7. Fiziološke promjene u sindromu pretreniranosti

SINDROM PRETRENIRANOSTI I UMOR KOD SPORTA Afiziolo ki pokazatelji

Sportski treningVittori, 1982; Milanovi 2004. Kompleksni pedago ki proces organiziranog vje banja i u enja kroz ponavljana optere enja, takve jakosti i u estalosti da dovodi do aktivacije biolo kih i psihi kih procesa superkompenzacije i adaptacije organizma. Time se posti e pobolj anje fizi kih, psihi kih, intelektualnih, tehni kih i takti kih kvaliteta sporta a, to se potvr uje pobolj anjem natjecateljskog rezultata.

utorak, 5. srpanj 2011

sindrom pretreniranosti

2

prevelik intenzitet i u estalost treninga q nemogu nost odmora i prilagodbe novim zahtjevima q prevladavanje kataboli kih nad anaboli kim procesima u organizmu



3

nastalo stanje s prate im simptomima ne da se popraviti u nekoliko dana odmora ili poja anjem kvalitete prehrane u vrhunskom sportu se e e susre emo s pretreniranim, nego sa slabo treniranim sporta ima



4

simptomi u po etku subjektivni, te ko primjetni gubitak mi i ne snage, koordinacije, maksimalnog radnog kapaciteta(trener ove simptome, u pravilu, krivo tuma i kao manjak volje za treningom, lijenost, i pove a sporta u intenzitet treninga)

simptomi pretreniranosti su izrazito individualni i subjektivni(postoje brojne varijacije i kombinacije simptoma)utorak, 5. srpanj 2011 sindrom pretreniranosti 5

mehanizam nastanka sindroma pretreniranosti nije u potpunosti razja njen ve ina stru njaka se sla e kako se radi o zdru enom djelovanju sredi njeg iv anog, hormonalnog i imunolo kog sustava



6

Podjela simptoma prema autonomnim iv anim sustavima:1. Simpati ki iv ani sustav 2. Parasimpati ki iv ani sustav

prevladavanje simpatikusa : gubitak teka i tjelesne mase meko a i osjetljivost (bolnost) mi i a povremeno povra anje poreme aji spavanja emotivna nestabilnostutorak, 5. srpanj 2011 sindrom pretreniranosti 8

gubitak motiva i volje neracionalni strah od ozljeda porast bazalnog metabolizma porast sr ane frekvencije u mirovanju porast arterijskog krvnog tlakautorak, 5. srpanj 2011 sindrom pretreniranosti 9

prevladavanje parasimpatikusa : nagli napadaj umora smanjenje sr ane frekvencije u mirovanju naglo smanjenje sr ane frekvencije nakon fizi kog optere enja smanjenje arterijskog krvnog tlakautorak, 5. srpanj 2011 sindrom pretreniranosti 10

Promjene hormonalnog statusa

smanjena koncentracija tiroksina u krvi smanjena koncentracija testosterona u krvi pove anje koncentracije kortizola u krvi

(inverzija omjera s testosteronom, to uvjetuje porast kataboli kih u odnosu na anaboli ke procese)



12

pove anje koncentracije ureje u krvi uslijed kataboli ke razgradnje proteina pove anje koncentracije adrenalina i noradrenalina u krvi



13

Promjene konc. kortizola, testosterona i tiroksina tijekom 10 dana napornih treninga :



14

Imunolo ki sustav

dokazano je kako umjereni trening i fizi ka aktivnost smanjuju rizik od prehlada i drugih infekcija gornjih di nih putova, kao i alergijskih reakcija u uvjetima pretreniranosti dolazi do iscrpljivanja, pa ak i zatajenja imunolo kog sustava to kona no mo e dovesti i do ozbiljnih bolesti (pneumonije, poststreptokokni miokarditis, nefritis, artritis)utorak, 5. srpanj 2011 sindrom pretreniranosti 16

Povezanost intenziteta treninga s u estalo u infekcija gornjih di nih putova :



17

Biokemijski status : kreatin kinaza (CK) laktat dehidrogenaza (LDH) aspartat transaminaza (AST) ureja biomarkeri oksidativnog stresa laktati



18

Promjene statusa enzima u krvi uslijed raspada mi i nih stanica pri intenzivnom radu dolazi do porasta kreatin kinaze (CK), laktat dehidrogenaze (LDH) i aspartat transaminaze (AST) u krvi pri izrazito intenzivnim optere enjima vrijednosti ovih enzima rastu 2-10 puta iznad gornjih fiziolo kih granicautorak, 5. srpanj 2011 sindrom pretreniranosti 19

Biokemijski paramatri u vi e mladih igra a iste mom adi izmjerene isti danparametri refer. vrijednosti 24-195 226-451 < 38 < 41 < 19 1. igra 2. igra 3. igra 4. igra 5. igra 6. igra 7. igra

CK LDH AST ALT bilirubin (ukupni) ureja

236 -

3360 569.5 84 -

1390 465 44.9 -

1420 584.2 63.2 -

497 28.3

2320 633 91.6 -

1540 542.7 86.7 55 41.3

1.7-8.3

-

-

8.9

9.3

-

10.3

-



20

Dinamika biokemijskih parametara kod 15-godi njeg ko arka a u sindromu pretreniranosti

parametri

refer. vrijednosti 24-195 127-231 < 38 < 33

29.10.2008.

30.10.2008.

05.11.2008.

CK LDH AST ALT

nije mjereno 425 214 116

1608 320 105 92

431 182 33 37



21

Promjene u primitku kisika u stanju pretreniranosti dolazi do gubitka vje tine i sposobnosti, to za posljedicu ima smanjenu u inkovitost pri istom optere enju tro i se vi e kisika, to je izravni pokazatelj ve e potro nje energije



22

Potro nja kisika kod istog sporta a pri utrci na 10 km na po etku i na kraju sezone (kada je pokazao simptome pretreniranosti)



23

EKG ponekad kod pretreniranih sporta a EKG mo e pokazati inverzni T-val kao znak poreme aja u repolarizaciji klijetki( bitno je tra iti prethodni EKG nalaz, prije perioda pretreniranosti, kako bi se potvrdila dijagnoza tj. isklju ili drugi organski uzroci )utorak, 5. srpanj 2011 sindrom pretreniranosti 24

Najjednostavniji ( tehni ki i ekonomski ) na ini pra enja intenziteta treninga :

1. mjerenje sr ane frekvencije ( u mirovanju i za vrijeme optere enja u raznim dijelovima sezone ) telemetrijski mjera i : Polar watch, Cardiosport ...



26

2. mjerenje koncentracije laktata u krvi - u razli itim situacijama (prije, nakon treninga, u jutarnjim satima nakon ustajanja i sl.) - u raznim dijelovima sezone pr. Accutrend Lactate Meter (Roche Diagnostics)



27

zna ajna odstupanja izmjerenih vrijednosti u mirovanju ili pri istom optere enju pokazatelj su pretreniranosti ( ili slabe utreniranosti )



28

Sr ana frekvencija atleti ara za vrijeme utrke na 1 milju (16 km/h): neutreniran (UT), dobro utreniran (TR), i pretreniran (OT)



29

prevencija izmjenjivati dane intenzivnog treninga danima treninga lak im, aerobnim, intenzitetom pratiti mogu e subjektivne i objektivne znakove pretreniranosti



30

u slu aju nastanka i dijagnosticiranja sindroma :

smanjiti fizi ku aktivnost na razinu aktivnog odmora ili je u potpunosti prekinuti dodatno obogatiti prehranu ugljikohidratima ( glikogenske rezerve )



31

mijenjati uvjerenje trenera kako se pove anjem intenziteta i u estalosti treninga br e dolazi do rezultata voditi ra una kako sporta i u kolektivnim sportovima u elji za br im napretkom, dodatno rade s privatnim kondicijskim trenerima ( manjak koordinacije izme u vi e trenera )



32

u cjelokupnom pra enju trena nog procesa, u pravodobnom reagiranju na pojavu simptoma pretreniranosti, kao i njegovom lije enju i oporavku, uloga sportskog lije nika i fizioterapeuta je nezamjenljiva, pa i po cijenu sukoba s trenerima



33

literatura :Physiology of sport and exercise Jack H. Wilmore, David L. Costill Second edition 1999.

Zahvaljujem na pa nji



35

1.

Guyton - Hall : Fiziologija, 10. izdanje 84. poglavlje: Fiziologija sporta 2. Wilmore Costill : Physiology of Sport and Exercise, 2. izdanje, 12. poglavlje, Overtraining (str. 389-395) 3. Stjepan Heimer i suradnici : Praktikum kineziolo ke fiziologije, 2. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, 1997. (str. 57-62. ure aji za dozirano fizi ko optere enje; str. 63-69. mjerenje frekvencije srca i arterijskog krvnog tlaka; str. 97,103-105,109, 114, 115, 117-127, i 133-142. Odre ivanje aerobnog i anaerobnog kapaciteta; str. 149. Regulacijski funkcionalni testovi: Lorenz-ov testutorak, 5. srpanj 2011 sindrom pretreniranosti 36

Documents

7. Fiziološke promjene u sindromu pretreniranosti