GENETSKI IN ENJERINGGeneti ki in enjering je skup biokemijski postupaka kojima se izrezuju cijeli geni, njihovi dijelovi ili skupine gena iz DNK jednog organizma i njihovo umetanje u unaprijed odre eno mjesto u DNK drugog organizma (naj e e takvog koji ima jednostavno geneti ko ustrojstvo i koji se mo e uzgojiti u neograni enim koli inama).

DNK:y Projekt upisan u svakom ivom organizmu (od y

y y y

bakterije do ovjeka) Projekt je sveukupnost informacija koje vode izgradnju bjelan evina, stanica i stoga organizma u cjelini Sadr an je u kromosomima u jezgri stanice Pohranjuje genetske informacije gotovo svih organizama Sastoji je od e era dezoskiriboze, fosfata, i etiri du ikove baze: adenin, citozin, guanin i timin

DNK:y Svaki organizam ima vlastitu bazu koda DNK, koja se y y y y

sastoji od razli itih kombinacija baza DNK je kao cigla jedne ku e, ali svaka cigla sadr i cijeli projekt ku e i to projekt u akciji Mogu e je proizvesti potpuno novi organizam mijenjanjem sadr aja DNK Dnk se replicira, prepisuje i prevodi Slu i vi e u dijagnosti ke svrhe, nego terapijske

PRIMJENA:y Razvoj tih postupaka omogu io je upoznavanje gra e i

organizacije velikoga broja gena razli itih organizama, uklju uju i i ovjeka, te mogu nost industrijske proizvodnje bjelan evina pomo u mikroorganizama u koje su ugra eni sinteti ki ili prirodni geni virusa, bakterija, gljiva i vi ih organizama, uklju uju i i ovjeka. Danas je mogu e sintetizirati bjelan evine eukariota u prokariotskim stanicama. Te stanice proizvode inzulin, interferon, interlukine i hormon rasta te rekombinantna cjepiva. Postupci koji se primjenjuju u geneti kom in enjerstvu uglavnom su enzimski i molekularnobiolo ki te klasi ni postupci mikrobne genetike.

CILJEVI ZAHVATA NA GENETSKOM PLANUy Dijagnosti ka svrha: y analiza DNK prije braka radi utvr ivanja bolesti.

Zahvati prije za e a kod odrasle osobe (posao, ra anje, osiguranje). Prenatalni zahvati

y Terapijska svrha (genska terapija) y Produktivne svrhe ( ivotinje, biljke, bjelan evine) y Promjena ( ovjeka, ivotinje, hibridi ovjek-

ivotinja)

ZAKONSKO REGULIRANJE GENETSKOG IN ENJERINGAy 1975. Konferencija u Asilomaru (CA) y 1982. EU Parlament, Preporuka br. 934. kojom se y y y y

za ti uje pravo na genetsku nedodirljivost pojedinca l. 2. i 3. Europske konvencije o pravima ovjeka (pravo na ivot i fizi ki integritet osobe) 16.3.1989. EU Rezolucija o eti kim i pravnim problemima genetske manipulacije (A2/327/88) 12.3.1997. EU Rezolucija o kloniranju (B4/209/97) kojim se zabranjuje na ovjeku 19.11.1996. Konvencija o bioetici (zabrana ljudskog kloniranja i indikacije za screening iz zdr. razloga)

POLAZI NA ETI KA NA ELAy y y y y y

ovjekova narav Zahvati GI nisu samo terapijske naravi, ve i stvaranje npr. banaka organa, hibrid ovjek- ivotinja Znanost se eli pretvoriti u filozofiju prirode U tom slu aju ovjek postaje predmet a ne subjekt prirode U tu svrhu se uvode eufemizmi (embrij, preembrij, terapijsko kloniranje i sl.) Istina o ovjeku stoji izvan granica genetike

EU Court: No Patents on Human Life

The European Court of Justice has ruled out the possibility of patents in any process involving stem cells taken from human embryos. The Oct. 18 ruling came as a result of a case involving Oliver Bruestle of the University of Bonn. He applied for a patent on Dec. 19, 1997, regarding cells produced from human embryonic stem cells used to treat neurological diseases.

EU Court: No Patents on Human Lifey Greenpeace challenged the patent in German courts and

won when the patent was ruled invalid by the Federal Patent Court. An appeal by Bruestle resulted in the case being referred to the European Court of Justice. y In its decision the European Court of Justice declared that medical and ethical considerations were outside its competence and that only legal factors were taken into account. y The court said that "any human ovum must, as soon as fertilized, be regarded as a 'human embryo' if that fertilization is such as to commence the process of development of a human being."

EU Court: No Patents on Human Life

y In addition, ovum produced by parthenogenesis

must also be classified as human embryos. y Patents cannot be obtained when human embryos have been used, the court declared. Nevertheless, it did not rule out the possibility of patents for therapeutic or diagnostic purposes, which are to be used on human embryos and which are beneficial to them.

ZAKLJU AKy Svrha mijenjanja ljudske vrste uvijek je moralno

nedopustiv y Nikada nije dopu teno zahva ati u genetsku ba tinu drugog ovjeka, jer nije dopu teno mije anje u drugu ljudsku osobu (privacy). y Ontolo ka datost osobe ujedno je i legitimna (ozakonjena) datost y Terapijsko na elo (ne kodljivosti) dopu ta iznimno zahvatiti u neke dijelove odrasle osobe uz informirani pristanak.

Otkrili gen odgovoran za pohlepuOd uro enih mana, do ljepote ili psihi ke bolesti, geni se povezuju s nizom navika i stanja. Najnovije otkri e je povezalo pohlepu, prejedanje i debljinu s pretjeranom aktivno u jednog sitnog gena. y Pretjerano aktivan FTO gen uzrokuje prejedanje i pretilost, tvrdi se u novoj studiji. Ovo je prvi direktan dokaz o vezi izme u FTO gena i pretilosti, a uo ili su ga nakon to je pretjerana aktivnost gena dovela do prejedanja kod mi eva.y Eksperiment je izveden na Sveu ili tu Oxford i Medical Research Council

(MRC), a autori smatraju da bi otkri e gena odgovornog za neumjerenost moglo pomo i u razvoju lijekova koji e utjecati na njega i omogu iti lak e mr avljenje. Jedan od voditelja istra ivanja, profesor Frances Ashcroft ka e: "Prevelika aktivnost ovog gena mo e dovesti do debljanja zbog prejedanja. Sad bi trebali prona i lijek koji e potisnuti aktivnost FTO gena. Pred nama je dalek put i nema sigurnosti da e do i do uspjeha, no imamo zanimljiv cilj.

y

T.T.15.11.2010. (Dnevnik hr)