Anketa kao metoda u istraživanju

Doc. dr sci med Aida Ramić-Čatak

Šta su ankete?

• Skup postupaka pomoću kojih se prikupljaju i analiziraju izjave o znanju, mišljenju, stavovima i ponašanju ljudi koje dalje trebaju biti analizirani različitim statističkim metodama.

• Vrlo popularan metod prikupljanja podataka kod kvalitativnih istraživanja.

• Koriste se za ispitivanja javnog mnijenja ili za potrebe određenog medicinskog, sociološkog, ekonomskog ili dr. istraživanja.

Cilj anketa

Upoznavanje svih elemenata i faktora koji utiču na javljanje određene pojave, problema ili ponašanja kod ljudi

Za donošenje zaključaka Za donošenje odluke o načinima prevencije ili

rješavanja problema.

Značaj ankete

• Kada se anketa radi na određenom uzorku grupe ljudi onda predstavlja metodu reprezentativne statističke analize.

• Kada se anketa radi na dijelu uzorka ili statističkog skupa radi donošenja zaključaka onda predstavlja inferencijalnu statističku analizu.

Faze ankete

1. Definisanje ciljeva istraživanja i očekivanih rezultata

2. Definiranje metoda anketiranja

3. Izrada strukture ankete

4. Dizajniranje ankete – vrsta pitanja

5. Testiranje anketnog upitnika

6. Odabir uzorka

1.Definiranje ciljeva istraživanja i očekivanih rezultata

• Definiranje informacija koje trebamo dobiti kako bi bili u stanju donjeti relevantne zaključke o pojavi ili problemu.

• Definisanje informacija koje će poslužiti kao osnova za rješavanje problema.

• Bez kvalitetnih ciljeva istraživanja ne možemo dobiti ni očekivane rezultate istraživanja.

2.Definiranje metoda anketiranja

• Metod anketiranja podrazumjeva :

- kreiranje anketnog upitnika

- definisanje načina anketiranja

- definiranje načina odabira uzorka -formiranja statističkog skupa.

Kreiranje anketnog upitnika

Upitnik treba da bude :

- po mogućnosti kraći

- jasan i pregledan

- da sadrži razumljiva pitanja

- da je jednostavan za aplikaciju

- da omogućuje sve neophodne informacije koje su definirane u ciljevima istraživanja.

Struktura anketnog upitnika

• Prva ili prva i zadnja cjelina su pitanja o biološkim ( pol, starost itd.), socijalnim

( obrazovanje, zanimanje, zaposlenost, bračni status, broj članova porodice) i ekonomskim (prihodi) karakteristikama.

• Srednja cijelina su pitanja koja se odnose na suštinu i temu istraživanja koju smo definirali u ciljevima istraživanja (znanje, stav ili ponašanje prema određenoj pojavi ili problemu)

Dizajniranje ankete

• Precizno definiranje pitanja koja trebaju biti izvor informacija koje su nam potrebne za istraživanje.

• Kako treba postavljati pitanja – koje fraze i termine treba koristiti?

• Na koji način pitanja trebaju biti raspoređena?• Koja vrsta pitanja odgovara ciljevima

istraživanja?• Da li prije ankete upitnik treba testirati na

određenoj testnoj skupini sa ciljem uvida u razumljivost pitanja?

• Eventualne revizije/promjene pitanja?

Vrsta pitanja u anketnom upitniku

• Otvorenja pitanja – ispitaniku nisu sugerirani odgovori, nego odgovara svojim riječima.

• Zatvorena pitanja – ispitaniku se nude više odgovora da izabere one koji najbolje odgovaraju njihovom mišljenju ili stavu:

- Pitanja koja nude dvije alternative – Da, Ne- Pitanja determiniranog izbora – ponuđeno više

odgovora ali ispitanik može odabrati samo jedan - Pitanja koja definiraju frekvenciju – odgovor o tome

koliko često ispitanik radi neku aktivnost - Pitanja koja nude listu odgovora i daju ispitaniku

mogućnost da izabere nekoliko odgovora prema skali prioriteta – Likertova skala od 1 do 5 ( najvažnije, najviše prioritetno ili naj bliže mišljenju ispitanika)

Tehnika postavljanja pitanja 1. Izbjegavati komplicirana pitanja i koristiti

jednostavna i kratka pitanja . primjer : Da li ste čuli za reformu zdravstva?

2. Izbjegavati dugačka i sugestivna pitanja. primjer: S obzirom da je reformsko opredeljenje

ministarstva zdravstva reforma PZZ, šta mislite o tome ?

3. Izbjegavati pitanja koja u sebi stavove koji indiciraju na određenu vrstu ponašanja.

primjer: Vi kao i ostali građani BiH, sigurno znate šta je to reforma PZZ ?

4. Kada se ne može izbjeći pitanje koje je sugestivno i koje predstavlja neki stav prema određenom problemu, koristi se “split-ballot” tehnika. Pitanje se postavlja na dva načina primjer: “ Da li znate šta znači reforma zdravstva? ili Da li Vam je nepoznat termin reforma zdravstva ?“

6. Izbjegavati kombinovana pitanja koja istovremeno pokrivaju dvije teme primjer: “ Da li mislite da reforma zdravstva pomaže unapređenju zdravlja stanovništva”

7. Izbjegavati predviđanja u pitanju primjer: “ Da li

mislite kao i ostali građani da je reforma zdravstva neophodna “

8. Izbjegavati pitanja koja zahtjevaju od ispitanika da napreže vlastito sjećanje primjer: “Da li se sjećate koliko je bilo reformi zdravstva do sada “

9. Opća pitanja trebaju biti postavljena prije specifičnih pitanja, poželjno koristiti tehniku tunela – prvo jedno opće pitanje pa onda niz specifičnih pitanja.

11. Treba koristiti filter pitanja primjer: “Da li ste informirani o reformi zdravstva”

12. Pitanja vezana za primanja trebaju biti izražena u pivot formi i u manjim iznosima primjer: “ Da li se Vaša mjesečna primanja kreću 1000 – 2000 KM “ ili

“Da li su Vaša mjesečna primanja oko 1000 KM “

Testiranje anketnog upitnika

• Da li je format upitnika pogodan za vođenje ankete?

• Da li je tok pitanja prirodan i logičan?• Da li su pitanja jasna i lako razumljiva?• Da li ispitanik može lako da odgovori ?• Da li bi neki drugi ponuđeni odgovor bio bolji

izbor?• Da li se dobijaju svi podaci neophodni za ciljeve

istraživanja?• Da li je format uputnika pregledan i jasan?

Odabir uzorka

• Mora biti reprezentativan – što je uzorak veći to je veća mogućnost dobijanja jasne slike o određenoj pojavi ili problemu.

• Mora biti efikasan- ne zahtijeva puno vremena ni finansijskih sredstava .

• Zavisi od teme i prirode istraživanja.

Stvaranje uzorka

• Definisanje ciljne populacije – odgovor na pitanje šta je za istraživanje relevantna populacija (odrasli, djeca)

• Selekcija radne populacije – definiranje okvira za izbor uzorka tj. elemenata na osnovu kojih je formiran uzorak ( npr. 51% žena i 49% muškaraca, 50 % nižeg i 50 % višeg obrazovanja, 50% pušači i 50% nepušači itd.)

Slučajni (nenamjerni) uzorak

• Koristi se kod istraživanja kada svaka jedinka ima istu šansu da postane dio uzorka, odnosno da bude izabrana.

• Zahtjeva dobro poznavanje svih karakteristika osnovnog skupa.

• Postupak formiranja uzorka se odvija prema tačno definiranim pravilima u skladu sa vrstom i ciljevima istraživanja.

Vrste slučajnog uzorka • Jednostavni slučajni uzorak – osigurava da će

svaki dio populacije imati jednaku šansu da bude obuhvaćen uzorkom, obično se nakon ubacivanja podataka o populaciji koriste software programi .

• Sistemski slučajni uzorak – kada na osnovu broja ukupne populacije i broja jedinki u uzorku definišemo “n” broj koji ćemo obuhvatiti uzorkom, na osnovu određenog intervala uzorkovanja.

• Stratifikovani uzorak – prvo se ukupna populacija podijeli u stratume(subgrupe) a onda iz njih metodom slučaja izdvoji uzorak.

( npr. formiranje uzorka iz 2 stratuma – urbano i ruralno stanovništvo zbog istraživanja nekog stava ili ponašanja)

• Kluster uzorak – veoma popularna metoda uzorkovanja, posebno kada nisu dostupne popisne liste stanovništva ili registar profesionalaca. Bazu za uzorak čini kluster element( grad, ustanove ) koji treba biti heterogen kao što je i populacija, problem sličnosti karakteristika i stavova elemenata u kluster uzorku se prevazilazi selekcijom velikog broja klustera ili kreiranjem klustera koji sadrže više različitih elemenata.

• Višestepeni uzorak – koristi dvije ili više tehnika i faza za selekciju uzorka ( npr. kantoni, pa općine, pa domaćinstva, žene, muškarci itd.)

Namjerni uzorak

Formira se kada ne postoje uvjeti obezbjeđenja jednake mogućnosti izbora obuhvatom uzorka za sve jedinke statističkog skupa, odnosno kada se ne poznaju sve jedinke koje čine neku pojavu.

Vrste namjernog uzorka

• Konvencionalni uzorak – selekcija pojedinaca na određenom mjestu u određeno vrijeme – (ankete potrošača) , “exploatory studije” koje služe da potvrde prirodu određenog problema i traže daljnja ciljana istraživanja.

• Ciljni uzorak – od strane iskusne osobe vrši se selekcija uzorka na osnovu odgovarajućih karakteristika koje treba imati uzorak. (Često se koriste za procjenu pobjeda na izborima)

• Kvota(stratifikovani) uzorak – osigurava da su različite subgrupe populacije po paritetnoj osnovi zastupljene u uzorku ( npr. % učešće žena i muškaraca, zaposlenih i nezaposlenih, pušača i nepušača). Brza i jednostavna metoda.

• Snježna lopta uzorak – različite tehnike koje koriste slučajno odabrani uzorak na osnovu kojeg se definira ostali dio uzorka . ( Koriste se kod ispitivanja navika potrošača određenih proizvoda na tržištu npr. prvo se napravi slučajna anketa na 300 ljudi a onda se međi njima odabere 20 ljudi koji onda imenuju još 80 ljudi )

Veličina uzorka

Uzorak nikada u potpunosti ne može biti isti kao cjelokupna populacija.

Sx = S/n – 2

Sx – standardna greška srednje vrijednosti – odstupanje srednje vrijednosti uzorka od srednje vrijednosti populacije

S - standardna devijacija uzorka n - broj jedinki u uzorku

Tehnike izvođenja ankete

• Lično

• Telefonom

• Poštom

• E-mailom

Zaključak

• Anketa je metod istraživanja u kojem pomoću anketnog upitnika prikupljaju se informacije neophodne za definisanje veličine problema, raširenosti stava ili ponašanja i donošenja odluka za rješavanje problema.

• Anketa zahjeva određen uzorak na kojem se radi istraživanje.

• Anketa se implemetira određenim redosljedom postupaka : definiranje ciljeva i rezultata, metoda anketiranja, izradu anketnog upitnika, formiranje uzorka i način izvođenja ankete.