222

5.17. Prijevozni učinak

5.17.1. Prijevozna sposobnost i prijevozni učinak za homogeni ustroj prijevoznih sredstava

Prijevozna sposobnost sredstva namijenjenog prijevozu, kao što se moglo uočiti, optimalna je veličina učinka koji je moguće ostvariti u jedinici vremena. Ako se uzme jedan sat kao vremenska jedinica prijevoznog sredstva, tada se mogući prijevozni učinak nalazi prema relaciji:

tn LqU 11max (245)

a stvarni prema

tkm U= dmaxd1 11 tn LqU (246)

gdje je:

1nq - nazivna nosivost istoga prijevoznog sredstva (t)

tL - prijeđeni kilometri prijevoznog sredstva u analiziranoj jedinici vremena

- satu (km)

d - koeficijent dinamične iskorištenosti nazivne nosivosti

1maxU - mogući prijevozni učinak u analiziranoj jedinici vremena (tkm)

1U - ostvareni učinak u analiziranoj jedinici vremena (tkm)

Ako se promatra proces prijevoza jedinice cestovnoga prijevoznog sredstva s obzirom na jedinicu vremena, mogu se uočiti tri osnovna slučaja:

- proces prijevoza počinje u analiziranoj jedinici vremena, ali ne završava,- proces prijevoza počinje i završava u jedinici vremena i- proces prijevoza se završava i ponavlja u jedinici vremena.

U prvom primjeru, proces prijevoza neće biti završen i, praktično, neće se realizirati prijevoz određene količine robe u (t) bez obzira na to što će se postići određeni učinak (tkm).

U drugom primjeru, u kojem proces počinje i završava, ostvaruje se učinak (tkm) ali i u (t) prevezenog supstrata, a količina prevezene robe ovisi o nazivnoj nosivosti prijevoznog sredstva i količini ukrcajene robe pri čemu je općenito:

nqQ

Ako se u ovom drugom primjeru razmatra nazivna sposobnost promatrane jedinice prijevoza u prevezenim tonama (t), tada je:

nqQ

223

U trećem primjeru, proces prijevoza se završava i ponavlja u jedinici vremena pa je:

nqQ >

pod uvjetom da je proces ponavljan više puta, a nazivna nosivost prijevoznog sredstva optimalno iskorištena.

U tom primjeru, dakle, prijevozno je sredstvo u mogućnosti obaviti više ( n )

vožnja u jedinici vremena pri čemu je ( n ) definiran relacijom:

601

tn (vožnja/h)

gdje je:

t - vrijeme između dvaju ukrcaja u minutama

n - broj vožnji prijevoznog sredstva u satu

Ako se proces prijevoza obavlja samo u jednom smjeru, tada vrijeme (t) predstavlja tzv. vrijeme obrta ( ot ) pa je:

601

otn

To znači da moguće količine prevezenog supstrata za jedno prijevozno sredstvo u obrtu odgovaraju količini prevezenog supstrata u vožnji pri kojoj je realizirano ( tL ),

odnosno u vožnji pri kojoj je vozilo bilo opterećeno.

Mogući učinak prijevoznog sredstva promatran u broju prevezenih tona supstrata u trećem primjeru je:

t 11max nqQ n (247)

a stvarni

t Q= smaxs1 11 nqQ n (248)

Prijevozni učinak mjeren ostvarenim (tkm) za jedno prijevozno sredstvo nalazi se iz relacije:

tkm 1 tdn LqnU (249)

Ta se relacija može predočiti i u drukčijem obliku ako se pojedini čimbenici predoče u drukčijem obliku. Tako se npr. broj vožnja n može predočiti u funkciji vremena vožnje, a vožnja u funkciji brzine itd. (To se u stručnoj literaturi veoma često koristi što na prvi pogled stvara dojam da je to veoma složena građa.)

Prijevozni se učinak u tom složenom obliku obično iskazuje u obliku relacije:

tkm 24 pdnvadak VqDPSU (250)

224

Iz prethodnih je izlaganja također poznato da može zadovoljiti jedino homogeni ustroj prijevoznih sredstava.

Ako je to količina ostvarenog učinka u (t) za homogeni skup prijevoznih sredstava, tada se koristi relacija:

t 24

st

psnvadak

L

VqDPSQ

(251)

Uzme li se u obzir da je 24 pvadak VDPS zapravo prijeđeni put

prijevoznog sredstva s teretom, koji je ranije označen s tPSL (km), tada se prethodne

relacije pojednostavljuju i glase:

tkm tdn PSLqU (252)

t

st

tsn

L

PSLqQ

(253)

Kako je:

st

t

L

PSLPSn (254)

tada se može pisati:

t PSnqQ sn (255)

5.17.2. Učinak prijevoznih sredstava s nehomogenim ustrojem

Prijevozni učinak heterogene skupine prijevoznih sredstava je zbroj učinaka homogenih podskupina što se može predočiti u više oblika.

Najjednostavniji je oblik predočivanja tog učinka onaj u kojemu se zbrajaju članovi modela, odnosno

in

n

ii UUUUUUU

)1(321

1.... (tkm)

Svaki se od navedenih članova može interpretirati i s pomoću tri poznata elementa:

- prijeđene kilometraže s teretom ( itPSL ),

- nazivne nosivosti homogenog predstavnika (inq ) i

- reprezentnoga koeficijenta dinamičnog iskorištenja nazivne nosivosti (

id ),

pa je primjerice za i-tu skupinu učinak sljedeći:

iii dnti qPSLU (256)

225

Ako se, međutim, polazi od ranijih izlaganja o srednjim vrijednostima pokazatelja, tada proizlazi da je

n

ikpdUvada

n

ii i

DPSVqU11

24 (tkm) (257)

odnosno

n

idnt

n

ii iii

qPSLU11

(tkm) (258)

n

itdU

n

ii i

PSLqU11

(tkm) (259)

Prijevozni je učinak moguće iskazati i na još jednostavniji način ako se koriste obilježja pokazatelja ( ), koji je Topenčarević definirao kao "Izmjeritelj prosječne

količine transportiranih tona robe pri svakom prijeđenom kilometru sa teretom"72-odnosno

dUq (t) (260)

Uvažavajući te relacije, proizlazi da je

n

it

n

ii i

PSLU11

(tkm) (261)

Iz svega toga proizlazi dakle da se prijevozni učinak (tkm) heterogenog skupa prijevoznih sredstava može spoznati ako su poznati podaci o broju prijevoznih sredstava u homogenim podskupinama (čime je ujedno poznat i broj tih podskupina), nazivnoj nosivosti predstavnika podskupina, ukupno prijeđenim kilometrima prijevoznih sredstava pod opterećenjem i težinskoj značajki za prijevozni učinak.

Polazeći od toga, moguće je obaviti i proračun za učinak prijevoznih sredstava (Q), iskazan u tonama supstrata (t). Tada će formula za ukupnu količinu supstrata biti:

st

n

ikpsQvadan

ii

L

DPSVq

Qi

1

1

24

(t) (262)

Ako se u taj izraz uvede i ukupni prijeđeni put sa supstratom koji je ranije definiran i obrazložen, tada je

st

n

itsQn

ii

L

PSLq

Qi

1

1 (t) (263)

pri čemu je

72 Ibidem

226

n

i

n

it

st

i

i

PSn

PSL

L

1

1

(km) (264)

To znači da je

n

isQ

n

ii i

PSnqQ11

(t) (265)

Proračun se ukupne količine prijevoznog supstrata može raditi još i ovako:

n

ip

n

ii i

PSnQ11

(t) (266)

gdje je:

p - težinska značajka za ukupnu količinu supstrata u obradi

iPSn - broj vožnji pod opterećenjem za homogenu podskupinu (i)

n - broj homogenih skupina prijevoznih sredstava

5.17.3. Radni i knjigovodstveni učinak prijevoznih sredstava

Pod radnim učinkom, u smislu ovog razmatranja, podrazumijeva se učinak što ga prijevozna sredstva ostvare tijekom promatranoga radnog vremena. Obično je krajnja radna jedinica jedan sat.

Analogno tomu, knjigovodstveni učinak je onaj koji se ostvari radom prijevoznih sredstava tijekom knjigovodstvenog vremena. Takav učinak također se prevodi na jedan sat, ali ne radni nego knjigovodstveni.

Očigledno je da je radni učinak prijevoznih sredstava u odgovarajućoj jedinici vremena veći od knjigovodstvenoga.

U postojećoj su stručnoj literaturi radni i knjigovodstveni učinak razmatrani kao proizvodnost prijevoznih sredstava. Pritom su razmatrane dvije vrste proizvodnosti -radna i puna.

Radni i knjigovodstveni učinak prijevoznih sredstava proučavan je neovisno o ustroju homogenosti, kao što je to i u ostalih pokazatelja.

Novija su istraživanja, o kojima je već bilo govora, upozorila na pogrešnost dosadašnjih gledanja.

Uvažavajući specifičnosti prijevoznih sredstava, nepobitno je da radni i inventarski učinak prijevoznih sredstava treba razmatrati u funkciji homogenosti ustroja.

Za homogeni se ustroj skupine prijevoznih sredstava radna proizvodnost nalazi prema poznatom postupku koji glasi:

227

rtkm/h r

r HPS

UW

U (267)

rt/h r

r HPS

QW

Q (268)

Ako se radni učinak razmatra preko pokazatelja, tada ti modeli postaju:

rtkm/h 1

st

ui

p

dnr

L

t

V

qW

U

(269)

rt/h

uip

st

snr

tV

L

qW

Q

(270)

gdje je:

PSn

HPSHPSt vrui

(h) (271)

Knjigovodstveni bi učinak (puna proizvodnost) bio:

ktkm/h 24 k

k DPS

UW

U (272)

kt/h 24 k

k DPS

QW

Q (273)

Uvrštavanjem pokazatelja dobiva se:

ktkm/h 1

st

ui

p

dnadak

L

t

V

qW

U

(274)

kt/h

uip

st

snadak

tV

L

qW

Q

(275)

Ako je, međutim, riječ o učinku nehomogenog skupa prijevoznih sredstava, tada je nužno provesti sljedeći postupak proračuna:

rtkm/h 1

st

ui

p

dUr

L

t

V

qW U

(276)

228

rt/h

uip

st

sQr

tV

L

qW Q

(277)

ktkm/h 1

st

ui

p

dUadak

L

t

V

qW U

(278)

kt/h

uip

st

sQadak

tV

L

qW Q

(279)

gdje je:

n

i

n

iv

n

ir

ui

i

ii

PSn

HPSHPS

t

1

11

(h) (280)

5.18. Osvrt na eksploatacijske koeficijente prijevoznih sredstava u Republici Hrvatskoj

U posljednje vrijeme u RH nastupile su kvalitetne promjene u analizi eksploatacijskih pokazatelja po metodologiji prezentiranja u ovoj knjizi.

Zadovoljstvo će biti potpuno kad se uz pokazatelje počnu statistički obrađivati i koeficijenti.

Primjerima izračuna na temelju eksploatacijskih pokazatelja potvrđuje se jedno-stavnost proračuna koeficijenata.

Tablica 20. Eksploatacija prijevoznih sredstava

AUTOBUSI TERETNA PRIJEVOZNA SREDSTVAUKUPNO TERETNA VOZILA PRIKOLICE

SVEGA TERETNA VOZILA

SPEC. TERETNAVOZILA

TEGLJAČI SPOLUP.

UKUPNO HRVATSKA 5730052 6171744 5251454 2061135 431100 2759219 920290AUTO DANI

VOZILA-UKUPNO710581 1137202 954546 371179 91134 492233 182656

AUTO DANIISPRAVNIH VOZILA

604747 802266 676054 279791 61062 335201 126212

AUTO DANIVOZILA NA RADU

509104 561792 478932 185749 40403 252780 82860

SATI VOŽNJEVOZILA

3608458 3469315 2972492 1168233 225841 1578418 496823

PRIJEĐENI KMVOZILA

152916 121554 102496 33311 8131 61054 19058

PRIJEĐENI KM VOZ. S PUTNICIMA-TERETOM TIS.

144246 79615 66934 22872 4529 39533 12681

229

Tablica 21. Eksploatacijski koeficijenti prijevoznih sredstava

AUTOBUSITERETNA

VOZILASPECIJALNA

TERETNA VOZILATEGLJAČI S POLU-

PRIKOLICOMPRIKOLICE

KOEFICIJENT ISPRAVNOSTI IS 0.8510 0.7537 0.6700 0.6809 0.6909KOEFICIJENT ANGAŽIRANOSTI A 0.7164 0.5004 0.4433 0.5135 0.4536

KOEFICIJENT ANGAŽ. ISPRAVNIH PRIJEVOZNIH SREDSTAVA A'

0.8418 0.6638 0.6616 0.7541 0.6565

KOEFICIJENT ISPORIŠTENJA PRIJEĐENOG PUTA POD TERETOM 0.9433 0.6866 0.5570 0.6475 0.6653

KOEFICIJENT ISKORIŠTENJA RADNOG VREMENA AD

0.2953 0.2620 0.2329 0.2601 0.2498

0 0,2 0,4 0,6 0,8 1

AUTOBUSI

TERETNA VOZILA

SPECIJALNATERETNA VOZILA

TEGLJAČI SPOLUPRIKOLICOM

PRIKOLICE

Slika 124. Koeficijent ispravnosti

0 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8

AUTOBUSI

TERETNA VOZILA

SPECIJALNA TERETNAVOZILA

TEGLJAČI SPOLUPRIKOLICOM

PRIKOLICE

Slika 125. Koeficijent angažiranosti

230

0 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9

AUTOBUSI

TERETNA VOZILA

SPECIJALNA TERETNAVOZILA

TEGLJAČI SPOLUPRIKOLICOM

PRIKOLICE

Slika 126. Koeficijent angažiranosti ispravnih prijevoznih sredstava

0 0,2 0,4 0,6 0,8 1

AUTOBUSI

TERETNA VOZILA

SPECIJALNATERETNA VOZILA

TEGLJAČI SPOLUPRIKOLICOM

PRIKOLICE

Slika 127. Koeficijent iskorištenja prijeđenog puta pod teretom

0 0,05 0,1 0,15 0,2 0,25 0,3

AUTOBUSI

TERETNA VOZILA

SPECIJALNATERETNA VOZILA

TEGLJAČI SPOLUPRIKOLICOM

PRIKOLICE

Slika 128. Koeficijent iskorištenja vožnje

231

5.19. Osvrt na primjenu računala u izračunavanju pokazatelja

S obzirom na vrijeme u kojem živimo, kada gotovo svako poduzeće ima računalo, realno je očekivati da će ga tehnolozi u proračunu navedenih koeficijenata i pokazatelja koristiti. S tim u vezi prikazuje se opći algoritam programa za praćenje rada prijevoznih sredstava preko eksploatacijskih parametara.

Pritom se ističe da je u izračunavanju iznesenih koeficijenata i pokazatelja moguće koristiti različite programske jezike.

Promjena i brisanjepodataka i slogova

Promjenapodataka

Brisanje slogova

NE

DA

DA

NE

Izračunavanje koeficijenata

Ažuriranje datoteka

Unos podataka

START

Otvaranje ulazno-izlaznih datoteka

Uspostavljanje relacijskih veza među datotekama

Ispis podatakapo raznim kriterijima

Zatvaranje datoteka

KRAJ

Slika 129. Opći algoritam za praćenje rada prijevoznih sredstava

Radi izazivanja interesa i upućivanja studenata u suvremenu obradu podataka u prilogu se iznosi konkretan primjer primjene programskog jezika dBase IV za izračunavanje koeficijenta angažiranosti prijevoznih sredstava (vidi prilog na kraju udžbenika).

5.20. Razdioba tereta na prijevoznom sredstvu kao element opterećenja, potrošnje guma i sigurnosti vožnje

U teoriji je poznato da položaj tereta na prijevoznom sredstvu utječe na trošenje guma, sigurnost vožnje i, naposljetku, na samu mogućnost opterećenja. Na to se u praksi redovito zaboravlja, a u stručnoj se obradi to zapostavlja. Štetnost zanemarivanja

232

dokazat će se u daljnjoj obradi. Uzmimo za primjer jedan kamion klasičnih značajki (sl. 130).

2.8 3.1 m

8.3 t 876543210

2.42.1

A B

4.6 m

A1

0 1 2 3 4 5 6 m

b)

a)

Slika 130. Položaj tereta na prijevoznom sredstvu kao element dopuštenog opterećenja

Polazne pretpostavke analize su obvezno pridržavanje dopuštene nazivne nosivosti, dopuštene ukupne nosivosti i osiguranje minimalnog opterećenja upravljačke osovine. Promatra li se prikazani dijagram, uočava se da pri položaju tereta pod a) možemo teretno vozilo opteretiti sa samo 3 t (položaj A1). Ako se položaj tereta i težišta tog tereta pomakne unatrag za širinu četiri prazne palete (položaj B), zapaža se da je pritom mogućnost opterećenja 4 t (položaj B na dijagramu). Ako položaj tereta pomaknemo još unatrag, porast će i mogućnost opterećenja, a najbolji rezultati postići će se u položaju udaljenom 2,8-3,1 m od početka sanduka vozila. Svaki daljnji pomak težišta tereta utjecat će na smanjenje nazivnog opterećenja u funkciji optimalnog upravljanja i opterećenja pneumatika. Nazivna nosivost prijevoznog sredstva, koja se navodi u prospektu, planirana je za ravnomjeran raspored težišta ili kada je težište tereta u središnjem metacentru sanduka. Promatra li se dvoosovinska prikolica dopuštene nosivosti 16 t (sl. 131) uz opterećenje generalnim teretom mase 8 t s težištem 2 m od ruba generalnog tereta, uočava se da se pritom planirani teret i ne može prevoziti jer je u položaju A dopuštena nosivost 7 t (a naš je teret 8 t).

233

AA1 B

X

0 1 2 3 4 5 6 7 8 m

0

12 t1110

987654321

Slika 131. Dijagram dopuštenog opterećenja dvoosovinske prikolice nosivosti 16 t

S položajem težišta u položaju A1 generalni teret je moguće prevoziti kao i u položaju označenom na slici (B). Slika 132. još upečatljivije pokazuje koje opasnosti mogu prijetiti ako se ne vodi računa o razdiobi tereta na sanduku prikolice.

X

O

GE

F

0 1 2 3 4 5 6 7 8 m17 t16151413121110

9876543210

K

Slika 132. Dijagram dopuštenog opterećenja pneumatika s obzirom na nazivnu nosivost prikolice i sigurnost upravljanja