Broj 46 veljaa 2013.

ODREDNICE PROMJENA KAMATNIH STOPA U HRVATSKOJ

Saetak

Analiza vremenskih serija ukupnih ili prosjenih vrijednosti za bankovni sektor u cjelini pokazala je da kamatne stope na kredite najjae reagiraju na promjene pasivnih kamatnih stopa. Kamate na kredite poduzeima pri tome reagiraju jae od kamata na kredite stanovnitvu.

Promjene trokova financiranja ne prelijevaju se u cijelosti na promjene aktivnih kamatnih stopa. To znai da u razdobljima kada kamatne stope na depozite rastu, banke apsorbiraju dio rasta trokova i kamatna se mara smanjuje. U razdobljima njihova pada otvara se prostor za rast mare.

Potranja odnosno rast realnog BDP-a ima pozitivan utjecaj na rast kamatne mare. Na slian nain djeluju i kreditni rizik i trokovna efikasnost. Rast Euribora ima pozitivan uinak na maru, to se moe objasniti veim zaradama na plasmane deviznih rezervi u inozemstvu. Izmeu aktivnih kamatnih stopa i kamatne mare ne postoji povezanost, to znai da banke rastom kamatnih stopa na kredite nisu uspijevale utjecati na vidljivo poveanje mare. To se moe tumaiti ogranienjima konkurencije i potranje.

Miljenja i rezultati koji se iznose i prikazuju u ovom dokumentu ne predstavljaju slubena stajalita Hrvatske udruge banaka. Analizu je pripremila Arhivanalitika za Hrvatsku udrugu banaka. Zahvaljujemo svim komentatorima radne verzije materijala.

UVOD

Interpretacija promjena kamatnih stopa i njihovih uzroka gotovo uvijek izaziva kontroverze. Jedan je razlog u slaboj informiranosti o odrednicama promjena kamatnih stopa. Drugi je razlog u objektivnoj sloenosti procesa koji utjeu na njihove promjene. Zbog toga je i upuenim ekspertima ponekad nemogue objasniti, a kamoli tono predvidjeti, promjene kamatnih stopa.

Cilj je ove analize prikazati i usporediti kretanje kamatnih stopa u Hrvatskoj i zemljama EU 10 te identificirati odrednice kretanja kamatnih stopa u Hrvatskoj i pokuati kvantificirati njihove uinke, u ogranienoj mjeri u kojoj je to mogue.

Prvi dio analize sadri prikaz kretanja prosjene razine kamatnih stopa od 2007. do2013. Usporeuje se kretanje kamatnih stopa na pet vrsta kredita poduzeima i graanima i dvije vrste depozita u 10 novih lanica EU i Hrvatskoj. Pokazuje se da se kamatne stope u Hrvatskoj uglavnom kreu ispod prosjeka za ovu skupinu zemalja. Drugi dio sadri teorijska razmatranja o imbenicima koji utjeu na formiranje kamatnih stopa, i na strani ponude, i na strani potranje. Ta razmatranja pruaju podlogu za empirijsku analizu, iji su rezultati prikazani u treem poglavlju.

Glavni je rezultat da se kamatne stope kreu pod dominantnim utjecajem trokova izvora sredstava banaka. Pri tome se okovi pasivnih kamatnih stopa ne prenose u cijelosti na promjene kamatnih stopa na kredite. Takoer, domae kamatne stope na depozite imaju jai trenutni uinak na kamatne stope na kredite od troka inozemnih sredstava. Meutim, vanjska promjena troka inozemnih izvora sredstava ima uinak na kamatne stope na depozite u zemlji, tako da se preko cijene domaih depozita ostvaruje sekundarni uinak cijene inozemnih izvora.

Razliite vrste kamatnih stopa reagiraju razliito, to treba objasniti razliitim rizicima i trinim mehanizmima selekcije klijenata. Openito, kamatne stope na kredite poduzeima jae reagiraju na trokovne udare od kamatnih stopa na kredite stanovnitvu.

Na kraju, kamatna mara bankovnog sustava pada kada trokovi financiranja banaka rastu, i obratno. Na pad mare bitno utjeu jo i trokovna uinkovitost (efikasnost) i kvaliteta aktive banaka. Banke nemaju toliki nadzor nad aktivnim kamatnim stopama da bi mogle ponititi utjecaje u smjeru pada mari. Otvoreno je pitanje sprjeava li ih u tome kreditno racioniranje, odnosno strah od negativne selekcije klijenata, ili konkurentski pritisci. Budua istraivanja trebala bi dati odgovor na ovo sloeno pitanje.

2I. USPOREDBA KRETANJA KAMATNIH STOPA U HRVATSKOJ I ZEMLJAMA EU 10

U medijskim raspravama o visini kamatnih stopa u Hrvatskoj nerijetko se tvrdi kako su one, iz perspektive graana i poduzea, nepovoljnije nego u ostalim zemljama EU. Meutim, analizom kretanja kamatnih stopa u posljednjih sedam godina moe se utvrditi kako su kamatne stope u hrvatskom bankovnom sustavu u velikom broju sluajeva bile meu najpovoljnijima u skupini novih zemalja lanica EU (EU 10). Takoer se moe pokazati da su bile povoljne i u usporedbi s kamatnim stopama u nekim razvijenijim lanicama Eurozone.

U ovom dijelu analize prikazat e se prosjena razina razliitih vrsta aktivnih i pasivnih kamatnih stopa u hrvatskim bankama u 2007., 2009. i 2013.1 godini; tj. u godinama prije nego to je izbila kriza, zatim, u godini najveeg gospodarskog pada u veini promatranih zemalja te u estoj godini nakon poetka krize.

Kamatne stope na kredite stanovnitvu

Na Slici 12 prikazana je prosjena razina kamatnih stopa na kratkorone okvirne kredite stanovnitvu koje se uglavnom odnose na prekoraenja po tekuim raunima graana. Prosjena razina ovih stopa je u 2013. godini bila nia nego u godini prije krize, bez obzira na petogodinju recesiju i rast rizika u bankovnom sustavu. tovie, ove su stope u Hrvatskoj bile na gotovo najnioj razini meu promatranim zemljama. Prosjek za 2013. iznosi 11,51%, to je za gotovo 4 postotna boda ispod prosjeka 11 promatranih zemalja.

Jedina zemlja koja je u 2013. imala niu prosjenu kamatnu stopu bila je Litva. Najvei porast kamatnih stopa na okvirne kredite stanovnitvu u odnosu na 2007. godinu zabiljeen je u Maarskoj i Bugarskoj, dok je najvei pad zabiljeen u Rumunjskoj.

Slika 1: Okvirni kratkoroni krediti stanovnitvu (%)

Izvor: ECB; HNB

Kamatne stope na okvirne kredite graanima nie su nego prije krize i na gotovo najnioj razini u usporedbi s kamatama u novim lanicama EU10.

1 Budui da u trenutku pisanja analize nisu bili dostupni podaci za studeni i prosinac 2013. prosjek je za 2013. izraunat kao prosjek kamatnih stopa od listopada 2012. do listopada 2013. godine.

2 Zbog nedostupnosti podataka na Slici 1 nisu prikazani podaci za Sloveniju. Tablice s podacima koji su koriteni u usporedbama nalaze se u Prilogu I na kraju rada.Slika 23 prikazuje kretanje prosjenih kamatnih stopa na potroake kredite. Hrvatska je zemlja s gotovo najniom prosjenom razinom kamatnih stopa na potroake kredite. Jedina zemlja koja je nakon 2007. godine imala niu prosjenu kamatnu stopu na ovu vrstu kredita bila je Slovenija, no treba uzeti u obzir da je ona ekonomski razvijenija i lanica Eurozone. To znai manji valutni i ukupni rizik. Podatci upuuju da se prosjena razina ovih kamatnih stopa u 2013. jo uvijek nije vratila na pretkriznu razinu, ali je za 1,2 postotna boda nia nego 2009., kada je kriza eskalirala.

Najvie kamatne stope na potroake kredite ima Maarska, a zemlje koje su u odnosu na 2007. zabiljeile rast stopa su Estonija, eka i Slovaka. Prosjena kamatna stopa za ovu skupinu zemalja 2013. je iznosila 14,29%, pa je prosjena kamatna stopa u Hrvatskoj za 5,85 postotnih bodova nia u odnosu na prosjek.

Kada je rije o kamatnim stopama na stambene kredite (Slika 3), Hrvatska se u cijelom razdoblju analize kree ispod prosjeka skupine 11 zemalja. U 2013. tri su zemlje imale nie kamatne stope od Hrvatske - Estonija, Litva i eka. Prva je lanica Eurozone, druga ima fiksni teaj, a trea je najrazvijenija drava u ovoj skupini, poznata po aktivnoj stambenoj politici zbog koje u strukturi stambenih kredita dominiraju povoljniji krediti stambenih tedionica. Prema tome, hrvatske se stope nalaze u skupini s dravama koje imaju povoljnija strukturna ekonomska obiljeja. Prosjena kamatna stopa za ovu vrstu kredita u promatranoj skupini zemalja je u2013. iznosila 6,15%, pa je Hrvatska s kamatnom stopom od 5,37% na razini koja je za0,77 postotna boda nia od prosjeka skupine.

Maarska, Latvija i Rumunjska zemlje su s najviom razinom kamatnih stopa na stambene kredite. Jedina zemlja u kojoj je u odnosu na 2007. godinu dolo do porasta kamatnih stopa na ovu skupinu kredita jest Poljska. Ovu injenicu vrijedi zabiljeiti jer se openito pogreno smatra da su nie kamatne stope povezane s ekonomskim rastom. Jednom kada stope dosegnu jednocifrene brojke, nie su kamatne stope ee odraz ekonomskog neuspjeha, nego najava ekonomskog uspjeha.

Slika 2: Potroaki krediti stanovnitvu (%) Slika 3: Stambeni krediti stanovnitvu

Kamatne stope na potroake i stambene kredite stanovnitvu nalaze se daleko ispod prosjeka EU10.

Izvor: ECB; HNB

Izvor: ECB; HNB

(%)

3 Zbog nedostupnosti podataka na Slici 2 nisu prikazani podaci za Litvu.Kamatne stope na kredite trgovakim drutvima

Kamatne stope na kratkorone kredite poduzeima (Slika 4) u Hrvatskoj su se do2013. godine kretale ispod prosjeka za promatranu skupinu europskih zemalja. Meutim, znatan je pad kamatnih stopa u Latviji i Litvi prema podatcima za 2013. pozicionirao Hrvatsku u gornji dio skupine, pri emu je prosjena kamatna stopa bila za 1,04 boda via od prosjeka. Promjenu poloaja Hrvatske u usporedbi s drugim zemljama treba tumaiti viegodinjom recesijom i rastom rizika koji je osobito pogodio sektor poduzea u kojemu znaajni dunici dolaze iz problematinog sektora graevinarstva. Unato tomu, prosjena kamatna stopa na ovu vrstu kredita je u2013. godini bila za 0,5 postotnih bodova nia u odnosu na pretkriznu 2007.

Vie kamatne stope od hrvatskih zabiljeene su u Rumunjskoj, Bugarskoj i Maarskoj, pri emu je u Rumunjskoj zabiljeen najvei pad kamatnih stopa u razdoblju 2009.-2013. Najnie kamatne stope na ovu vrstu kredita u cijelom promatranom razdobljuimale su, oekivano, Slovaka i eka prva je lanica Eurozone, a druga najrazvijena zemlja uza Sloveniju. Ujedno, rije je o zemljama ije vlade plaaju najniu premiju rizika na svoje obaveze. Zanimljivo je primijetiti kako se kamatne stope na kredite trgovakim drutvima u Hrvatskoj, bez obzira na gotovo potpuno razliite gospodarske uvjete, u cijelome promatranom razdoblju kreu na razini kamatnih stopa u proteklim godinama ekonomski najuspjenijoj dravi EU11 (EU10 + Hrvatska), Poljskoj. Pri tome su kamatne stope u Poljskoj voene snanom potranjom, a u Hrvatskoj rizicima.

Slika 54 prikazuje prosjene kamatne stope na dugorone (investicijske) kredite trgovakim drutvima. Godine 2013. vie je kamatne stope imala samo Poljska. Zbog nedostupnosti usporedivih podataka, u analizu kretanja kamatnih stopa na ovu vrstu kredita nisu ukljuene ak etiri zemlje - Estonija, Bugarska, Rumunjska i Maarska pa usporedba nema puno smisla. Iskustvo pokazuje da su u posljednje tri drave kamatne stope na sve vrste kredita vie nego u Hrvatskoj, tako da je vjerojatno da su i kamatne stope o kojima nema podataka takoer vee nego u Hrvatskoj. Takoer je mogue da podataka nema jer je dugoronih investicijskih kredita toliko malo da prosjeci nisu reprezentativni. Bez obzira na poziciju u skupini, i ovdje vrijedi da je prosjena kamatna stopa u 2013. bila nia nego u 2007. godini, bez obzira na rast rizika.

Najnie dugorone kamatne stope za poduzea u cijelom je promatranom razdoblju imala eka. Jedina zemlja u promatranoj skupini koja je do 2013. zabiljeila porastkamatnih stopa u odnosu na 2007. godinu bila je Poljska.

Hrvatska stoji loije u usporedbama kada je rije o kamatnim stopama na kredite poduzeima, to se objanjava dugotrajnom recesijom i rizicima koji su osobito dolido izraaja u sektoru poduzea.

4

Zbog nedostupnosti podataka na Slici 5 nisu prikazani podatci za Estoniju,Bugarsku, Rumunjsku i Maarsku.Slika 4: Kratkoroni krediti poduzeima (%) Slika 5: Dugoroni krediti

Izvor: ECB; HNB

Izvor: ECB; HNB

poduzeima (%)Kamatne stope na depozite stanovnitva u eurima

Hrvatska se prema visini prosjenih kamatnih stopa na kratkorone depozite stanovnitva u eurima u cijelom promatranom razdoblju nalazila u donjem dijelu skupine promatranih zemalja (Slika 6). U 2007. i 2009. godini prosjena kamatna stopa na ovu vrstu depozita u Hrvatskoj bila je nia od prosjeka skupine za 1-1,5 postotna boda. Meutim, u 2013. ona je bila via od prosjeka za 0,07 postotnih bodova zbog znaajnog pada kamatnih stopa u Latviji i Litvi. Obrazac je kretanja u veini zemalja bio isti. Obiljeen je porastom pasivnih kamatnih stopa u 2009., kada se veim kamatnim stopama pokualo potaknuti uznemirene graane da u to manjoj mjeri povlae sredstva depozita.

Zbog vika tednje u odnosu na potranju za kreditima, u Hrvatskoj je, kao i u velikom broju ostalih zemalja, do 2013. dolo do pada kamatnih stopa na depozite ispod razine iz 2007. godine, kao to se dogodilo i s dijelom kamatnih stopa na kredite.

Najvie kamatne stope na depozite imale su Rumunjska, Maarska i Bugarska, pri emu je u Rumunjskoj 2013. zabiljeen najvei pad kamatnih stopa u odnosu na2009. Najnie kamatne stope u cijelome su promatranom razdoblju imale Estonija, Slovaka i eka. Rije je o dvjema lanicama Eurozone i najrazvijenijoj zemlji u skupini, uza Sloveniju. Ujedno je rije o zemljama ije vlade plaaju najmanju premiju rizika u promatranoj skupini zemalja (Estonija gotovo da i nema javnog duga).

Kretanje kamatnih stopa na dugorone depozite stanovnitva bilo je gotovo isto kao i kretanje kamatnih stopa na kratkorone depozite. Slika 7. pokazuje da je razina kamatnih stopa 2013. u Hrvatskoj bila za 0,21 postotni bod via od prosjeka zbog znaajnog pada kamatnih stopa u Latviji i Litvi. Najvie kamatne stope na ovu vrstu depozita u 2013. imale su Rumunjska, Maarska i Bugarska. Najnie kamatne stope u cijelome promatranom razdoblju, kao i u sluaju kratkoronih depozita, imale su Estonija, eka i Slovaka.

Najvanije pasivne kamatne stope kreu se oko prosjeka za grupu zemalja EU10 i nie su nego prije krize.Slika 6: Kratkoroni depoziti stanovnitva (%) Slika 7: Dugoroni depoziti

Izvor: ECB; HNB

Izvor: ECB; HNB

stanovnitva (%)Na temelju prikazane usporedbe mogu se uoiti sljedee pravilnosti:

kamatne su stope na kratkorone okvirne kredite stanovnitvu u Hrvatskoj ispod prosjeka i meu najniima u skupini zemalja EU11,

kamatne stope na potroake kredite stanovnitvu u Hrvatskoj takoer su ispod prosjeka i meu najniima u skupini zemalja EU11,

kamatne stope na stambene kredite ispod su prosjeka skupine zemalja EU 11,

kamatne su stope na kratkorone kredite poduzeima u Hrvatskoj za 1 postotni bod vie od prosjeka skupine, ali je njihov rast u odnosu na 2007. bio manji od 0,5 postotnih bodova,

kamatne stope na dugorone kredite poduzeima vie su od prosjeka skupine(iz analize su iskljuene Maarska, Rumunjska i Bugarska), ali su u odnosu na2007. godinu u prosjeku nie za 0,6 postotnih bodova,

kamatne su stope na kratkorone depozite stanovnitva za 0,07 postotnih bodova vie od prosjeka skupine,

kamatne stope na dugorone depozite stanovnitva za 0,21 su postotni bod vie od prosjeka skupine,

u sluaju Hrvatske vidljivo je da su, u usporedbi s drugim zemljama, kamatne stope na depozite relativno vie od kamatnih stopa na kredite; eventualni problem visine kamatnih stopa oituje se samo kod kredita poduzeima, gdje su i rizici meu najveima u promatranoj skupini zemalja,

lanice Eurozone (Slovaka, Slovenija, Estonija i Latvija), odnosno zemlje ije vlade plaaju nie premije rizika u prosjeku imaju nie kamatne stope.5

Takoer treba opaziti da su se kamatne stope u svim promatranim zemljama u razdoblju od 2007. do 2013. kretale slino. Inozemni imbenici poput kretanja kamatne stope Euribor, promjena averzije prema riziku koja utjee na trokove inozemnog financiranja u svim zemljama te europski poslovni ciklus koji utjee na veinu promatranih zemalja, uzrok su koordiniranim kretanjima kamatnih stopa. Unato korelacijama, podatci ipak pokazuju odstupanja u pojedinim zemljama. Na primjer, Latvija danas ima relativno nie kamatne stope od Hrvatske u usporedbi sa stanjem prije krize. To se objanjava njenom pripremom za pristupanje Eurozoni (u koju su uli 1.1.2014.) i padom rizika koji je povezan s uspjenim izlaskom iz recesije nakon otre fiskalne konsolidacije. Poljska je pak zabiljeila rast kamatnih stopa, to se objanjava snanom potranjom za kreditima u zemlji koja krizu do prole godine gotovo da i nije osjetila. Prema tome, trina kretanja, ekonomski rast, rizici i drugi trini imbenici koji su bankama veim dijelom zadani, odreuju kretanja kamatnihstopa u dugom roku.

II. ODREDNICE KAMATNIH STOPA

Problem odreivanja kamatnih stopa esto se predstavlja na pretjerano jednostavan nain: kamatne stope odreene su jednakou potranje i ponude kredita. Ova jednostavna definicija zamagljuje sloene trine odnose i procese koji utjeu na odreivanje kamatnih stopa, jer u njima sudjeluju:

- imbenici koji utjeu na potranju za kreditima,- imbenici koji utjeu na ponudu kredita,-mogunost da trite kredita nije u ravnotei, to znai da kamatna stopa ne izjednaava ponudu i potranju, odnosno, da je nia od ravnotene. Tada na tritu postoji viak potranje za kreditima, a ta se situacija naziva racioniranje kredita.

imbenici koji utjeu na potranju za kreditima

Potranja za kreditima zavisi o visini kamatnih stopa6, oekivanju ekonomske aktivnosti i oekivanoj inflaciji. Oba tipa oekivanja imaju pozitivan uinak napotranju za kreditima. Oekivani rast ekonomske aktivnosti i dohodaka potie

Na kamatne stope utjeu imbenici koji utjeu na ponudu, potranju i mehanizam uravnoteenja trita depozita i kredita. Potranja za kreditima zavisi o visini kamatnih stopa i oekivanjimaekonomske aktivnosti i cijena.

5 Vano je uoiti da je analiza provedena na nominalnim, a ne na realnim kamatnim stopama, jer deflacioniranje kamatnih stopa ne mijenja bitno odnose meu zemljama. Rumunjska jedina odskae inflacijom prema gore, no oekivana inflacija u Rumunjskoj za 2013. iznosi svega 3,2% prema Eurostatu.6 Nije rije samo o apsolutnoj visini kamatne stope. Ako je kamatna stopa cijenakapitala i ako pretpostavimo segmentaciju financijskog trita i transakcijske trokove (to znai da ne vrijedi Modigliani-Millerov teorem prema kojemu je dunik indiferentan izmeu razliitih oblika financiranja), onda je kamatna stopa vana kao relativni troak kapitala. Kako je kredit tek jedan od moguih naina financiranja (drugi su izdavanje dionica, obveznica i samofinanciranje), potranja za kreditima zavisi (i) o relativnim trokovima raznih oblika kapitala.poveane izdatke radi ulaganja i/ili poveanja potronje. Dio tih izdataka financirat e se zajmovima. Oekivana inflacija ima isti uinak - trenutani se izdatci doimaju isplativijima ako su trenutane cijene nie od oekivanih. U prolom smo desetljeu bili svjedoci globalnoga uzleta potranje za stambenim i investicijskim nekretninskim kreditima u uvjetima rasta cijena nekretnina, kada se oekivalo da e takav rast cijena trajati. Vrijedi i obratno: oekivani pad aktivnosti i cijena smanjuje potranju. Tomusvjedoimo u aktualnoj recesiji.

imbenici koji utjeu na ponudu kredita

Kredite nude financijski posrednici - kreditne institucije. Meu njima se istiu banke, posebno u europskim zemljama koje veinom imaju bankocentrian financijski sustav. U ukupnim sredstvima koje banke plasiraju traiteljima kredita mali je udjel vlastitih sredstava (kapitala). Banke su zapravo preprodavai tue tednje. tednju prikupljaju na tritu (depoziti i drugi izvori sredstava) i pri tome funkcioniraju kao i svi drugi trgovci. Kod veine trgovaca kupci ne znaju po kojoj je cijeni trgovac pribavio robu. Meutim, kod banaka je to lako spoznati. Dovoljno je pogledati kamatnu stopu koju banke nude na depozite i druge izvore sredstava i priblino utvrditi maru uz koju banke trguju novcem odnosno tuom tednjom.

Dakle, na ponudu kredita i kamatnu stopu na kredite ponajprije utjee iznos i kamatna stopa na depozite i druge izvore sredstava iz kojih banke odobravaju kredite. Na tu ulaznu cijenu ili cijenu kotanja izvora sredstava nadograuje se mara kako bi se dolo do izlazne cijene, odnosno kamatne stope na kredite. I dok se kod veine drugih trgovaca u maru ugrauju operativni trokovi i dobit, ta je nadogradnja u sluaju banaka sloenija. Glavni je razlog rizik.

Rizik postoji u svakom trgovakom poslu. I trgovac cipelama mora kalkulirati s rizicima naplate (ako se cipele plaaju kreditnim karticama), kao i s operativnim rizicima poput krae ili rizika dobavljaeve isporuke loe robe. U svakoj trgovini vrijedi da, ako rizici rastu, rastu i cijene za krajnjeg kupca. Meutim, ukalkulirani rizici u trgovini cipelama nisu veliki u odnosu na krajnju cijenu proizvoda za kupca. Nasuprot tomu, u bankarstvu se javljaju sloeni rizici koji imaju jak uinak na konanu cijenu proizvoda odnosno visinu kamatne stope. Zbog toga dobit predstavlja tek manji dio kamatne mare:

Na ponudu kredita i kamatnu stopu na kredite ponajprije utjee iznos i kamatna stopa na depozite i druge izvore sredstava.Slika 8: Gruba stilizirana skica formiranja kamatne stope na strani ponude

Rizike u bankarstvu moemo podijeliti u pet skupina: rizik naplate ili kreditni rizik, trini rizik, rizik likvidnosti, operativni rizik i sistemski rizik.

Kreditni rizik je lako razumljiv: krediti se u pravilu odobravaju na dulja razdoblja u kojima mogu nastupiti promjene to ometaju normalnu otplatu kredita. Te su promjene samo djelomino predvidive. Meutim, djelomina se predvidivost ne odnosi na individualne dunike; nitko ne moe predvidjeti hoe li pojedini dunik vratiti kredit ili ne. Predvidivost je po svojoj naravi statistika, odnosno probabilistika kategorija. To znai da je odreena kao vjerojatnost naplate za odreenu vrstu kreditnog odnosa i tip klijenta. Vjerojatnost se izvodi iskustvenom i/ili statistikom analizom na velikom uzorku.

Evo kako ta vjerojatnost odnosno rizik utjeu na kamatnu stopu: u pojednostavljenu modelu, ija je svrha objasniti kako veliki rizik (konani gubitak) utjee na ekstremnu visinu kamatnih stopa, moemo zamisliti da bi kamatna stopa bila odreena kao kamatna stopa na plasman bez rizika (npr. na dravnu obveznicu). Meutim, bankar na temelju iskustva i/ili statistike analize oekuje da se primjerice 10% rata (glavnice i kamata) nee naplatiti. Vidjet emo da je to rizik u koji banke u pravilu ne ulaze. Naime, ako je bezrizina kamatna stopa 6%, onda e kamatna stopa na kredite koji e se otplatiti morati biti vea od 6%. Razlika mora nadoknaditi proputenu zaradu (nenaplaenu kamatu) na loim kreditima, kao i nenaplaenu glavnicu (nitko ne vodi posao da bi gubio novac). Zbog kompenzacije za proputenu naplatu kamate, prosjena e kamatna stopa iznositi 6,7% (= 6/(1-0,1)). Zbog kompenzacije za gubitak na glavnici (koji takoer iznosi 10%), stopa se mora uveati za dodatnih 11,1% (=0,1/(1-0,1)). Prema tome, u premiji rizika postoji dio naknade za neplaenu kamatu(0,7% = 6,7%-6%) i dio naknade za glavnicu koja se nee moi naplatiti (11,1% =17,8%-6,7%).

Na osnovi primjera koji rezultira prosjenom kamatnom stopom na kredite od 17,8%vidimo da banke ne ulaze u poslove visokog rizika, jer tako visoke kamatne stope ne

Rizik je jedna od najvanijih odrednica kamatnih stopa. Najgrublja podjela ukljuuje kreditne, trine, operativne, sistemske i rizike likvidnosti.

10postoje na ureenom tritu bankarskih kredita7. Meutim, ako oekivani gubitak iznosi puno manjih 2%, doi emo do realnije procjene premije rizika koja daje konanu kamatnu stopu na kredit od 8,2% (sljedea slika). Konkretno, uz bezrizinu stopu od 6% i uz rizik od 2%, naknada za proputenu zaradu na kamati iznosi 0,1% (=6,1%-6% = 6%/0,98 6%), a naknada za gubitak na glavnici 2,1% (= 8,2%-6,1%). To je kamatna stopa koja se kree u rasponu kakve susreemo na tritu, pa moemo zakljuiti da banke posluju u zoni kontroliranih rizika, gdje se oekivani gubitci ne penju iznad nekoliko postotnih bodova.

Slika 10: Primjer uinka kreditnog rizika na formiranje kamatnih stopa na kredite

Primjer pokazuje da promjena rizika ima presudan utjecaj na visinu kamatnih stopa na kredite. Laici svaku promjenu kamatnih stopa na gore tumae kao izvor koji prisvajaju banke u vidu dobiti ili pokria trokova, no premija rizika u pravilu nije izvor dobiti banke. Ona predstavlja naknadu za trokove rizika - u ovom sluaju za trokove rizika neplaanja. Ova je injenica vana, jer uloga premije rizika u pojednostavljenu raunovodstvenom pogledu na banin raun dobiti i gubitka lako ostaje skrivena. Rije je o tome da se rizik pretvara u stvarni troak u dugom roku. U kratkom roku, budunost je i za kreditora i za dunika u prosjeku predvidljivija, pa je vjerojatno da rizik, koji je latentan u poetnim razdobljima otplate velike veine pojedinanih kredita, u poetku nee proizvoditi raunovodstvene trokove. Novani tok po osnovi naplate kamata od pojedinog kredita u tom e sluaju privremeno uveati baninu dobit, jer se rizici pojedinog kreditnog posla jo nee materijalizirati. Meutim, u isto vrijeme, neki e se ranije odobreni krediti nai u problemima s otplatom. Ne samo da banka po osnovi takvog kredita nee moi naplatiti kamatu (oportunitetni troak), nego e pod znak pitanja doi i naplata glavnice (krajnji gubitak za banku). Stoga e se tek u dugom roku iskristalizirati to se moe naplatiti, ato ne, i banka e knjiiti konanu zaradu ili gubitak.

Banke posluju u zoni kontroliranih rizika, gdje se oekivani konani gubitci ne penju iznad nekoliko postotnih bodova. Samo se u toj zoni kamatne stope kreu u podnoljivim okvirima koje odreuju rizici.

7 U pojedinim nerazvijenim zemljama, pogotovo u Africi, zbog visokih rizika i slabo reguliranog bankarskog trita dugorone kamatne stope esto su vie od 15%. U Hrvatskoj su takoer bile dvocifrene u vrijeme visoke inflacije i prije konsolidacije bankovnog sustava na prijelazu iz XX. u XXI. stoljee.Dugo trajanje kreditnog odnosa izmeu banke i klijenta otvara pitanje trinih rizika. Postoje brojne podvrste trinih rizika. U nastavku prikazujemo onu koja je za banke najvanija rije je o kamatnom riziku.

Rona transformacija tednje predstavlja jednu od najvanijih uloga banaka. Sposobnost banaka za pretvaranje kratkoronih depozita u dugorone kredite pokree i odrava ekonomsku aktivnost. Zapazimo da se na tritu kredita poduzeima nude investicijski krediti za razdoblja od 7 do 10 godina, a graanima stambeni krediti na 20 i vie godina. U isto vrijeme, tednja se u pravilu polae na razdoblja od nekoliko mjeseci. tednja na rokove dulje od godine dana pojavljuje se samo iznimno. Banke jaz ronosti djelomino zatvaraju angamanom vlastitih sredstava (kapitala) i posudbama od drugih financijskih posrednika (npr. od banaka majki). Meutim, i kada je rije o inozemnim izvorima, njihova je ronost u pravilu kraa od razdoblja odobrenja kredita. Prema tome, rona je transformacija rezultat izlaganja riziku, a nitko ne preuzima rizik besplatno - on se mora nekako kompenzirati.

Zamislimo da je neka banka odobrila 20-tgodinji stambeni kredit uz fiksnu kamatnu stopu od 6% i da se kredit financira u razdoblju kada je kamatna stopa na prikupljene depozite iznosila 3%. Razlika, odnosno mara od 3%, pokriva operativne trokove, rizike i dobit (profitnu maru vidjeti sliku nie). Meutim, u drugom razdoblju, kada depozit dospije na naplatu, dolazi do rasta potranje za gotovim novcem: tedie povlae tednju iz banke, ako im banka ne ponudi kompenzaciju u vidu vie pasivne kamatne stope na depozit. Pretpostavimo da u ovom primjeru ona sada iznosi 4,5%. Kako je kamatna stopa na kredit fiksna (6%), nova mara od 1,5% dvostruko je manja od prvobitne i vie ne pokriva troak kapitala (nema profitne mare) i dio trokova rizika. Takav je sluaj u povijesti financija zabiljeen u vrijeme kolapsa amerikih tedno-kreditnih zadruga potkraj 80-tih godina. Njihova je propast zaprijetila stabilnosti sustava i potakla recesiju.

Slika 11: Primjer djelovanja kamatnog rizika

Rona transformacija tednje predstavlja jednu od najvanijih funkcija banaka. Sposobnost banakaza pretvaranje kratkoronih depozita u dugorone kredite pokree i odrava ekonomsku aktivnost. Meutim, pri tome se preuzima rizik koji se mora nekako kompenzirati.Prema tome, kamatni se rizik materijalizira ak i ako klijent uredno nastavi otplaivati kredit (uz ugovorenu fiksnu kamatnu stopu od 6%). Zbog toga o kamatnom riziku govorimo kao o posebnoj kategoriji rizika, odvojeno od kreditnog rizika.

Meutim bankarstvo je kompleksan sustav u kojemu se razliiti tipovi rizika isprepliu na neoekivane naine. Spomenuti sluaj s amerikim tedno-kreditnim zadrugama pokazuje da gubitak kapitala zbog gubitaka u financijskom sustavu moe smanjiti ponudu kredita i pokrenuti recesiju zbog koje se pogora naplata, poveaju gubitci, i cijelo se gospodarstvo nae u potekoama. Ako pritom doe do erozije povjerenja u kreditne institucije tedie e poeti naglo povlaiti depozite, pa e se kamatnom i kreditnom riziku pridruiti i trei vid rizika rizik likvidnosti. U tom e sluaju zaprijetiti spirala financijske krize, u kojoj se razliite vrste rizika meusobno pothranjuju. Na primjer, ako se rizik likvidnosti proiri na velik broj depozitno- kreditnih institucija - a to je lako mogue ako deponenti nisu u stanju razlikovati kvalitetu pojedinih institucija, eskalirat e sistemski rizik. To je rizik od kojega se nije mogue zatiti disperzijom depozita na vei broj institucija, jer tek mali broj specifinih banaka moe ostati izoliran od zajednikoga potresa u kompleksno povezanom bankarskom sustavu. Takvu smo situaciju vidjeli u svijetu 2008., kada su se rizici pothranjivali formirajui spiralu: kamatni je rizik prelazio u rizik likvidnosti, banke nisu eljele kreditirati jedna drugu, rizik likvidnosti je povratno snaio kamatni rizik, kamatni rizik i rizik likvidnosti u sprezi jedan s drugim stvarali su sistemski rizik, a on je povratno jaao oba rizika, a sve je zavrilo eskalacijom fundamentalnog kreditnog rizika i kreditnim slomom.

Takve su krize kroz povijest u pravilu dovodile do velikih promjena u regulaciji poslovanja banaka. Najvanije inovacije iz 19. i prvog dijela 20. stoljea bile su moderno sredinje bankarstvo sa sustavom obveznih rezervi i osiguranje depozita. Kriza 2008. pojaala je regulatorni trend koji je profiliran potkraj 20. stoljea u dijelu minimalnih zahtjeva kapitala i makrobonitetne regulacije. Svaka od tih regulacija utjee na kamatnu maru, jer u kratkom roku predstavlja troak. Prema tome, preciznu strukturu kamatne stope, kako je odreena na strani ponude kredita, najbolje emo pojmiti ako naknadu za trokove rizika podijelimo na tri dijela:

-dio za pokrie trokova rizika koji su ureeni regulacijom banaka (trokovi regulacije banaka bez trokova regulacije minimalnih kapitalnih zahtjeva),

-dio za pokrie trokova rizika koji su ureeni regulacijom minimalnih kapitalnih zahtjeva,

- dio za pokrie trokova rizika kojima banka upravlja samostalno.

Ova sloena struktura pokazuje da ukupna mara (razlika izmeu aktivne kamatne stope na kredite i pasivne stope na depozite) ne sadri primarno dobit kreditora. U njoj dominiraju drugi slojevi meu kojima postoje sloene veze povezane razliitim oblicima rizika. Gornja dva sloja na slici 12 prikazuju povrat na kapital (vlastita sredstva banke odnosno vlasnika). Vlasnik bi i u uvjetima bez regulacije minimalnog kapitala angairao dio vlastitih sredstava u skladu s vlastitom procjenom rizika i

Kamatni rizik, koji nastaje zbog rone transformacije tednje, djeluje i u situaciji bez kreditnog rizika. Uz njega se u krizama vee rizik likvidnosti, pa u takvim iznimnim situacijama prijeti koloplet rizika koji eskalira u vidu sistemskog rizika.oekivao povrat na kapital po nekoj stopi .8 Na primjer, ako se kreditni plasmani financiraju 90% iz depozita i 10% iz kapitala, te ako je oekivana (zahtijevana) stopa povrata na kapital =10%, onda jedan postotni bod u kamatnoj stopi (10%*10%) pokriva troak angairanog kapitala. Meutim, regulator banaka - koji zastupa interese drugih vjerovnika i dionika banke, moe procijeniti da taj iznos kapitala nije dovoljan za pokrie rizika. Ako regulator zatrai vee pokrie u vidu kapitala (npr.15%), vlasnik zbog toga nee smanjiti zahtijevani povrat na kapital (jer se njegov oportunitetni troak angamana kapitala nije promijenio). Mara koja je potrebna za pokrie troka angairanog kapitala u tom e sluaju zbog dodatnog regulatornog zahtjeva narasti na 1,5% (=15%*10%).

Slika 12: Potpuna stilizirana skica formiranja kamatne stope na strani ponude kredita

Prema tome, dio kamatne mare koji pokriva naknadu za angairani kapital zavisi o oekivanom (zahtijevanom) povratu na kapital, te vlasnikovim i regulatorovim procjenama potreba za kapitalom. Razdoblje nakon posljednje financijske krize obiljeeno je poveanjem regulatornih zahtjeva za minimalno angairanim kapitalom.9

Postoje i mnoge druge regulacije koje nisu izravno povezane s rizicima to ih pokriva viak regulatornog kapitala (viak iznad onoga to bi vlasnik elio drati u banci da nema regulacije), ali utjeu na formiranje kamatnih stopa. Meu njima su najvanije

Dodatni kapitalni zahtjevi propisuju se radi maksimalno mogueg umanjenja rizika, no taj zahtjev predstavlja dodatni troak u kratkom roku, kao i druga regulacija.

8Ovdje ne ulazimo detaljnije u pitanje kako vlasnik formira oekivanu stopu dobiti (stopu povrata naangairani kapital). Za potrebe ove analize dovoljno je imati na umu da je rije o pokriu oportunitetnog troka angamana kapitala. Na primjer, ulaga u kapital hrvatskih banaka uvijek moe razmatrati alternativu ulaganja u hrvatske dravne obveznice. Povrat na takvo ulaganje ostvarit e uz nii rizik nego u poslovanju banke, pa e oekivani (traeni) povrat na kapital biti jednak oekivanoj stopi povrata na dravne obveznice uveanoj za premiju rizika ulaganja u kapital banke. Ako je konkurencija na tritu kredita slaba, vlasnik e na ove komponente dodati i premiju ili ekstra profit zbog monopolskog ili oligopolskog poloaja.9Vidjeti prikaz u HUB Analizi br. 45.regulacije rizika likvidnosti i sistemskog rizika prije svega obvezna rezerva i osiguranje depozita.

Obvezna rezerva djeluje slino kao naknada za kamatu koju se ne oekuje naplatiti. Od svake jedinice prikupljenih depozita jedan se dio (u Hrvatskoj trenutno 13,5%10) pohranjuje kao beskamatni depozit rezerva likvidnosti kod sredinje banke. Ako bi prosjena kamatna stopa na plasirana sredstva u uvjetima bez obvezne rezerve iznosila 6%, kamatna stopa na dio koji se moe plasirati (preostalih 88%) mora biti vea i iznositi 6,8% (= 6%/(1-0,12)), ne bi li pokrila proputenu zaradu na viku likvidnosti koji je prisilno zadran kod sredinje banke.

Nadalje, banke uplauju 0,32% godinje od iznosa osiguranih depozita u fond osiguranja kojim upravlja dravna agencija. I taj dio kamatne mare ne pripada banci. Banka ju plaa dijelom iz svoje dobiti (da nema premije osiguranja dobit bi bila vea), a dijelom na teret deponenata (da nema premije osiguranja pasivne bi kamate bile vee). Raspodjela troka premije osiguranja depozita izmeu banke i deponenatazavisi o elastinosti potranje za depozitima.11

Analiza strukture kamatne stope sa strane ponude kredita razotkrila je brojne i sloene relacije kao i potencijalne konflikte interesa koji se oituju na kreditnom tritu:

1. tedie/vjerovnici i njihovi zastupnici regulatori, tee tomu da banka ima to vie angairanog kapitala, ne bi li se na taj nain minimalizirala vjerojatnost propasti banke zbog materijalizacije rizika. Vlasnici u tom sluaju trae veu profitnu maru, to je suprotno interesu dunika koji ele nie kamatne mare odnosno kamatne stope na kredite.

2. tedie/vjerovnici i njihovi zastupnici regulatori tee tomu da se osigura to vei iznos tednje i da je fond osiguranja to bolje kapitaliziran sposoban za isplate u sluaju steaja banaka. U tu je svrhu potrebna vea premija osiguranja. No s veom je premijom povezan vei regulatorni troak, to znai veu ukupnu maru. To je suprotno kratkoronom interesu klijenata banke, ako klijenti vrednuju samo visinu kamatne stope kao svoj interes. Meutim, ako klijenti vrednuju i stabilnost sustava i sigurnost svojih uloga, onda ne postoji konflikt interesa izmeu premije osiguranja i vee kamatne mare. Otud slijedi da interes klijenata nije homogen: jedno je interes tedia (za to veim kamatama), a drugo je interes dunika (da su kamate to nie).

3. Vlasnici i tedie ele da su banke to profitabilnije, a to znai i stabilnije. To je najlake postii ako su profitne mare visoke. Meutim, visoke profitne mare znae visoke kamatne stope na kredite. Ne samo da su takve stope suprotne interesu dunika, nego mogu privui u prosjeku loije dunike koji e bre upasti u probleme s otplatom u sluaju ekonomskih potekoa(negativna selekcija dunika o tome vie u sljedeem odjeljku). Napuhane

Preko kreditnog trita i putem banaka oituju se brojni konflikti interesa izmeu tedia, vjerovnika, dunika, vlasnika, regulatora i drugih dionika sustava, no oni se uspjeno rjeavajukombinacijom trinih mehanizama i razborite regulacije.

10Rezerva se uvjetno moe smanjiti do 12% ako banka odobri dovoljno novih kredita poduzeima.11to je potranja za depozitima elastinija, to e se vei teret premije prevaliti na banku, i obratno.mare, ba kao ni preniske mare, stoga u dugom roku nisu ni u ijem interesu.

4. Visoke profitne mare mogu biti u interesu vlade koja e dio mari zahvatiti posebnim porezom i na taj nain poboljati punjenje prorauna. Meutim, visoke su mare pokazatelj nedostatka konkurencije meu bankama. To znai da banke uivaju previe slobode u odreivanju razlike izmeu aktivnih i pasivnih stopa. Dodatno oporezivanje u tom e sluaju utjecati na dodatni rast mare, to je suprotno interesu dunika (koji e plaati vee kamatne stope) i deponenata (koji e uivati nie kamatne stope na depozite).12

5. Dunici ele da su kamatne stope i mare to nie. Meutim, preniske stope i mare mogu znaiti slab interes za ulaganje kapitala u banke. Nisko kapitalizirane banke loe su i nestabilne banke pa takve banke nisu u interesu vlasnika, tedia, regulatora i u konanici, gospodarstva i drutva u cjelini. Takve banke nisu u stanju zadovoljiti novu potranju za kreditima. Zbog toga jednostavna rjeenja, koja se ponekad ine spasonosnima, poput regulatornog fiksiranja kamatnih stopa na preniskoj razini, u sloenom sustavu mogu proizvesti vie tete nego koristi. Mogu pogodovati jednoj skupini starih klijenata koji plaaju nie kamate no to bi trebali, na teret novih klijenata, za koje nema dovoljno kredita jer ih banke ne ele nuditi po preniskim cijenama koje ne pokrivaju trokove i/ili rizike.

Opisani konflikti interesa pozivaju na paljivo balansiranje regulacije, politike konkurencije i ureenja trita u svjetlu meuodnosa velikoga broja varijabli koje utjeu na kamatne stope. Previe je spojenih posuda u sustavu.

Kretanje kamatnih stopa

Konkurencija meu bankama u Hrvatskoj bitno je osnaena nakon sanacija, privatizacija i meunarodne integracije banaka potkraj XX. i poetkom XXI. stoljea. Tada je pokrenut i novi kreditni ciklus. Slika 13 pokazuje da je u tom razdoblju, osobito poslije 2004., dolo do velikoga pada neto kamatne mare hrvatskih banaka.13

Slika 13 pokazuje naizgled iznenaujuu odsutnost pozitivne veze izmeu kamatnih stopa na kredite i neto kamatne mare. Naime, poetkom prolog desetljea, kada su kamatne stope na kredite biljeile najbri pad, mara se nije mijenjala bila je stabilna na razini malo nioj od 4%. Zatim je od 2004. do 2009. trajalo razdoblje u kojem je mara gotovo prepolovljena, no kamatne stope na najvanije dugoronekredite tada su ve biljeile blagi rast, u skladu s rastom potranje i kamata na

Svaka regulatorna odluka mora paljivo balansirati odnos trita odnosno konkurencije i ureenja trita vodei pri tome rauna o odnosima velikoga broja varijabli ije reakcije mogu iznenaditi akose zanemare uzgredni uinci i reakcije.

12Takvu je situaciju puno bolje rjeavati mjerama poticanja konkurencije, a ne oporezivanjem. Ako seoporezivanjem zahvati i dio koji nije rezultat oligopolistike rente, uinak na trite kredita bit e posebno negativan i izazvati pogoranje dostupnosti kredita.13Prikazana neto kamatna mara izglaeni je pomini prosjek za posljednja etiri kvartala (engl. Trailingtwelve month), izraunata kao razlika omjera kamatnih prihoda i aktive koja nosi kamatu i kamatnih trokova i pasive na koju se plaa kamata. O metodolokim detaljima u vezi s prikazom u ovom poglavlju - vidjeti u Dodatku na kraju rada.meunarodnom tritu: kamatna stopa na dugorone kredite poduzeima okrenula se u smjeru prema gore priblino 2005., a ona na stambene kredite 2007. U 2010. i2011. mara je prvi put u proteklih 10 godina zabiljeila rast, no kamatne su stope na novoodobrene kredite u tom razdoblju ponovno padale. Godine 2012. mara je najprije padala, pa se od druge polovice godine stabilizirala na niskoj razini. Kamatna stopa na stambene kredite u isto se vrijeme stabilizirala na razini tek neto veoj od minimuma iz 2007., dok je kamatna stopa na dugorone kredite poduzeima nastavila padati do razine koja je ak i nia od pretkrizne, te tek malo vea od historijskoga minimuma iz 2005.

Slika 13: Neto kamatna mara i dugorone kamatne stope 2001.-2013.*

*12-mjeseni pomini prosjeci (TTM)Izvor: izrauni Arhivanalitike na temelju tromjesenog statististikog izvjea HNB-a, www.hnb.hr

Pomou slike se ne moe ustanoviti neposredna pozitivna veza izmeu kamatnih stopa na dugorone kredite i kamatne mare.

Prema tome, izmeu kljunih kamatnih stopa na kredite i neto kamatne mare ne postoji oekivana pozitivna veza. To znai da banke poveanjem kamatnih stopa na kredite ne mogu izazvati poveanje kamatne mare. Podatci ukazuju na to da banke samo reagiraju na trine okolnosti, to se moe smatrati dokazom konkurencije na tritu.

Ako su banke ograniene u mogunosti samovoljna utjecaja na kamatne stope na kredite, to onda odreuje njihovu visinu? Odgovor se nalazi u utjecajima koji su zajedniki za sve banke. To su imbenici koje konkurencija ne moe ponititi. Rije je o trokovima financiranja banaka domaim i stranim, i stanju potranje za kreditima.

Slika 14 pokazuje da je troak najvanijeg domaeg izvora - kamatna stopa na depozite stanovnitva u eurima14 padala do 2007. Zatim je do 2009. rasla, a od 2010. ponovno se nalazila u stabilnom, dugoronom padu.

Kretanje ove stope u korelaciji je s kretanjem kamatnih stopa na kredite.15 Inozemni troak, izraunat kao zbir tromjesenog Euribora i premije rizika zemlje koja je

14Izraunata je kao prosjek kamatne stope na kratkorone i dugorone depozite u eurima.15U treemu emo poglavlju pokazati da ova tvrdnja ne vrijedi za sve vrste kamatnih stopa.aproksimirana pomou indeksa EMBI za Hrvatsku16, poeo je rasti jo od 2006., te je uz jaanje konkurencije vjerojatno utjecao na dugo zadravanje trenda smanjenja neto kamatne mare, koje je trajalo sve do 2009. Slino se dogodilo u doba zadnjega pada, 2012.

Slika 14: Trokovi izvora sredstava

Izvor: Bloomberg, Statistiki pregled HNB-a, Tablica G4.

Na slici je oito da je vrhunac trokova financiranja u krizi 2008. (inozemni dio) odnosno 2009. (domai devizni depoziti) oznaio minimum kamatne mare. Ovako vidljiv uinak rasta trokova izvora sredstava na smanjenje mare potvruje prijanju tezu da banke poveanjem aktivnih kamatnih stopa ne mogu ponititi negativan uinak rasta trokova izvora sredstava na kamatne mare i zarade. U prilog tim ogranienjima govori i obratan sluaj iz 2010. i 2011. Mara se tada blago oporavila zahvaljujui padu trokova izvora sredstava, no njena je razina i dalje bila nia od razina koje su prevladavale u prvoj polovici prolog desetljea. Konkurencija na strani ponude te potranja jedini su mehanizmi koji u konanici u dugom roku kontroliraju maru.

Prema tome, uzastopna smanjenja kamatnih stopa na kredite prema odlukama uprava banaka u razdoblju prije krize nastala su uslijed pada trokova financiranja banaka i ojaale konkurencije (osobito od 2004.). Meutim, kada se trend trokova izvora sredstava preokrenuo prema gore, kamatne stope na (neke) kredite su poveane. Meutim, ta poveanja kamatnih stopa ni izbliza nisu odreivala mare i zarade banaka. Mare i zarade su se kretale pod dominantnim utjecajem ulaznih trokova kamata koje banke plaaju svojim tediama i vjerovnicima.

Susret ponude i potranje: trite kredita i kreditno racioniranje

Do sada smo bili usredotoeni na imbenike koji djeluju na strani ponude kredita i pokazali da rizik objanjava zato trite kredita ne funkcionira kao veina drugih trita u gospodarstvu. Banke se nastoje kretati u zoni poznatih, kontroliranih rizika.(Sjetite se primjera gdje 10% rizika proizvodi kamatnu stopu od 17,8%, a 2% rizika

Pomou slike se moe ustanoviti naznaka o neposrednoj negativnoj vezi izmeu kamatnih stopa na izvore sredstava i kamatne mare.

16Za metodoloke detalje vidjeti prilog na kraju rada.8,2%). Meutim, banke su svjesne ogranienja potranje, osobito ogranienja da je eventualna kratkorona dobit od prevelikog poveanja kamatnih stopa nitavna u usporedbi s opasnou kvarenja strukture klijenata u sluaju pretjeranog rasta kamatnih stopa.

Ova je pojava poznata kao negativna selekcija. Naime, visoke kamatne stope odbijaju dobre klijente kojima novac nije nasuno potreban i/ili koji imaju pristup alternativnim izvorima financiranja (trite kapitala, inozemstvo). Zbog toga su banke svjesne da su s (pre)visokim kamatnim stopama povezane neeljene promjene u strukturi klijenata, pa suoene sa snanim pritiskom u smjeru poveanja kamatnih stopa banke pribjegavaju kreditnom racioniranju: umjesto da na potranju odgovore ponudom uz vie kamatne stope, one ograniavaju ponudu i kamatne stope, nastojei pri tome selektirati bolje klijente:

Slika 15: Kreditno racioniranje zbog negativne selekcije

Rezultati empirijskih istraivanja odrednica kamatnih stopa

Veina empirijskih istraivanja odrednica kamatnih stopa temelji se na istraivanju odrednica kamatnih mari prema pristupu Ho i Saundersa (1981).17 Pristup polazi od problema kamatnog rizika. Pretpostavlja se da je glavna funkcija banaka u ronoj transformaciji sredstava, pa se kamatna mara promatra kao premija koja pokriva rizike povezane s ronom transformacije tednje u kredite, a to je prije svega kamatni rizik.

Takozvana ista mara zajednika je svim bankama i ona zavisi o ekonomiji obujma (razvijenije depozitno-kreditno posredovanje znai niu maru), intenzitetu konkurencije (jaa konkurencija znai niu maru), kolebljivosti kamata trita novca

Ogranienja potranje izmeu ostaloga djeluju i putem mehanizma negativne selekcije. U uvjetima pritiska na rast kamatnih stopa banke izbjegavaju punu reakciju kamata prema gore ne bi li izbjegle kvarenje strukture klijenata.

17Taj se pristup u literaturi naziva pristup istog spreada. Istraivanja provedena na temelju pristupaistog spreada primjerice ukljuuju: Agoraki (2009), Georgievska et al (2011), Horwath (2011) i Mannasoo (2012).(vea kolebanja znae veu maru zbog potrebe pokria veeg kamatnog rizika) i averziji prema riziku (vea averzija vea mara). Meutim, kamatne mare pojedinih banaka osim iste mare sadre i komponente koje su specifine za pojedine banke. One zavise o pasivnoj kamatnoj stopi na depozite koji se prikupljaju u specifinom trinom segmentu u kojem banka posluje, kvaliteti kreditnog portfelja, trokovnoj efikasnosti, kvaliteti menadmenta i sl.

Hawtrey i Liang (2008) koristili su ovaj pristup kako bi utvrdili odrednice kamatnih mara na razini bankovnih sustava. Analizirajui kamatne mare u 14 zemalja OECD-a autori su pronali da uinak na rast kamatne mare imaju trina mo (nedostatak konkurencije), trokovi (trokovna efikasnost smanjuje mare), averzija prema riziku, kolebanja kamatnih stopa, kreditni rizik, oportunitetni troak i kamatne stope na depozite.

Horvathovo (2009) istraivanje provedeno na ekim bankama 2000.-2006. otkriva da su trokovna efikasnost, stabilnost cijena i kapitaliziranost banaka povezani s niim kamatnim marama pojedinih banaka.

U domaoj je literaturi vano istraivanje Dumii i Ridzak (2013) koje je 2012. nagraeno Hanekovievom nagradom. Autori su mjerili neto kamatne mare pojedinih banaka, ukljuivi u svoje istraivanje vie od stotinu banaka iz 13 zemalja Srednje i Istone Europe. imbenike koji potencijalno utjeu na neto kamatne mare banaka podijelili su na initelje specifine za pojedine banke i na makroekonomske - specifine za pojedine zemlje i koji su zajedniki svim bankama to u njima posluju. Odvojeno su promatrali uinke prije i poslije krize 2008. Zakljuili su da su makroekonomski imbenici poput priljeva kapitala, ekonomskog rasta i naizgled odrive fiskalne politike odredili pad mari u pretkriznom razdoblju, dok su isti imbenici uzrokovali preokret mari u razdoblju nakon izbijanja krize. Meutim, neki spefini initelji ublaili su rast mari u krizi: slabljenje potranje, visoka kapitalizacija i rast omjera loih kredita smanjili su mare. Zanimljivo je da je uinkovitost (efikasnost) poslovanja banke djelovala u smjeru pada mari u cijelom razdoblju istraivanja.

HNB (2011) je, koristei drukiji analitiki pristup, izravno ispitao vezu izmeu premije rizika zemlje i kamatne stope na kredite poduzeima. Kamatna mara na kredite poduzeima definirana je kao razlika izmeu kamatne stope na devizne kredite poduzeima i zbira estomjesenog Euribora i premije rizika zemlje. Usporedbom podataka za Hrvatsku, Bugarsku, Litvu, Poljsku i Slovaku u razdoblju 2003. do 2011. utvreno je da su se mare u krizi posvuda smanjile i potom brzo vratile na pretkrizne razine. To znai da banke u krizi nisu prenijele cjelokupan udar naraslih trokova financiranja na dunike, to je objanjeno privremenim racioniranjem kredita. Da toga nije bilo, mare u krizi ne bi pale, pa se vraale, nego bi bile priblino stalne u cijelom razdoblju, a kamatne bi stope u krizi bile jo i vee.

Meutim, HNB (2011) je zakljuak o tome da trokovni udar nije prenesen na kamatne stope na kredite u Hrvatskoj protumaio uz odreenu rezervu. Naime, u kretanju kamatne mare na kredite poduzeima ipak je identificiran strukturni lom.

Najvei broj istraivanja odrednica kamatne mare pronalazi utjecaj trokovne konkurencije na smanjenje mari i trine moi te snage potranje na njeno poveanje.

20Mare su u poetku krize pale (to je protumaeno kao indikacija kreditnog racioniranja), no od 2009. nadalje popele su se na razinu koja je vea od pretkrizne. Ova se Hrvatska specifinost objanjava produenom recesijom, trajno poveanim rizicima i padom profitabilnosti banaka.

Strukturni lomovi u odnosima meu razliitim vrstama kamatnih stopa esta su pojava koja je potvrena i u drugom tipu studija. One pomou dinamikih ekonometrijskih tehnika (VAR i sl.) pokuavaju utvrditi veze izmeu razliitih vrsta kamatnih stopa, najee izmeu kamate trita novca, depozitnih i kreditnih kamatnih stopa (de Bondt, 2002 i Humala, 2003).

Istraivanje eh, Dumii i Krznar (2011) imalo je za cilj procijeniti neravnoteu na tritu kredita. Oni su procijenili da je trite kredita bilo u ravnotei 2000.-2002. Zatim je slijedilo razdoblje vika ponude i pritiska na pad kamatnih stopa (2002.-2008.). U krizi se, prema ovim autorima, dogodio kreditni lom, odnosnoracioniranje kredita. Treba opaziti da je njihov zakljuak u skladu sa zakljukom HNB- a (2011), pri emu rezultat treba tumaiti s oprezom jer oba istraivanja zavravaju podatcima za 2010. godinu.

III. ISTRAIVANJE ODREDNICA KRETANJA KAMATNIH STOPA U HRVATSKOJ

U nastavku ne analiziramo kamate ili kamatne mare pojedinih banaka. Pretpostavljamo da su trita kredita segmentirana i analiziramo odrednice promjena kamatnih stopa za pet vrsta kredita: dugorone i kratkorone kredite s valutnom klauzulom poduzeima, stambene kredite, dugorone potroake kredite i okvirne kredite stanovnitvu (posljednji su ujedno jedini kunski krediti koje smo obuhvatili ovim istraivanjem). Analiziraju se ponderirane prosjene kamatne stope na novoodobrene kredite koje HNB objavljuje u sekciji G statistikoga pregleda. Kvartalni podatci odnose se na kamatne stope u posljednjem mjesecu kvartala, osim ako dalje u prikazu rezultata nije drukije naznaeno. Razdoblje istraivanja poinje u prosincu2000. i zavrava u rujnu 2013., to znai da obuhvaa 153 mjeseca, odnosno 51 tromjeseje. Kada je rije o analizi dinamikih odnosa izmeu razliitih vrsta kamatnih stopa, razdoblje analize poinje u prvom kvartalu 2000.

Pristup koji je koriten objedinjuje pristupe koji su do sada koriteni u literaturi. Iz analize odrednica kamatnih mari pristup crpi ideju o skupu potencijalnih objanjavajuih varijabli, a iz dinamike analize odnosa meu pojedinim vrstama kamatnih stopa crpi ideju o tome da se promjene aktivnih kamatnih stopa mogu objasniti promjenama kamatnih stopa trita novca i kamatnih stopa na depozite.

Dinamiki odnosi izmeu razliitih vrsta kamatnih stopa

U Tablici 1 prikazani su rezultati Grangerovih testova uzronosti izmeu pojedinih vrsta trokova izvora sredstava banaka i kamatnih stopa na pet vrsta kredita stanovnitvu i trgovakim drutvima. Pod pojom Grangerove uzronosti podrazumijeva se mogunost jedne varijable da predvidi dinamiku kretanja druge

Problem veine istraivanja ove vrste su tzv. strukturni lomovi nestabilnost odnosa meu ispitivanim varijablama.varijable. Preciznije reeno, Grangerovim testom ispituje se koliki dio dinamike varijable Y (npr. kamatnih stopa) u tekuem razdoblju moemo objasniti dinamikom same varijable u prethodnim razdobljima, te hoe li se dinamika varijable Y bolje objasniti ako se u analizu dodaju prethodne vrijednosti varijable X, u ovom sluaju trokova izvora sredstava banaka.

Trokovi izvora sredstava banaka najprije su podijeljeni na domae i ukupne inozemne. Kako ukupni inozemni trokovi izvora sredstava predstavljaju zbir tromjesenog Euribora i indeksa EMBI za Hrvatsku koji mjeri premiju rizika zemlje, zasebno su testirani uinci Euribora i premije rizika za Hrvatsku.18

Iako u literaturi postoje dvojbe o tome koliko treba voditi rauna o stacionarnosti varijabli pri izvedbi testova kauzalnosti, ovdje postoje dva jaka razloga zato je test proveden nad izvornim podatcima o kamatnim stopama, a ne nad njihovim promjenama. Prvo, postoje jaki iskustveni i teorijski argumenti koji upuuju na to da bi promjena razine pasivnih kamatnih stopa (trokova izvora) mogla uzrokovati promjene i prethoditi promjenama aktivnih kamatnih stopa na kredite. Stoga se kao teorijski apriorna moe postaviti teza o maloj ansi da govorimo o prividnim regresijama. Drugo, ADF testovi za sve kamatne stope na kredite osim na potroake kredite pokazuju da su kamatne stope stacionarni procesi. Meutim, odreeni je oprez pri tumaenju parametara nuan zbog nestacionarnosti dijela trokova izvorasredstava (vidjeti Prilog II na kraju rada).

Analiza je provedena na kvartalnim podatcima od prvog kvartala 2000. do treeg kvartala 2013. godine (55 opaanja), osim u sluaju stambenih i potroakih kredita gdje je analiza, zbog nedostupnosti podataka, provedena na razdoblju od prvog kvartala 2002. godine do treeg kvartala 2013. godine (47 opservacija).

Rezultati (Tablica 1 dalje u tekstu) pokazuju da u sluaju stambenih i potroakih kredita dinamika domaih i ukupnih inozemnih trokova prethodi promjenama kamatnih stopa na tu vrstu kredita, pri emu se Euribor izdvaja kao komponenta inozemnog troka koja ima dominantan utjecaj. Veliine procijenjenih parametara ukazuju da u formiranju kamatnih stopa na obje vrste kredita dominantan utjecajimaju domai trokovi (kamatne stope na depozite).

Domae pasivne kamatne stope imaju dominantan utjecaj na kretanje kamatnih stopa na kredite.

18 Analiza se odnosi na razdoblje 2000:q4-2013:q3, no indeks EMBI za Hrvatsku nije objavljen za razdoblje od 30.6.2004. od 30.11.2009. Vrijednosti za to razdoblje procijenjene su kao vagani prosjek indeksa EMBI za sve Emerging Markets i za Maarsku, koja je odabrana kao najslinija zemlja Hrvatskoj u fiskalnom pogledu. Ponderi su odreeni metodom pokuaja i pogreke, tj. mijenjani su sve dok, idui unazad od 30.11.2009., vagana promjena EMBI za Hrvatsku nije proizvela podatak na dan 30.6.2004. koji je identian stvarnom podatku u Bloombergovoj bazi.

Tablica 1: Rezultati testova Grangerove uzronosti izmeu vrsta trokova i kamatnih stopa nakredite

Trokovi/ Kamatne stopeStanovnitvoPoduzea

Stambeni kreditiPotroaki kreditiOkvirni kreditiKratkoroni krediti poduzeimaDugoroni krediti poduzeima

Domai trokovi0.24**0.35**-0.44*0.39*

Ukupni nozemni trokovi0.08*0.11*-0.09*0.10**

EURIBOR0.06*0.09*---

EMBI Croatia-----

U Grangerovu testu hipoteza H0 glasi: varijabla X (trokovi) u Grangerovu smislu ne uzrokuje (ne prethodi/ne predvia) varijablu Y (kamatne stope). Tamo gdje su vrijednosti upisane u tablicu Grangerov test potvruje smjer uzronosti od trokova odnosno pasivnih kamatnih stopa (lijevi stupac) prema kamatnim stopama na kredite (desno vodoravno). Gdje nema vrijednosti, Grangerov test nije pokazao uzronost.

Odbacivanje nulte hipoteze o nultoj vrijednosti parametra na razini signifikantnosti * 5% i **10%

Znak "-" oznaava sluajeve u kojima Grangerov test pokazuje da pojedina vrsta troka u Grangerovu smislu ne uzrokuje promjenu pojedine vrste kamatne stope (nije mogue prihvatiti alternativnu hipotezu).

Vrijednosi u tablici prikazuju veliinu parametara dobivenih procjenom VAR(2) modela na kojem se temelji Grangerov test uzronosti. Meutim, rezultate treba tumaiti s dozom opreza budui da pojedinani t-testovi ukazuju da odreeni parametri u procijenjenim jednadbama nisu statistiki signifikantni.

Izvor: izrauni Arhivanalitike

Dinamika premije rizika zemlje mjerena EMBI-jem u sluaju ovih kredita ne prethodi kretanju kamatnih stopa, to znai da banke u najveoj mjeri apsorbiraju okove dravnog rizika i ne prelijevaju ih na dunike.19 Kretanju kamatnih stopa na kratkorone okvirne kunske kredite, prema rezultatima, ne prethodi dinamika nijednog troka izvora sredstava pa se moe zakljuiti da je njihovo kretanje u promatranom razdoblju bilo odreeno nekim drugim initeljima, kao npr. regulacijom. Ako je suditi prema vrijednosti parametara, kamatne stope na kratkorone i dugorone kredite poduzeima reagiraju i na domae i na ukupne inozemne trokove, i to snanije nego kamate na kredite stanovnitvu. Kao i u sluaju stambenih i potroakih kredita stanovnitvu, kamatne stope na ovu vrstu kredita bitnije su odreene trokovima domaih nego inozemnih izvora sredstava. Meu komponentama inozemnog troka financiranja nije bilo mogue utvrditi koja komponenta ima dominantan utjecaj, zato to u sluaju obiju komponenta nije bilo mogue odbaciti nultu hipotezu u Grangerovu testu uzronosti. Taj se rezultat moe protumaiti time da aktivne kamatne stope reagiraju na inozemnu trokovnu komponentu samo kada ona djeluje vrlo jako, tj. kada i Euribor i premija rizika djeluju u istom smjeru. Njihove izolirane promjene nemaju uinak.

Istraene su i meuovisnost i utjecaj trokova inozemnih izvora financiranja na kretanje domaih pasivnih kamatnih stopa. Naime, bitno nii utjecaj inozemnih nego domaih trokova mogao bi biti posljedica sloenog rasprostiranja uinaka u

Banke u najveoj mjeri apsorbiraju okove promjena dravnog rizika i ne prelijevaju ih na dunike poveanjem kamatnih stopa. Kada reagiraju, kamatne stope na kredite stanovnitvureagiraju slabije od kamatnih stopa na kredite poduzeima.

19 Ovaj rezultat treba tumaiti s rezervom u svjetlu injenice da je veliki dio vremenske serije EMBI 2004.-2009. procijenjen.vremenu, ako se pri pojavi prvoga trokovnog oka s inozemnog trita uinak najprije i snano prelije na promjenu domaih pasivnih kamatnih stopa u istome smjeru. Rezultati Grangerova testa uzronosti u Tablici 2 pokazuju da ukupni inozemni trokovi mogu poboljati predikciju kretanja domaih pasivnih kamatnih stopa, tj. da ih u Grangerovu smislu uzrokuju, iako veliina parametra pokazuje da je njihov uinak relativno malen. Prema tome, kamatne stope na domae depozite imaju dominantan uinak na formiranje kamatnih stopa na kredite, ali je u tome ipak sadran mali uinak inozemnih kamatnih okova. Pritom se Euribor izdvaja kao jedina komponenta inozemnog troka financiranja koja je prema rezultatima Grangerova testa u promatranom razdoblju imala ulogu u poboljanju predikcije kretanja domaih pasivnih kamatnih stopa.

Tablica 2: Rezultati testova Grangerove uzronosti izmeu trokova na domae i strane izvore financiranja

Promjene kamatnih stopa na inozemom tritu utjeu preko domaih pasivnih kamatnih stopa, no uinak je slab.

Komponente inozemnog trokaDomai troak

Ukupni inozemni trokovi0.04**

EURIBOR0.06*

EMBI Croatia-

Odbacivanje nulte hipoteze Grangerova testa na razini signifikantnosti * 5% i **10%

Znak "-" oznaava sluaj u kojem nije mogue prihvatiti alternativnu hipotezu

Vrijednosti u tablici prikazuju veliinu parametara dobivenih procjenom VAR(2) modela na kojem se temelji Grangerov test uzronosti. Meutim, rezultate treba tumaiti s dozom opreza zato to pojedinani t-testovi ukazuju da odreeni parametri u procijenjenim jednadbama nisu statistiki signifikantni.

Izvor: izrauni Arhivanalitike

Tri su najvanija zakljuka iz ovog dijela analize:

1. Sve promatrane kamatne stope na kredite, osim kamata na okvirne kredite20, reagiraju na promjene pasivnih kamatnih stopa odnosno trokova izvora sredstava.

2. Kamatne stope na kredite poduzeima reagiraju jae nego kamatne stope na kredite stanovnitvu.

3. Svi parametri bitno su nii od 1, to upuuje na to da se promjene trokova izvora sredstava ni priblino ne prelijevaju u cijelosti na kamatne stope na kredite. Dio trokovnog udara apsorbiraju banke.

Razloge zato kamatne stope na kredite poduzeima reagiraju jae od kamata na kredite stanovnitvu treba traiti u razliitim rizicima i razliitim nainima odreivanja kamatnih stopa na kredite. Mogue je da vea kolebanja odnosno tee kalkulacije rizika u sektoru poduzea onemoguavaju bankama da dio trokovnih udara uzmu na sebe. Ako je korelacija trokovnih udara i okova rizika uska i pozitivnog smjera,banke nemaju ni prostor u mari ni oekivanja o prolaznosti oka, koji bi im omoguili

20 Proveden je test Grangerove uzronosti izmeu kamatnih stopa na okvirne kredite te svih vrsta kamatnih stopa na kunske depozite bez valutne klauzule i u nijednom modelu nije bilo mogue prihvatiti alternativnu hipotezu o postojanju uzronosti.da ne reagiraju poveanjem kamatnih stopa na kredite. Mogue je i da je problem negativne selekcije izraeniji kod graana nego kod poduzea, iako to ne bi bilo lako objasniti. No vjerojatno je vaniji initelj taj to banke ve dugi niz godina kamatne stope na (mali) dio kredita poduzeima odreuju dodavanjem mare na kamatnu stopu trita novca, dok kod kredita stanovnitvu to do sada uglavnom nije bio sluaj.

Jo je zanimljivije promotriti injenicu da se promjene trokova izvora sredstava ni priblino ne prelijevaju u cijelosti na kamatne stope na kredite. Tomu su mogua dva razloga. Prvo, mogue je da intenzitet trine konkurencije prijei prelijevanje 1 za1. Drugo, mogue je da ovdje neizravno uoavamo naznaku kreditnog racioniranjaodnosno izbjegavanja negativne selekcije. Banke se moda plae da bi naglije podizanje kamatnih stopa dovelo do jednako naglog kvarenja strukture klijenata prema modelu koji je prikazan u drugom poglavlju. Ovdje koriten analitiki okvir ne omoguava razdvajanje ovih uinaka, pa taj posao ostaje otvoren za neka budua istraivanja.

Na kraju treba primijetiti da ovdje prikazani rezultati izravno upuuju na novi test. Naime, ako kamatne stope na kredite samo djelomino reagiraju na promjene kamatnih stopa na depozite i inozemne izvore sredstava, onda oekujemo da e trokovni udari izravno smanjivati kamatnu maru, i obratno da e pad trokova izvora financiranja pogodovati rastu mari. To je pitanje kojim se bavimo u sljedeem odjeljku.

Odrednice kamatne mare

Zavisna varijabla u modelu koji koristimo jest trenutna neto kamatna mara. Izraunata je tako da je kamatni prihod za kvartal pomnoen s etiri i podijeljen sa stanjem prihodujue aktive na kraju prolog kvartala, a kamatni rashod za kvartal pomnoen s etiri i podijeljen sa stanjem pasive na koju se plaa kamata na kraju prolog kvartala. Potom je od prihodnoga omjera oduzet rashodni da bi se dobila trenutna neto kamatna mara. Tako izraunata mara sezonski je prilagoena, te je pomou testa jedininoga korijena utvreno da je integrirana reda I(1) (nestacionarna u razinama), tako da zavisna varijabla predstavlja prvu diferenciju sezonski prilagoene neto kamatne mare.

Kljune objanjavajue varijable takoer su diferencirane ako je pokazano da su u izvornom obliku I(1), a u obliku razlike, I(0). Iz specifikacije je isputena varijabla IRO, koja predstavlja Indeks regulatornog optereenja, jer sadri strukturni lom i endogena je, pa je njeno uvrtenje pogoravalo karakteristike ocjene i bitno utjecalo na parametre uz druge varijable i njihovu statistiku signifikantnost. Ispitan je i utjecaj CROBEX-a i premije rizika zemlje mjerene indeksom EMBI. Regresijska analiza mare nije identificirala njihov uinak.

Regresijski su rezultati prikazani u tablici u Prilogu III na kraju rada. Rezultati pokazuju da je u svim prikazanim jednadbama otklonjena autokorelacija. Distribucije reziduala nisu gausijanske, ali Jarque-Bera test je pokazao da nisu ni previe daleko od normalnog oblika. Ljubiastom su bojom u Prilogu III oznaeni parametri kod kojih se

Razmjerno slaba reakcija kamatnih stopa na kredite na promjene pasivnih kamatnih stopa moe se tumaiti ogranienjima konkurencije ili potranje, no razluivanje njihovih utjecaja zahtjeva dodatna istraivanja.nulta hipoteza o jednakosti s nulom moe odbaciti na razini signifikantnosti od 10% ili veoj.

Rezultati pokazuju sljedee:

1. Promjena stope rasta realnog BDP-a (DGDP) ima oekivano pozitivan uinak na kamatnu maru. To moemo smatrati uinkom potranje: ubrzanje ekonomskog rasta poveava maru, a usporavanje ju smanjuje. Pri konstantnoj stopi rasta, bez obzira na njenu brzinu, mara se ne mijenja. Parametar ne sugerira jak utjecaj, a u dvije jednadbe signifikantnost znaajnije opada, pa ovaj utjecaj ne treba smatrati presudnim, a mogue je i da nije odve stabilan.

2. Veliina trita mjerena aktivom koja zarauje kamatu (EA odnosno DEA u obliku razlike) nema utjecaj na kamatnu maru. Meutim, ekonomije obujma imaju posredne utjecaje, ponajprije kroz trokovnu uinkovitost (efikasnost).

3. Kao to je pokazano i u nizu drugih studija, trokovna efikasnost (COSTA) ima uinak na kamatnu maru: omjer operativnih trokova i aktive iznadproporcionalno poveava kamatnu maru (parametar vei od 1). Trokovna je konkurencija na djelu, a s obzirom na intenzitet smanjenja ovoga omjera od poetka XXI. St. naovamo (s oko 3,5% na 1,9%), ovo bi mogao biti kljuni initelj dugorona smanjenja mare u posljednjih desetak godina.

4. Kvaliteta aktive ima pozitivan uinak na kamatnu maru (to je aktiva kvalitetnija, mara je manja). Kvaliteta se mjeri omjerom rezervacija prema rezultatu prije rezerviranja. Rast omjera znai pogoranje kakvoe plasmana. Rast omjera, tj. kvarenje aktive, utjee na poveanje mare, ceteris paribus. Meutim, u ovoj varijabli postoje znaajni strukturni lomovi, a rezultat se razlikuje od rezultata u studijama koje polaze od podataka za pojedine banke, gdje je pronaeno da kvarenje aktive smanjuje maru. Stoga uinak ove varijable treba interpretirati oprezno i s dunom pozornou podvrgnuti ispitivanju u daljnjim istraivanjima.

5. Prosjena pasivna kamatna stopa na devizne depozite stanovnitva (AVGDEPSTOR) ima negativan uinak na maru: njen rast ju smanjuje. To znai da banke nemaju mogunost trenutne neutralizacije domaeg oka trokova izvora kroz kompenzirajui rast aktivnih kamatnih stopa. Ovo potvruju i nalazi pod tokom (7) nie, a treba primijetiti da je ovaj rezultat u skladu s ranije prikazanim rezultatima Grangerova testa.

6. Euribor ima pozitivan uinak na kamatnu maru. S obzirom na to da kamatne stope na kredite u Hrvatskoj uglavnom nisu bile izravno vezane uz Euribor, a i da jesu, nije jasno zato bi uslijed rasta Euribora dolazilo do rasta mare, ovdje je vjerojatno rije o uinku zarade na deviznim likvidnim sredstvima

Analiza odrednica kamatne mare potvrdila je utjecaj trokovne efikasnosti i kamatnih stopa na depozite koje imaju negativan uinak na maru. Pozitivan uinak imaju i potranja i kvaliteta kredita (ije kvarenjeutjee na rast mare), to poziva na daljnja istraivanja.banaka: zbog visokih likvidnih sredstava u inozemstvu, rast Euribora bitno poveava kamatnu zaradu banaka.

7. Na kraju smo provjerili jesu li kamatne stope na kredite bile usko povezane s kamatnom marom u proteklim godinama. Pozitivna veza izmeu kamatnih stopa na kredite i kamatne mare u regresijskim jednadbama znaila bi da banke uspijevaju promjenama aktivnih kamatnih stopa poveati kamatnu maru, ali i da eventualni pritisak konkurencije kako bi se smanjila kamata na kredite oteuje maru. Ispitan je uinak pet vrsta kamatnih stopa kratkoronih i dugoronih s valutnom klauzulom na kredite poduzeima, te onih na stambene, ostale, i okvirne kredite stanovnitvu (jednadbe 2 do 6 u Prilogu III).21 Zanimljivo je da izmeu aktivnih kamatnih stopa i mari nije pronaena veza. S jedne strane to znai da banke nisu ulazile u cjenovnu konkurenciju koja bi, ceteris paribus, otetila maru. Kamate su padale kada se prostor za smanjenje otvarao uslijed korekcije ulaznih trokova financiranja i rasta trokovne efikasnosti. S druge strane, ovaj rezultat znai da banke nisu mogle aktivnim poveanjem kamatnih stopa poboljati maru.

IV. ZAKLJUAK

Kamatne stope na kredite kod hrvatskih banaka biljeile su znatan pad u prolom desetljeu sve do 2005. - kada je rije o kamatnim stopama na kredite poduzeima, odnosno do 2007. - kada je rije o kamatnim stopama na kredite stanovnitvu. Kamatna mara u poetku desetljea nije biljeila znatniji pad, tako da se poetni pad kamatnih stopa moe objasniti padom kamatnih stopa na depozite kod domaih banaka i poboljanim uvjetima financiranja na inozemnom tritu. Od 2004. dolazi do zaotravanja konkurencije, brzog rasta kredita i s njime povezanih manifestacija ekonomija obujma kroz rast trokovne efikasnosti, tako da je kamatna mara zabiljeila znatan pad (gotovo se prepolovila) do minimuma na poetku krize 2009. (Slika 13). Meutim, sve vei trokovi izvora sredstava i rizici uvjetovali su preokret u kretanju kamatne mare. Nakon kratkog razdoblja rasta (2010./11.) mara ponovo poinje padati 2012. te se u toku 2013. stabilizira na, historijski gledano, razmjerno niskoj razini.

Regresijska analiza odrednica kamatne mare pokazala je da prosjena kamatna stopa na domae devizne depozite, koji su ujedno i najvaniji pojedinani izvor financiranja hrvatskih banaka, ima snaan negativan uinak na maru. injenica da rast pasivnih kamatnih stopa smanjuje maru govori u prilog injenici da banke ne prenose automatizmom svaki trokovni udar na kamatne stope na kredite kako bi odrale maru stabilnom. Taj je rezultat potvren i alternativnom ekonometrijskom tehnikom koja pokuava identificirati kauzalnost. Pri tome je potvren dominantanuinak trokova domaih naspram inozemnih izvora sredstava. Razloge zato banke

Nije otkrivena povezanost izmeu kamatnih stopa na kredite i kamatne mare, to moe znaiti da banke nemaju dovoljnu trinu mo da upravljanjem kamatnih stopama upravljaju marom. S druge strane, to znai da konkurencija kamatnih stopa nije otetila maru, paova relacija poziva na daljnja istraivanja.

21 Jednadbe prikazuju rezultate za kamatne stope u razinama. Napravljena je provjera rezultata za diferencirane kamatne stope i dobiven je isti rezultat.ne prenose cjelokupan ok trokova s pasivne na aktivnu stranu bilance treba traiti u konkurenciji i/ili kreditnom racioniranju kako bi se izbjegla negativna selekcija. Ova analiza nije bila namijenjena izolaciji njihovih uinaka, pa taj posao ostaje za neka budua istraivanja.

Zanimljivo je da kamatne stope na okvirne kredite uope ne reagiraju na trokovne udare, to bi se moglo objasniti regulacijom ovih stopa jer je analiza njihove osjetljivosti na cijene kunskih izvora sredstava pokazala kako se ne moe pronai meuovisnost izmeu tih varijabli. Jo je zanimljivije da kamatne stope na kredite poduzeima jae reagiraju na trokovne udare od kamatnih stopa na kredite stanovnitvu. Identifikacija uzroka ove razlike takoer ostaje za neka budua istraivanja. Kada je rije o buduim istraivanjima, pristup se mora proiriti procjenama nestabilnosti parametara uslijed promjena reima u uvjetima krize.

LITERATURAAgoraki, M.E.K. (2009): The determinants of net interest margin during transition. eh, A.M.; Dumii M.; Krznar, I. (2011): Model ravnotee na tritu kredita irazdoblje kreditnog loma; Istraivanja I-30; Hrvatska narodna banka.

De Bondt, G. (2002): Retail Bank Interest Rate Pass-throguh: New Evidence At TheEuro Area Level; ECB Working Paper Series, No. 136.

Dumii, M.; Ridzak, T. (2013): Determinants of banks net interest margins inCentral and Eastern Europe; Financial Theory and Practice; Vol.37, No.1; pp 1-33.

Georgievska, Lj. et al. (2011): Determinants of lending interest rates and interest rate spreads; Special Conference Paper; Bank of Greece.

Hawtrey, K.; Liang, H. (2008): Bank Interest Margins in OECD Countries, NorthAmerican Journal of Economics and Finance, No. 19, pp. 249 260.

Ho, T.; Saunders, A. (1981): The determinants of bank interest margins: theory and empirical evidence; Journal of Financial and Quantitative Analysis 16, pp. 581-600.

Horvath, R. (2009): The Determinants of the Interest Rate Margins of Czech Banks;Czech Journal of Economics and Finance, Vol. 59, No.2; 2009, pp. 128-136.

Hrvatska narodna banka (2011): Veza izmeu kamatnih stopa na kredite poduzeima i rizika zemlje; Financijska stabilnost br. 7.

Hrvatska udruga banaka (2013): Ujedinjeni nadzor banaka pod okriljem ECB-a i nova pravila preustroja banaka u EU to je u tome dobro za Hrvatsku?; HUB Analize br.45.

Humala, A. (2003): Interest rate pass-through and financial crises: Do switching regimes matter? A case of Argentina. University of Warwick (mimeo).

Mannasoo, K. (2012): Determinants of Bank Interest Spread in Estonia; Eesti PankWorking Paper Series, No.1; National Bank of Estonia.

PRILOG I: TABLICE KAMATNIH STOPA

Tablica P1.1: Kamatne stope na kredite stanovnitvu

Izvor: HNB; ECB; obrada Arhivanalitika

30

Tablica P1.2: Kamatne stope na kredite trgovakim drutvima

Izvor: HNB; ECB; obrada Arhivanalitika

PRILOG II: TESTOVI STACIONARNOSTI

Tablica P2.1: Rezultati ADF testa jedininog korijena 2000q1-2013q3

VarijablaRazineZakljuak

t-statistikaKritina vrijednost

Kamatne stope

Kratkoroni krediti poduzeima-4.12-2.92 (5%)Stacionarnost u razinama I(0)

Dugoroni krediti poduzeima-3.74-2.92 (5%)Stacionarnost u razinama I(0)

Stambeni krediti (2002q1-2013q3)-4.03-2.93 (5%)Stacionarnost u razinama I(0)

Potroaki krediti (2002q1-2013q3)-1.47-2.93 (5%)Nestacionarnost u razinama I(1)

Okvirni krediti-3.02-2.92 (5%)Stacionarnost u razinama I(0)

Trokovi

Domai trokovi-1.80-2.92 (5%)Nestacionarnost u razinama I(1)

Ukupni inozemni trokovi-2.85-2.59 (10%)Stacionarnost u razinama I(0)

Euribor-2.13-2.92 (5%)Nestacionarnost u razinama I(1)

EMBI Croatia-1.73-2.92 (5%)Nestacionarnost u razinama I(1)

Ostale varijable (2000:q4 2013:q3)

Trenutna neto kamatna mara *-2.80-2.92 (5%)Nestacionarnost u razinama I(1)

Omjer kapitala i aktive *-1.80-2.92 (5%)Nestacionarnost u razinama I(1)

Omjer trokova i aktive *-6.56-2.92 (5%)Stacionarnost u razinama I(0)

Omjer rezervacija i aktive *-0.02-2.92 (5%)Nestacionarnost u razinama I(1)

GDP-1.78-2.92 (5%)Nestacionarnost u razinama I(1)

Aktiva koja zarauje-2.04-2.92 (5%)Nestacionarnost u razinama I(1)

*Desezonirano.Hipoteza H0 pretpostavlja da vremenska serija nije stacionarna i da postoji problem jedininoga korijena, dok se alternativnom hipotezom pretpostavlja stacionarnost serije.U zagradama pored kritinih vrijednosti nalazi se razina pouzdanosti.

Izvor: izrauni Arhivanalitike

PRILOG III

Tablica P3.1: Rezultati regresijske analize kamatne mare

Izvor: izrauni Arhivanalitike

33