32'92'1,32'92'1, ORNDOLWHWL

Dno keramike posude

Dno keramike posude

1

2

Vela svitnja na Visu

U uvali Veloj svitnji zapadno od vike luke na poetku 1970-ih ronioci Podvodno-istraivakoga kluba Mor-nar iz Splita utvrdili su ostatke antikoga brodoloma s teretom amfora. Nalazite je ve prije bilo poznato lokalnom stanovnitvu, koje ga je nazivalo Podrtina ili Na zare (ara, tj. amfora).teretom. Dr ve ni dijelovi brodske kon-strukcije dokumentirani su i ostav ljeni na morskome dnu.

Gotovo sve pronaene amfore, po-put amfora s nalazita u uvali Vlakoj maloj na Pagu, pripadaju tipu Lambo-glia 2, koji je bio u uporabi u rimsko kasnorepublikansko doba (II/I. st. pr. Kr.) za prijevoz vina ali i ostalih gospo-darskih proizvoda. Na temelju epigraf-skih izvora Nenad Cambi pretposta-vio je njihovu lokalnu proizvodnju u Dal maciji, poglavito na podruju gr-ke kolonije Isse na Visu. Premda za tu pret postavku jo za sada nema sigur-nih dokaza, amfore spomenutoga tipa vrlo su vjerojatno proizvoene na pod-ruju cijeloga Jadrana.

Amfora srcolika trbuha, jedina koja se oblikom razlikovala od ostalih, pri-pisuje se grko-italskom tipu, odnosno njegovoj lokalnoj inaici, proizvodnja koje je zasada dokazana na podruju grke kolonije Pharosa na Hvaru.

Na obodu jedne od amfora bio je utisnut peat HAR, dok su ostali pea-ti ATTO, LABEO, L. POT, M. POT, ME-NOP, MIOPI, PILIPI, PHIL, RVX, SONIC i SONV (S retro) bili utisnuti na njiho-vim rukama. Svi peati nose skrae-na imena ili oznake majstora koji su ih proizvodili u specijaliziranim kerami-ar skim radionicama.

Manji dio keramikih posuda pri-pisan je skupini keramike s crnom pre-vlakom (kampanska keramika), ina-icama A, B i C, dok ostale uglavnom pripadaju uporabnoj kuhinjskoj kera-mici grubljega sastava. Prema raznoli-kosti naenih oblika pretpostavlja se kako je rije o posuu koje je pripadalo brodskoj opremi, a ne brodskome te-retu.

Velika i dobro vidljiva sku pi-

na amfora nalazila se uz istoni rt uvale,

oko 100 m od obale, na prije-

lazu iz kame-nitoga u pjeano

dno, na 25 do 30 m dubine. Na lazi su pokrivali oko 16 m 8 m povr ine i donekle ocrtavali oblik poto nu loga broda. Istraivanje nalazita pro ve deno je u organizaciji Arheo lo koga muzeja u Splitu, pod vodstvom Nenada Cambija. U tri pro-vedene istraivake akcije (1972., 1973. i 1977) izvaeno je 548 itavih ili gotovo itavih amfora i 86 karakteristinih ulomaka, vie cjelovitih keramikih posu da i oko 100 ulomaka, dvije ulja-nice, bronana po su dica s dugakim drkom, dva neit ljiva komada brona-noga novca te tri perforirana olovna utega.

Budui da je zbog nedostatka finan-cijskih sredstava istraivanje prekinu-to u razdoblju od 1973. do 1977., po po-vratku arheoloke ekipe utvreni su jasni tragovi pustoenja. God. 1977. pod tankim slojem pijeska otkrivene

su dvije skupine s pet drvenih bro d -

skih rebara u svakoj te da-ske brodske op late, to zna i da je an tiki brod po-

tonuo istodob-no s brodskim

Bronana posudica s dugakim dr-kom (simpulum) bila je vjerojatno dio brodske opreme, a mogla je sluiti u

282

ene su i dvije olovne preke antikih sidara, koja su mogla pri padati poto-nulome brodu. Na jednoj od njih otis-nuto je ime C. IVL. CIS (Caius Iulius

Cissus?), koje bi se moglo odnositi na brodovlasnika.

Brodolom u uvali Veloj svitnji naj-vei je do sada istraeni brodolom u hrvatskom podmorju. Ukupan broj amfora iz brodskoga tereta procijenjen je na vie od 1000.

Trgovaki su brodovi u antiko doba esto plovili vikim vodama. Na podruju vike luke nalazila se naime vana grka kolonija Issa, koja je pro-izvodila vino u velikim koliinama te ga vjerojatno i izvozila irom Sredo-zemlja. Tragovi antike luke i danas se mjestimino jasno razaznaju u plit ko-me moru oko poluotoia Prirova te na potezu od njega do dna oblinje uvale Stonce (Porto inglese), a mnogo-brojni ulomci amfora prisutni u obal-nome nasipu svjedoe o ivoj gos po-darskoj i trgovakoj aktivnosti.

1

Amfore izloene u Arheolokoj zbirci Issa

1. Uvala Vela svitnja; 2. vika luka s poluotokom Prirovom

1. Dno antike luke uz poluotok Prirovo;2. i 3. lokalitet tijekom istraivanja

2 3

obredne svrhe. U antikim se pisa nim izvorima u vie navrata spominju ne-zaobilazni rtveni obredi prigodom kretanja na prekomorsko putovanje ili pristajanja u sigurnu luku, te obredni postupci u ast i slavu boanskih zatitnika. Stoga se pretpostavlja kako je skupocjenije i sveanije posue iz brodske opreme imalo takvu namjenu.

Dva primjerka bronanoga novca moda takoer svjedoe o obredima kojima su se u antiko doba nastojali zatititi brod i njegovi trgovaki poslovi. Novac je pri izgradnji brodskoga korita mogao biti ugraen pod jarbolnu stopu ili izmeu rebara i oplate, dobivajui time izrazitu apotropejsku ulogu. Kako nema podataka o tonome mjestu nalaza novca, nije mogue sigurno potvrditi navedenu pretpostavku.

Tijekom pregleda podmorja 1989 (u organizaciji ondanjega Republikoga zavoda za zatitu spomenika kulture, pod vodstvom Marijana Orlia i Ma-rija Juriia) u blizini nalazita prona-

283