-plodni polumjesec Levant , Mezopotamija ( Eufrat i Tigris ) -najpovoljniji klimatskiTAURUS ( Turska ) 2000 m ZAGROS ( Irak ) 4000 m-najpovoljnija klima, podruje razvoja, kia, najbolja zemlja, prvi sjedilaka naseljaEufrat i Tigris naseljene i plodne kada se ovlada tehnikom navodnjavanjaSirijsko arapska pustinja nije povoljna , suho, Benuini ( nomadski ) ivili selili i nisu imali stalne nastambe.Navodnjavanje uzrok nastajanja naselja, prvi gradovi

Aktivna arheologija na tim podrujima po 19. st. Iskopavanja glinene ploice 500 000 ( klinasto pismo )

Perzijski zaljev oblik dananji zbog ledenog doba10 000pr. Kr. zadnje ledeno dobaSIROVINE za uvjet trgovine i kontakte Zlato Egipat kupuje iz MezopotamijeLevant drvoPlanine ( T i Z ) bakar i eljezo

STARIJE KAMENO DOBA PALEOLITIK 2000 000 PR. KR 20 000 PR.KRStariji donji ( klima povoljna poinje obradaorua, do 20 000 pr. Kr do neardentalaca )Srednji do 30 000 ( neardetalci na Bliski istok Levant , potvrda ritualnog pokapanja, tragovi religije u podruju Euroazije, glazbe , flaute , stupanj kulture)Mlai gornji ( 30000 do 10000) zidne slikarije, skulptura, umjetnost likovna, orue kameno, nakit , koljke, druge sirovine, ivot sloeniji

POJAVA PRVOG OVJEKAHOMOHABILISHOMOEREKTUS PRVI KOJI OBRAUJE ORUE OD KAMENA

- Epipaleolitik , Protoneolitik , Akeramiki neolitik

MLAE KAMENO DOBA Neolitik-Bakreno doba, Bronano doba, eljezno doba

HOMOSAPIENS( MUDAR OVJEK ) -3000 000 PR.KRSocijalne sposobnosti, inteligentniji, 10 000pr.kr. selidba izvan Afrike30 000 pr. Kr. U Europu* lov, skupljanje voa i povra i seoba, ivot prvih ljudi

NEARDETALCI PRVI OSTACI OKO 10 000 pr. Kr , potpuno razliiti

Promjena ivotnih uvjeta- 25000 pr. Kr. ( 4 veliki glacijal - Relativno hladna i suha klima- Oko 15 000 pr.kr. zatopljenje , povlaenje leda, vlaznost tla- Oko 10 000 pr. Kr. klima pogodna za razvoj vegetacije ( izmeu ostalog i

divlja penica )

1

- PRVE ITARICE penica, jeam, zob

- Donji paleolit

- UBEIDIJA ( Izrael ) ostaci ljudi

- Srednji paleolit

- ANIDAR prvi neardeltalci ( 9) , grobovi , pogrebni ritualni s cijeem)

Mezolitik ( srednje kameno doba )- vrijeme u kojem dolazi do zatopljenja, stalno boravite, stvaranje naselja

JERIHON (IZRAEL ) prvi gradom se smatra,- Natufijenska kultura prva , Levant ( dananji Izrael, Iran i Palestina ), lov,

ribolov, pripitomljavanje psa, Jerihon krune nastambe umjetnost, kultura, skulptura ljubavnika

Predkeramiki Neolit- AIKLI HIK I ATA HIK (TURSKA DANAS ) naselja- Keramika pravi ivot u smislu stalnih nastambi( keramika vana za

arheologiju ) - Naselja u Jerihonu bedemi u to vrijeme- Aktivan vulkan HASANDAG, na tom podruju nastaje ata hik- Bogato obsidianom-vulkanski kamen, dobar za obraivat , oruje, nakit - ata hik James Melaart zasluan za ovo naselje, zato sto je iskopan . kuie naslonjene jedna na drugu, ulaz na krov i hodanje na krovovima i odvijanje ivota. , penica, izrada posua, jeam, ovce, graak, koze, bikovi, tgovina, uvozili kremen, razmjena, skale drvene, spavai prostor, skladite i ognjite. Umirali muki u 35 godini , a ene u 30 ( lomovi kostiju i anemija ). Mrtve pokapali ispod leajeva unutar nastambe, u poloaju fetusa prema spolu odvojeni. enske sa nakitom, ogledala, a muki oruja od obsidiana ( predmeti s kojima su bili pokapani ). - glave bikova -> kult plodnosti, u kuama boica majka likovno se

prikazivala sa vreom ita-Aikli hik-kuice, vrlo slicno kao i u ata hiku, bikove glave, figurice boica, starije i

manje poznato

Neolitik7000 pr.kr. 3000 pr.kr.

Osobitosti:-stalne nastambe, zemljoradnja, kultovi plodnosti, pripitomljavanje ivotinja, izum lonarskog kola keramika, pokop pokojnika u grobovima- Mezopotamija ( Tigris i Eufrat ) , Dolina Nila prve kultureNeolitske kulture Bliskog istoka

- Hasuna ( 7-6 tisuljee )

2

- Samara ( 7-6 tisuljee )- Halaf ( 6 tisuljee )

Obeid - 5300 4900 - 4900 4300- 4300 3900- 3900 3400

Hasuna- 7000- 600 pr.kr.- Iskopana 1943 1944, 7 faza , - Sjeverna Mezopotamija : sjeverni Irak, zapadno os Tigrisa, 35 km SZ od

Ninive- Pravokutne nastambe od blata sa sredisnjom prostorijuom i okolnim

manjim sobama, dvorite- Mali kameni peati, rana administracijska praksa, bakreni alat i nakit- 3 faze kulture, prema kvaliteti izrade slikane keramike

Samara- kultura oko sredinjeg toka Tigris ( Irak ), rairila se do podnoja Zagrosa,

7 tisuljee- Tell es Samman , Choghna Mami, Yarim Tepe - Nastambe pravokutne s 8 12 soba- Karakteristina keramika :- Ornament, naturalizam ( ljudi pleu, dre se za ruke, ribe, ptice, koze, koze

, guske, paukovi, korpioni, iroke plitke posude, kruno oslikane- Metalurgija- I na podruju Hasuna kulture trgovina

Halaf-sjeverna Mezopotamija i podruje Sirije, rijeka Kabur u sj. Siriji , blizu turke granice-Tell Half-Rairila se do Levanta-Pretpovijesna Halaf kultura ( 6000- 5000 ) karakteristina keramika, ivotinje , ljudi, ornamentibukranij, crna i crvena s naranastom podlogom-Figure majke boice, peati- obsidian - pravokutne gradnje i tolosi ( 3-7 metara , prve zasvoene graevine )

Obeid- kultura ( 5300- 3400)- itavo meurjeje, lokaliteti ; sjeverna i juna Mezopotamija ; juni Irak- stalna naselja, uzdie se hijerarhija i civilizacija moi, rastu zajednice- nastambe od preanog blata oko 4 000 pr. Kr.- Statue od peene gline, keramika- Groblje s velikom koliinom keramike, manje atraktivna od Halaf kulture- Eridu 18 slojeva, s hramovima ( erpi, cigla nie ) , trodjelne nastambe

3

1. 5300 4900 smeakeramika, jednostavni geometrijski motivi2. 4900 4300 tamni grimizni predmeti, gusta geometrijska dekoracija3. 4300 3900 klasina faza, hramovi ( Eridu ) podijem, niama , terasama4. 3900 -3400 URUK

OBEID; ERIDU; URUK

Nil tee s juga prema sjeveru i u to podruje se razvijaju GORNJI ( JUG ) I DINJI ( SJEVER ) Egipat

Izvori za egipatsku povijest MaterijalniEpigrafski natpisina tvrdoj podlozi, stele , graevine, palete, drke noeva, papirusi3 spomenika :Maneton 3. st. Pr. Kr. ( 3100-332 )-Popis dinastije Kamen iz Palerma 5 dinastija ( 2494 2345 , kamena ploa 2x0,60 m , sauvana u fragmentima, najvei u Palermu , kraljevski anali , ceremonije , porezi , graevine , ratovi )Torinski papirus ( 13.st.pr.kr. ) papirus, kraljevska lista za vrijeme Ramzesa 2

Maneton, egipatski sveenik ( 3 st.pr.kr. ) Aegyptica ( na grkom napisana povijest Egipta ) Kompilira tradicionalne liste kraljeva , originalno djelo nije sauvano, prenosie ga i prepisuju Josip Planje, Julije Afriki i Euzebilije Dugujemo mu podjelu na dinastije , podjela na razdoblja novija

Najranije Egipatske neolitske kulture

TARIFSKA ( 6 TISULJEE )FAJMUNSKA ( 5400 4400 )MERIMDA ( 5000 4100 )

Kultura BADARI ( 4400- 3800 pr. kr.)- Gornji Egipat , istona obala Nila - Polunomadi / prvi targovi zemljoradnje na tom prostoru i stoarstvo,

groblja , ceremonijalni ukopi, fetalan poloaj, lice prema zapadu, ivotinje animalna boanstva

- grobovi - socijana raznolikost, nakit, keramika, predmeti od slonovae

- koljke u grobovima kontakti s Crvenim morem- keramika ( ae i zdjele ) valoviti ornamenti

Kultura Nagada

4

- 80 km od Luksora , zapadna obala Nila ( gornji egipat ) - W. Finders Petrie 1894 :- 1. Amratsko razdoblje ( E Amrath )- 2. Gerzejsko razdoblje ( Gerzeh )- 3. Semanijsko razdoblje ( El Samaine )- W. Kaiser 1957. - NAGADA I ( 4400- 3500 )- NAGADA II (3500 - 3200 )- NAGADA III ( 3200 3000 )

Madijska kultura (Kairo ) doba kraja Nagade I i za Nagade II

- ovalne i pravokutne kue od blatnih cigli i bilja, pokrivene palestinski utjecaj kao i u rijetko oslikanoj keramici ( tamnoscrvena i crna )

- grobovi socijana stratigrafija

Sredita , gradovi kulture NagadaNAGADA , ABIDOS I HIJERAKOPOLIS ( kultno sreite , hram boga Horusa

NAGADA I- paralelna s Badarskom pa je zamijenila Gornji Egipat , blizila nalazita zlata- zemljoradnja i stoarstvo ( koze, ovce , svinje, magarsci, krave ) mala

naselja - umjetnika dostignua : figure bradatih mukaraca i boica plodnosti,

prikazi rata ljudi s bradama mo- 3000- grobova , pokop Badari ( Hijerakopolis ),obiteljske grobnice-Keramika : crveno tijelo , crni gornji dio, geometrijski i figuralni motivi ( krokodil, nilski konj , zmije , lovci ) - zoomorfne palete ( ribe, kornjae, gazele, slonovi, ptice) noevi, lice- grobni inventar, kao i hrana , oruje, figurice, animalna boanstva, enske figurice, kult plodnosti ( naglaene doline , trokutasti torzo, mala glava, dugo tijelo ) - statue u grobovima pretee anabtija ; pokapali se s hramom , oruzjem, figuricama.

NAGADA II- Ekspanzija na jug i sjever, kompleksan ritual ukopa ( rlitni ukopi ) , poeci

mumifikacije, moda ljudske rtve- Trgovina s udaljenim krajevima- Nekoliko politikih sredita ( Nagada, Abidos, Hijerakopolis- prva

arhitektura )- Zoomorfne palete - Keramika ( smei motivi na oker podlozi ) s geometrijskom ( trokuti ,

spirale, ahovnica , valovi , maendar ) i ivotinjskim ornamentom, lae nilska i morske , tet be pobjednik okrenut normalno , gubitnik obrnuto

- Utjecaj mezopotamske umjetnosti- Cilindrini peati- utjecaj s istoka- Pravokutne nastambe

Gravura iz Wadi Quaska ( 60 km od Nila prema Crvenom moru )ovjek s crvenom krunom u sredini , nilske ivotinje, nislke i morske lae

5

Wadi Baramia 80 km od Nila, prikaz lae visokog pramca ( 1,80 m ) na stijeni , 70 lanova posade

Wadi Hammant takoer kontakt s Malom Azijom

potvrda Egipatskog kontakta *

NAGADA III- PROTODINASTIJSKI PERIOD - Abidos nekropola, Hijerakopolis kulturni centar - Vladari G i D Egipta - HORUSI i NEKHBET bogovi G Egipta ( 13 kraljeva )- SETH i WADJET BOGOVI d Egipta ( 7 kraljeva )

ujedinjenj G i D * NARMER UINIO ujedinjenje Menes prvi vladar cijelog Egipta ezlo kralja korpiona ( kralj G E )

NARMEROVA PLOA2 strane

1.: 3 zone :Hijeroglif u obliku palae oznaava ime narmer dvije glave ene boice hator ( horosova supruga ) kralju rogovi , veliki narmer sa krunom bijelom G E , glava u profilu i noge , toljoga visoka, dva pokorena ovjeka , simbol pokorenog E

sokol G trska i papirus D Sokol na trsci nadvladao G

2.Motiv glava , boice, crvena kruna D E- stavio kao simbol vlastiMali ljudi jer su nevazni i nose simbole pokorenih gradova, 10 poginulih vojnika bez glavi, pokorena vojska, zapletene ivotinje, fantastine, bik ruenje zidine

Bijela- G HEDJETCrvena D DESHRETPSHENT dvostruka kruna ujedinjenog E)BUTO D EFaraoni, poeci kraljevstva , brojanje stoke i odreivanje poreza

URUK

- PRVI PRAVI GRAD SA ZIDINIAMA NA PODRUJU Mezopotamije - KERMAIKA, UMJETNOST, GLINENE PLOICE- Rani Uruk 4000 3500- Kasni Uruk 3500 3100- Djemdet Nasr 3100 2900

6

- Nagli porast stanovnitva i broja naselja radi navodnjavanja, bogatstvo ita, voa, razvijeno stoarstvo

- Diferencijacija hrane specijalizacija rada razmjena dobara- Autoritet birokrat- Urbanizam ( Eridu i Uruk )- Hram sredita institucija stolovao vladar , vrhovni sveenik zadiviti

obino stanovnitvo - Religija Inana i Anu ( boica i bog ) kultovi, procesije i rtve - Raunanje i pismo ( cilidrini peati, bule, glinene ploice ) , sustav mjera- Standardna lista zanimanja ( sveenik _ kralj , osoblje hramova, sveenici ,

birokrati, kuhari, vrtlari, draguljar, lonari)- Plae- Lonarsko kolo masovna proizvodnja, zanati- Ekspanzija Uruka potakla potrebu luksuznih materijala, drva, kamena,

metala- Likovna umjetnost- Nie u zidovima , tlocrti-

Hijerarhijska organizacija drutva kasnog Uruka

- vladajui sloj -> EN i NAMEDA- slubenici - > LUGAL ( naglednik)- Srednji sloj -> SAG ( glava , osoba )- Zavisna radna snaga

Razvoj administarcije - ve od neolitika jednostavni biljezi ( od oko 8000 pr. Kr. )- sloeni odnosi u gradovima i izmeu gradova i okolnih krajeva- oko 350 pr.kr. sloeni biljezi i cilindrini peati- loptaste omotnice i bule numerike ploice- - ideografsko- numerike ploice ( oko 3300 pr. Kr.)- Protoklinasto pismo ( oko 3200 pr. Kr.)- 1 faza PP Urak IV- iskljuivo grad Uruk- 2 faza PP Uruk III - Standardizacija simbola, irenje pisma u druga sredita, uglavnom

administartivni dokumenti ( 85 % ) , protok robe, ( primanja i raspodjela osnovnih sirovina, namirnica i proizvoda )

- 15 % ?- * glava ene iz Uruka vjerovatno prikaz tadanje boice- * cilindrini peati - biljeenje vlasnitva

JUNA MEZOPOTAMIJA- navodnjavanje- hramovi- uvoz

SJEVERNA MEZOPOTAMIJA- kia- nomadsko stanovnitvo- vladar dominantan- izvoz sirovih materijala iz planina

lokaliteti

7

Tepe Gavra krune gradnje i nadgradnje, kue za svakodnevni ivot

El Brak podruje dananje Sirije , Hram tisuu oiju

Suza ostaci Uruk kulture, Elam istono od Uruka

Piktografsko pismo- slikovno pismo- prethodi klinastom ( protoklinastom )- Logogrami znakovi za odreenu rije- Klinasto pismo - Sumerski jezik- Semitski jezici :

Akadski ( asirski i babilonski )AmorianskiAremejski

- Heltski- Hmtski- Elamski- Perzijski

Pietro della Valle 1625. Nibur 1763 deifrirao 3 jezika Friedrich i Rawlinson ( 1802 1857 )

Hijeroglifi nastaju kada i klinasto pismo. ( razvili se iz piktografa )Champolin naao 3 jezika na kamenu, grki alfabet, demotske i egipatske hijeroglife

- prvi pravi hijeroglifski zapis u grobnici Peribsena ( 11 dinastija ) - Hijeratsko pismo ( nastalo od hijeroglifa )- Zapisani njime svi sveti zapisi - Materijal za pisanje : drvo, kost, kamen , zdjele, keramika- U Egiptu PAPIRUS biljka u dolini Nila, PISARI jako vani

PERIODIZACIJA EGIPATSKE POVIJESTI

PREDDINASTIJSKO DOBA : od oko 3100. ( Nagada III faza )

RANODINASTIJSKO RAZDOBLJE : 3100 2686 ( I II dinastija )

STARO KRALJEVSTVO: 2686 2181 ( dinastije III IV VII-X )

PRVO MEURAZDOBLJE: 2180 2040 ( XI )

SREDNJE KRALJEVSTVO : 2040 1730 ( XII , XIII )

DRUGO MEURAZDOBLJE : 1730 1550 ( kasna XIII XVI hiksi)

NOVO KRALJEVSTVO : 1550 1080 ( XVIII-XX )

TREE MEURAZDOBLJE : 1080 664 (XXI XXV )

SALTSKO RAZDOBLJE : 664-525 ( XXVI )

8

KASNO RAZDOBLJE : 525 332 ( XXVII-XXXI )

KORPION , NARMER , MENES ( prvi vladar dinastije Arnah )- smatra se da su oni vladari nulte ( 0 ) dinastije , kao ujedinitelji

RANODINASTIJSKO RAZOBLJE- poznato po ostacima grobica

- Aha, Djer, Djet, Peripsen i Khasekhem

- Vladali iz Memfisa- prijestoljnica , donji Egipat- Abidos ( Eg. Akropola) , Sakkara, Giza- Od delte do prvog nilskog slapovlja ( 7 slapovlja )- AVABTI svrha preuzeti fizike poslove pokojnika na onom svijetu

- Khasekhem prva grobnica koja sugerira stepenasti oblik moda ukazuje na piramide

STARO KRALJEVSTVO- 800 godina stabilne vladavine i ekonomskog prosperiteta

- Centralizacija vlasti faraon vladar bog

- Uspjeno organizirana birokracija- Porezi, velike gradnje, trgovina, razvijeno pismo , pismena elita- Slubenici : vezir, NOMARSI , boji kancelarza trgovinu i moreplovstvo ,

ministar poljoprivrede, zapovijednik vojske- NOMA NOMARH vodio , podloan faraonu - Nome kotari unutar Eg. Kraljevstva

IIIZOSER dao napraviti stepenastu piramidu . Imhotep graditelj grobnice, tovan kao zatitnik graditelja i lijenika. Visina piramide oko 60 m , kamen koristi za izgradnju , pokraj piramide hram ( tovanje Zosera ) . U dvoritu HEBSED festival ( svakih 30 godina , faraon trao da dokaze fiziku sposobnost )KEUPS, KEFREN MIKELIN SNEPFERU PRVI VLADAR IV DINASTIJEV DINASTIJA UNASVI DINASTIJA TETI, PEPI I, PEPI IISNOFRU eksperimentira sa piramidama u Medumu, druga u Dahuru lomi se , trea CRVENA PIRAMIDA u Daharu njegova grobnica.

9

IV DINASTIJA (GIZA) PIRAMIDEKEOPSOVA najviaKEFRENOVA srednje visine, svinga kao simbol vladaraMIKERINOVA najmanja, granit

UNAS (V) prvi put se nalaze tekstovi klesani hijeroglifi, svrha pomoi faraonu da prijee na drugi svijet. Tekstovi u piramidama od V i VI dinastije.- slabe faraoni jaaju pojedinci- portreti, idealni faraoni, proporcije, znaaj vjenosti

PEPI II- vladao 94 godine, uzrokovao kraj starog kraljevstva

- nomasi , pojedinci moni ( otac sin ) - promjene

PRVOMEURAZDOBLJE - policentrinost i pojedinci vladaju- VII i VIII dinastije smjenjuje se mnogo vladara- Memfis sredite- Prvomeurazdoblje poinje IX dinastijom- TEBA I HERAKLEOPOLIS

- Khety ( I, II, III ) prvi vladar IX dinastije

- Merikare- IX, X Hijerakleopolis- XI Teba

INTEF II XI dinastija- socijalna revolucija zbog feudalizacije - zaputa se poljoprivreda, trgovina- profanacija svetog, pljake dravnih arhiva, unitavanje dokumanata o

vlasnitvu- reforme vjerskih , politikih i drutvenih steevina- jaanje nomarha status nasljedan- puno vie raskonih grobnica

10

- ANTEF dobar primjer nomarha Hijerakonpolisa i Edfua ( reorganizacija norme , organizirao vojnu ekspediciju protiv Tebe, tekstovi na stupovima grobnice )

PODUKE KRALJA KHETIJA ZA SINA MERIKAREAHumanistiki tekst s moralnim uputama, pravi kraljevski testament Sadraj :

- kako suzbiti pobune- kako upravljati dravom, vojskom i sveenstvom- to i kako kralj treba initi- osuda ruenja svetog u Abidosu- vanost morala- Himna neimenovanom bogu stvoritelju- Poticaj za izvrenje tih instrukcija

3 knjievna djela Tekstovi krize :

1. alopojka Ipu Ura2. Razgovor oajnika sa svojom duom3. proroanstva Nefer Rohua

Intef I i Intef II u Tebi prijestolje ( XI dinastije ) - sukob sa vladarima Hijerankopolisa

Sumer- Ranodinastijsko razdoblje2900.-2750 .- ranodinastijsko doba I2750.-2600. - ranodinastijsko doba II ( dinstija Kia )2600. 2350. ranodinastijsko doba III ( dinastije Ura, Uraka i Lagaa )2500. 2350. Granini konflikt Laga Uma

PISANI IZVORI - prvi spomeni stvarnih vladara Kraljevske liste- administracijski dokumenti- vladarevi politiki dokumenti- zavjetni natpisi- veliki arhivi ( Ur, urupak , Ebla, Laga, Salabikh )

11

( gradovi na jugu : Ur, Uruk, Nipur, Ginsu, Laga, urupak )

DRUTVO -gradovi- drave ( 35 ) vezani jedeinstvenim pismom i panteonomHram dominatna institucija ( sakuplje i dijeli dobra boji posao )Kralj- LugalZemljoposjednik ublugalNamjesnik EnsiGospodar En ( veliki sveenik )

- kuanstva samodostatne socijalne jedinice, hijerarhija- izdvojena elita- Ratovi meu gradovima ( meu bogovima )

Sumerska kraljevska lista ( kasno 3. tisuljee, sauvano iz prijepisa ranog 2 tisucljeca ) : gradovi- drave Ur, Uruk, Ki, Avan, Hamazi, MariPRVA DINASTIJA KIA MEBARAGEZIPRVA DINASTIJA URA MEKALANDUUG , MEZANAPADAPRVA DINASTIJA URUKA GILGAMEDRUGA DINASTIJA URUKA LUGALKISOLISTREA DINASTIJA URUKA LUGALZAGEZI

Bogovi zatitnici gradova ranodinastijskog doba u Sumeru ( od Eridua do Nipura )Uruk Inana i AnuUr NanaNipur EnliEridu EnkiLaga ( Ginsu ) Ningrisu- grobnice kraljeva u Uru ostaci ujetnosti, glava bika iz Ura ( sharte

princeze ubad ( 2. pol. III tisuc. )- Stijeg iz Ura ( ploa, danas zastava ) vrlo vano

VLADARI LAGAA UnrueEaratum ( pobjedio vladara Ume )EntemenUrukagina pobijedio ga Lugalzagezi iz Ume

12

KRAJ RANODINASTIKOG RAZDOBLJA 1 DINASTIJA LAGAA- Laga grad drava , 3 vea sredita ( Laga glavno sredite, Ginsu-

sredita u razdoblju 3 dinastije Ura, Nina- religijsko sredite )- Bog zatitnik NINGISUA ( ratniki bog ) i njegova ena Baba / Bau ( Kraljica

pasa )

- Vladar je glavni namjesnik kuanstva ( hrama ) boga Ningisua- Sukobi s Umom oko djela zemljita za naknadu koju oni nisu platili- Izvor : Jastrebova stela = Earatum i bog Ningisua pobijedili Umu- Najstarije sauvane reforme : Urukaginine reforme

Lugalzagezi Kralj Uruka i Sumera - prvi bio ensi Ume- jedini vladar 3. dinastije Uruka - prvo ujedinjenje Sumera ( prvo nadregionalno kraljevstvo )- osvojio Ur, Nipur, Laga ( kralj Urukaginu ) , Ki ( kralja Urzababu ) , Uruk

( nova prijestoljnica )- poetak novog razdoblja velikih teritorijalnih drava - svrgava ga Sargon ( semit ) ( na pseoj uzici odvodi u Enlilov hram u

Nipuru )

AKADSKI VLADARI - 2332 2279 - SARGON- 2279 2270 RIMU- 2269 2256 MANITUU

- 2254 2218 NARAMSIN- 2217 2193 ARKALAR

- Sargon osvojio itavo podruje od Tarmusa do Perzijskog zaljeva , od Zagrosa Sredozemnog mora, vladao 55 godina

- Integracija gradova- drava vladari pojedinih gradova gurverner ( ensi) - Akadski ( semitski ) jezik zavladao- Uspostavljeno datiranje po godinama- Potovali sumerske bogove AMA- UTA , ITAR-INANA- Ujedinio itavo podruje

13

- Legende o roenju majka sveenica ( velika ) , otac nepoznat, ostavljen u koari, pronaao ga vodonoa, postao vrtlar, miljenik boice Itar = pria o Mojsiju

- Stariji sumerski tekst postao nositelj kalea - Nova prijestoljnica AKAD- Pobjedio Lugalzagezi- Veliki teritorij ( SI Sirija do Elama )- ama- bog sunca, tovao ga , Narasin i Sargon su se smatrali bogovima,

boanstvom- Trgovinska sredita TUTUL I MARI kao posljednje postaje svoga vladanja - Akadski vladar Naransin- Ulaganje u trgovinu!

TEORIJE O PADU AKADSKOG KRALJEVSTVA1. TRADICIONALNA TEORIJA SRUILI GA Guti- literarna tradicija ( Proklestvo Akada )2. Unutarnji raskol sukob visokih slubenika zbog nakupljenog bogatstva3. Klimatske promjene sua, glad, nemiri

- Suza 2250 pr. Kr. - > Naramsin : stela s prikazom kralja

- Gudea iz Lagaa ( 2140 2120 ) vladao , bio je humanist, trgovao mnogo, procvat znanosti, umjetnosti i knjievnosti

- Izvanredan vladar- Socijalne reforme- Jaka trgovina ( drvo iz Amana i libanonskih planina, diorit iz istone

Arabije, bakar i zlato iz sredinje i june Arabije te sa Sinaja ) bogatstvo- Procvat graditeljstva, umjetnosti- Hramovi , Ningrisu- 26 statua od skupocijenih materijala, diorit, natpisi defilaga- 2112. po. Doba tree dinastije iz Ura- 2100 Gudea iz Lagaa- III dinastija Ura- URNAMU ( 2112-2095 ) osvaja, zakonodavac ( zapoeo zigurat )

- ulgi ( 2094 2047 ) oenio princezu iz Marija , diviniziran

- Amar Sin ( 2046- 2038)- u Sin (2037-2029)

14

- IBI- Sin ( 2028- 2004)- vs. IIBI-ERA ( sin )- 2004 Pad Ura i formiranje 5 manjih kraljevstva : Isin, Larsa, Emuna , Mari i

Asur- Uranova stela ( bog mjeseca Nana i boginja Ningal )

- Urnanov kodeks , oko 2100 g. 7 znakova ( uspostava pravde na zemlji )

Knjievna djela Epovi, u ast vladaraUmjenost i pisani izvori

ep o Gilgameu

Ibi- Sin- zadnji, kraj kraljevstva

ISIN 2017 1817

LARSA 2025 1763

ENUNA KRAJ 20. ST. 1761

STAROASIRSKO CARSTVO 1808 1753

MARI 1900 1761

STAROBAILONSKO CARSTVO 1894 1595

RAZDOBLJE DOMINACIJE GRADOVA ISIN I LARSA- niz nezavisnih gradova / drave - Isin, Larsa, Babilon, Uruk, Enuna, Aur, Der, Mari, Eble, Alepo ( kraljevstvo

Jamhad ) , Katna

15

- Puno pisanih izvora ( arhiv Marija , Eble, ploice iz Kanea, niz manjih arhiva )

- Intenzivni trgovaki kontakti od Perzijskog zaljeva do Anatolije- Pojava novih naroda Amoniani ( Ammuru ) semitski jezik ( samo u

imenima sauvan ) , prvo na granicama Arapske pustinje - Huriti za Akadskog kraljevstva spomen hurijske drave Subart u sj.

Mezopotamiji

Dinastija grada Isina- temelj politike vlasti i gospodarske stabilnosti kontrola nad Urom i

Nipurom kontrola trgovakih puteva prema zapadu- preuzeli od 3. dinastije Ura politika organizacija, gospodarska

organizacija, administrativna struktura , zakonici, kraljevska tradicija ( zakonski nasljednici kraljevstva )

- osniva Ibi Era, svladao imakije , osamostaljenje oko 2017- jezgra nekadanjeg teritorija 3. dinastije Ura ( Ur, Uruk, Nipur, Eridu, Sipar

vana religijska sredita) jaa ekonomska mo- sauvane kraljevske himne vladarima Isin dinastije - Lipit Itar zakonik ( svrgnuo Ibi Era )

- Rimsin, vladar Larse , zauzeo Isin 1822. ( priznaje se vlast dinastije Lars)

- Vladavina Isina zavrava Sumerska kraljevska lista

DINASTIJA GRADA LARSE- 14 vladara, Naplanum osnovao dinastiju ( 2025 2005 )- Gungunum samostalnost ( 1932 1906 )- Vojna kampanja protiv Suze- Moda kontrola nad Nipurom- Osvojio Ur ( kontrola trgovakih puteva prema Per. Zaljevu )- Sukobi s Isinom oko vodenih kanala- Nur Adad- uzurpator, obnovio vlast Larse nakon invazije- Kudur Mabug , elamski velika, zauzeo Larsu i postavio sina Varadsina za

kralja, naslijedio ga brat Rimsin- Rim Sin jedna od najduih vladavina u mezopotamijskoj povijesti ( 59 god

) - Pobijedio koaliciju Uruka, Isina , Babilona i onu nomad naroda Sutu - Osvojio Isin , pobijedio ga Hamurabi 1763.

16

-ENUNA - za vladavine Ibisina osamostalila se , do 1761 kad je osvaja Hamurabi- 16 vladara ( Iu- Ilia , Ibal Piel )- BILALAMA zakonodavac, miroljubiv vladar Enune , najznaajniji . Tvorac

treeg zakonika ( nakon Urnamuova i Lipit Itarova )- - pisan na akadskom

STAROASIRSKO CARSTVO- Asur- 100 km juno od Mosula, na Tigrisu ( krianje trgovakih puteva

izmeu Babilonije i Anatolije )- Amoriani AMIIADAD zauzeo Mari , sj. Siriju, od Asura do Tutula

Kraljevstvo Gornje Mezopotamije- Obnovio Itarin hram u Ninivi- arum kralj , Limnum plemi- Sinovi Jazmahadada u Mariju, Imedagan u Eekalatumi, u Mariju sauvana

lista kraljeva- 1776. Zimrilim otjerao Jazmahadada iz Marija- Sredina 18. st. Hamurabi pokorio Asirsko carstvo

MARI-podruje Sirije , grad Teh Hariri Arhiv glinenih ploica 20 000 ( 1810 1760 pr. Kr )Trgovaka postaja za trgovinu s zapadom ( opskrbljava s kositrom )Razvijena proizvodnja tekstila, nalaz velike kraljevske palae ( freske ) 260 prostorija, vodovod i kanalizacijaJahndunlim ( 1810 1794) iri kraljevstvo savez s kraljevstvom Jamhad ( Alepo )Sumu Jaman ( 1794 1790 ) uzurpator Osvaja ga amiadad, postavlja sina Jazmahadada ( 1790 1775 )Zimrilim ( 1775 1760 ) sin Jahdunilima ( u Alepu u progonstvu ) nakon smrti amiadada povratio prijestolje1761 svaldao ga Hamurabi

17

Hamurabi ( 1792 1750 )Hamurabijeva osvajanja

- 1786. Isin- 1764. Pobjeuje savez Asirije, Enune, Elama i Malgiuma- 1763. Larsa- 1762. pobjeuje savez Asirije , Enune i Guteja- 1761. Mari- 1757. Sukobi s Asircima- 1756. Enuna- 1753. Asirija

STAROBABILONSKO CARSTVO ( 1894. 1595. )SUMUABUN utemeljitelj dinastijeHAMURABISAMSUILTANA

- Semiti, Amoriani- osnovali Babilon u 19. st. Blizu Kia ( danas pod vodom )

- Hamurabi lukav, sposoban vladar, vrhunski diplomat, politiki ujedinio Mezopotamiju, prvo saveznik vladarima drugih gradova, a onda ih pokorio

- Bogata dokumentacija marijskih poslanika na dvoru u Babilonu- puno informacija o Hamurabiju

- Vjerske , administracijaske i socijalne mjere sjedinjenja prostora, zakona i obiaja. Ulagao u sudstvo , mnogo gradio, trgovina, MARDUK glavni bog, razvoj znanosti, matematike, geometrije, astronomije.

- Hamurabijev zakonik uklesan u stele po svim gradovima podizanje moralne svijesti i izvor za poznavanje babilonskog zakonodavstva i drutvene strukture

- 282 paragrafa ( 18 i 28 pojaseva ), U Suzi naena bazaltna ploa ( 2,62 m )

Drutvena hijerarhija 1. kralj, kraljevska obitelj, dvor2. namjesnici, suci, upravni inovnici, visoki asnici, veleposjednici3. trgovci, obrtnici, seljaci AVILUM4. poluslobodnjaci ( unajmljeni posjedi , vojna sluba, MUSHKERUM )5. robovi ( sluge u kuanstvima, ratni zarobljenici, VARDUM )

knjievna djela

EP Enuma Eli ( kad gore )

18

- 7 ploica , 1900 1711 Marduk stvoritelj, paralele s HESIODOVOM Teologijom 8-7 . st.pr.kr.

Ep o Gilgameu ( 10 ploa, izmeu 2300 2100 poznat i ranije Ebla ( veliki arhiv glinenih ploica 15 000 ), Alepo, Katna, Alalakh

- bogati gradovi, priznaju vlast monika na podruju Mezopotamije - trgovina, strateka mjesta- tu su se nalazili

Srednje Egipatsko carstvo ( 2055 1650 pr.kr. ) 11 i 12 dinastija(Teba kao prijastoljnica )

XI. dinastijaMENTUHOTEP II ujedinio Egipat ( nasljedio Intefa III ), u Tebi vladao 14 godina, Bog Montu, Mentuhotep deficiran ( Hatorin sin ), brojni arhitetonski pothvati, smanjio broj nomarha, postavio svoje ljude naela gradova, kako bi uvrstio vlast MENTUHOTEP III graditelj ( Svetite u Medinet habu i na Thotau brdu iznad Doline kraljeva, prvi krenuo u ekspediciju do Punta.MENTUHOTEP IV uzurirao faronsko mjesto; ekspedicije u kamenolome Wadi Hammanat

ene imale vaniju ulogu u srednjem carstvu

XI. dinastijaAMENEMHET I, SEZOSTRIS I , AMENEMHET II, SEZOSTRIS II, SEZOSTRIS III ( 1862 1844 ) , AMENEMHET III, AMENEMHET IV

Amenemhet I reforme administracije, ponovno osvajanje izgubljenih posjeda, ekspedicije u NUBIJU ( ZLATO) , intenzivni kontakt sa Sirijom, Palestinom, Babilonom, trgovina s Kretom ( Kanares vaze ) uvozi drvo, ulje, srebro, slonovau iz Sirije i PalestineZID PRINCA kako bi kontrolirao deltu gdje mu se nalazila prijestoljnica IJTAWI ( ITAVI ) ( iz Tebe u ) , ubijen , vladao 29 god.SEZOSTRIS I sin ( 45 god vladao ) , aktivan u kampanjama u Siriji i Nubiji

Bijela piramida u Dahuru AMENEMHET II.SEZOSTRIS II bijela kapela u Karnaku, prvi intenzivno vojno urgirao u susjedna posdruja ( Sirija, Palestina , Nubija ), aktivan u svim poljima, graditeljski, vojno, likovna umjetnost ( okrutan u vojnim kampanjama )AMENEMHET III ; slabljenje drave ( naseljenje Azijata ) , u Dahuru gradi, nije bio sposoban odrati dravu, ekonomski slabi drava, faraon gubi na vanosti , njegova piramida u Dahuru , doseljenje stranih , deficirao majku , njegova ki na elu drave ( 4 god ) SOBEKNEFERA ( za nju znamo preko Torintskog kanona , Nilometra u Nubiji , tvrava Kuma , zapisi iz Nila i vodostaja za preodreenej zemljoradnje )

U vrijeme srednje drave SIMUHEOVE prie ( roman ) prvi ( humanizam )

XIII dinastija- uzurpatori, nastavak zapoetog , izgradnja jedinstvene drave, kontrola

Nubije do 2. slapovlja ( nilskog ) , kontakt sa Sirijom i Mezopotamijom - Stabilnost centralne administracije, dinastika nestabilnost , veliki broj

kraljeva, izmjene na vlasti, uzurpatori bez autoriteta, konkurencija monih obitelji

19

- Sobekhotep II i III , Neferhotep I , Sobekhotep IV- Papirus Bulaq 18 izvor podataka o drutvu iz Sred. Kralje. - Na zidovima sarkofaga natpisi- Horusovo oko na sarkofagu

Drugo meurazdoblje EgiptaHIKSI - AVARIS mjesto u delti Bili su stranci , 15 i 16 dinastija

16 dinastija Salitis utemeljitelj , Apepi najdue vladao , sukobi s Tebom 17 . dinastija Tebanci RAHOTEP ; HANOZIS

- pisane izvore teko uskladiti s materijalim , u rascjepkanoj dravi- Kraljevske liste , Manetonova , Aegyptiaca, kraljevski natpisi

( propaganda ) , administracijski zapisi , knjievni i znanstveni tekstovi- 14 i 15 ISTONA DELTA ( HIKSI ; AVARIS )- 16 i 17 TEBA

HIKSI- doseljenje znaajnih skupina i prostor Sirije i Palestine i Cipra , ve za

vrijeme XIII dinastije ( moda i pod kontrolom faraona )- Nova iskopavanja u Avarisu ( istona delta ) pokazuju intenzitet

naseljavanja- Egiptizirani kananci , efovi klanova, zovu se voa strane zemlje Heka

kayat = Hiksi - Novi zamah Avarisa nakon 1700 novi val doseljenja ( Semiti ali i Hunti ,

grobnica unutar Avarisa )- Bakar ( oruje ) , bojna kola donjeli i uveli u Egipat - Ujedinjenje njihovih klanova pod Saltisom , osvajanje Delte , Mamfis pada

1650 pod njihovu kontrolu , Saltis osniva XV. I XVI dinastije - Saltis uklapa svoje vladanje u faraonski kalup - Vladavina Hiksa za egipatsku tradiciju vrlo negativno razdoblje SvIjet

NaoPako II meurazdoblje- Novost kola , upotreba konja, tehnologiju metala bronca- Bog SETH posvete, idenficiran sa srpskim Babilonom- Apepi vladao 40 god. , najznaajniji . Nazivao se kraljem Gornjeg i Donjeg

Egipta , ali granica bila u Hemopolisu ( administ. Sred. ) . Avaris nije imao kontrolu nad Nilom

TEBA 16 i 17 dinastijaNeferhotep vladar 16 dinastije ( pobjednika stela ) , 17 dinastija paralelna sa 15 Hiksa prvi vladar Rahotep. Sarkofag kraljice Mentuhotep Prva Knjiga mrtvih za 16 dinastijeSEKENERE Ta Ahmozis otac borio se protiv Hiksa 30 god. ( Apepijem ) poginuo od sjekire Hiksa . Naslijedio ga sin , Kamozis pohod na Avaris, poginuo u 3 god. Vladanja . Ahmozis , Kamozisov brat nakon Apepijeve smrti porazio HikseProfesionalna sva Egipatska vojskaEgodus Hiksa potvruju materijalni izvori , Ahmozisova bibliografija i njegov reljef iz hrama u AbiduAhmozis osvojio dio Palestine ( aruhe ), obanvljao graenje , kretska umjetnost

20

Kraljevstvo Kua juno od 3. slapovlja Ahmozis osniva 16 dinastije i Novog kraljevstva Obnavlja Avaris , palaa puna kretskih fresaka, dekoracija , bikovi Oenio kretsku princezu

21