Logiko programiranje Logiko programiranje (engl. logic
programming) uporaba matematike logike za programiranje Ideja:
opisati problem logikim formulama, a rjeavanjeprepustiti raunalu
"Algorithm = Logic + Control Razliito od dokazivaa teorema (ATP)
jer: U program su ugraneni eksplicitni kontrolni mehanizmi Nije
podrana puna ekspresivnost logike
DEKLARATIVNI PROGRAMSKI JEZICI deklarativni jezici opisuju to se
izraunava umjesto kakose to izraunava zadaje se specifikacija skupa
uvjeta koji definirajuprostor rjeenja pronalaenje rjeenja preputeno
je interpreteru osnovne karakteristike: eksplicitno stanje umjesto
implicitno stanje nema popratnih efekata (engl. side-effects)
programiranje s izrazima funkcijski jezici: izraz=fukcija logiki
jezici: izraz=relacija
DEKLARATIVNI JEZICI isto deklarativni (engl. purely declarative)
jezici nedozvoljavaju popratne efekte Haskell, ... radi praktinosti
veina deklarativnih jezika doputakontrolirane popratne efekte
(declarative in style) Lisp, SML, Ocaml, Prolog, ... pogodnosti:
formalno koncizni, visoka razina apstrakcije laka formalna
verifikacija manja mogunost pogreke nedostaci: neuinkovitost neke
strukture/funkcije iziskuju popratne efekte (npr.?)
PROLOG Prolog = Programming in Logic deklarativni logiki
programski jezik 1972.: Alan Colmerauer, Robert Kowalski,
PhilippeRoussel originalno razvijen za NLP fundamentalni koncepti:
rekurzija unifikacija postupak vraanja (backtracking) nije isto
deklarativan: "Algorithm = Logic + Control (A B) C (B A) C
HORNOVE FORMULEProgrami u Prologu sainjeni su od slijeda pravila
Svako pravilo je FOPL formula u Hornovom obliku: ~P1 P2 P3 ... Pn Q
tj. klauzula u kojoj je najvie jedan literal pozitivan
Ekvivalentno: (P1 P2 P3 ... Pn) Q Specijalan sluaj za Pi = true:
true Q == Q Zakljuivanje nad Hornovim formulama: primjeni modus
ponens dokle god je mogue Naalost, ne moe se svaka formula
pretvoriti u Hornovoblik .... ~P Q ... niti moemo s MP dokazati
svaku logiku posljedicu
