Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Prof.dr.sc. Vladimir Cini i doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, Gospodarstvo Hrvatske - nastavni materijali

Akademska 2017./2018. godina

1

Turizam

Izvor: http://media.unwto.org/content/infographics

Izvor: http://www.dadosefatos.turismo.gov.br/images/pdf/estatisticas_indicadores/UNTWO_Tourism_Highlights_2016_Edition.pdf

Međunarodni dolasci u 2012, u tisućama

Udio . Europa

Hrvatska 10.369 (+4,5% 2011/12) 1,9 %

Austrija 24.151 4,5%

Francuska 83.018 15,5%

Njemačka 30.408 5,7%

Češka 8.908 1,7% !!!

Mađarska 10.353 1,9% !!!

Poljska 14.840 2,8%

Italija 46.360 8,7%

Portugal 7.696 (+3,8% 2011/12) 1,4%

Crna Gora 1.264 (+5,4% 2011/12) 0,2%

Španjolska 57.701 (+2,7% 2011/12) 10,8%

Turska 35.698 (+3% 2011/12) 6,7%

Grčka 15.518 (-5,5% 2011/12) 2,9%

Egypt 11.196 *17,9% 2011/12) !!! -

Tunis 5.950 (+24,4% 2011/12) !!! -

Što je turizam?„Sektor”… „djelatnost”… ili?

Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Prof.dr.sc. Vladimir Cini i doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, Gospodarstvo Hrvatske - nastavni materijali

Akademska 2017./2018. godina

2

Turizam je društveno ekonomska pojava koja se zasniva na potrebama ljudi za privremenom

promjenom prebivališta radi odmora, kao i mogućnost da se ta potreba zadovolji.

… Turizam označava skup gospodarskih i ne samo gospodarskih aktivnosti, koje na direktan ili indirektan

način sudjeluju odnosno svojim aktivnostima omogućavaju djelovanje turističkog tržišta.

…podrazumijeva skup odnosa i pojava koji nastaju tokom putovanja i privremenog boravka turista u nekoj

turističkoj destinaciji (Koncul, 2009:27).

Prirodneljepote,

kulturno-povijesna

baština, klima

Kompleksni turistički

proizvod minimalni

potrebni prag razvoja

Rast turizma (turistička satelitskabilanca; neto devizni

efekt;)

Industrijalizacija, rast BDP-a

Turističke usluge

Turistički proizvod

Turistička ponuda

Vrsta objekta Broj postelja u objektima1980. 1985. 1990. 1995. 2000. 2005. 2010.

Hoteli i aparthoteli 113,177 127,802 142,917 138,535 126,656 115,776 122,879

Turistička naselja 41,715 51,065 58,201 61,389 64,593 61,991 31,891

Kampovi 232,960 278,779 292,934 260,764 210,148 217,324 232,134

Privatne sobe 196,034 246,995 264,092 125,370 273,833 400,454 428,464Lječilišta 1,045 2,292 2,906 2,683 2,830 2,258 2,547Radnička odmarališta 68,228 76,061 69,319 6,996 11,657 11,124 7,429Odmarališta za djecu i mladež (hosteli) 25,742 27,397 19,853 3,321 6,192 4,667 5,934

Ostalo 13,099 9,860 12,458 9,568 14,279 95,616 78,673

UKUPNO 692,000 820,251 862,680 608,626 710,188 909,210 909,951

Obadić i Tica, 2016.

Smještajni kapaciteti prema vrstama objekata u turizmu od 1980. do 2010. – broj postelja (stanje 31. kolovoza)

Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Prof.dr.sc. Vladimir Cini i doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, Gospodarstvo Hrvatske - nastavni materijali

Akademska 2017./2018. godina

3

Faze razvoja turizma su sljedeće:

1. Iniciranje – mali broj turista avanturista

• istraživači željni novih atrakcija i neotkrivene prirode na račun etabliranih destinacija

2. Tranzicija – postupno uspostavljanje turističkog tržišta, razvija se administrativna infrastruktura, definira urbanistička politika i sl. 3. Razvitak – etapa viskoke turističke

razvijenosti neke zemlje ili regije, širi se tržište promocijom dodatnih/umjetnih turističkih atrakcija, broj turista nadmašuje broj stanovnika

5. Pad ili oživljavanje – gubitak tržišta; pretežno vikend turizam i dnevni gosti; prenamjena turističkih objekata u druge svrhe; u slučaju oživljavanja pronalaze se nova tržišta ili nove atrakcije

4. Stagnacija – javlja se višak smještajnih kapaciteta; koncentracija na paket aranžmane i kongresni turizam; mijenjaju se vlasnici objekata; pojavljuju se socijalni i ekološki problemi;

Životni ciklus turizma 1945-2020.godina

Izvor: Poon, A., (1993), Tourism, Tehnology and Competetive Strategies, Wallingford: CAB International, p.,12.

Preduvjeti za razvoj turističkih putovanja:

- slobodna financijska sredstva

1. Inicijalni preduvjeti

- slobodno vrijeme

- razvijene informacije

- razvoj industrijalizacije

i urbanizacije

- moda

Turistička motivacija;„Doživljaj”

2. Receptivni preduvjeti- izgradnja turističkih kapaciteta

- izgradnja turističke infrastrukture

- turistička valorizacija motivske osnovice

Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Prof.dr.sc. Vladimir Cini i doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, Gospodarstvo Hrvatske - nastavni materijali

Akademska 2017./2018. godina

4

3. Prometni preduvjeti

- izgradnja prometne infrastrukture

3.

4. Organizacijski preduvjeti- postojanje i funkcioniranje

odgovarajuće organizacije za pokretanje turističkih tijekova, tj. specijalizirane organizacije koje se bave organiziranjem putovanja i prihvata grupa ili individualnih turista te pružanje usluga.

- Aktivnosti kreiranja i otvaranja novih područja;

- Ekonomska propaganda i informiranje;

- Distribucija/realizacija;

Funkcije turizma

1. Izvozna funkcija,2. Devizna funkcija,3. Funkcija zapošljavanja,4. Funkcija razvoja određenih

područja, regija (tzv. akceleratorska funkcija),

5. Konverzijska funkcija (negospodarski resursi gospodarski resursi),

6. Multiplikativna funkcija.

I. Gospodarske(ekonomske) funkcije turizma:

Nevidljivi izvoz vs.

nevidljivi uvoz

Multiplikativna funkcija turizma?

Dodatni utjecaj turizma koji proizlazi iz potrošnje inozemnih turista u turističkom odredištu;Indirektan utjecaj turizma i povezanost s ostalim

gospodarskim djelatnostima (poljoprivreda, industrija, građevina, promet…); proširenje tržišta drugih djelatnosti… I, u konačnici, multiplikativan utjecaj na BDP;

Kolika je snaga jedinice turističke potrošnje na pojačanu aktivnost gospodarskih grana uključenih u faze stvaranja

cjelovite turističke ponude, tijekom promatranog vremenskog razdoblja.

Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Prof.dr.sc. Vladimir Cini i doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, Gospodarstvo Hrvatske - nastavni materijali

Akademska 2017./2018. godina

5

Tm= [1/(1-C/Y)]

• Tm turistički multiplikator,

• C kumulativna vrijednost uvozne komponente + štednja + porezi,

• Y kumulativna vrijednost domaćih proizvoda, roba i usluga.

II. Društvene funkcije turizma

- izražavaju se učincima dominantno društvenog obilježja. One se iskazuju u području sociologije, psihologije, kulture, politike i obrazovanja.

a. Na području turističke emitive:

• razvoj kulture putovanja

• stjecanje pozitivnih iskustava iz putovanja

• povećanje povjerenja među ljudima

b. Na području turističke receptive:

• razvoj turističke kulture,

• unapređenje različitih životnih sadržaja domaćeg stanovništva,

• zaštita prirodne i ljudske sredine

Izvor: http://www.mint.hr/UserDocsImages/130206_Strategija-prezentacija-a4.pdf

Izvor: http://www.mint.hr/UserDocsImages/130206_Strategija-prezentacija-a4.pdf

Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Prof.dr.sc. Vladimir Cini i doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, Gospodarstvo Hrvatske - nastavni materijali

Akademska 2017./2018. godina

6

Izvor: http://www.mint.hr/UserDocsImages/150219_t-stat-014.pdf

TURISTIČKI PROMET U 2014. GODINI

• Turisti: – ukupno 13,1 milijun dolazaka turista (rast 5,6%) – broj domaćih turista 1,5 milijuna (rast 1,4%) – broj stranih turista 11,6 milijuna (rast 6,2%)

• Noćenja: – ukupno 66,5 milijuna noćenja (rast 2,6%) – broj domaćih noćenja 5,2 milijun (rast 0,4%) – broj stranih noćenja 61,3 milijuna (rast 2,8%)

• Prosječni broj dana boravka iznosio je 5 dana. • Način dolaska:

– individualno: • 8,2 milijuna dolazaka (rast 6,2%); udjel 62,6% • 43,7 milijuna noćenja (rast 4%); udjel 65,7%

– organizirano: 4,9 milijuna dolazaka (rast 4,6%); udjel 37,4% • 22,8 tisuća noćenja (na istoj razini kao i 2013.); udjel 34,3%

Što su nam prednosti, a što nedostaci?

• Konkurentske prednosti hrvatskog turističkog 'proizvoda' - klima, ljepota krajolika, urbanistička i arhitektonska skladnost mjesta, sigurnost u zemlji i gostoljubivost, ekološka očuvanost, čistoća mjesta i 'vrijednost za novac‘.

• Nedostaci u odnosu na konkurentske destinacije -sadržaji boravka (zabava, sport i rekreacija i kupovina), informacije i prezentacija kulturne baštine, imidž Hrvatske.

„backpackeri”

Ciljevi razvoja turizma:

• profiliranje Hrvatske kao značajne turističke destinacije,

• povećanje prihoda,

• povećanje učinaka turizma u gospodarstvu,

• razvitak novih oblika turističke ponude.