritom poštenje i temeljne ljudske moralne vrijednosti, koje su do danas uvijek bile svojstvene hrvatskim šumarima, moraju prevladavati u ukupnom radu sa šumom i njezinim proizvodima.

Ugodna mi je dužnost da zahvalim svim autorima, šumarskim stručnim i znanstvenim ustanovama, jednom riječju cijeloj hrvatskoj šumarskoj struci, što su svojim radom i angažiranošću omogućili da ova monografija ugleda svjetlo dana. Nadam se da će ona biti dobar poticaj za rad na budućim monografijama, koje se već pripremaju.

Predsjednik Akademije šumarskih znanosti i predsjednik Uredničkoga vijeća

prof. dr. sc. dr. h. c. Slavko Matić

FOREWORD The Academy of Forestry Sciences was founded on 29th February 1966 on

the basis and conclusions of the 99th Assembly of the Croatian Forestry Society, held on 22nd December 1994 in Križevci. The Academy was established in order to unite forestry scientists from different scientific institutions whose goal was to solve the increasingly complex issues related to the environmental and econom-ic circumstances of Croatian forests and forestry. The targets and purpose of the Academy are, among other things, to give support to scientific work in forestry, to introduce to the public the scientific achievements of forestry, to organise sci-entific and other meetings, and to promote the interaction and application of sci-entific achievements in practical work. In order to realise this, it is necessary to find ways of disseminating effective information by publishing research results, especially the works of Academy members, either through the collected papers of different symposia, or through the publication of monographs of various tree species, forests or forest areas.

Within about two million hectares, or 36% of Croatian forestlands, as much as 95 % are natural forests. They consist of autochthonous tree and brush species whose structure and method of regeneration are natural.

Considerable activities have been undertaken by forestry experts and scien-tists since 1992, when the Republic of Croatia was proclaimed an independent country. These activities have focused on revealing the beauties of the natural, stabile and biologically diverse Croatian forests with their main tree species. The message has been directed both to domestic and foreign forestry experts and other members of the public.

The Faculty of Forestry of Zagreb University and the company "Croatian Forests" published in 1992 a monograph entitled "Forests of Croatia". This book had the task of presenting the natural forests of Croatia, forests which belong to the most natural ecosystems in Europe.

The Ministry of Agriculture and Forestry of the Republic of Croatia, togeth-er with "Croatian Forests" and the Faculty of Forestry of Zagreb University as co-editors, published in 1994 a photomonograph entitled "Silve nostrae Croati-ae" in three languages, Croatian, English and German. Supplied with excellent photographs of forests, forest landscapes, trees and other forest flora, this book is intended as specialist literature for forestry experts and ali forest lovers.

The Croatian Academy of Science and Art and its Centre for Scientific Work in Vinkovci, as well as "Croatian Forests", published in 1996 another mono-graph, "Pedunculate Oak in Croatia". The book was written in Croatian with tables and captions in two languages (Croatian and English), a summary of ali articles in English, and an extensive list of literature on the pedunculate oak.

The Academy of Forestry Sciences began in 1997 to make preparations for the publication of a scientific monograph on the fir (Abies alba Mili.), an edition in two languages, Croatian and English, which vvould include a broad list of lit-erature on the common fir and its forests.

In the period since 1992, many publishing activities have been undertaken by foresters and scientists. A large number of authors have contributed to these publications, including those who were writing before the Academy was found-ed, and those working afterwards. These are forestry scientists of the Faculty of Forestry of Zagreb University and the Forestry Institute in Jastrebarsko, ali mem-bers of the Academy.

Another feature common to ali the publications is the participation of the company "Croatian forests". This firm is the basic institution and initiator of the professional and scientific work in Croatian forestry. Systematically financed for over forty years by Croatian forestry, the scientific research and other activities related to forestry issues have been achieved by practitioners working in the field of Croatian forestry. The Faculty of Forestry, the Jastrebarsko Forestry Institute, the Academy of Silvicultural Sciences, and the Croatian Forestry Society are ali closely connected to the forestry profession represented by "Croatian Forests" and the Ministry of Agriculture and Forestry, encapsulating in this way the unity of Croatian forestry. Its reputation in European forestry, both in professional and scientific terms, together with the renowned quality of Croatian forests them-selves with their natural structure, biological diversity, sustainability, stability and productivity, is mostly founded on the unity and Iong collaboration betvveen the profession and science.

Common fir, together with the autochthonous oak and common beech, rep-resents a basic, climatogenous tree species in Croatia. Constituting about 10% of the total growing stock and with around 150,000 ha of selection forests com-posed of the fir, beech, spruce and other tree species, the fir has sufficient reason to be given such significance. The selection forests of fir and beech are the basic feature of the forests of Gorski Kotar, Lika and the mountain massifs of Velebit and Kapela. These forests are considered selection forests because of their struc-ture, management methods, biological properties and ecological requirements.

The history of Croatian forestry is closely connected with fir forests and the management operations that have been carried out in them. In 1765 the first for-est offices were opened in these regions. These were the Krasno Forest Office covering the forests of the islands and a part of the Ogulin military region, the

Ostarije Office for the forests of Lika, and the Petrova Gora Office for the forests of most of the Ogulin region and the whole of the Slunj military region. The first forest surveys, maps and management plans that vvere made at that time speak of a rather different štand structure from today's, especially considering the propor-tion of common fir in the mixture. According to the data of that time, these forests had an average of 330 trees per hectare, i.e. 50% beech, 28% fir, 14% spruce and 8% other species. Compared to today's status, the proportion of fir and spruce has risen by 80% at the expense of beech and other tree species. This can be a good guideline in the research of fir dieback caused by climatic change and air pollution, and the expansion of beech to its habitats.

It is indeed in the fir forest region in Croatia that the management of the selection beech and fir forests has been practised for over 235 years. We are proud to say that this fact is closely related to the beginning of the forestry pro-fession and science in Europe, which means in the whole world. We are sure that this scientific monograph will offer sufficient information on the management of fir forests in the past, about today's status, and the directions that these forests should take in the future.

The long history of the Croatian forestry profession is marked by great peo-ple who founded it and who have maintained it at a high level. Today, there are clear visions for its future development. But we shall keep the high quality of our forests only if we obey the basic postulate of forestry practice: borrowed from our grandparents, these forests must be given back to our grandchildren. In this pursuit, honesty and basic moral values - the values of Croatian foresters - must predominate in ali phases of the work in the forest and with its products.

It is my pleasant task to thank ali the authors and ali professional and scien-tific institutions, in a word, to the whole forestry profession in Croatia, for their contributions in making this monograph. I hope that it will be an inspiration for work on future monographs, the preparations of which have already begun.

President of the Academy of Forestry Sciences and Editorial Đoard President

Professor Slavko Matić, Ph D and Hon. Ph D

UVOD INTRODUCTION

Znanstvena monografija o običnoj jeli u Hrvatskoj, koja slijedi poslije mono-grafije o hrastu lužnjaku, djelo je hrvatskih šumarskih i drvnotehnoloških znan-stvenika. Namjera je bila da se na osnovi objavljenih radova o najznačajnijoj hrvatskoj crnogorici napiše sve ono Što je do danas u nas poznato i istraženo. Da-kako da su pri tome korištena i strana šumarska iskustva stručnjaka i znanstvenika onih zemalja u kojima je obična jela prirodno rasprostranjena i u kojima je istraži-vana (Njemačka, Francuska, Italija, Slovačka, republike bivše SFRJ). U hrvatskim šumama jela sudjeluje po volumenu s 9,4 %, a sva ostala crnogorica (smreka, obični bor, crni bor, alepski bor, primorski bor borovac, ariš, duglazija i dr.) sud-jeluju s 5,2 %. Jela je s bukvom glavna vrsta prebornih šuma koje zauzimaju važan šumski pojas u Dinaridima. One su sirovinski, a osobito ekološki i prirodozaštitar-ski vrlo značajne. Zbog tradicije stručnoga gospodarenja jelom u Hrvatskoj, koja dopire u 18. stoljeće te njezina sve većega recentnoga ekološkoga značenja i općega mišljenja kako je ona uz hrast lužnjak najvrednija hrvatska vrsta drveća, Akademija šumarskih znanosti odlučila je tiskati znanstvenu monografiju o jeli.

Na 3. sjednici Predsjedništva Akademije šumarskih znanosti, održanoj 17. ožujka 1988. godine, pr ihvaćenje program sadržaja monografije o jeli, izabrani su urednici poglavlja koji su ujedno i članovi Uredničkoga vijeća s predsjedni-kom prof. dr. sc. Slavkom Matićem. Za glavnog je urednika izabran prof. dr. sc. Branimir Prpić, za tehničkoga urednika Hranislav Jakovac, dipl. ing. U Uredniš-tvo monografije izabrani su mr. sc. Josip Dundović, dipl. ing., prof. dr. sc. Slavko Matić, prof. dr. sc. Joso Vukelić, dr. sc. Joso Gračan te glavni urednik i tehnički urednik. Uredništvo je uz potporu bivšega direktora "Hrvatskih šuma" Ivana Tarnaja, dipl. ing., i sadašnjega direktora Željka Ledinskoga, dipl. ing., uspješno završilo pripreme za tiskanje monografije. Izdavač znanstvene monografije o jeli j e Akademija šumarskih znanosti, a suizdavač "Hrvatske šume", Direkcija, Za-greb. Rukopis hrvatskoga teksta lektorirala je dr. sc. Branka Tafra, tekst na engle-ski prevele su profesorice Renata Barac i Ljerka Vajagić, a lektorirao ga je gospodin Mark Davies.

U izradi monografije sudjelovalo je 57 autora i koautora, a tiskana je na hr-vatskome i engleskome jeziku. Ona sadrži uvodni dio s proslovom, uvodom i

člankom o povijesti gospodarenja u jelovim šumama te osam poglavlja čiji su ure-dnici poznati šumarski znanstvenici. Ovdje navodimo samo urednike poglavlja, a imena ostalih autora i koautora nalaze se u kazalu i tekstu pojedinih poglavlja.

1. Prof. dr. sc. Joso Vukelić - Šumske zajednice i ekološke prilike 2. Prof. dr. sc. Branimir Prpić - Ekološka konstitucija obične jele i uloga

jelovih šuma u prostoru 3. Akademik Mirko Vidaković ^ Oplemenjivanje obične jele 4. Prof. dr. sc. Slavko Matić - Uzgajanje jelovih šuma 5. Akademik Dušan Klepac - Uređivanje jelovih šuma 6. Prof. dr. sc. Milan Glavaš - Jelovi biotski štetnici, integralna

zaštita i lovstvo 7. Prof. dr. sc. Boris Ljuljka - Iskorištavanje, mehanizacija, svojstva i

uporaba jelovine 8. Prof. dr. sc. Mladen Figurić - Ekonomika gospodarenja jelovim

šumama Bibliografiju, 9. poglavlje, uredio je tehnički urednik monografije Hranislav Jakovac, dipl. ing.

U prvome poglavlju obrađene su taksonomske značajke i rasprostiranje obične jele u Europi i Hrvatskoj, geološka podloga i tla jelovih šuma, klima i mikroklima jelovih sastojina u panonskome i dinarskome dijelu jelova areala, šumske zajednice obične jele i jelove šume obuhvaćene zaštitom prirode. Zbog svoje ekološke konstitucije obična jela s bukvom i ostalim vrstama drveća tvori prebome šume, u kojima je ona glavna vrsta i preduvjet preborne strukture.

Jelove šume zauzimaju u Hrvatskoj oko 220 000 ha. Jela se nalazi u 5 šum-skih zajednica koje predstavljaju šumske ekološke sustave s jelom. Najveću po-vršinu zauzima bukovo-jelova šuma u višem pojasu krša hrvatskih Dinarida, pre-težito na kalkokambisolu. Mnogo je manja površina panonske bukovo-jelove šume, dok se jelove šume s crnim grabom nalaze na manjim površinama na Bio-kovu i na obroncima Velike Kapele iznad Novoga Vinodolskoga. U taksonoms-kom potpoglavlju upozoreno je na neodrživost sadašnje neprovjerene tvrdnje o novoj svojti jele u toj šumskoj zajednici koja se razvila pod utjecajem mediteran-ske klime (Trinajstić). Jelova šuma s crnim grabom i jelova šuma s milavom na kamenitim blokovima pripada zaštitnim šumama. Veliko gospodarsko, a istodob-no i ekološko značenje ima jelova šuma s rebračom na silikatnim geološkim pod-logama u Gorskome kotaru.

U ovome poglavlju opisani su geološka podloga i tla jelovih šuma koje se na-laze u objektima zaštićenim sa stajališta zaštite prirode. U arealu jelovih šuma na-laze se tri najznačajnija nacionalna parka: Plitvička jezera, Risnjak i Velebit te park prirode Velebit, koji je UNESCO proglasio svjetskim biogenetskim rezervatom.

U drugome poglavlju obrađena je ekofiziologija obične jele s posebnim osvrtom na izravne ekološke čimbenike, a osobito na njezine zahtjeve prema svje-tlosti. Velika podnošljivost zasjene čini jelu konkurentnijom od ostalih vrsta drveća u zajedničkim staništima (bukva, gorski javor, gorski brijest i dr.). Opisan je kori-jenski sustav jele u dinarskome i panonskome staništu, pojava fiziološkoga sraš-ćivanja njezina korijenja, mikoriza i mikrobiološka aktivnost tala jelovih šuma.

U ovome poglavlju opisano je propadanje obične jele uzrokovano promje-nom kemijske klime u zapadnim Dinaridima koje je jako pod utjecaem daljinsko-ga transporta onečišćenoga zraka porijeklom iz domaćih i europskih industrijskih zona. Prva procjena oštećenosti jele obavljena je 1971. godine i prema tada odre-denim stupnjevima oštećenosti može se usporediti s današnjim ocjenama od 0 do 4, što pokazuje znatnu regresiju stanja. Redovito praćenje oštećenosti drveća pre-ma dogovorenoj metodologiji (ICP Forests) započelo je 1987. godine i prema njoj jela je tada do danas najoštećenija vrsta u nas.

Ovo poglavlje sadrži, nadalje, opis infrastrukturne uloge prebornih šuma u krajobrazu. Dana je podjela općekorisnih funkcija šuma i svaka od njih opisana je u odnosu na prebornu šumu.

Genetika i oplemenjivanje obične jele opisani su u trećemu poglavlju, koje razrađuje dosadašnje spoznaje o oplemenjivanju obične jele od generativ-noga razmnožavanja do sjemenskih sastojina i pokusa provenijencije u Hrvat-skoj. Oplemenjivanje jele u Hrvatskoj nije se naveliko istraživalo jer se ona u prebornim šumama vrlo dobro prirodno pomlađuje. Globalne klimatske pro-mjene i nepovoljan utjecaj imisija onečišćenoga zraka na koje je obična jela oso-bito osjetljiva, znatno su pridonijeli fiziološkomu slabljenju te vrste te promjeni gledišta istraživača u smislu genetskih i oplemenjivačkih istraživanja te vrste u nas. Obična je jela danas najoštećenija vrsta drveća u Hrvatskoj, ali i u ostalome dijelu svoga europskoga areala, što je šumare genetičare usmjerilo na opsežnija istraživanja.

Najbrojnija su istraživanja koja se odnose na unutarpopulacijsku i međupo-pulacijsku varijabilnost obične jele. Pedesetih godina 20. stoljeća mnogi su istra-živači utvrdili da jela ima veliku geografsku i fiziološku varijabilnost, što je opo-vrgnulo mišljenje o njezinoj uniformnosti što upućuje na oprez pri unošenju iz sastojina drukčijih staništa.

Ustanovljeno je da postoji sposobnost križanja unutar cijeloga roda Abies, a prihvaćeno je i mišljenje da će se križanjem dobiti hibridi otporni na čimbenike koji su ugrozili običnu jelu. Za očuvanje genofonda obične jele preporučuje se konzervacija lokalnih genetskih resursa metodom in situ. U Hrvatskoj su usta-novljene morfološke razlike obične jele iz panonskoga dijela i Gorskoga kotara u odnosu na velebitsku i biokovsku jelu.

U potpoglavlju o dostignućima na oplemenjivanju obične jele u Hrvatskoj opisane su sjemenske sastojine obične jele i razdjelba šuma obične jele na sje-

menske jedinice. Ustanovljene su četiri sjemenske jedinice od kojih se jedna odnosi na njezin panonski dio areala, a ostale tri na Dinaride. Izneseni su prvi re-zultati provenijeničnoga istraživanja obične jele u rasadničkome testu koja su za-počela 1994. godine.

U četvrtome poglavlju nalaze se radovi iz uzgajanja šuma. Opisani su sje-menarstvo i rasadnička proizvodnja jelovih biljaka, uzgojni postupci u prebornim šumama, obnova i posebni uzgojni postupci u jelovim šumama oštećenim propa danjem i bukovo-jelove prašume hrvatskih Dinarida.

Naglašena je sve veća potreba za sjemenom i sadnicama obične jele zbog po punjavanja u nepomlađenim površinama prebornih šuma zbog neuspješnoga pri rodnoga pomlađivanja, što je posljedica većega sušenja jele u drugoj polovici 20 stoljeća.

U povijesnome dijelu uzgojnih postupaka 1765. godina je označena počet kom stručnoga šumarskoga rada u prebornim šumama. Tada je obavljen popis stabala po vrstama drveća i kartiranje šuma u Lici (lička, otočačka i ogulinska pu-kovnija Vojne krajine).

Naveden je povijesni razvoj gospodarenja prebornom šumom u svijetu i u nas, rezultati najnovijih istraživanja i današnji uzgojni postupci u sastojinama različitih staništa i strukture. Naglašeno je da "hrvatsko šumarstvo nikada nije napustilo preborni način gospodarenja kao mjeru njege, pomlađivanja, iskorišta-vanja i trajnoga održanja stabilnih, biološki raznolikih, produktivnih i potrajnih prebornih šuma" (Matić).

Obnova prebornih šuma oštećenih propadanjem opisana je za tri različitih stanja: pojava pojedinačnoga sušenja jelovih stabala i gubitka preborne strukture sastojine, zatim sušenje jele u graničnome području prema Sredozemlju gdje jela, zbog osjetljivosti na sušu koja vlada krajem 20. stoljeća, fiziološki slabi, a umje-sto jele u sastojini se pojavljuje termofilnija bukva, i na kraju pojava sušenja jele na velikim površinama na kojima se gubi šumski pokrov. Za svaki navedeni slu-čaj preporučuje se odgovarajući postupak sanacije.

U ovome poglavlju opisane su bukovo-jelove prašume hrvatskih Dinarida, Čorkova uvala u Nacionalnom parku Plitvička jezera, Devčića tavani i Nadžak-bi-lo u Parku prirode Velebit, Javorov kal u Nacionalnome parku Risnjak i Plješevič-ka uvala u Plješevici. Za prve dvije prašume dana je dinamika strukture sastojine.

Peto poglavlje sadrži radove iz uređivanja šuma koji se odnose na rast i prirast i dendrokronologiju obične jele te na uređivanje prebornih jelovih šuma. Ustanovljeni su visinski, debljinski i volumni rast i prirast jelovih stabala za jednodobne i preborne šume te za gospodarsku jedinicu Belevine u fakultetskoj šumi Zalesina, što je poslužilo kao osnovica za rad u ostalim prebornim šumama. Prema Klepcu "volumni prirast preborne šume kreće se u grubome prosjeku oko 7 m3/ha, na najboljim bonitetima može doseći iznos od 15 m3/ha, a na najslabiji-ma 3 m3/ha i manje u jednoj godini".

Načini uređivanja prebornih šuma opisani su za tri različita razdoblja: od 1765. godine do početka 20. stoljeća, zatim za prvu polovicu 20. stoljeća i sada-šnje metode uređivanja šuma sa stanjem površina, drvnim zalihama i prirastom, posebno za državne, a posebno za privatne šume.

U radu o dendrokronologiji obične jele analizirani su debljinski prirast sta-bala iz jelove šume s rebračom (jedan lokalitet) i bukovo-jelove šume (4 lokalite-ta) u Gorskome kotaru. Ustanovljeno je da debljinski prirast ovisi o klimatskim prilikama, stupnju oštećenosti povezanim uz propadanje šuma te o intenzitetu preborne sječe.

Šesto poglavlje odnosi se na zaštitu šuma od štetnih biotskih čimbenika jele, na integralnu zaštitu šuma, na korisne kukce u jelovim šumama te na lov u prebornim bukovo-jelovim Šumama. Budući da je urednik poglavlja prof. dr. sc. Milan Glavaš priložio svoj uvod o zaštitarskoj sastavnici jelovih šuma, ne izno-sim taj dio. U ovome je poglavlju i članak o lovstvu pod naslovom Jelove šume kao lovište i stanište životinjskih vrsta (Grubešić i Krapinec) te o trčcima pod naslovom Trčci (Coleoptera i Carabidae) u različitim jelovim šumama Hrvatske (Durbešić i Vujčić-Karlo).

U prilogu o lovstvu autori opisuju glavne gospodarske vrste divljači, prido-lazeće vrste i ostale životinjske vrste. Naglašavaju kako u jelovim šumama pre-vladavaju vrste koje daju prednost prostranim šumskim kompleksima i da oso-bito značenje imaju veliki predatori medvjed, vuk i ris. Spomenuti predatori za-sigurno utječu na biološku ravnotežu u ekološkim sustavima jelovih šuma na Di-naridima pa se ne mogu prenamnožiti biljožderi koji bi nepovoljno utjecali na prirodno pomlađivanje obične jele.

Autori obrazlažu zašto upravo jelove šume pružaju habitat tako velikomu broju životinjskih vrsta, među kojima kao najljepšu izdvajaju velikoga tetrijeba. U dijelu rada u kojemu se opisuje lovni turizam ističe se kako u području prebor-nih bukovo-jelovih šuma nije razvijena industrija pa je lovni turizam značajna gospodarska djelatnost.

Durbešić i Vujčić-Karlo opisale su trčke, te vrlo korisne kukce u bukovo-je-lovim ekosustavima. Dale su tablični pregled vrsta trčaka za različita jelova sta-ništa u Gorskome kotaru.

Sedmo poglavlje obrađuje iskorištavanje, mehanizaciju, tehnološka svoj-stva i uporabu jelovine. Ovo veliko poglavlje obrađeno je u 5 potpoglavlja. Opi-sano je iskorištavanje bukovo-jelovih prebornih šuma, organizacija rada, otva-ranje i uporaba mehanizacije, primarna mehanička obrada jelovine, anatomska i tehnološka svojstva jelova drva te prerada, obrada i uporaba jelovine.

U iskorištavanju jelovine opisana je kakvoća drvnih sortimenata, sječa i izra-da jelovih stabala, privlačenje, transport, otvaranje šuma i normiranje jelovih drvnih proizvoda. U radu druge skupine autora opisane su pojedine faze iskori-štavanja šuma proučene sa stajališta znanstvene organizacije rada te primjena

različitih strojeva u iskorištavanju prebornih jelovih šuma, svojstvo strojeva i po-godnost njihove uporabe u šumi. Sa stajališta organizacije rada opisan je učinak rada motornim pilama u sječi i izradi za dane bez snijega i sa snijegom, koji je čest u prebornim šumama.

U potpoglavlju o primarnoj mehaničkoj obradi jelovine autor daje povijesni prikaz razvoja obrade jelovine u Hrvatskoj, način piljenja jelovih trupaca, njiho-vu iskoristivost tijekom obrade i računalnu tehnologiju u pilanskoj obradi jelov; -ne. Iz povijesnoga razvoja pilanastva razvidno je da u Gorskome kotaru 186''. godine ima 50 pilana potočara i 80 venecijanskih jarmača, koje godišnje prepik 250 000 m3 trupaca jelovine, što upućuje na izuzetnu važnost te vrste drva za or dašnji gospodarski razvoj kraja.

Jelovo je drvo opisano sa stajališta anatomije i tehnologije, što je potkrijep-ljeno s rezultatima novijih istraživanja. U preradi, obradi i uporabi jelovine op; sani su ukratko, ali vrlo jezgrovito, kemijska prerada, mehanička obrada i lijep ljenje jelova drva, njegova mehanička obrada i tradicionalna uporaba jelovine i Gorskome kotaru.

U osmome poglavlju govori se o ekonomici gospodarenja jelovim šuma ma. Obrađeno je tržište jelovine u svijetu i u Hrvatskoj, ukupna vrijednost jelo-vih šuma u Hrvatskoj, uključivo i općekorisne funkcije šuma te ekonomski poka-zatelji u lancu gospodarenja od jelove šume do uporabe jelovine.

Tržište jelovine obrađeno je zajedno sa smrekovinom, koja se može zanema-riti jer smreka u zajedničkoj drvnoj zalihi ima udjel manji od 17 %. Razlog tomu je što se te dvije vrste ne razlikuju pri prodaji zbog podjednake cijene. Tržišne prilike opisane su za oblo drvo i trupce, piljenu građu i mogućnosti uporabe je-lovine za celulozu i papir. Posebno su opisana gospodarska kretanja i njihovi utjecaji na tržište jelovine.

U radu o ukupnoj vrijednosti jelovih šuma u Hrvatskoj iskazane su vri-jednosti drva, sporednih šumskih proizvoda i procjena vrijednosti općekorisnih funkcija šuma. Utvrđivanje vrijednosti drva i sporednih šumskih proizvoda bilo je prilično jednostavno jer je riječ o robi za koju postoji cijena. Vrijednost opće-korisnih funkcija šuma ustanovljena je procjenom pojedinih funkcija i primje-nom vrednovanja po metodologiji koja je prihvaćena podzakonskim aktom Za-kona o šumama Republike Hrvatske. Utvrđena vrijednost općekorisnih funkcija prebornih bukovo-jelovih šuma višestruko prelazi zajedničku vrijednost drva i sporednih šumskih proizvoda.

Ekonomski pokazatelji u lancu uporabe jelovine razrađeni su od trupca pre-ko piljenice, sirovih elemenata, suhih elemenata, lijepljenih elemenata do final-nih proizvoda. Naglašeno je da se prerada jelovih trupaca u piljenu građu i pilje-ne elemente uglavnom usmjerava za potrebe građevinarstva i da uopće ne posto-je statistički podaci o finalizaciji jelovine. Utvrđeno je da najveću prosječnu sto-pu kontribucijske marže postiže piljeni element i da je vrlo niska u finalizaciji je-lovine - građevinskoj stolariji.

Pregled literature obuhvaća napise o jeli od prvih brojeva "Šumarskoga lista" i naših ostalih Šumarskih časopisa, zbornika sa skupova na kojima se ras-pravljalo o jeli, knjiga pojedinaca te knjiga o hrvatskim šumama u kojima se u posljednjih deset godina pisalo o jeli. Dakako, da su korišteni i radovi stranih autora kada j e to koristilo za proširenje u nas neistraženih spoznaja.

Skupljeni pregled literature o običnoj jeli u Hrvatskoj poslužit će kao drago-cjen izvor onima koji će u nas nastaviti s proučavanjem te za nas značajne četi-njače, a upotrebljivost monografije znatno j e veća zbog potpunoga prijevoda tek-sta na engleski jezik.

Sljedeći, već planirani korak Akademije šumarskih znanosti je izrada mono-grafije o običnoj bukvi našoj najzastupljenijoj vrsti drveta. Bukva je zasigurno najznačajnija bjelogorična vrsta s manjim ili većim udjelom u sastavu većine šumskih zajednica kopnenoga područja Republike Hrvatske od nizinskih šuma hrasta lužnjaka, običnoga graba i bukve do visinske granice šume u Dinaridima.

Koristim priliku da se u ime uredništva i uređivačkoga vijeća zahvalim suiz-davaču "Hrvatskim šumama" na financijskoj pomoći za pripremu i tiskanje mo-nografije, zatim autorima za izvrsnu suradnju te recenzentima u Hrvatskoj i ino-zemstvu čija su mišljenja doprinjela kakvoći tekstova.

Glavni urednik prof. em. dr. sc. dr. h. c. Branimir Prpić

INTRODUCTION A scientific monograph on the silver fir in Croatia, following a monograph

on the pedunculate oak, is the work of Croatian forestry and wood technolo'iv scientists. The aim of this work is to present to the public ali the research lesulls and knowledge obtained so far on the most important Croatian conifer. In doii > so, the forestry experience of foreign scientists and professionals living in cou; tries where the fir is naturally distributed has also been drawn on (German France, Italy, Slovakia, and the republics of former Yugoslavia). In Croatian f< rests, the fir makes up 9.4 % of the total volume, while ali other conifers (spruct. common pine, black pine, Aleppo pine, maritime pine, larch, Douglas fir and oth ers) account for 5.2 % of the total volume. Fir, combined with beech, is the prin-cipal species of selection forests that inhabit an important forest belt in the Di-naric region. These forests are very significant both as a source of raw material and as ecological and nature-protective factors. In publishing this scientific mo-nograph on the fir, the Academy of Forestry Sciences has been guided by the facts that the tradition of the professional management of fir in Croatia dates from the B I century, that this species is gaining in ecological importance, and that fir and pedunculate oak are generally considered to be the most significant Croatian tree species.

The content of the monograph on the fir was discussed and accepted, and chapter editors, serving simultaneously as members of the Editorial Board presided over by Professor Slavko Matić, Ph.D, were selected at the third session of the Academy of Forestry Sciences Presidency, held on 17 March 1988. Professor Branimir Prpić, Ph.D, was elected Editor-in-Chief and Hranislav Jakovac, B.Sc, was appointed Technical Editor. The Editorial Board of the mono-graph was composed of, in addition to the Editor-in-Chief and the Technical

. Editor, Josip Dundović, M.Sc, Professor Slavko Matić, Ph.D, Professor Joso Vukelić, Ph.D, and Joso Gračan, Ph.D. With the support of the former director of "Croatian Forests" Ivan Tarnaj, B.Sc, and the current director Željko Ledinski, B.Sc, the Editorial Board has successfully completed ali the preparations pre-ceding the printing of the monograph. The publisher of the scientific monograph on the fir is the Academy of Forestry Sciences, and the co-publisher is "Croatian Forests", Zagreb Division. The Croatian texts were language edited by Branka Tafra, Ph.D, and the texts were translated into English by Renata Barac and Ljerka Vajagić and language edited by Mark Davies.

Fifty-seven authors and co-authors participated in the execution of the monograph, which has been published in the Croatian and English languages. The monograph contains an introductory part with a preface, an introduction and article dealing with the history of the management of fir forests, and eight chap-ters edited by renowned forestry scientists. Only the chapter editors will be list-ed here, while the names of other authors and co-authors are placed in the index and in the texts of individual chapters. 1. Professor Joso Vukelić, Ph.D - Forest associations and ecological

conditions 2. Professor Branimir Prpić, Ph.D — Ecological constitution of the silver

fir and the role of fir forests in space 3. Academician Mirko Vidaković - Improvement of the silver fir 4. Professor Slavko Matić, Ph.D - Silviculture in fir forests 5. Academician Dušan Klepac - Management of fir forests 6. Professor Milan Glavaš, Ph.D — Fir biotic pests, integral protection

and hunting 7. Professor Boris Ljuljka, Ph.D - Exploitation, mechanisation, proper

ties and the use of fir wood 8. Professor Mladen Figurić, Ph.D - The economics of management of fir

forests Chapter 9, containing the bibliography, was edited by Hranislav Jakovac,

B.Sc, the technical editor. Chapter 1 deals with the taxonomic features and distribution of the silver fir

in Europe and Croatia, the geological substrate and soils of fir forests, the climate and micro-climate of fir stands in the Pannonian and the Dinaric part of the fir range, and the forest associations of the silver fir and fir forests within nature pro-tection programmes. Due to the fir's ecological constitution, silver fir with beech and other tree species form selection forests where it is the principal species and where it is a prerequisite for a selection structure.

Fir forests cover about 220,000 ha in Croatia. Fir occurs in 5 forest associa-tions, which represent forest ecological systems with fir. The largest area is taken by beech-fir forests in the higher karst belt of the Croatian Dinaric range, pre-dominantly on calcocambisol. The area of the Pannonian beech-fir forest is much smaller, while fir forests with hop hornbeam occur over smaller areas on Mount Biokovo and on the slopes of Velika Kapela above Novi Vinodolski. The sub-chapter on taxonomy warns of the untenable position of the present unverified claim for a new species of fir in this forest association that has developed under the influence of the Mediterranean climate (Trinajstić). Fir forests with hop horn-beam and fir forests with small-reed growing on stone blocks belong to protec-tive forests. A high economic and ecological importance is attributed to the for-est of fir and blechnum on silicate geological substrates in Gorski Kotar.

The geological substrates and soils of the fir forests occurring in protected nature sites are also described in this chapter. The three most significant nation-al parks, Plitvice Lakes, Risnjak and Velebit, are located in the fir forest range, as is Velebit Nature Park, proclaimed a world biogenetic reserve by UNESCO.

Chapter 2 deals with the ecophysiology of the silver fir with special refer-ence to direct ecological factors and the requirements of the silver fir for lighi in particular. Its ability to tolerate shade makes the fir a more competitive species in relation to other tree species in common sites (beech, sycamore, wych elm ani others). The root system of the fir in the Dinaric and Pannonian sites, the pbe-nomenon of the physiological coalescence of its roots, and the mycorrhizae < ;d the micro-biological activity of fir forest soils are described.

This chapter also deals with the deeline of the silver fir caused by i ehanges in the chemical elimate in the western Dinaric mountain ehain, which m strongly affected by the transport of polluted air emanating from Croatian ai European industrial zones. Fir damage was first assessed in 1971, and the degrc. s of damage established then are compared with the present grades from 0 to vvhich indicates a considerable regression of the condition. Regular monitori n j

of the tree damage status using accepted methodology (ICP Forests) began in 1987, and the results show that fir is the most damaged species in Croatia so far.

Furthermore, this chapter contains a description of the infrastructural role of selection forests in the landscape. A classification of multiple forest funetions is given and each is described in relation to the selection forest.

The genetics and improvement of silver fir are described in Chapter 3 vvhich analyses the research so far in the improvement of silver fir from genera-tive propagation to seed stands and provenance tests in Croatia. The improve-ment of fir in Croatia has not been studied in detail because it achieves excellent natural regeneration in selection stands. Global climatic ehanges and the unfavourable impacts of polluted air emissions, to vvhich the fir is particularly sensitive, have contributed considerably to the physiological weakening of this species and to ehanged attitudes towards genetic and ameliorative research in Croatia. Today, silver fir is the most damaged tree species not only in Croatia but also in the other parts of its European range, which has prompted forest geneti-cists to undertake more extensive research.

The largest amount of research relates to the within-population and betvveen-population variability of the silver fir. In the 1950s, numerous researehers found that the fir had very large geographical and physiological variability, vvhich refut-ed the view about its uniformity and suggested caytion in introducing it from stands on different sites.

It was found that the entire Abies genus had the ability to crossbreed, and it was accepted that crossbreeding would result in hybrids that were resistant to the factors that had endangered the silver fir. To preserve the genofund of the silver

fir, the conservation of local genetic resources using the in situ method is recom-mended. Morphological differences have been found between the silver fir in the Pannonian part and Gorski Kotar on one hand, and the silver fir on Velebit and Biokovo on the other.

This chapter on the achievements in the improvement of the silver fir in Croatia describes the seed stands of silver fir and the division of the forests of sil-ver fir into seed units. Four seed units have been established, of which one relates to the Pannonian part of its range and the remaining three to the Dinaric range. The initial results of the provenance testing of silver fir in the nursery test, begun in 1994, are given.

Chapter 4 deals with the field of silviculture. Seed production and the nurs-ery production of fir plants, silvicultural procedures in selection forests, regener-ation and special silvicultural procedures in fir forests affected by dieback and in beech-fir virgin forests in the Croatian part of the Dinaric range are described.

Emphasis is placed on the growing need for the seed and seedlings of silver fir to be used in the repair-planting of the non-regenerated areas of selection forests, which is the result of unsuccessful natural regeneration, the consequence of increasing fir dieback in the second half of the 20lh century.

In the history of silvicultural procedures, the year 1765 marks the beginning of specialist forestry work in selection forests. A list of trees per tree species was drawn up and the forests in Lika were mapped (the Lika, Otočac and Ogulin regi-ments of the Military Border).

The historical development of managing selection forests in the world and in Croatia is given, as well as the results of the latest research and current silvicul-tural treatments in stands of varied sites and structures. It is shown that "Croatian forestry has never abandoned the selection method of management as a measure of tending, regeneration, exploitation and permanent maintenance of stable, bio-logically diverse, productive and sustainable selection forests" (Matić).

The regeneration of selection forests affected by dieback is described for three different conditions. These include individual dieback of fir and the loss of the selection structure in a štand, dieback of fir in the area bordering the Medi-terranean, where this species, due to its susceptibility to droughts that occurred at the end of the 20lh century, is weakening physiologically and is being replaced by the more thermophilic beech, and finally the dieback of fir over large areas that are losing their forest cover. Suitable repair procedures are recommended for each given case.

This chapter also includes a description of beech-fir virgin forests in the Croatian Dinaric region, Čorkova Uvala in the Plitvice Lakes National Park, Devčića Tavani and Nadžak-Bilo in Velebit Nature Park, Jalov Kal in Risnjak National Park and Pljesivička Uvala on Plješivica. The dynamics of the štand structure is given for the first two virgin forests.

Chapter 5 contains articles from the field of forest management relating to the growth and increment and the dendrochronology of the silver fir, as well as the management of selection fir forests. The heights, diameters and volume grovvth and increment of firs are given for even-aged and selection forests and for the Management Unit Belevine in the faculty forest of Zalesina, vvhich serveđ as a starting point for vvork in other selection forests. According to Klepac, "the vol-ume increment of a selection forest amounts to roughly 7 m3/ha on average. In the best quality site classes it may reach 15 m3/ha, while in those of the pooi ost quality 3 or fevver m3/ha in one year".

The methods of managing selection forests are described for three diffe < nt periods: from 1765 to the beginning of the 20th century, for the first half of ie 20lh century, and the current methods of managing forests, with the areas, gr.. v-ing stock and increment being given separately for state and private forests.

The paper on the dendrochronology of the silver fir analyses the diamc r increments of trees in fir forests vvith blechnum (one locality) and beech ir forests (4 localities) in Gorski Kotar. It vvas found that the diameter increment depends on climatic conditions, on the damage status related to forest deeline, and on the intensity of selection cutting.

Chapter 6 deals vvith the protection of forests from harmful biotic fir fac-tors, integral forest protection, beneficial insects in fir forests and hunting in selection beech-fir forests. The article on hunting is entitled "Fir forests as the hunting ground and habitat of animal species" (Grubešić and Krapinec) and also included is an article on beetles under the title "Beetles (Coleoptera and Carabidae) in different fir forests of Croatia" (Durbešić and Vujčić-Karlo).

The article on hunting discusses the main commercial game species, accom-panying species and other animal species. It points out that fir forests are domi-nated by the species that favour vast forest complexes and that large predators such as bears, wolves and lynxes have special importance. The mentioned preda-tors exert considerable influence on the biological balance in the ecological sys-tems of the fir forests in the Dinaric range by not allowing herbivore over-proli-feration, which might interfere vvith the natural regeneration of the silver fir.

The authors explain why fir forests provide habitats to such a large number of animal species, among which the capercaillie is mentioned as the most beau-tiful. The part of the paper dealing with hunting tourism indicates that no indus-try exists in the area of selection beech-fir forests, thus making hunting tourism an important economic activity.

Durbešić and Vujčić-Karlo describe beetles vvhich are highly beneficial insects in beech-fir ecosystems. They include a table survey of beetle species for different fir sites in Gorski Kotar.

Chapter 7 deals with the exp!oitation, mechanisation, technological pro-perties and the use of fir wood. This extensive chapter is divided into 5 sub-

chapters. The authors describe the exploitation of beech-fir selection forests, the organisation of work, the use of mechanisation, the primary mechanical process-ing of fir wood and the anatomical and technological properties of fir wood, as well as the processing, manufacture and use of fir wood.

The section on the utilisation of fir wood describes the quality of wood assortments, cutting and manufacturing fir trees, hauling, transport, the opening of forests and the norm elaboration of fir wood products. The paper by another group of authors discusses the individual stages of forest exploitation from the standpoint of the scientific organisation of work and the application of various machines in exploiting selection fir forests, as well as the properties of the machines and their usability in forests. With regard to the organisation of work, an account is given of the effects of working with chainsaws in felling and pro-cessing on days with and without snow.

In the subchapter on primary mechanical fir wood processing the author gives a historical overview of fir wood processing in Croatia, the methods of felling fir logs, their usability in the course of processing and the use of comput-er technology in sawmill fir wood processing. There were 50 water-run sawmills and 80 Venetian frame saws processing 250,000 m3 of fir logs in Gorski Kotar in 1860. This is an indication of the outstanding importance of this tree species for the economic development of the region at the time.

Fir wood is described from the standpoint of anatomy and technology and is substantiated with the results of recent research. The section on the processing, manufacture and use of fir wood gives a concise description of the chemical pro-cessing, mechanical working and gluing of fir wood, and the mechanical proces-sing and traditional use of fir wood in Gorski Kotar.

Chapter 8 deals vvith the economics of managing fir forests. The fir tim-ber market in the world and in Croatia is analysed, the total value of fir forests in Croatia is calculated, including the beneficial values of forests, while economic indicators, from managing fir forests to the use of fir wood, are given.

The market of fir timber is analysed together with that of spruce timber. The latter can be neglected, however, since the share of spruce in the common grow-ing stock is less than 17 %. The reason for the combined analysis is that these two species are not distinguished during sale due to their similar priče. Market con-ditions are described for roundwood and billets, sawn timber and the possibility of using fir wood for pulp and paper. Economic trends and their impacts on the fir timber market are dealt with separately.

The paper on the overall value of fir forests in Croatia gives the values of timber, minor forest products and an evaluation of beneficial forest functions. It is quite simple to determine the value of timber and minor forest products, because these goods have a priče. The value of beneficial forest functions is determined by assessing individual functions and applying assessment tables

using the methodology prescribed in a by-law of the Croatian Forest Law. The determined value of the beneficial functions of selection beech-fir forests exceeds the joint value of the timber and minor forest products several tiraes over.

Economic indicators are dealt vvith in the chain of fir timber use, from bil-lets, to sawn timber, and from raw and dry elements, through glued element* to final products. It is shown that the conversion of fir billets into sawn timber sawn elements is mainly geared to the needs of the building industry and I .at there are no statistical data on fir timber finalisation. It has been found that sr /n elements achieve the highest average contribution margin rate, while the mar n is very low in fir timber finalisation - joinery.

The References include written papers on the fir from the first numbei

RAZVOJ GOSPODARENJA U JELOVIM ŠUMAMA

THE DEVELOPMENT OF FIR FOREST MANAGEMENT

Dušan Klepac

PRVA INVENTURA JELOVIH ŠUMA U HRVATSKOJ THE FIRST FIR FOREST INVENTORY IN CROATIA

Za poznavanje povijesti hrvatskoga šumarstva, pa i obične jele (poslije hras-ta lužnjaka, najvrjednije naše vrste drveća), Vojna krajina (Granica) pruža vrlo pouzdane podatke. Vojnu krajinu osnovanu 1702, a uređenu 1746, uspostavila je Austrija kao zaštitu od Turaka poslije Karlovačkoga mira 1699. godine.

U Vojnoj je krajini bilo 1 289 153 k. jutara (741 907,55 ha) šuma. Vojna kraji-na sastojala se od 11 pukovnija (regimenta): lička (157 212 k. j.), otočka (231 512 k. j.), ogulinska (175 903 k. j.), slunjska (66 437 k. j.), I. banska (47 107 k. j.) II. banska (77 459 k. j.), brodska (114 009 k. j.), gradiška (100 536 k. j.), križevačka (99 148 k. j.), bjelovarska (125 329 k. j.), petrovaradinska (94 501 k. j.). Gotovo 40 % prostora Vojne krajine bilo je pokriveno šumom različitih vrsta drveća, a obične jele bilo je najviše u ličkoj, otočkoj i ogulinskoj pukovniji. U tim je pukov-nijama bila ustrojena vojnička šumarska služba, o čemu postoje pisani dokumen-ti, objavljeni u Sumarskome listu 1914. i 1915. u člancima B. Kosovića Prvi šu-marski stručni opis i nacrt šuma na Velebitu, Velikoj Kapeli od dalmatinske medje do Mrkopolja i Ogulina. (Po originalnim podatcima i nacrtima c. k. ratnoga arhi-va i dr. u Beču, priobćio i vlastitim tumačenjima popratio B. Kosović, kr. zem. šum. nadzornik II. razr.)

Spomenuti opis s brojem stabala postojećih vrsta drveća i površina šuma od-nosi se na nekadašnju ličku, otočku i ogulinsku pukovniju Vojne krajine. Teren-ske poslove oko opisa šuma i nacrta obavio je tijekom 1764. i 1765. godine major pl. Pierker sa svojim časnicima. Karte šuma svih triju pukovnija bile su izrađene u mjerilu 1 : 3880 "fortifikations-hvati". Na temelju opisa i nacrta šuma izvršeno je prvo razdjeljenje šuma na okružja, šumarije i čuvarije. U to vrijeme (1764) ba-run pl. Beck izdao je privremeni ("medjutimni") šumski red za sve šume karlo-

SADRŽAJ CONTENTS

Slavko Matić PROSLOV 5 FOREWORD g

Branimir Prpić UVOD | n INTRODUCTION

Dušan Klepac RAZVOJ GOSPODARENJA U JELOVIM ŠUMAMA 25 THE DEVELOPMENT OF FIR FOREST MANAGEMENT 65

ŠUMSKE ZAJEDNICE I EKOLOŠKE PRILIKE 91 FOREST ASSOCIATIONS AND ECOLOGICAL CONDITIONS

Ivo Trinajstić RASPROSTRANJENOST, MORFOLOGIJA I TAKSONOMIJA JELE U HRVATSKOJ 93 DISTRIBUTION, MORPHOLOGY AND TAXONOMI OF THE FIR IN CROATIA . . 102

Nikola Pernar TLA JELOVIH ŠUMA U HRVATSKOJ 107 SOILS OF THE FIR FORESTS OF CROATIA 121

Zvonko Seletković KLIMA I HIDROLOŠKE PRILIKE U DINARSKIM JELOVIM ŠUMAMA U HRVATSKOJ 133 CLIMATE AND HYDROLOGICAL CONDITIONS IN FIR FORESTS IN THE DINARIC REGION OF CROATIA 142

Juraj Medvedović KLIMA I HIDROLOŠKE PRILIKE U JELOVIM ŠUMAMA PANONSKE HRVATSKE W CLIMATE AND HYDROLOGICAL CONDITIONS IN THE FIR FORESTS OF PANNONIAN CROATIA 1 5 6

Joso Vukelić, Dario Baričević ŠUMSKE ZAJEDNICE OBIČNE JELE U HRVATSKOJ 162 FOREST ASSOCIATIONS OF SILVER FIR IN CROATIA 187

Željko Španjol, Joso Vukelić ZAŠTIĆENI OBJEKTI OBIČNE JELE U HRVATSKOJ 197 PROTECTED SITES OF SILVER FIR IN CROATIA 226

EKOLOŠKA KONSTITUCIJA OBIČNE JELE I FUNKCIJA JELOVIH ŠUMA U PROSTORU 253 ECOLOGICAL CONSTITUTION OF THE SILVER FIR AND THE FUNCTION OF FIR FORESTS IN SPACE

Branimir Prpić, Zvonko Seletković EKOLOŠKA KONSTITUCIJA OBIČNE JELE 255 ECOLOGICAL CONSTITUTION OF SILVER FIR 269

Ivica Tikvić MIKROBIOLOŠKA AKTIVNOST TLA I MIKORIZA U JELOVIM ŠUMAMA 277 MICROBIOLOGICAL ACTIVITY OF THE SOIL AND MYCORRHIZAE IN FIR FORESTS 280

Branimir Prpić PREBORNA ŠUMA KAO INFRASTRUKTURNA KATEGORIJA PROSTORA 283 THE SELECTION FOREST AS AN INFRASTRUCTURAL SPATIAL CATEGORY 292

Branimir Prpić, Zvonko Seletković, Petar Jurjević SUŠENJE JELE I PROMJENE "KEMIJSKE KLIME" 299 DIEBACK OF FIR AND CHANGES IN THE "CHEMICAL CLIMATE" 308

OPLEMENJIVANJE OBIČNE JELE 313 BREEDING OF THE SILVER FIR

Mirko Vidaković GENERATIVNO RAZMNOŽAVANJE OBIČNE JELE 315 GENERATIVE PROPAGATION 348

Davorin Kajba UNUTARPOPULACIJSKA I MEĐUPOPULACIJSKA VARIJABILNOST OBIČNE JELE 322 THE VARIABILITY OF SILVER FIR: WITHIN A POPULATION AND BETWEEN DIFFERENT POPULATIONS 355

Mirko Vidaković MEĐUVRSNA HIBRIDIZACIJA 332 HYBRIDISATION BETWEEN DIFFERENT SPECIES 364

Joso Gračan DOSTIGNUĆA NA OPLEMENJIVANJU OBIČNE JELE U HRVATSKOJ 334 ACHIEVEMENTS IN THE BREEDING OF SILVER FIR IN CROATIA 366

Mirko Vidaković, Joso Gračan OČUVANJE GENOFONDA OBIČNE JELE 346 THE PROTECTION OF THE GENETIC POOL OF THE SILVER FIR 370

UZGAJANJE JELOVIH ŠUMA 373 SILVICULTURE IN FIR FORESTS

Slavko Matić, Milan Oršanić, Stevo Orlić, Igor Anić SJEMENARSTVO, RASADNIČKA PROIZVODNJA I ŠUMSKE KULTURE OBIČNE JELE (Abies alba Mili.) 375 SEED PRODUCTION, NURSERY PRODUCTION AND FOREST CULTURES OF THE SILVER FIR |Abies alba Mili.) 394

Slavko Matić, Igor Anić, Milan Oršanić UZGOJNI POSTUPCI U PREBORNIM ŠUMAMA 407 SILVICULTURAL PROCEDURES IN SELECTION FORESTS 443

Slavko Matić, Igor Anić, Branimir Prpić, Milan Oršanić UZGOJNI POSTUPCI U JELOVIM ŠUMAMA OŠTEĆENIMA PROPADANJEM 461 SILVICULTURAL PROCEDURES IN FIR FORESTS AFFECTED BY DIEBACK 472

Branimir Prpić, Slavko Matić, Joso Vukelić, Zvonko Seletković BUKOVO-JELOVE PRAŠUME HRVATSKIH DINARIDA 479 VIRGIN FORESTS OF BEECH AND FIR IN THE CROATIAN DINARIC MOUNTAIN RANGE 493

UREĐIVANJE JELOVIH ŠUMA U HRVATSKOJ 501 MANAGING FORESTS OF SILVER FIR Dušan Klepac

RAST I PRIRAST OBIČNE JELE 503 GROWTH AND INCREMENT OF THE SILVER FIR 521

Šime Meštrović UREĐIVANJE ŠUMA OBIČNE JELE 529 MANAGING FORESTS OF SILVER FIR 548

Nikola Lukić, Željko Galić, Mario Božić DENDROKRONOLOGIJA OBIČNE JELE 561 DENDROCHRONOLOGYOF SILVER FIR 569

ŠTETNI BIOTSKI ČIMBENICI JELE, INTEGRALNA ZAŠTITA I LOVSTVO 573 HARMFUL BIOTIC FACTORS OF THE FIR, INTEGRAL PROTECTION AND HUNTING

Milan Glavaš UVOD 575 INTRODUCTION 577

Miroslav Harapin, Boris Hrašovec ENTOMOLOŠKI KOMPLEKS OBIČNE JELE 579 ENTOMOLOGICAL COMPLEX OF THE SILVER FIR 590

Paula Durbešić, Snježana Vujčić-Karlo TRČCI (Coleoptera, Carabidae) U JELOVIM ŠUMAMA U HRVATSKOJ 599 GROUND BEETLES (Coleoptera, Carabidae) IN THE FIR FORESTS OF CROATIA 603

Milan Glavaš, Danko Diminić MIKOLOŠKI KOMPLEKS OBIČNE JELE 606 MYCOLOGICAL COMPLEX OF SILVER FIR 618

Milan Glavaš, Josip Margaletić ŠTETE OD ŽIVOTINJA 626 DAMAGE FROM ANIMALS 628

Miroslav Harapin INTEGRALNA ZAŠTITA JELE 630 INTEGRATED PROTECTION OF FIR STANDS 634

Marijan Grubešić, Krešimir Krapinec JELOVE ŠUME KAO LOVIŠTE I STANIŠTE ŽIVOTINJSKIH VRSTA 637 FIR FOREST AS HUNTING GROUNDS AND HABITATS OF ANIMAL SPECIES 649

ISKORIŠTAVANJE, MEHANIZACIJA, TEHNOLOŠKA SVOJSTVA I UPORABA JELOVINE 657 EXPLOITATION, MECHANISATION, TECHNOLOGICAL PROPERTIES AND THE USE OF FIR TIMBER

Ante P B. Krpan, Dragutin Pičman NEKA OBILJEŽJA ISKORIŠTAVANJA HRVATSKIH JELOVIH ŠUMA 659 SOME FEATURES OF FIR FOREST EXPLOITATION 677

SADRŽAJ #KK895

Stanislav Sever, Dubravko Horvat, Vlado Goglia, Ivan Knežević, Ivan Martinić, Stjepan Puljak, Stjepan Risović, Vencl Vondra

ŠUMARSKO INŽENJERSTVO U JELOVIM SASTOJINAMA 687 RAD, OTVARANJE ŠUMA I UPORABA MEHANIZACIJE FORESTRY ENGINEERING IN FIR STANDS 704 WORK, FOREST OPENING AND USE OF MECHANISATION

Marijan Brežnjak PRIMARNA MEHANIČKA OBRADA JELOVINE 711 PRIMARY MECHANICAL PROCESSING OF FIRWOOD 723

Slavko Govorčin, Vladimir Sertić, Radovan Despot, Jelena Trajković, Tomislav Sinković

JELOVINA 733 FIR . . 7 4 4

Vladimir Sertić KEMIJSKA PRERADA JELOVINE 749 CHEMICAL PROCESSING OF FIRWOOD 750

Boris Ljuljka, Andrija Bogner, Ivica Grbac, Vlatka Jirouš-Rajković OBRADA I UPORABA JELOVINE 751 THE USE AND PROCESSING OF FIR 761

EKONOMIKA GOSPODARENJA JELOVIM ŠUMAMA 769 THE ECONOMICS OF FIR FOREST MANAGEMENT

RudolfSabadi TRŽIŠTE JELOVINE U SVIJETU I U HRVATSKOJ 771 THE FIRWOOD MARKET IN THE WORLD AND IN CROATIA 785

RudolfSabadi, Branimir Prpić, Hranislav Jakovac UKUPNA VRIJEDNOST JELOVIH ŠUMA U HRVATSKOJ 792 TOTAL VALUE OF CROATIAN FIR FORESTS 812

Mladen Figurić, Tomislav Grladinović EKONOMSKI POKAZATELJI U LANCU UPORABE JELOVINE . . . 827 ECONOMIC INDICES IN THE CHAIN OF FIRWOOD USE 835

Hranislav Jakovac B I B L I O G R A F I J A - B I B L I O G R A P H V 8 3 9

K A Z A L O IMENA-LISTOFNAMES 8 8 1

AUTORI I KOAUTORI MONOGRAFIJE S ADRESAMA 8 8 8 AUTHORS AND CO-AUTHORS OF THE MONOGRAPH WITH ADDRESSES

#CC CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb

UDK 630*9 : 582 . 475 . 2 > (497 . 5) 582 . 475 . 2 (497 . 5)

Obična jela (Abies Alba Mili.) u Hrvatskoj = Silver fir (Abies Alba Mili.) in Croatia / [engleski prijevod Renata Barac ... et al.; glavni urednik Branimir Prpić], - Zagreb: Akademija šumarskih znanosti: Hrvatske šume, 2001

Tekst usporedo na hrv. i engl. jeziku.

ISBN 953-98571-0-4 (Akademija)

I. Obična jela - - Hrvatska

410528095

# #BBISBN 953-98571-0-4

Grafička priprema Grafical layout by

ŽUPANČIĆ H R d.o.o., Z A G R E B

Tisak Printed by

TISKARA M E I Ć SV. KLARA, Z A G R E B

Naklada 2500 primjeraka Edition 2,500 copies