##8*2,PRIRUČNIK,STARO ŠUMARSKI

PRIRUČNIK I

#NNŠUMARSKI PRIRUČNIK

P R I R E D I O

INSTITUT ZA ŠUMARSKA ISTRAŽIVANJA MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA

NARODNE REPUBLIKE HRVATSKE

U R E D N I K

I n g . # A U J O S I P Š A F A R

# P P P O L J O P R I V R E D N I N A K L A D N I ZAVOD # M M Z A G R E B # G G 1 9 4 6

A u t o r i Anić dr. ing. Milan Bestal ing. Vilim Čeović ing. Ivo Godek ing. Ivo Goldberg dr. Josip Horvat dr. Ivo Klepac ing. Dušan Kovačević dr. Željko Kraljić ing. Branko Krpan ing. Rudolf Loger ing. Lavoslav Marinović dr. ing. Milan Mikuličić ing. Miroslav Neidhardt dr. Nikola Plančić prof. Josip Plavšić dr. ing. Milenko Premužić ing. Andrija Radimir ing. Dragutin Sarnavka ing. Roman Setinski ing. Viktor Sirovy Karlo Šafar ing. Josip Škorić dr. ing. Vladimir Škrljac ing. Petar Špoljarić ing. Zvonko Tregubov dr. ing. Vlado Vajda dr. ing. Zlatko

Filipović Franjo aps. šum. C r t a č

Orešković prof. Marko F i l o l o g

S l a g a r i Kolman Stjepan Korbar Ahil Kos Vjekoslav Lasić Vladimir Matulaj Slavo Polonijo Ivan Sekeli Aleksandar (meteur) Zauner Edo

S t r o j o š t a m p a r i Majerić Anka Molvarec Mirna Schulz Artur Vrhovec Ivan Žgavec Marijan Zidan Miroslav

C i n k o g r a f i Čančar Ivan Hemerich Milan Laštovica Franjo Majer Rudolf

K n j i g o v e s c i Domitrović Franjo Papac Stjepan Potlačnik Alojs Rodman Ivka Stropnik Josipa Sudnik Danica Vinski Ivan Žganjer Vjekoslav Župančič Stjepan

PREDGOVOR

Većina naših šumarskih stručnjaka teško osjeća pomanjkanje stručne literature. Danas više negoli ikada prije. Opsežnom stranom literaturom Šu­marska praksa često se nije mogla služiti zbog visoke cijene pojedinih djela, ponekad zbog poteškoća njihove nabave, a najčešće radi nepoznavanja stranih jezika. Osim toga u toku Narodno-oslobodilačkog rata veliki dio teško nabavljenih stručnih knjiga uništen je. Takvo stanje nerijetko uzrokuje, da se šumarski Stručnjaci na terenu teško snalaze.

Današnji razvoj narodne privrede međutim zahtijeva brži prelaz napredni­jem šumskom gospodarenju. Pristupačna stručna literatura često može pomoći pri rješavanju brojnih problema, koji takvim razvitkom dnevno iskrsavaju.

Institut za šumarska istraživanja Ministarstva Poljoprivrede i šumarstva N. R. Hrvatske postavio si je zbog toga kao prvi svoj zadatak, da nadoknadi taj manjak izradom prikladnog djela iz svih grana šumskog gospodarstva i šumske inddstrije.

Zadatak je to bio vrlo težak. Trebalo je stalno imati na umu, da takvo djelo treba biti što potpunije, a da ne bude preopširno; pojedini vrijedni pri' lozi morali su otpasti Hi su se morali skratiti, da bi drugi aktuelniji odgovarali stvarnim današnjim potrebama. U pristupačnoj šumarskoj literaturi nije bilo nijednog sličnog djela, koje bi služilo uzorom ili bar putokazom za oblikovanje iako opsežnog gradiva. Pri obradi pojedinih predmeta jako se osjećao nedostatak sređenih podataka o iskustvima našega Šumarstva. Osim toga se je morato uzeti u obzir, da će se u pomanjkanju prikladnije literature tim djelom donekle služiti i obrazovanije lugarsko osoblje te studenti šumarstva. Dalnja je poteškoća bila u pomanjkanju izrađene Šumarske terminologije.

Šumarski priručnik je kolektivno djelo stručnjaka prakse i nauke. U nje­govoj obradi sudjelovalo je za preko trideset predmeta dvadesetsedam stručnjaka i najmanje dvostruko toliko recenzora. Urednik je imao težak zadatak da poje­dine priloge uskladi, poveže, naknadno dade upotpuniti ili skratiti prema utvrđenom okviru i potrebama naše prakse, i nitko valjda ne osjeća tako dobro kao urednik da to nije u punoj mjeri uspjelo.

Radi opsežnog gradiva Prirđčnik je razdijeljen u dva Sveska. Isprva je bilo zamišljeno, da u prvi svezak uđu opći podsjetnik, kulturno-tehnička i biološkoproizvodna skupina predmeta, u drugi predmeti iz iskorišćavanja šuma i iz ekonomske i upravne skupine. Od toga se međutim moralo odustati, jer bi opseg svezaka bio nerazmjerno podijeljen. Tablice, koje služe čestoj dfievnoj upotrebi (kubisanje stabala, građe i dr.)$ nisu ovdje odštampane, jer bi se nji-

VI

hovom duljom upotrebom knjiga odviše oštetila. Pod »Literaturom« navedena su upotrebijena i preporučljiva. djela za dotični predmet; najnovijim djelima na slavenskim jezicima i na engleskom jeziku nismo se nažalost mogli u punoj mjeri poslužili, jer ih nismo mogli pravovremeno nabaviti.

Ma da je Priručnik opširan, ne će ipak svaki u njemu naći sve što ga -zanima Jer bi se inače daleko prešao okvir postavljenog zadatka:. Stoga će možda za mnoge u pojedinim prilozima biti premalo gradiva, za druge previše. Za dublji studij pojedinih predmeta morat će se pojedinci poslužiti i specijalnom literaturom.

Opsežnost ovakvoga stručnog djela, prvoga na našem jeziku, neminovno uključuje u sebi nedostatke. Ali je posve razumljivo, da se jednom moralo početi. I upravo zbog toga mi se nadamo, da ćemo ovim djelom naići na puno razumijevanje širokih krugova šumarskih stručnjaka, te da će ono biti osnovica i poticaj za šire produbi javan je u naše stručne probleme i za stvaranje sve bolje domaće šumarske literature.

Molimo drugove, da povremeno o Priručniku iznose svoja mišljenja putem naše stručne štampe ili neposredno Institutu, kako bi event. slijedeće izdanje ovoga djela bilo i po sadržaju i po obliku što bolje i potpunije.

Rad na izradi Šumarskog priručnika, ogroman u svakom pogledu, ne bi se mogao ni započeti ni okončati bez svestrane potpore Narodne vlasti. Najveća zasluga u tome ide Ministarstvu Poljoprivrede i šumarstva N.: R. Hrvatske, koje je našem radu pružilo punu moralnu i materijalnu pomoć.

Zahvaljujemo se i ovom prilikom svima autorima, recenzorima i poma­gačima na drugarskoj suradnji i na trudu, koji su i pored svojih redovitih dužnosti Unesti u ovaj rad. Mnogo naš je zadužio Poljoprivredni nakladni zavod i Štamparija Tipografija, koji su uložili velike napore, da ovo djelo što bolje i što prije izađe, pa im se na tom nastojanju zahvaljujemo.

Predajemo ovaj naš zajednički rad stručnoj javnosti sa željom, da po­mogne stručnjacima naše prakse u racionalnijem i bržem unapređivanju proizvodnje narodnog gospodarstva naše zemlje.

Urednik

I

S A D R Ž A J

Mjere . . . $T . . ' . . . . . . . - . - . . . - . Jf . i Metričke mjere i utezi 1

M j e r e d u l j i n a i p o v r š i n a 1; Tablica pretvaranja a ° u m* 1, Tablica pretvaranja kat. rali u na i obratno. Tablica pretvaranja* kvadr. hvati u desetinke kat. rali 2; M j e r e z a o b u j a m i t e ž i n u 3

Stare i strane mjere: za duljinu, površinu, obujam i težinu . , . . 3 Kutne .mjere M j ; ^ . 4 Mjera za vrijeme, vremenski odnosi nekih zemalja . 4 Tehničke mjere . . . . . 4

M e h a n i č k i r a d i s i l a : u apsolutnom m-kg-s sustavu 4; u tehničkom sustavu 5; rad i učinak nekih živih bića 5; T e r m o m e h a n i č k e m j e H e 5; E l e k ­t r i č n e m j e r e 6; O d n o s i t i h m j e r a 6; M j e r a 2a p r i t i s a k 6

Skala tvrdoće % . 6 Formule nekih kemijskih spojeva 6 Specifične težine 6 Neke legure . . . . . . . . .> . 7

Matematički podsjetnik i matematičke pomoćne- tablice - 8 Iz aritmetike i algebre . . . 8

Kvađriranje, kubiranje, potencije 8; kontrola množenja, logaritmi, progresije 9 Rentovni i kamatni računi, s primjerima i tablicama faktora . . . . 9 Iz geometrije ' :r4• . 20

Ludolfov broj, Opseg prema promjeru, Mnogokutnici 20; PloŠtine, Obujmi i sadržine 21

Iz trigonometrije (funkcije) 25 Iz analitike (pravac, kružnica,, elipsa, hiperbola, parabola) 26 Tablica potencija, korjena, recipročnih vrijednosti, logaritama, kružnih

oboda i površina .. ' . . *\4,' . . . >l|4 . . . . • ; y * 27 Goniometrijske tablice . .yt- . . . ••^•' • •fSSKii'^"'- " ' ' ^ V ^ Matematička geografija . . ^ . . . . . '. . .' ijmt-$i:^\> • 38

Geodezija ' • • -ty • • 39 Mjere . . . . . . j .. M I M > # • ••• • y- • jj&v.- . . . 39 Projekcija . j ^ ; . 5t' '•- ^ - • 39 Visak, Libela . . - ' $ . . . . . . . '%i 40 Trasirke (značke) . , ^ 1 , - . • • • •> • . f?^^iir* ' " " '^ " ^ Dir.ekt.no mjerenje dužina V ^?|' J . 40

Letve 40; Lanac, vrpca, komparacija, dozvoljena odstupanja 41 O k o m i c e . . . . * . \ £ ^ ' ' . ^ ' - ' i • " V 1 . . . 42

Kutni bubanj 42; Kutno zrcalo, UkrŠtena zrcala i pravokutna prizma 43; UkrStene prizme 44; Pentagonalna prizma, f Ukr&tene pent.* prizme i dužine okomica 45

Ortogonalna metoda _ > , . . , ^ ._••-. * gjj - , • .^ •••:' ,-..•• • iifi$4. ' Pribor, radnici i skica 46 \ , UfA -

/Vljerila i nonius i . .*' ... A*w *L , • ,£ £ / , / . $ , ; / r»*\; i?-,1- ' ,\ j - ' ' r? .;*.*:* i Linearna mjerila (razmjemici) 46; 'transverzalfli ' (složena)' mjerila i nonius 48

VIII • Sadržaj

Lupa, durbin . Lupa i običan durbin 49; Durbin stalne dužine 50; Povećanje durbina 51

Optičko mjerenje dužina ' - * -Keichenbachov način 51-; Stakleni klin 52; Zenitne kutne udaljenosti, Precizni daljinomjeri, Autoredukcioni daljinomjeri. Konstante daljinomjera, Točnost daljino-mjera 53 j 8 a | | |

Teodolit - - . . . jM | " ; . ". . . . . - \ • . f| ; • • Teodolit 53; Stativ 55; Mjerenje 56; Manual 60; Opažanje u više | girusa, Mrtvi hod vijaka, čišćenje teodolita 61; Rektifikacija 62; Moderni teodoliti 63; Klasifi­kacija po točnosti 64 ;

Geodetski stol . - • . - • Js • • • - w** I ^"| * * * Općenito 64; Pribor, Glavne metode snimanja 65

Busola , jp; . Openito 66; Busola za nanašanje 67; Mjerenje bnsolnih vlakova, Nanašanje 68; Manual 69, Intenzitet 70 -1^'$^$

Elementi koordinatnog računa . . . -ML. . . • "fe • rđ**" • Koordinatni sustav, Smjerni kut, Prvi osnovni zadatak 71; Drugi osnovni zadatak 72

Triangulacija . jjf " - Ž H M S ^ * i ' ' * Princip, Klasifikacija, Stabilizacija točaka 73; Signalizacija, Vrste presijecanja 74; Manuali 75; Statičko načelo, Broj pravaca, Mjerenje kutova. Orijentacija smjerova. Računanje jednostrukog presijecanja naprijed i unazad, Višestruko presijecanje 78, Točnost 79

Poligoni . . | | B i | | | • - • • -*£W^;JI'' . | | . • • . Mreža, Stabilizacija točaka 79,, Mjerenje kutova i dužina; Evidencija, Računanje 80; Poligonski račun ,82; Poligoni bez triangulacije, Priključak samo po koordinatama, Cvorne točke 83; Račun koordinata busolnih vlakova 84

Iskolčivanje prosjeka (bez koordinata i s koordinatama) • K • • Linijska mreža (linije mjerenja, male točke, računanje koordinata) . IS^| Polarna metoda (princip, radnici, postupak kod Reichenbacha) . :vpS Sprave za nanašanje

Mjerilo s noniusom 87; Mali i veliki koordinatograf, Majzakovi trokuti 88; Trokutići za okomice, Transporteri 89

Kartiranje . . . . :M';\ • • S . • Detaljna sekcija, Konstrukcija sekcije 89; Konvencionalni znakovi 90; Kvadratna mreža, Nanašanje, Dozvoljena odstupanja, Topografski opis 92;

Umnažanje "*••& £ ^ | •••[]$&' I • • Jfe' * Uvećanje i umanjivanje planova (reduk. šestar, pantograf, fotogr.) . Račun površina Se*

Klasifikacija, Geometrijska pravila 95; Ekvidistante, Nitni planimetar 97; Polarni planimetri 98, Kvadratna mreža, Komparacija, Dozvoljena odstupanja 102, Od-redjivanje površina više Čestica, Površina po koordinatama 103, Dodatci i odbitci 105

Deformacija papira ffi.'''M ' ' "^S& Promjena međa •«•; . . . , ;i| . . . ; lđ^^fc •

Parcelacija kod, jednakog i raznog boniteta j 108, Arondacije i komasacije 109, Reambulacije 110

Nivelacija . . ,f̂ - " Princip, Udaljene točke 111; Uzdužni profil 112; Poprečni profili; PloŠna nivelacija 114; Kontrola 115; Dozvoljenai odstupanja, Nivelacioni instrumenti, Rekti­fikacija 116

Vertikalni kutovi *SBP Tahimetrija (tahimetrički vlaci 118, kartiranje 119) Slojnice - izohipse (općenito, interpolacija) | ^ . p u l Padomjeri (princip, R6ubi&e&>v p. i s libelom, rektifikacija) . Trigonometricko mjerenje visina (na male i veće udaljenosti) Barometričko mjerenje visina (metoda interpolacije) yj . Fotogrametrija (terestička, aidrofotogrametrija) , jjj ' . S đ

49

51

53

64

66

71

73

79

84 85 86 87

107 108

111

117 117 120 122 123 124 125

* "* » Sadržaj IX

Tehnička i gradjevna mehanika • 127 Općeniti pojmovi 127 Statika ^*. . . . *̂. . . . . 128

Sile u istom hvatištu 108; Statički moment, Sastavljanje povoljnih sila u ravnini • 131; Sila i par sila 134; Rastavljanje sila 135; Ležajne sile nosača N6; Vanjske sile u. povoljnom presjeku. nosača 139; Težište, Moment ustrajnosti 144; Statički računi 145

O čvrstoći i pruživosti 145 Općenito, Čvrstoća kod rastezanja ili tlačenja 145; T a b l i c e z a s t a t i č k e r a č u n e 146; Tablice .iznosa Čvrstoće, modula elastičnosti i dopuštenog napre­zanja raznog gradiva i tla 146; Tablica težina plosnog čelika. Tablica težina željeza kružnog i kvadratnog presjeka 148; Tablica težina za vijke i zakivce 149; Tablica momenata ustrajnosti i otpora najviše upotrebijavanih presjeka 150; Čvrstoća kod izvijanja 151; Tablica momenata ustrajnosti i otpora greda pravo­kutnog i kružnog presjka 152; Tablica momenata i otpora te nosivosti Željeznih nosilaca 154; Tablica momenata ustrajnosti i otpora te nosivosti željezničkih tračnica 156; Čvrstoća sukanja (torzija), Čvrstoća smicanja 158; Čvrstoća savijanja 159; Tablica najvećih momenata savijanja, reakcija uporišta i mome­nata otpora za konzole i prosto poduprte grede 161; Nejednolično naprezanje smicanja u vezi sa savijanjem 163; Složeno naprezanje 165

Trenje, tlak vode, pritisak tla 167 Trenje 167; Tlak vode 168; Pritisak tla 169

O nosivim i gradjevnim konstrukcijama 172 Nosivost i stabilnost zidova 172, Pojačanje drvenih greda 175, Visulje i razuporja 177, Armirano-betonske konstrukcije 179.

Tablice za dimenzioniranje armirano-betonskih konstrukcija 184; Tablica za okruglo željezo 185

Šumarsko zgradarstvo - .'V* 191 (Gradjevni nacrt, Gradjevni elaborat 191)

Predradnje 191 Gradjevni materijal 192

Kamen, Opeke, Beton 192; Mort i žbuka 193; Drvo i kovina 194; Ostali mate­rijal 195

Graditeljski radovi • - , . . . . 196 Temeljenje- i izolacije zidova 196; Zidarski radovi 197; Dimnjaci i stepenice1, Dopustiva naprezanja zidja 200; Tesarski radovi (stropovi i krovišta) 201; Po-krivačfci radovi 206; Ostali radovi: limarski, stolarski, fičilački, grijanje;. Opskrba vodom 206

Iz gradjevnih propisa • 211 Tipovi objekata u šumarskom zgradarstvu 212

Lugarnica 212; Šumska baraka, Trušnica 217; Spremište lokomotiva i strojarnica, Vapnenica 218; Poljska i ciglarska peć 219

Gospodarske zgrade ;g£ 219 Staje 219; Suša, Kolnica, Sjenik, Pčelinjak 221

Troškovnik za gradnju stambene zgrade 222

Vodno graditeljstvo 227 Vode u prirodi i u tlu 227 Hidrografija . . . . i . j j - 227 Hidromehanika , i. - \- • . 228 Hidrotehnički nacrti . . . • •^&vl • ' • 232 Umjetni vodotoci . •, .-%• *. -* 232 Gradjevine na vodotocima 237 Odvodnja . . . . . «•.$;. . WL '•?. -;t'••*"'?$?'"238 Zaštita od poplava . . . . . . . . . . .,'.;<; * • ; ^ ; . ^ . • 23®

X Sadržaj

Uredjivanje bujica • • jfr - • • * 'W - • - •- *r • l 1 243 Osnovi uredjivanja bujica :^. . . . . ''\-M" » • • • • • S - 243

Općenito o bujicama 243, Bujične gradjevine 245, Izračunavanje pada izjednačenja £46, Razdioba i gradnjltpregrada 248, Uzdužne gradnje 250, Uredjenje bujičnog perimetra 250.

^Osnivanje i izvodjenje bujičarskih radova . . . . . . ST . . 251 Izrada osnova 251, Hidraulički i statički računi 255, Izvođenje ra­dova 260

Šumska prometna sredstva • • • pJ-"f|§:K • ' * j # • • 2^3 ' Izbor prometnog sredstva . . . . j g 263 Š u m s k e c e s t e i ž e l j e z n i c e . . ^ . . . . 'fc . . . . 263 Izbor trase . "Sg|•';'". . . . . . . . . . . . |V . . . 263 "Tehnički" obziri, kod trasiranja m^. * . . . *jM>.- . 263

z a š u m s k e c e s t e : Uspon 263; Minimalni polumjer zavoja. Otpori 264; 'Za Š u m s k e ž e l j e z n i c e : Uspon 265, Minimalni polumjer zavoja, .Otpori 266; Tablica tereta i ostali tehnički obziri 267

Trasiranje i gradjevna osnova . . . ^ P ^t . . 3 - ' • • .^f|. 268 Trasiranje na karti i na, terenu (generalno trasiranje)' 268; DefiM'tivno odredjivanje trase 270; Stacioniranje trase i iskolčivanje lukova 271;- Niveliranje stacioniranih ifpfifa točaka i snimanje poprečnih profila, Sastav nacrta i operata grdajevne osnove 274; P o m o ć n e t a b l i c e z a t r a s i r a n j e : Tablica ,za dužine tangenta, polu-tetiva,. visine 1 dužine lukova i kutova 276; Tablica, za iskolčivanje lukova koordi- .&iŠijj natama iz tangente ili tetive, Tablica za iskolčivanje lukova polarnom metodom, Tablica za pretvaranje priklona u stupnjevima na uspon, u % 278,

Donj i stroj . . . . ,'- i sf . . . . . jSL .- :,$$$... . '• SjL • 280 Reambulacija trase 280; Zemljoradnje 280; Mostovi 280 Općenito o mostovima 280; Širina otvora 281; Nosivost tla, Opterećenje drvenih mostova i naprezanje 282; S a s t a v n i d i j e l o v i drvenog .mosta za ceste, ' J i ^ ^ za željeznice 284; Stupišta mostova 285; Mosne glave 288; Propusti 289

CJornji stroj J&k( * • • B'- • * • £ / \ • • • ' % ' • • 2$9 G e s t e J 289;" Ž e l j e z n i c i : Sfeljište', Pruga 290; Koturače 292

Klizine Hl^M -, 292

Općenito (s, taj?licama) 292, Z e m l j a n a t o č i l a : Plazajica 294, Putoklizina 294, D r v e n a t o č i l a : Suho točilo 295, Vo4eno '^|jm točilo 295

Ž i c a r e M . . » ''$^$<WlB&':' %% Čekrk: donji i gornji stroj 296, Zračne žicare 298 T i p o v i z r a č n i h ž i c a r a : 2ično točilo 299; Točilo od žičnog užeta, Amerikanska, Engleska i Njemačka žicara 300; Skider '301; N e š t o o ž i c i i ž i č n o m u ž e t u (sa tablicama) 301 -lajali

."Primjer za sastav troškovnika za gradnju ceste . . . . . . #"',/. ' • lf J 303

Analiza cijena gradjevnih radova u Šumarstvu • ^ ^ ^ S " * . i 7 i J ^ - 313 Uvod 313, Zemljoradnje 314, Kamenarski radovi 315, Zidarski radovi 315, Niske gradnje od drveta, pletera i fašina 320, Cestovni gornji stroj 322, Kulturni radovi 323, Obrtnički radovi u zgradarstvu 324. }^^m

'Pogonski strojevi • T - O i ^ - T ^ ' I I - • ':W''- • 329 O p ć i p r e g l e d r?J?l • • ' ' | 1 W S - -• • . "'." {l'\ \ .' 329 Motori tjerani vodom .~ . . . . ' . . . . . S J \,. >[?.•: . . , 329

Vodenična kola 329; Vodenićne turbine 330; Raspoloživa potencijalna energija vode 330 .

Toplinski motori . . \\ j ...?V- • 331 Parni kotlovi 332; Stapni parni strojevi 334; Parne turbine 335 Kondenzacija, Parno postrojenje, Snaga parnih strojeva 336

Sadržaj \ f XI

Motori s unutarnjim sagorjevanjem . 337 Elektromotori (Snaga elektromotora 343, Prenos energije 343) . . . . 341 P o g o n g e n e r a t o r s k i m p l i n o m ^ -&w>~'*r- - '344 Generatori plina 344

Prednosti pogona generatorskim plinom. Stabilni motori na pogon genplinom. Automobili i traktori na pogon genpilnom 344 Goriva za generatore 345 Ogrjevna moć, Vlaga, Nesagorive sastojine, Štetne tvari 345; Nasipna težina, Sadržaj energije. Veličina zrna, Drobijivost i postojanost zrna u vatrištu, Upaljrvost i reaktivnost 34$ Prošeci u generatoru 347 Rasplinjavanje i otplinjavanje 347; Tablice pogonskih goriva 348; Sušenje, Način rasplinjavanja 351; Sastav i čišćenje generatorskog plina 352; Otrovnost ge tip Una 353 Opis generatorskog uredjaja 353 Generatorski uredjaj za vozilo 353; Stabilni generatorski urediaji 355

P r i p r e m a g e n e r a t o r s k o g d r v e t a i d r v n o g u g l j e n a . 356 Priprema generatorskog drveta 356

Sortimenti i vrst drveta 356, Vlaga i sušenje drveta 358, Sušnice za usitnjeno generatorsko drvo 358, Naučni i trgovački postotak vlažnosti 361, Odredjivanje vlažnosti generatorskog drveta 361, Usitnjavanje generatorskog drveta 362. Veličina usitnjenog generatorskog drveta - 362; Postupak usitnjavanja 362

Priprema generatorskog drvnog ugljena . 367 Generatorske opskrbne stanice . . . . 'HM 370 P o t r o š a k g o r i v a i r e n t a b i l i t e t p o g o n a g e n p l i n o m . 371

Potrošak goriva stabilnih motora i traktora 371, Potrošak goriva motornih vozila 371, Rentabilitet pogćna. stabilnih motora • 372, Rentabilitet pogona vozila 373.

Meteorologija i klimatologija 375 M e t e o r o l o g i j a . . ". . . i# ' . 375 Meteorološki elementi " 375

Meteorološka stanica 376, Tlak zraka 377, Temperatura zraka 377, Vlaga zraka 379, Kondenzacija vodene pare u atmosferi 380, Oblaci 381, Oborine 381, Vjetar 383.

Kako nastaju vremenske pojave . . 384 K l i m a J u g o s l a v i j e S ; . . . . . . . . . . . • ' $ * ' 387

Pedologija . . . . ' " 2 ^ % ' ' ' 1". ' j V . 5 ' • 3 9 3

Uvod . . . . . 3 9 3 Razvoj tla . . . , . . 394 Tvorba tla 494

Mineralni dio tla 394. Silikati i oksidi 394; karbonati, sulfati, sulfidi, fosfati i haloidi 395; Eruptivno, sedimentalno i metamorfozno kamenje 395; G e o l o š k e f o r m a c i j e 396 Organski dio tla 400. jšfi&

Sastav tla * . Jp* , l . 400 s mehaničkog gledišta. 400; s kemijskog gledišta 401

Fizikalna svojstva tla . - • > . . . 402 Koherencija, Adhezija i Struktura 402; Poroznost 403; Toplina, Apsorpcija tla 404

Kemijska svojstva tla . , . * . J^v - , .- v- ' * * . . . . . . 404 Biološka svojstva tla I ''>$' * * J • r"

XII Sadržaj

Sistematika ili klasifikacija tala . M $ * * • • • * • .Sg1 • • 407 Po teksturi i strukturi 407, Klimogenetska klasifikacija (zonama, intrazonalna i azonalna tla) 408, Botanička klasifikacija 410.

Šumsko tlo . * . ' -%•; l . fjj$ . . . . 410 Šuma uzrok i posljedica rastvorbe i stvaranja tla 410, Profili šumskih tala (crnogoričkih i bjelogoričkih) 411, Održavanje i popravljanje šumskih tala 412.

Analiza tla . . - . jgglPigL, » - 'W, • • 413 Mehanička analiza, Određivanje poroznosti, Određivanje kapaciteta za vođu i zrak, 413; Kemijska analiza, Određivanje sadržine i karaktera humusa, Određiv&o| lB sadržine biljnih hraniva, Određivanje kalcijskog karbonata. Određivanje reackije 414 Slfi^P!!

Opis staništa |4. -.' - - - • • • • ;đ|x 415 Praktične upute za makroskopska istraživanja tla . •^^ jŠs j lM^. ' . . 415

Klasifikacija tala 415, Kemijska svojstva tla 417, Fizikalna svojstva tla 417, Utjecaj vode, zraka, svijetla, topline, mikrofaune i mikro-flore na svojstva tla u šumi 418, Bonitiranje šumskog zemljišta 420.

Biologija drveća 421 Morfologija drveća ,; |J . > . 422

Vegetativni organi drveća 423. •̂iŽžSfSf K o r i j e n 423: Razvitak i građa korijena 423; Razgranjenje korijena, Mikoriza i kvržice na korijenu 424; S t a b l o 425; Pupovi 425; Izbojci 427; Deblo i krošnja 428; Rastenje u visinu i debljinu 428; L i s t , Zeleni list 431; Supke-kotiledoni 433 Razmnožavanje i rasplod drveća 433. jSpli Vegetativno razmnažanje i razmnažanje1, cvijetom 434; Cvijet 435; Cvjetovi golosjemenjača i kritosjemenjača 435; Razvitak sjemena i ploda 436

Fiziologija drveća . . . ifi.- . *£M$^$Ši0$'' . . . . . " -» ' . 436 Primanje, kolanje i izdavanje vode 437. P r i m a n j e v o d e 437: Bubrenje 437, Osmoza, snaga sisanja, turgor i plaz-moliza 437; Zadaća korijena u primanju vođe 438; I z d a v a n j e v o d e 439; Isparivanje 439; Gutacija 440; Plač drveta 440; Provođenje vode 440 Hranidba drveta 441. A s i m i l a c i j a 441'; Asimilacija mineralnih tvari 441, A. COa-Fotosinteza 443; A. dušika 444; Kolanje asimilata 444; D i s i m i 1 a c i j a-disanje drveća 445 Rastenje i pojave gibanja drveta 445. Klijanje i rastenje 445; Pojave gibanja u drvetu 447 Cvjetanje, starost i smrt drveća 448.t

Ekologija drveća .kft . . . A&. . . 448 E k o l o g i j a s t a n i š t a 449, Klimatski faktori 449. Z r a k (Sastav čistog zraka 449; Utjecaj dima i tvorničkih plinova 450); T o p l i n a (Toplina i geografsko raširenje drveća 450; Aklimatizacija i natu­ralizacija 451; Fenologija 452); S v i j e t l o (Fiziološko djelovanje svijetla 452; Potreba svijetla 454); O b o r i n e i z r a č n a v l a g a (KiSa 454, Snijeg 455; Zmčna vlaga 455); P r i l a g o d b e d r v e ć a n a r a z n e k o l i č i n e v o d e 455;' V j e t a r 456; G r o m 457 Utjecaj tla na' drveće 457; Reljefni faktor 459. Ekspozicija 459; Nagib 460; Nadmorska visina 460; Uspon planinskih skupova 460; Reljefni faktor u odnosu prema drugim faktorima 461 Biotski faktori 461. Odnos drveća i ostalog bilja 461; Drveće i Životinski svijet 462; Utjecaj čovjeka 462 Skupno djelovanje faktora okoline 462. Ekologija rasploda 463. O p r a š i v a n j e c v i j e t a 464; R a š i r e n j e p l o d a (Prilagodbe za Širenje

i^SiS s pomoću vjetra 464, s pomoću životinja 465)

Sadržaj XIII

Hronologija (paleobotanika) i horologija (geografija drveća) *<$$ . . 465 Pojavljivanje i razvitak drveća u prošlosti zemlje 465, Razvitak tercijarne flore do danas, Areali i disjunkcije 466, Endemi i relikti 468, Florni elementi 468i Geografsko rasirenje drveća na površini zemlje 469.

Genetika drveća l ! fS): . . 1 - 470 Varijabilnost drveća 470, Promjene pod neposrednim utjecajem oko­line — modifikacije 471, Promjene nasljednih osobina — promjene genotipa 472 (mutacije i križanja 472), Primjena genetike u šumar­stvu 473.

Dendrologija 475 Predgovor i Uvod 475 G o l o s j e m e n j a č e (Gvmnotepermae) 475

Cycadales . ". . . . .• . . . . . I . .. . . . 477 Ginkgoales 477 Coniferae (četinjače) 477

Taxaceae, Araucariaceae, Cephalotaxaceae, Pinaceae 478; Taxodiaceae 490; Cupressaceae 491

Gnetales . . . . . . > . . 495 K r i t o s j e m e n j a č e (Angiospermae) 495 Jednosupnice (Monocotvledoneae) *. . . . .' . 497

Liliaceae 497, Amaryllidaceae, Dioscoreaceae , Gramineae, Palmae 498 Dvosupnice (Dicotyledoneae) .* 499

A B e z l a t i č n i c e (Monochlamvdeae): Verticillatae, Fagales 499. F a g a l e s : Betulaceae 499; Fagaceae 502

Myricales, Juglandales 509, Salicales 511, Urticales 516. U r t i c a l e s : Moraceae 516; Cannabinaceae, Ulmaceae 517

Santalales 519 Santalaceae, Loranthaceae 519

Polygonales, Hamamelidales 520 H a m a m e l i d a l e s : Hamamelidaceae 520; Platanaceae 521

Tricoccae 522 Euphorbiaceae, Buxaceae 522

C e n t r o s p e r m a e 5 2 2 , Chenopodiaceae 522; Nyctaginaeae, Cactaceae, CaryophyIlaceac 523

B P r o s t o l a t i č n i c e (Dialypetaleae) 523 Polycarpicae (Ranales) 523 Magnoliaceae 523; Calycanthaceae, Lauraceae, Aristolochiaceae, Rafflesiaceae, Berberidaceae 524; Ranunculaceae 525; Cercidiphyllaceae 526

Rhoeadales (Rhoeadiflorae), Parietaleć 526 P a r i e t a l e s : Dilleniaceae, Cistaceae 526; TamariGaceae 527; Passifloraceae

,328 fy& G u t t i f e r a l e s , C o l u m n i f e r a e 5 2 Š ^ , -C o l u m n i f e r a e : Malvaceae, Tiliaceae 528; Sterculiaceae, Bombaceae 529

G r u i n a n a l e s 5 2 9 Geraniaceae, Erythroxylaceae, ZygophylIaceae 529

Terebinthales 529 Rutaoeae" Sioiarubaceae 53Q; Buraeraceae, MelUceae 531, Polvgalaceae, Anacar-diaceae 532; Sapindaceae, Aceraceae 533; Hippocastanaceae 536

XIV Sadržaj

Celastrales 527 AquifoHaceae, Celastraeeae 537; Štaphyleaceae, Corjariariceae 538

Rhamnales 538 « * Rfaamnaceae 538; Vitaceae 541 '*?•••£& Rosales 541 Saxifragaceae 542; JPittosporaceae, Kosaceae 543; Mimosaceae, Pipilid-naceae 552 Myrtiflorae 560 Thvmelaeaceae 560; Elaeagnaceae 561; Mvrtaceae 562; Punicaceae 563 Umbelliflorae 563 Coriiaceae 563; Araliaceae 564

C S u l a t i č ' n i c e (Sympetalae) 564 Bicornes 564 Ericaceae 564; Empetraceae 567 Ebenales (Diosporales) 567 Ebenaceae 567; Styracaceae 568 Tubiflorae 568 Convolvulaceae, Solanaceae* Scrophulariaceae, Bignoniaceae 569, Verbenaceae, Labiatae 570; Globulariaceae 572 Contortae 572 Loganiaceae, Apocynaceae, Asclepiadaceae 573; Oleaceae 574 Rubiales 577 Rubiaceae 577; Caprifoliaceae 578 Synandrae 581 Compositae (TubuliJflorae) 581

šumske zadruge Jugoslavije - • • | | ' • l i ' ^ - S • - 583 Šuma kao biljna zadruga . . . . . . . . a S H S ^ V ff \ * 583

Građa šume 583; Ograničenje zadruge 584; Razvitak šume 585 WM

Geografsko raščlanjenje vegetacije . . . . . V^A*yr>'' faj . . 586 Horizontalno i vertikalno raščlanjenje Šume 586

Pregled šumskih zadruga ?ffl|. . - . ft . . . 589 Š u m e s r e d o z e m n i h k r a j e v a . . .' • £ f ^ i ^ # / i ^ •- • 590 Sveza crnikinih šuma (Quercion ilicis Br.-Bl.) 590: Suma crnike ( Q u e r c c t u m i l i c i s Br.—BI.) 590; Suma alepskog bora ( P i n u s h a l e p e n s i s ) 590; Suma dalmatinskog bora (Pinetum dalmaticae Horv. prov.) 591

Šume k o p n e n i h k r a j e v a . . . . . . . . . . 591 Sveza medunčevih šuma (Ouercion pubescentis - sessiliflorae, Br.-Bl.) 591 H tfja. s-t o v e š u m e : Hrvatska šjujma bijelog grafoa (Carpinetum orientalis croaticum H-ić) 591; jgRma hrasta medunca i crnog graba (Querceto-Ostrye-tum carpinifoliae Horv.) 592; Srpska šuma bijelog graba (Carpinetum orien­talis serbicum Rudski prov.) 593; £jwg|- hrasta cera i sladuna (Quercetum confertae-cerris Rudski) 594; Suma makedonskog hrasta (Quercefum macedo-nicae Em. prov.) 594; Makedonska šuma bijelog graba (Carpinetum orientalis mace* donicum Rudski prov.) 596; B o r o v e š u m e : Suma bora i trobride žutolivke (Pineto-Genistetum januensis Tom.) 597; Makedonska Šuma crnog bora (Pinetum ' Pallusianae maceđonicum Em; prov.) 597 Kalili

Sveza bukovih šuma (Fagion silvaticae Pawl.) 598 S u m e h r a s t a i o b i č n o g g r a b a : Hrvatska Šuma kitnjaka i običnog graba (Querceto-Carpinetum croaticum Horv.) 598; S u m e b u k v e i j e l e : Slovenska bukova Šuma (Fagetum silvaticae austroalpi-num Aich.) 600; Hrvatska bukoVa šuma (Fagetum silvaticae croaticum' Horv.) 601; Srpska i makedonska bukova šuma • (Fagetum silvaticae serbicum et maceđonicum prov.) 601; Suma kavkaske bukve (Fagetum orientalis černj. et Rudski prov.) 602; s u m e . g o r s k o g j a v o , r a i j a s e n a , : Hrvatska šuma gorskog jaVora i jasena

fpM% (Acereto-Fraxinetum croaticum Hory.) 602 ^J'^M^^^nm^!^

* Sadržaj XV

Sveza šuma johe i lužnjaka (Alneto-Quercion roboris Horv.) 602 Suma crne johe (asocij. Alnus glutnio$a-Carex brizodes Horv.) 604; Suma lužnjaka ( Querceto-Uenistetum elatae Horv.) 604 Sveza kestenovih šuma (Quercion roboris-sessiliflorae Br.-Bl.) 605 Hrvatska Suma kitnjaka i pitomog kestena (Querceto-Castanetum croaticum Horv.) 605 Sveza munjike (Pinion Heldreichii?) 605 Suma munjike (Pinetum Heldreichii Horv. prov.) 605 Sveza smrekovih Šuma (Piceion excelsae Pawl.) 606 S u m e s m r e k e i o m o r i k e : Suma smreke i pavlovca (Aremonieto-Piceetum excelsae Horv.) 606; Suma omorike (Piceetum omoricae Treg.) 606; S u m a o b i č n o g b o r a n a k i s e l o j p o d l o z i : Slovenska Šuma običnog bora (Pineto-Vaccinietum austroalpinum Tom.) 608; Makedonska Šuma običnog bora (Pineium silvestris macedonicum Em. prov.) §08; S u m e m o l i k e : Makedonska šuma molike (Pineium Peucis Em. prov.) 608

Sveza klekovine (Pinion mughi Pawl.) 609 Slovenska 'klekovina (Rhodothamneto-Rhodoretum hirsuti (Aich.) Br.-Bl. et Siss.) 609; Hrvatska klekovina (Pinetum mughi croaticum Horv.) 609, Makedonska kle­kovina (Pinetum mughi macedonicum Horv. prov.?) 610

Uzgajanje šuma 613 P r i r o d n i t e m e l j i u z g a j a n j a š u m a . 613 Ekološki uslovi rasta i prirodnog podmlađivanja šumskog drveća . 613

S t a n i š n i f a k t o r i 613 Klimatski faktori: Svijetlo 613, Toplina 615, Vjetar 617; Klimatsko-edafski faktori: . Voda 617; Ugljična kiselina 618; Edafski faktori 618 R e l j e f n i f a k t o r i 620

Šumsko-uzgojna svojstva našeg šumskog drveća . . . i *T . . . 620 D r v e ć e Š u m a l i š t a č a : Hrast lužnjak i kitnjak 621, Hrast medunac i sladim. Cer, Česmina ili crnika. Bukva 620; Obični grab, crni i bijeli grab 623; Bijeli, crni i američki jasen. Nizinski brijest 625; Brijest vez. Gorski javor. Javor mliječ, Obična breza 625; Breza čretuša, Crna i bijela joha 626; Pitomi kesten, Lipa malolisna, velelisna ili rana 627; Bagrem, Crna topola, Kanadska topola 628; Bijela topola, Trepetijika. Bijela vrba, Rakita,. Kaspijska vrba 629; Žljezdasta i košaračka vrba, Obični i crni orah 630; Koprivić, Pajasen, Lovor, Jarebika, Brekinja, Mukinja 631; D r v e ć e S u m a č e t i n j a č a : Jela, Smreka 632; Omorika, Obični bor 633; Crni bor, Munika ili bjelokori bor, Molika, Alepski ili bijeli bor 634; Primorski

• ili kitnjasti bor, Bor krivulj, Borovac, Banksov oor, Limba, Ariš 635; Duglazija, . Tisa 636

Unutarnja nastrojen ja, osebujnosti i rase šumskog drveća . . . . $: 637 Cvatnja i donošenje ploda * $. •*. 638 Način umnažanja i prirodnog rasprostranjivanja . . . . . . . . 639 Klijanje i zakorjenjivanje podmlatka 639 Rast i razvoj sastojine od prve mladosti do njezine zrelosti . . . . 640 T e h n . i k a u z g a j a n j a š u m a . . . . . . . . . . . • 642

Glavni oblici gospodarske šume 642 Prirodno podmladjivanje ^ 644

Prirodno podmlađivanje u prašumi 644, Prirodno podmlađivanje u gospodarskoj šumi 644 T o k p r i r o d n o g p o d m l l a đ i v a n j a u g o s p o d a r s k o j š u m i 645 : Prirodno podmlađivanje pod zastorom krošanja na velikim površinama 645; Prirodno podmlađivanje pod zastorom krošanja na malim površinama i progalama 649; Pod­mlađivanje prebirnom sječom 649

XVI Sadržaj

Prirodno podmlađivanje čistom sječom 651 Prirodno podmlađivanje rubnom sječom 652 Prirodno podmlađivanje kombiniranim metodama 655 A d i t i v n c k o m b i n a c i j e : Povezivanje prirodnog podmlađivanja pod za­storom krošanja u grupama s rubnom sječom 656; Povezivanje podmlađivanja pod zastorom krošanja u grupama s čistom sječom 656; Povezivanje podmlađivanja pod zastorom krošanja u grupama s rubnom sječom u krugovima 656; Bavarska ne-jednolična "oplodna sječa 657; Kubelkina nejednolična oplodna1 sječa na pruge 658; Eberhardova klinolika, sječa 658; PhUipova klinolika sječa pod zastorom krošanja 659; Kautzovo gospodarenje uskim sječama 659; S u b s t i t u t i v n e ' k o m b i n a c i j e : Podmlađivanje . pod zastorom krošanja na velikoj površini kombiniranoj s rubnom sječom 660; Kombinacije prirodnog podmlađivanja pod zastorom krošanja na velikim površinama s čistom- sječom i umjetnim podmlađivanjem 660; Wagnerova rubna sječa u kombinaciji s oplodnom sječom na pruge 661

Radovi na poboljšanju ekoloških prilika i umjetnom nadopur^HB vanju prirodnog podmlatka 662

Umjetno podmlađivanje i podizanje sastojina . ••. '^J8S • * * - 665 Priprava tla za podizanje kulture 666, Umjetna nadopuna, hraniva u tlu 667, Sjetva 668 Nabava1 sjemena 668; Izvedba sjetve 670

Sadnja 671 -Uzgajanje biljaka u Šumskim vrtovima 672; Izvedba sadnje 676; Popunjavanje i čuvanje mlajdih kultura 679

Njega sastojina 679 Čišćenja 680; P r o r o d e 680: Niske prorede 681; Visoke prorede 681; Preoirna proreda 683; Progale 684; Rezanje grana 685

Pošumljavanje pješčanih sipina 685, Pošumljavanje vriština 686, Pošumljavanje barskih, zemljišta 686

Opća pravila uzgajanja sastojina naših najvažnijih vrsta drveća . . . 686 Uzgajanje Čistih sastojina 686 C i s t e s a s t o j i n e l i s t a č a : Hrastove sastojine 686; Bukove sastojine 689; Sastojine pitomog kestena 691; Bagremove sastojine 692; Vrbove i topolove sa­stojine 693 (Vrbove sastojine 694, Topolove sastojine 696); Jasenove sastojine 697; Grabove sastojine 698; Johine sastojine. 698; Javorove sastojine 699; Lipove sa* stojine 699; Brezove sastojine 699; Orahove sastojine 700; C i s t e s a s t o j i n e Č e t i n j a č a : Borove sastojine 701; Smrekove sastojine 703; Jelove sastojine 704; Duglazijine sastojine 705; Arišove sastojine 705

Uzgajanje mješovitih sastojina 706 Sastojine bukve i hrasta 706; Sastojine hrasta i jasena 707; Sastojine hrasta i , graba 707; Sastojine jele i bukve 708; Sastojine jele * i smreke 708; Sastojine smreke i bukve 708; Sastojine smreke i bora 709; Sastojine jele, bukve i smreke, te jele, bukve, smreke i bora 709

Pretvorba uzgojnih oblika 709 * Pretvorba niske Sume u visoku 709; Pretvorba srednje Šume u visoku 710; Prelaz od Čistih i oplodnih sječa na rubnu sječu te na klinolike sječe, Prelaz od čistih sječa' na prebirnu sječu 710

Zadaća uzgajanja šuma u našem Šumskom gospodarstvu 710 Podaci o rađanju plodom te o sjemenju i klijanju sjemenja Šumskog drveća 714; Upute o postupku s najvažnijim šumskim sjemenjem prije sjetve 716; Tablica za ustanovljivanje potrebnog broja biljaka po ha 718; Podaoi za sastav proračuna šumsko-uzgojnih radova 719

Sadržaj jg f XVII

Goli krš 725

Pošumljavanje krša 725 Općenito o kršu (Geološki pregled 725, Vrste tla 727), Klimatski faktori 729, Uzroci uništavanja šuma na kršu 731, Opća iskustva i rad oko pošumljavanja krša 734 Pošumljavanje s biljkama 735; Pošumljavanje sa sjemenom 737; Pošumljavanje s reznicama 738; Resurekcione sječe 738

Gospodarska podizanje krša 739 Primjena nauke o biljnim zadrugama kod pošumljavanja krša . . . 742

Povezanost pedogenetskih i pedodinamskih procesa na kršu s po­stankom biljnih zadruga i njihovom evolucijom 745 Regresivni razvitak vegetacije u zimzelenom pojasu u Južnoj Dalmaciji 751; Progresivni razvitak vegetacije u zimzelenom pojasu u Južnoj Dalmaciji 752; Regresivni razvitak vegetacije na otoku Rabu 754; Progresivni razvitak vegetacije u kamenitoj vapnenaćkoj podlozi, otoka Raba 754; Shematski prikaz razvitka biljnih zadruga na otoku Pagu 755; Shema regresivnog razvikta vegetacije u submediteran-skom pojasu Damacije 756

Osnovi parkiranja 757 Uvod i . 757 Osnovi podizanja parkova . . . . - ^ 757 Elementi parkovnog uređaja 759

Glavni elementi 760, Pomoćni elementi 762 Šumska estetika 765

* Projektiranje parkovnog uređaja . . . . . 767 Vrt . ' ." . % ! 768

ŠUMARSKI PRIRUČNIK II

ŠUMARSKI PRIRUČNIK

P R I R E D I O

I N S T I T U T ZA Š U M A R S K A I S T R A Ž I V A N J A MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA

NARODNE REPUBLIKE HRVATSKE

U R E D N I K

I n g . J O S I P Š A F A R

P O L J O P R I V R E D N I N A K L A D N I Z A V O D

Z A G R E B 1 9 4 6

S A D R Ž A J

Zaštita šuma 750 T e m e l j n i p o j m o v i j . . . . . ; . . . / . \ . . . . 769

Šuma kao zajedpica živih organizama 769, Općeniti uzroci postanka šumskih šteta 770, Vrst i opseg šumskih šteta 771, Principi praktične zaštite šuma 772

Z a š t i t a p r o i z v o d n e s p o s o b n o s t i š u m s k o g t l a . . . . 772 Zamočvarenje 773, Otplavljivanje tla 773, Popuzine 774, Živi pijesci 774

Z a š t i t a š u m a od š t e t n o g u p l i v a a t m o s f e r s k k i h s i l a 774 V i s o k e t e m p e r a t u r e 774: Opara i sušenjey774, Upala kore 775, Opća suša 775; N i s k e t e m p e r a t u r e 776: Mraz 776, Niske zimske temperature 777, Izmrzavanje korijenja 778; V j e t a r i o l u j a 778: Prizemni vjetar 778, Šumski zaštitni plaštevi 778, Oluje 780; S n i j e g , i n j e , l e d i t u č a 782: Snijeg 782, Inje, Led, Tuča 783; Š u m s k i p o ž a r i 784: Prizemni požar, Ovršni požar, Požar stabala' 784, Gašenje šumskog požara 786; Š t e t e od g r o m a 788; Š t e t e o đ o t r o v n i h p l i n o v a 788

Z a š t i t a š u m a od n a p a d a j a ž i v i h o r g an i z a m a . . . . 789 Zaštita šuma od štetnih biljaka . . . 789

G l j i v e 789; Općenito 789, Otrovi za suzbijanje gljiva 791, Šum­skom gospodarstvu najštetnije gljive 791 Gljive na korijenju 791, Gljive na deblu i granama 793, Gljive na lišću 796 B i l j k e n a m e t n i c e 797 Š u m s k i k o r o v 797 (Zaštita od korova 798)

Zaštita šuma od štetnih životinja '99 I n s e k t i 800: Općenito 800, Masovno razmnažanje insekata 800, Predusretanje i sprečavanje šteta od insekata 802; Suzbijanje i uni­štavanje štetnih insekata 802: Diagnoza, Prognoza, Kritični broj 803 Ustanovljivanje starosti i zdravstvenog stanja 804, Ispitivanje vjerovatnog dalnjeg razvoja štetnika 804, Organizacija opažačke službe 804, Odluka o početku suzbi­janja 805, M e h a n i č k a s r e d s t v a 805: Sabiranje štetnika. Ljepilo za hva­tanje gusjenica 805, Lovna stabla 806; K e m i j s k a s r e d s t v a 807: Tehnika trovanja 807 Djelovanje otrova na organizam 809: B i o l o š k o s u z b i j a n j e š t e t n i k a 809: Utjecaj nekih domaćih životinja 809, Dlakava grabežljiva zvjerad 810, Insekti grabežljivci i paraziti 811, Sporozoji 812, Parazitarne gljive 812, Bakterije 813, Viroze 813 Pojedini Štetni insekti i primjena obrambenih sredstava protiv nji­hovih napadaja 813. C o l e o p t e r ^ - K o r n j a š i 813: Melolonthidae-Hruštevi 814, CuTeulionidae-Pipe 815. Ipidae-Potkornjaci 815, Cerambicidae-Strizibube 820, Elateridae-Klisnjaci 820, Buprestidae-Krasnici 821, Chrvsomelidae-Zlatice 821, Lymexylidae-Drvotočci

% 821, Meloidae 822; L e p i d o p t e r a - L e p t i r i 822: Lvmantriidae-Prelci S22[ Lasiocampidae S25, Thaumetopoidae-Cetnjaci 826_ Notodontidae, Pieridae-Bijelci,' Geometri dae-Grbe, Noctuidae-Sovice 827, Sesiidae-Staklokrilke, Tortricidae-Savijači, Tineidae-Moljci 828; H v m e n o p t e r a - O p n o k r i l c i 828: Siricidae-Ose drvarice 828, Cvnipidae-Ose šiškarice, Tenthredinidae-Ose listarice 829; S a l t a t o r i a - S k a k a v c i 829: Grvllidae-Šturci, Locustidae-Konjici, Acri-diidae 829; H e m i p t e r a 832: Chermesidae-Smrekove uši, Coccidae-Štitaste uši 832; K a l e n d a r š t e t n i h i n s e k a t a 830 '••"'$'•>' Š t e t e o d p t i c a 833, Š t e t e o d m a l i h g l o d a v a c a 833, Š t e t e od d i v l j a č i i s t o k e 833 (Divljač 834, Stoka 835)

IV Sadržaj

Zaštita suma od štetnog utjecaja čovjeka 835 Uspostavljanje reda nakon velikih katastrofa '> 838 Zaključak (. • » °39 K l j u č z a o d r e đ i v a n j e b o l e s t i d r v e ć a 841

Četinjače 841, Listače 845 K l j u č z a o d r e đ i v a n j e š t e t n i k a d r v e ć a • • • 855

Četinjače 855, Listače 864

Dendrometrija 875 Sprave za mjerenje , , - ; $ . . • . ^j. 875 Utvrđivanje drvne grornade . .- 87(5

Oborena debla, trupci, ogrjevno drvo, panjevina i si. 877; Osovna stabla 878; Sastojine 879: Mlade i srednjedobne sastojine 879, Stare sastojine 880, Vrlo s.tare nejednolične, sastojine 882; Oznaka i pro­cjena stabala u svrhu iskorišćavanja 882; Izrađeno drvo 883

Određivanje starosti ,. 883 Određivanje prirasta 883

Prirast stabla 883 (Analiza stabla 886), Sastojinski prirast 887, Sa­stavljanje prirasno-prihodnih tablica 889 (Metoda sravnjivanja i pruganja 889)

Prirasno-prihodne tablice po ha ^ . . . . 891 Krast s jakom proredom 891, Bukva sa slabom proredom 892, Jela 893, Smrejta 894, Bor sa srednjom proredom 895, Jasen 897, Joha 897, Bagrem 898, Topola sa slabom proredom 899, Breza 900, Kestenove panjače i kestenove šume 900

Uređivanje šuma ^ 901 O s n o v i u r e đ i v a n j a š u m a . . .$,:'• • • - 901 Zadatak uređivanja šuma i opći temelji šumskog gospodarstva . . p | 901

Potrajnost prihoda 901, Normalna šuma 903, Zbiljna šuma 905, Go­spodarska osnova 905 (Općenito 905, Pojmovi u vezi s uređivanjem Šuma 906)

Uređenje proizvodnje 907 Osnivanje prostornog reda 9Q7% Izrada prostorne osnove 908

Određivanje* prihoda j . . . . 909 Metode uređivanja suma i određivanje etata 910

Metoda razdjeljenja šume u godišnje sječine, Metoda rašestarenja 910, Metoda razmjera dobnih razreda 911 Metode sastojinskog gospodarenja, Metoda raz­mjera dobnih razreda i sastojinskog gospodarenja 911, Metode formula, Kontrolne metode i uređivanje prebirniK šuma .913 (Uređivanje prebirnih šuma 915)

Pričuve J 920 U r e đ a j n i r a d o v i u p r a k s i 920

Opće predradnje za sastav gospodarske osnove 920, Geodetske pred­radnje 921, Taksatorske predradnje, Sastav elaborata gospodarske osnove 922, Nadopune, ispravak i revizija gosp. osnove te bilanca gospodarenja 926

Anatomija drva 929 Elementi građe drva . . . 929

Drvni parenhim, Parenhim drvnih trakova, Trahcjide 929; Vlaknaste trahejide, Libriform, Septirani libriform,, Sluzavi libriform 930; Intermedljarna vlakanca, Trahije 931; Tile, Drvni traci 932

Izvanji izgled građe drva «̂ . . . 933 Godovi 933, Osržavanje 934

Sadržaj V

Drvo četinjača ., 03c Porađaj elemenata 935; Trahejide, Drvni traci 936; Drvni parenhim. Smolcnice. Crljen-drvo 937

Drvo listača <ng Traheje 938; Drvni parenhim 939; Drvni traci, Ubriform, Drvne pjege 941

Priprema drva za makroskopsko i mikroskopsko određivanje . . . •$? . 942 Makroskopsko određivanje, Mikroskopsko određivanje, Maceracija 942

K l j u č z a m a k r o s k o p s k o o d r e đ i v a n j e d r v a . . . . . . 943 Četinjače , , , , , , 943

Drvo bez smolenica 953, Drvo sa smolenicama 944 Listače . * * , 945

Krupno-prstenasto-porozno drvo 945, Sitno-prstenastc-porozno drvo 949, Rastre-sito-porozno drvo 951

Racionalizacija šumskog rada 959 O p ć i p r e g l e d u n a p r e đ e n j a r a d a 959

Razvoj, pojam i zadatak 959, Radni proces i radni zahvati 960, Radni učinak 961 (Učinak šumskog rada 961, Radna norma 962)

Istraživanje šumskog rada 963 Održavanje i razvi janje radnih sposobnosti \, 964 Organizacija rada .v . . . 966 N a j v a ž n i j e š u m s k o o r u đ e 967

P i l a 968: Opis i vrste pila 968, Njega pile 972, Izjednačivan je visine zubaca 973, Oštrenje i produbljivanje zubaca 975, Razvraćanje zubaca 978, Načini ispitivanja upotrebivosti pile 979; S j e k i r a 980: Opis i vrste sjekira 980 (Držalo 983), Njega sjekire, Oštrenje sjekire 984; O r u đ e z a k o r a n j e 985; Š u m s k a m e h a n i č k a p i l a 987

T e h n i k a r a d a o b a r a n j a , i z r a d e i p r i k r a j a n j a 988 Obaranje i izrada 988, Prikrajanje 993

K u l t u r n i r a d o v i y&, . . . . 995 Z a g l a v a k . 5 . . g . 997 Iskorišćavanje šuma - • ''%}*' ' > ^

GLAVNI PROIZVOD IZRADA DRVNIH SORTIMENATA ^ W' ' ' 9 " Opće okolnosti / • - '̂ * • . . . . . 999 Izrada " . . . . . . 1000

Oblo drvo 1000, Tesano drvo 1002, Cijepano drvo 1004 Bacvarska građa 1008; Vratila i vesla te krovna daščica 1009; Kolareka građa 1010; Kolje prostaci i sitno cijepano drvo 1011 Celulozno i taninsko drvo, drvna vuna 1011, Ogrjevno drvo 1012

Primopredaja izrađenih proizvoda i obračun zarade 1012 OTPREMA DRVA - . J'': . J! - - • 101" Šumske vlake, putovi i ceste 1017 Otprema ljudskom snagom 1018 Otprema životinjskom snagom V/ jv' • 1019 Otprema motornom snagom fe # ' * ^ * ' Otprema klizinama i točilima . . . |,;; 1021 Otprema koturačom i šumskom željeznicom . . . . $ 1023 Otprema čekrcima, žicama i žicarama . -1 1024

VI Sadržaj

Šumska stovarišta 1025 Otprema plavljen jem i splavarenjem 1026

UNOVČAVANJE ŠUMSKIH PROIZVODA 1028 Predradnje un ovca van ja Šumskih proizvoda 1028

Obilježavanje predmeta prodaje 1028, Tvarna procjena 1029 Procjena osovnih stabala 1029. Vinko vački način 1030, Procjena oborenih stabala 1031, Procjena poluizradenog i izrađenog drva 1031 Kalkulacija jedinične cijene drvnih sortimenata 1031

Postupak unovcavanja šumskih proizvoda 1036 Način unovcavanja 1036 Materijalna strana unovcavanja 1036, Formalna strana unovcavanja 1037 Ugovor, zaključnica i realizacija ugovora 1039

SPOREDNI PROIZVODI /. Proizvodi za obnova šuma i uzgoj drveća 1042 Šumsko sjemenje .1* 1042

Urod sjemena 1042, Sabiranje sjemena 1044, Trušenje crnogoričnog sjemena 1046, Spremanje i čuvanje sjemena 1049, Ispitivanje kvalitete sjemena 1051

Šumske sadnice .* ." . . . /jjEv . . ." ." . . . " KS\ . . , 1051

//. Proizvodi 'koji služe kao hrana i lijek 1052 P r o i z v o d i b i l j n e p r i r o d e i n j i h o v o i s k o r i š ć a v a n j e . . 1052 Šumski plodovi 1052

Šumski plodovi, uzgajanje i prerada 1052 Plodovi šumskog drveća 1052, Plodovi Šumskog grmlja 1053 Sušenje boba 1053, Vino od boba i voća 1054, Proizvodnja octa 1055, Proizvodnja rakije 1056 Šumski plodovi za proizvodnju rakije 1056, Vrenje 1057, Destilacija 1059 Dobivanje ulja iz plodova 1062 i

Gljive • ^ - 1062 Mjesto gljiva u botaničkoj podjeli 1062, Vegetativni organi 1063, Fruktifikativni organi 1063, Sastav gljiva 1066, Hranljivost gljiva 1067, Trovanje gljivama 1069, Prva pomoć kod trovanja gljivama 1070, Sabiranje gljiva 1071, Upotreba i konzerviranje gljiva 1072, Umjetno uzgajanje gljiva. 1073 Organizacija rada oko iskorišćavanja gljiva . 1077, Nazališta i vrijeme sabiranja jestivih gljiva (tablica) 1078

Ljekovito bilje *J^! I 1081 Sabiranje ljekovitog bilja 1081, Vrijeme cvjetanja i sabiranja ljeko­vitog bilja (tablica) 1084, Sušenje ljekovitog bilja 1091, Uzgoj ljeko­vitog bilja 1094, Sastavni dijelovi ljekovitog bilja i njegovo djelo­vanje 1097 Organski sastavni dijelovi 1097, Anorganski sastavni dijelovi 1098, Djelovanje ljekovitog bilja 1199

P r o i z v o d i a n i m a l n e p r i r o d e i n j i h o v o i s k o r i š ć a v a n j e 1100 Pčelarstvo -. $ . . . . . . . 1100

Pčela 1100, Nektar u bilju i njegovo iskorišćavanje kod nas 1101, Potreba unapređenja pčelarstva 1102, Potreba prelaza na napredno

i pčelarenje s pomičnim saćem 1103, Šumarski radovi na unapređenju pčelarstva 1106 Paša peluda u rano proljeće, Paša za razvoj pčelaca u aprilu i maju 1106, Glavna paša od početka maja do početka augusta 1106, Kasna paša 1107

Sadržaj VII

Slatkovodno ribarstvo „ „ \ 109 Uvod 1109, Ustrojstvo tijela riba i njihov život 1109, Sistematika riba 1110, Produktivnost ribolovnih voda 1111 Fizikalna i kemijska svojstva 1112. Biološka svojstva ribolovnih voda 1113 Gospodarsko iskorištavanje ribolovnih voda 1113, Sahnonidske vode 1114, Zaštitne mjere 1118t Neprijatelji riba 1119, Rakolov 1120

Puževi 1121

///. Proizvodi za potrebe stočarstva ^ 1121 P r o i z v o d i š u m a za p r e h r a n u s t o k e . . . 1221 Plodovi Šumskog drveća 1121

2i r 1121, Bukvica 1123, Pitomi kesten 1223, Orah 1124, Divlji kesten 1124 Stelja . * . . . . ?;\ ' . .k ^ 1124 Brst i lisnik ^ 1125

Brst 1126, Lisnik 1128. Šumska paša 1130 P l a n i n s k i p a š n j a c i ^ i ^ ' ^ 1132 Biljne zadruge planinskih pašnjaka 1132

Područje planinskih pašnjaka 1132, Životne prilike i rasclanjenost planinskih pašnjaka 1133; Najznatnije zadruge planinskih pašnjaka 1134 Planinske rudine 1134 P l a n i n s k e r u d i n e 1134 P l a n i n s k e r u d i n e n a v a p n e n a č k o j p o d l o z i 1135: Planinske rudine izloženih staništa 1135, Planinske rudine zaštićenih staništa 1136, P 1 a-n i n s k e r u d i n e n a k i s e l o j p o d l o z i 1139: Planinske rudine izloženih staništa 1139, Planinske rudine zaštićenih staništa 1140 P l a n i n s k e v r i š t i n e 1141 Planinske vrištine na vapnenačkoj podlozi 1142, Planinske vrištine na silikatnoj podlozi 1142 O s t a l i p l a n i n s k i p a š n j a c i 1142

Gospodarenje na planinskim pašnjacima * • • C 1144 Važnost planinskih pašnjaka 1144 Prihodna sposobnost planinskih pašnjaka 1145 Iskorišćavanje planinskih pašnjaka 1147 Redosljed paše 1147, Proizvodi planinske paše 1147; Njega stoke 1149 Uređenje i unapređenje planinskih pašnjaka 1150 Uređenje planinskih pašnjaka 1150, Unapređenje planinskih pašnjaka (meliora­cije) 1150 Organizacija uprave planinskih pašnjaka 1154

IV. Proizvodi za razne industrijske i druge svrhe . 1155 Sirovina za proizvodnju biljnih štavila 1155

Opći dio 1155, Hrastova kora i drvo 1159, Kestenovo drvo 1164, Smrekova kora 1167, šiška 1170, Rujevina 1171 Sicilijanski ruj 1172, Domaći ruj 1175, Kiseli ruj 1175 Vrbova kora 1176, Johova kora 1177, Tropske i suptropske sirovine za biljna štavila 1178 Stavila sa treslovinama koja se mogu hidrolizirati 1178, Stavila sa koncentriranim treslovinama 1178

Smola • ^ ^ ; ^ - . . . . • ' , , , , , 1179 Stvaranje smole u drvetu- 1179 Metode smolarenja 1183 M e t o d e s o t v o r e n i m o z l j e d a m a s t a b a l a 1183: Francuska metoda 1183, Austrijska metoda 1184, Ruska metoda 1185, Američka metoda 1185, Nje-

VIII Sadržaj

mačke metode 1187, Otakanje smole sa smrekovih stabala 1189; M e t o d e na-v r t a n j a s t a b a l a 1196: WisIicenusov postupak 1191, Navrtanje arisevih stabala 1191; R a s i j e c a n j e s m o I n i c a u k o r i 1191 Štete od smolarenja 1192, Krčenje borovih panjeva 1192

Tekstilne biljke , , , , 1193 Žuka 1193, Trska, rogoz i šaš 1194, Kopriva 1196

Drugi važniji sporedni šumski proizvodi koji služe u obrtne svrhe . . . 1196 Pluto 1196, Likp 1198, Eterična ulja iz Cetine i plodova crnogoričnog drveća 1198, Košaračka vrba 1199, Morska trava 1200

V. Proizvodi koji su sastavni dio šumskog tla . . * 1200 Kamen, šljunak i pijesak i 1200

Vrste i svojstva kamena 1201 Vrste kamenja 1201, Tehnička svojstva dobrog kamena 1202 Lomljenje kamena 1203 Pripremni radovi 1203, Bušenje kamena 1204, Punjenje rupa eksplozivom- i palenje mina 1205, Radionice za održavanje alata i strojeva 1206, Transportne naprave 1206 Vađenje blokova i obrada kamena u kamelomu 1206, Izrada tucanika 1207, Šljunak i pijesak 1208

if t ineral i^ § | | ;4 • . • . 1 2 0 8

Vapnenac (paljenje vapna) 1208, Magnezit 1211, Barit 1212, Kremen (bjelutak) 1213 Glina i ilovača (Izrađivanje opeka u poljskim pećima) 1214 F i z i k a l n a i t e h n i č k a s v o j s t v a g l i n a 1214; I z r a đ i v a n j e o p e k a 1215: Uslovi za proizvodnju opeka. Otkopavanje ilovače. Priređivanje glina i ilovača za proizvodnju opeka 1215, Formiranje opeka 1217, Sušenje opeka 1218; P e č e n j e p o l j s k i h o p e k a 1219: Proces pečenja opeka. Slaganje opeka u poljske peći 1219, Loženje peći 1221; T r a j n i j e p o l j s k e * p e ć i 1221

Mehanička prerada drveta •Svojstva drveta ,. . 1223 Fizikalna svpjstva drveta . . '. . 1223

Oblik debla 1223, Boja 1224, Šare (teksture) 1225, Sjaj, Miris, Finoća vlakna i Težina drveta 1226, Tvrdoća 1229, Higroskomičnost 1230, Čvrstoća 1232, Cjepkost 1233, Elastičnost i Žilavost 1234, Rastezanje« pri zagrijavanju 1235, Sagorjevanje 1236, Vodljivost 1238, Trajnost 1239

Pogreške drveta ! , , , 1240 Nepravilan uzrast i Mišorepa stabla 1240, Usukana stabla, Nepra­vilan tok vlakanaca, Grahatost i Nepravilan prerez drveta 1241,

Obojeno srce, Smolnici, Okružljivost, Zimotrenost, Napukline, Odlupljivanje kore i Štete od groma 1242, Štete od prizemnih požara i Insekata, Sušike i Trulež 1243

Upotrebivost drveta u raznim obrtima prema njihovim svojstvima , . . 1244 Tabelarni pregled glavnih tehničkih svojstava pojedinih vrsta drveta i grupiranje glavnih vrsta drveta prema načinu upotrebe 1244, Pre­gled svojstava i načina upotrebe najvažnijih vrsta drveta 1246

Prerada drveta na pilanama . % 1249 P o d i z a n j e p i l a n a i n j i h o v u r e đ a j 1249 Predradnje j . . ^ , ; f i ^ / . . ^ 1249

Opskrba pilana drvetom 1249, Izbor i smještaj pilane 1249, Određi­vanje kapaciteta 1250, Pogonska snaga pilane 1250, Troškovi podiza­nja pilana 1254

Sadržaj K \x

Stovarište trupaca 1254 Zgrade na pilanskom prostoru (način izvođenja) 1256 Uređaj zgrada pilane vi x J 1260

Strojevi 1260, Pile jarmače 1260 Stalak i mehanizam za pogon jarmače 1260, Jaram i testere 1261, Mehanizam za pomicanje trupaca 1266 Prenos kružnog gibanja sa donjih valjaka na gornje 1269, Vagoneti uz jarmače 1269, Vrste jarmača 1270 Kružne pile 1272, Pile vrpčanice 1274, tlklanjanje otpadaka 1275, Mehanizacija i racionalizacija rada na pilani 1275

Stovarište rezane robe . . . . . . . . & 1276 T e h n i k a r a d a i p o g o n a p i l a n a 1277 Rad na stovarištu trupaca 1277 Rad na pilani 1277

Raspored testera u jarmu 1277, Prerada trupaca na jarmačama 1278 Rezanje u cijeloj debljini 1278, Rezanje u prizme 1280, Individualno rezanje 1281 Prerada na kružnim pilama 1282, Iskorišćavanje rezane robe 1282, Iskorištavanje pilanskih otpadaka 1284

"Rad na stovarištu rezane robe 1286 Račun rentabiliteta u pilanskom pogonu 1286

Razvrstavanje knjiženja troškova pilanskog pogona 1287, Primjer proračunavanja prodajne cijene rezane robe na pilani sa godišnjim kapacitetom od 40.000 m3 1289

Praktični podaci o troškovima rada 1289 Organizacija rada 1289, Potrebna radna snaga i drugi praktični po­daci u pilanskom radu 1290 Neki praktični podaci o radu na pilani u Đurđenovcu po Ćopu 1290, Praktični podaci o pilanskom radu po Hitschmannu 1291

Obrada drveta vezana uz pilane . . . . . . 1295 Blanjanje Ji'. . M. . . . $ ' • ,- 'Z '• ' l 2 9 5

Izrađivanje sanduka 1298 Izrađivanje parketa V/ <'v . . - 1302 Obrada drveta u samostalnim industrijama M,'• * • 1303 Turniri *J: , 1303

Sirovina Za proizvodnju furnira 1303, Kuhanje i parenje oblovine 1304, Strojevi za izradu furnira i njihov rad 1305 Piljeni furniri 1305, Rezani furniri 1306, LjuSteni furniri l309<, Polukružno ljuštertl furniri 1311, Obrezivanje i prikraćivanje furnira 1312

!i ,'•:#. Sušenje furnira 1312 Prirodno sušenje 1312, Umjetno sušenje 1313, Sušenje na vrpcama 1313 Sušenje na valjcima i na pločama 1314

' Sljubljivanje, sastavljanje i lijepljenje sljubljenih furnira 1315, Praktična upotreba furnira u razne svrhe 1316, Skladište i prodaja furnira 1318

Slijepljene drvene ploče (šperploče) l-*^ Sastav i glavne vrste šperploča 1319, Pripremni radovi za izradu slijepljenih drvenih ploča 1323 Priređivanje furnira za paočnice i srca 1323, Upotreba nesusenih furnira za šper­ploče 1323, Upotreba sušenih furnira 1324 Piljeno drvo za srca i njegovo priređivanje 1325 Umjetno sušenje drveta 1325_ Tvorničko izrađivanje srca 1327 Ljepila za proizvodnju šperploča 1328. Sljepljivanje furnira pod pri­tiskom 1330, Konačna obrada slijepljenih drvenih ploča 1335

X Sadržaj

Sušenje izrađenih šperploča, prirezivanje, brušenje, struganje, obrada rubova popravci Šperploča 1335, Kontrola 1336 Otprema i uskladištavanje. Praktična upotreba u razne svrhe. Uspo-ređenje- šperploča sa masivnim drvetom 1336, Proizvodnja šperploča 1338

Savijanje drveta I339

Kemička prerada i obrada drveta .'.M•| . . 1343 Šumarska kemička tehnologiju

K e m i č k i s a s t a v d r v e t a -. . . • %* 1344 I s k o r i š ć a v a n j e d r v n i h v l a k a n a c a . . . . &) . . . . . . 1346 Drvenjača f | . . . . , \ , , , , 1346 C e l u l o z a , , , , 1349

C e l u l o z a i n j e n a s v o j s t v a 1349; P r o i z v o d n j a c e l u ­l o z e 1350: Alkalični postupak proizvodnje celuloze, natronceluloza i sulfatna celuloza 1350, Kiseli postupak proizvodnje celuloze, sul-fitna celuloza 1353, Iskorišćavanje sulfitnih lužina 1356, Proizvodnja celuloze električnim putem 1357, P r e r a d a c e l u l o z e 1358, Pre­rada celuloze u papir 1358, Prerada celuloze u umjetnu pređu 1362 Viskozni postupak 1362, Kuprooksidamoniakalni postupak 1365, Acetatni po­stupak 1365 Nitroceluloza 1366 mffi

I s k o r i š ć a v a n j e . d r v e t a z a p r o i z v o d n j u š e ć e r a . . . . 1367 P o s t u p c i p r o i z v o d n j e 1367: Bergius-Rheinau postupak 1367, Scholler-Tornesch postupak 1368, Darbovenov postupak 1369, Postu­pak po Hochu i Bohuneku 1369, Mittelbillerevov postupak 1369, Ant-Wuorinenov postupak 1379; P r e r a d a š e ć e r a 1370: Stočna hrana ugljičnim hidratima 1370, Kvasac kao stočna hrana 1370, Čista glu­koza 1370, Alkohol 1371; P r o d u kt i k o j i se d o b i j u u z p r o ­i z v o d n j u š e ć e r a 1371: Pentoza 1371, Treslovine 1372, Smole 1372, Lignin 1372

S u h a d e s t i l a c i j a . . . . V-: 1372 Opći dio ' * , , , , , , , 1372 Metode izvođenja suhe destilacije 1375

P o u g l j a v a n j e d r v e t a u ž e ž a i c a m a 1375 (Upina 1375, Podizanje žežnica 1376, Pokrov žežnica 1377, Metanje vatre i tok destilacije 1378, Hlađenje i otvaranje žežnica1 1380 Svojstva ugljena iz žežnica 1380_ Organizacija kađenja ugljena 1381, Položene žežnice 1382, Paljenje ugljena u jamama 1383) P o u g l j a v a n j e d r v e t a u p e ć i m a 1383: Prenosne peći za pougljavanje drveta 1383 (Keller-Triib-peć 1388, Ama-peć 1389, Autostop-peć 1390) Stabilne peći za pougljavanje 1390, D e s t i l a c i j a d r v e t a u r e t o r t a ­m a 1392: Položene retorte 1392, Uspravne retorte 1393 (Grondalova peć 1394, Destilacija otpadaka drveta u retortama 1394) N a p r a v e za h l a đ e n j e p r o d u k a t a suf ie d e s t i l a c i j e 1395, S a b i r n e p o s u d e za k o n d e n z a t e 1396, K 91 i Č i n e p r o d u k a t a d o b i v e n i h s u h o m d e s t i l a c i j o m 1396

Produkti suhe destilacije i njihova prerada . . . . . . . . $k . . . . 1399 P l i n o v i t i p r o d u k t i s u h e d e s t i l a c i j e 1399; T e k u ć i p r o d u k t i s u h e d e s t i l a c i j e 1401: Sirovi drvni ocat 1401

Sastavni dijelovi sirovog drvnog octa 1402, Prerada drvnog octa u octenu kiselinu 1402 (Destilacija drvnog octa 1403, Proizvodnja kalcijevog acetata 1403, Proiz­vodnja natrijevog. acetata 1404, Dobivanje octene kiseline od acetata 1494, Postupak

I

i XI

sa solnom i sumpornom kiselinom 1404) Prerada metilnog alkohola 1405 Prerada acetona 1405 Katran 1406

Sastavni dijelovi katrana 1406, Prerada katrana 1408 (Proizvodnja kreozota i ka-tranovih ulja 140?, Proizvodnja terpentinskog ulja 1409, Katran od brezove kore 1410)

K r u t i p r o d u k t i s u h e d e s t i l a c i j e 1410, S i n t e t i č n i p r o i z v o d i s u h e d e s t i l a c i j e 1411

P r o i z v o d n j a o k s a l n e k i s e l i n e . . . . . \ 'fo'£ . \J\ . . 1414 P r e r a d a s m o l e \ , 1415

S a s t a v s m o l e i p r i n c i p p r e r a d e 1415. P r e r a d a t e r ­p e n t i n a 1416 Destilacija terpentina s vodom 1416, Destilacija terpentina s vodenom parom 1417, Produkti destilacije terpentina 1418 (Terpentinsko ulje, Kolofonij, Smolna ulja 1418) Ekstrahiranje terpentinskog ulja i kolofonija iz borovih panjeva i žila 1419 Pripremni radovi 1419, Izdvajanje produkata smole iz panjeva 1420 (Merzov ekstrakcioni aparat 1420/ Ekstrakcioni aparat s cilindrima koji rotiraju 1421) Iskorišćavanje smolnih produkata pougljavanjem 1421, P r o i z v o d ­n j a Č a đ i 1422

E k s t r a h i r a n j e i p r e r a d a t r e s l o v i n e 1423 Usitnjavanje sirovine 1424, Ekstrakcija treslovine 1426, Koncentra-

" čija, ukuhavanje rastopina 1429 G r a đ e v n i m a t e r i j a l i p l a s t i č n e m a s e od d r v e t a . . . 1429 Proizvodi cd drveta i celuloze . ., - 1430

Masivno drvo kao ishodna sirovina 1430 Jednostrano tlačeno drvo 1430, Lignostone 1430, Savitljivo drvo 1431, Bakelizirano drvo 1432, Metaliziratio drvo 1432, Petrificirano drvo 1433, Uljem natopljeno drvo 1433, Bojama natopljeno drvo 1433 Furniri i šperploče kao ishodna sirovina 1433 Slojevito drvo 1433, Lignofol 1434, Drvo sa metalnim pločama 1434 Drvna vuna kao ishodna sirovina 1435 L a k e g r a đ e v n e p l o č e o d d T v n e v u n e 1435 Pilotina kao ishodna sirovina 1436, Drvno brašno kao ishodna siro­vina 1437, Ploče od drvnih vlakanaca 1437 Masonov, Farnijev, Fibroplast i Cefasit ili Baslerov postupak 1439 Pređa od drvnih vlakanaca 1441, Celuloza kao ishodna sirovina 1411

Proizvodi kojima je ishodna sirovina kemički izmijenjena drvna supstanca 1442 • Nitroceluloza kao' ishodni materijal 1442, Acetilceluloza kao išhodni

materijal 1442 Ko n z e r v i r a n j e d r v e t a * 1443 Sušenje drveta , , , , 1443

Sušenje drveta u komorama sa prirodnom cirkulacijom zraka 1445, Komore sa umjetnom cirkulacijom zraka 1446, Sušenje drveta sa parom u komorama 1446, Sušenje u komorama sa kondenzacijom vlage upotrebljenog zraka 1447, Sušenje u komorama sa pregrijanom parom 1448, Sušenje u kanalima 1448, Sušenje drveta u vakuumu 1448, Sušenje drveta kemičkim putem 1449, Sušenje drveta jakim ohlađivanjem 1449, Opće smjernice tehnike sušenja 1449

Kvašenje, kuhanje i parenje drveta 1450 Kvašenje drveta 1450, Parenje i kuhanje drveta 1450

Zaštita drveta premazivanjem i obrada njegove površine 1451

XII Sadržaj

Bajcanje 1451, Matiranje 1452, Poliranje 1453, Lakiranje 1453, Boje­nje uljenim bojama 1454, Premazivanje drveta katranom 1454, Za­štita drveta od požara 1455, Opaljivanje drveta 1455

Impregniranje drveta , , , 1455 Sredstva za natapanje drveta 1455, Metode impregniranja 1456 Kvaniziranje 1456, Boucheriejev postupak 1457, Postupak po patentu J. Pfistera 1457, Pneumatički postupak na pritisak 1457 (Rupingov postupak štednje 1458)

Lovstvo , . , , , , , , 1461 Privredni značaj i razvoj lovnog gospodarstva 1461 Razvrstavanje divljači , , 146S Prirodoslovlje divljači , , 1464

S i s a v c i : Jelen 1464, Jelen lanjac 1466, S r n a 1466, Divokoza 1468, Zec 1468, Divlja svinja. Lisica, Jazavac, Kune 1469, Vidra, Medvjed, Vuk, Divlja mačka 1470 P t i c e : Tetrijeb veliki 1470, Tetrijeb ruševac^ Lještarka, Kamenjarka 1471, Fazan, Trčka 1472, Prepelica, Dropije, , Šljuka 1473, Golubovi Divlje guske i patke, Orlovi, Jastrebovi, Sokolovi 1474, Škanjci, Strvinari, Lunje, Eje, Vrane, Sove 1475

Bolesti divljači , , ' , 147fr Tragovi divljaci . ' . . , , , , , 1476 Solila . , . , , , , , , , , 1477 Zasjedi i zaklonice \ . , , ̂ , 1478 Vabljenje divljači , , , 1479 Postupak s ubijenom divljači 1479 Trofeje , , 1480

Ocjena rogovi ja jelena 1481, Ocjena rogovlja stnjaka 1482 Ocjena rogovlja divo-koze 1483

Tamanjenje štetočina . . -jfebjj. , , 1484 Lovački psi , , , ; , 1485

Ptičari ili prepeličari 1485, Spanieli, Sljednici krvi, Aporteri , Jamari, Brakirci, Hr tovi 1486 Bolesti pasa 1486

Oružje , , , , , , , 1487 Što se radi u kojemu mjesecu 1488 Vrijeme parenja i leženja divljači i zvjeradi (tablica) . . . . . . . . 1491

Sisavci 1491, Ptice 1492 Koliko dugo žive životinje (tablica) 1497

Trgovina drvetom \< v ' . . . . , , 1499 Uvod , , , , # , , , 1499 O p ć i d i o f| , , , , , 1499

O trgovini drvetom uopće, subjekti i objekti 1499, Poslovi, Pravne zasade 1500

Sklapanje posla , , , , 15001

Općenito, Ponuda, Opunomoćenici 1500, Zaključnica 1502, Napo­mena zaključnici, Tumačenje nekih uobičajenih izraza 1502 Općenito 1502, Količina 1503, Kakvoća 1504, Dimenzije 1504, Cijena 1505, Vezanje pakovanje i ambalaža 1505, Mjesto izvršenja 1505 Dobavni rok 1506, Primopredaja 1506, Otprema 1507, Troškovi 1507, Plaćanje 1507," Sporovi 1508 Nešto o posrednicima 1509, O kon&ignacionim skladištima 1509, Po­slovi na dulji rok, uskladišten je 1509

Izvršenje ugovora , , , 1510 Otkaz (poziv na izvršenje) 1510, Dobava, Otprema 1510, Prigovori dimenzijama, mjeri, količini i kakvoći 1514, Havarija, kalo, oštećenje i gubitak na putu 1515, Povreda ugovora 1515, Visa sila 1517, Nespo­sobnost plaćanja (insolvencija) 1517

Sadržaj XIII

S p e c i j a l n i d i o ' 151% Pregled , , , , 1518 Dimenzije i mjerenje f 1518 Pojedini sortimenti .• 1520

Šumski proizvodi 1520 Trupci 1520, Tesano drvo 1521, Cijepano drvo 1521, Ogrjevno, celulozno i taninsko drvo 1522, Drvni ugljen 1522 Rezana građa 1522 Općenito i tumačenje pojmova 1522; T v r d e i m e k e l i s t a č e : Hrast 1523, Bukva, Jasen, Brijest, Javor 1524, Bagrem Klen, Grab, Orah, Trešnja, Kruška, Lipa, Joha, Breza Topola, Vrba 1525; č e t i n j a č e : Jela, Smreka Bor 1525. Furniri 1525, Šperploče i paneli 1526, Parketi 1527, Kemijski proiz­vodi 1527, Neki specijalni proizvodi 1528

O izvozu prije rata , , 1528 Austrija, Baltik, Belgija, Francuska, Francuska sjeverna Afrika 1528, Engleska Grčka, Italija 1529,« Južna Afrika, Južna Amerika, Levant, Mađarska, Nizozemska Njemačka, Portugal, Sjeverna Amerika, Skandinavske zemlje 1530, Španija, Švicarska 1531

Osnovi nauke o upravi šumama 1533 Uvod . 1 j£,; , , , , , , 1533 O r g a n i z a c i j a u p r a v e 1534 Organizacija uprave šuma pojedinih kategorija vlasništva 1534

Općenito o organizaciji državne uprave 1535, Opća načela za orga­nizaciju šumske uprave 1537, Organizacija uprave državnih Šuma 1538 Vrhovni organ za upravu šumama 1538, Regionalna uprava šuma 1542, Lokalna upava šuma 1544, Pomoćno osoblje i lugarska služba 1546 Uprava komunalnih šuma 1547, Organizacija uprave privatnim šu­mama 1547, Izvršavanje ostalih zadataka državne šumske uprave 1548

Organi šumske uprave , » 1549 Osposobljavanje radne snage 1550, Reguliranje prava i dužnosti šumarskih službe­nika 1552, Organizacija fizičkog rada 1553

P o s l o v a n j e » , 1554 Sastavljanje plana , ,- , 1554

Općenito o planiranju u šumskom gospodarstvu 1554, Prvi naš šumsko-privredni plan 1557, Usklađivanje potreba s proizvodnim mogućnostima šuma 1558, Godišnji planovi (preliminari) 1558

Izvođenje poslova , , , 1561 Općenito 1561, Izvedba važnijih radova u šumskom gospodarstvu (Realizacija plana) 1563 Provedba sječnog preliminara 1563, Unovčenje Šumskih proizvoda 1566, Iskorisca-vanje sporednih Šumskih proizvoda 1567, Izvođenje ogojnih radova 1567, Izvo­đenje građevinskih poslova 1568, Izvršavanje lova 1569, Radovi na uređivanju šuma 1569, Radovi na evidentiranju i čuvanju imovine 1569, Rad na statistici • šumske privrede 1570, Primopredaja dužnosti 1571, Pisarnički poslovi 1572, Organizacija Šum. znanstvenih istraživanja 1573

Nadzor, (kontrola) , . . . , , 1574 Stručno-tehnički nadzor 1575, Opća državna kontrola 1575, Finan­cijska kontrola 1576, Računovodstvo u šumskom gospodarstvu 1577 Materijalno knjigovodstvo 1579, Glavno knjigovodstvo 1580