OSNOVE

VIKTIMOLOGIJE s posebnim osvrtom na

VIKTIMOLOŠKE TEORIJE

Dr.sc. Anna-Maria Getoš

Pravni fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu

Slide br. 2

PREGLED SADRŢAJA PREDAVANJA

1. ZNAĈAJ VIKTIMOLOGIJE

2. POVIJESNI RAZVOJ viktimologije

3. PREDMET & DEFINICIJA viktimologije

4. VIKTIMOLOŠKE TEORIJE

• Viktimološke tipologije

• Noviji viktimološki koncepti

5. viktimološki LINKOVI

Slide br. 3

1. ZNAĈAJ VIKTIMOLOGIJE (1/2)

POJAM “ŢRTVA”???

PREVENCIJA & POMOĆ ŢRTVAMA

CRIME SCENE

WILL RETURN

TO NORMAL

BUT

WHAT ABOUT

THE VICTIM?

Slide br. 4

1. ZNAĈAJ VIKTIMOLOGIJE (2/2)

• Iz viktimološke perspektive nasilniĉko

ponašanje nije jednostrana aktivnost

nego REZULTAT DINAMIĈKOG

PROCESA INTERAKCIJE

• Endogeni i egzogeni ĉimbenici

• Karakteristike i ponašanje

potencijalne ţrtveFattah (1991) str. XIV

Slide br. 5

2. POVIJESNI RAZVOJ viktimologije

• 18. stoljeće - kriminalno ponašanje

• kraj 19. stoljeća - liĉnost poĉinitelja

• II. polovica 20. stoljeća - ţrtva

– Hans von Henting (1934.)

The Criminal and His Victim (1948.)

– Benjamin Mendelsohn (1947.)

Slide br. 6

3. PREDMET & DEFINICIJA viktimologije (1/3)

• Predmet viktimologije nije jasno definiran, pa se

u znanstvenim raspravama razlikuju 2 pristupa:

– Viktimologija u širem smislu

kao samostalna znanstvena disciplina koja se

bavi iskljuĉivo prouĉavanjem ţrtava kaznenih

djela, nesretnih sluĉajeva ili katastrofa

– Viktimologija u uţem smislu

sastavni je dio kriminologije kao znanstvene

discipline

Slide br. 7

3. PREDMET & DEFINICIJA viktimologije (2/3)

• Zadaća viktimologije sustavno je prouĉavanje...– Dispozicije ţrtava

– Uloga ţrtve pri nastanku zloĉina

– Tehnike neutralizacije od strane poĉinitelja

– Prijavljivanje zloĉina od strane ţrtve

– Odnos izmeĊu straha od viktimizacije i stvarne

viktimizacije

– Smanjenje rizika postanka ţrtve

– Kompenzacija ţrtve (“Täter-Opfer-Ausgleich”)

– Programi za pomoć ţrtvama

• radi prevencije & pronalaţenja odgovora na

pitanje: ZAŠTO NETKO POSTAJE ŢRTVA?

Slide br. 8

3. PREDMET & DEFINICIJA viktimologije (3/3)

• Viktimologija (u uţem smislu) sastavni je

dio kriminologije, a bavi se prouĉavanjem

interakcije meĊu varijablama poĉinitelj,

ţrtva i okolnosti nastanka kaznenog djela,

radi pronalaţenja preventivnih mjera za

smanjenje rizika viktimizacije

Slide br. 9

4. VIKTIMOLOŠKE TEORIJE (1/9)

• Temeljna pretpostavka - viktimološka

predisponiranost osoba

• ZAŠTO odreĊene osobe postaju ţrtve

k.d.-a?

• Odgovor se pokušava pronaći pomoću

sistematizacije pojedine kompleksne

pojave (poĉinjenje k.d.-a) radi izrade teorija

– Viktimološke tipologije

– Noviji viktimološki koncepti

Slide br. 10

4. VIKTIMOLOŠKE TIPOLOGIJE (2/9)

• Temeljna pretpostavka svih viktimoloških

tipologija je POSTOJANJE

VIKTIMOLOŠKIH PREDISOPZICIJA kod

odreĊenih osoba, što OBJAŠNJAVA

ZAŠTO BAŠ TE OSOBE POSTAJU

ŢRTVE KAZNENIH DJELA (za razliku od

osoba koje te predispozicije nemaju)

Slide br. 11

4. VIKTIMOLOŠKE TIPOLOGIJE (3/9)

• Hans von Henting (1948.) - kategorije

ţrtava prema njihovim osobinama– Mlade osobe (ţrtve zbog neiskusnosti)

– Starije osobe

– Ţene (ţrtve zbog bioloških slabosti)

– Invalidne i duševno bolesne osobe (ovisnici)

– Imigranti (problemi prilagoĊavanja i kulturni konflikti)

– Manjine i glupe normalne osobe (oteţano soc. prilagoĊavanje)

– Depresivne osobe (poremećen instinkt samoodrţavanja)

– Osobe ţeljne zarade (visoka sklonost prihvaćanju rizika)

– Strastvene osobe (riziĉno ponaš. u seksualnoj domeni)

– Usamljene osobe (traţe pomoć što ih ĉini ranjivima)

– Zlostavljaĉi i blokirane osobe (npr. obiteljski nasilnici)

Slide br. 12

4. VIKTIMOLOŠKE TIPOLOGIJE (4/9)

• Benjamin Mendelsohn (1956.) - pravni

aspekti ponašanja ţrtve u vezi s deliktom

– Nevina ili idealna ţrtva

– Ţrtva koja doprinosi poĉinjenju delikta

• Provocirajuća ţrtva

• Sporazumna/voljna ţrtva

• Neoprezna ţrtva

• Ţrtva iz neznanja

– Ţrtva poĉinitelj delikta (tzv. neprava ţrtva)

Slide br. 13

4. VIKTIMOLOŠKE TIPOLOGIJE (5/9)

• Ezzat Abdel Fattah (1967.) -

sudjelovanje ţrtve (oblici interakcije

ţrtva-poĉinitelj)– Ţrtva koja ne sudjeluje (nevina ţrtva)

– Latentna ili disponirana ţrtva

– Provocirajuća ţrtva (provocira poĉ. ili stvara priliku)

• Aktivno provocirajuća (npr. usmrćenje na zahtjev)

• Pasivno provocirajuća (npr. nepaţnjom)

– Sudjelujuća ţrtva (npr. “prevareni prevarant”)

– Neprava ţrtva (npr. suicid, prometna nezgoda)

Slide br. 14

4. VIKTIMOLOŠKE TIPOLOGIJE (6/9)

• Marvin E. Wolfgang & Thorsten Sellin

(1964.) - kriminalno politiĉka orijentacija

–Primarne ţrtve• Svaka prirodna osoba neposredno oštećena

–Sekundarne ţrtve• Pravne osobe neposredno pogoĊene

–Tercijarne ţrtve• Drţava, vlada, društvo

Slide br. 15

4. NOVIJI VIKTIMOLOŠKI KONCEPTI (7/9)

• KONCEPT STILA/NAĈINA ŢIVOTA

– uzima u obzir PROSTORNE OKOLNOSTI i

INDIVIDUALNA PONAŠANJA koja doprinose

poĉinjenju k.d-a

– tzv. “opasna mjesta” (uliĉni kriminal)

– individualno ponašanje (npr. auto-stop)

– osobe javnog ţivota

– posebno “riskantna” zanimanja

Slide br. 16

4. NOVIJI VIKTIMOLOŠKI KONCEPTI (8/9)

• MODEL “KARIJERE”

• Reakcije na vlastitu viktimizaciju ĉesto za sobom povlaĉe novu viktimizaciju

– PRIMARNA VIKTIMIZACIJA• Samim poĉinjenjem k.d.-a

– SEKUNDARNA VIKTIMIRACIJA• Reakcija soc. okoline, policije, odvjetnika, lijeĉnika

– TERCIJARNA VIKTIMIZACIJA• Primarna i sekundarna viktimizacija kod ţrtve

stvaraju percepciju nemoći i izloţenosti novim deliktima

Slide br. 17

4. NOVIJI VIKTIMOLOŠKI KONCEPTI (9/9)

• TEORIJA NAUĈENE BESPOMOĆNOSTI

– neke osobe tijekom ţivota “spoznaju” da

vlastitim usmjerenim postupanjem ne mogu

sprijeĉiti viktimizaciju

– kao rezultat takvog shvaćanja u situacijama

ugroţenosti ili izloţenosti nasilju reagiraju

pasivno (npr. obiteljsko nasilje, sliĉno kod

beskućnika i ovisnika)

Slide br. 18

5. viktimološki LINKOVI

•European Crime and Safety Survey (EU ICS)

•http://www.tilburguniversity.nl/intervict/about/

•http://www.worldsocietyofvictimology.org

•Declaration on Basic Principles of Justice for Victims of Crime

and Abuse of Power (UN 1985)

•UN Convention on Justice and Support for Victims of Crime

and Abuse of Power (UN 2006, draft)

Slide br. 19

LITERATURA

• Fattoh E.A., Understanding Criminal

Victimization, Scarborough, 1991.

• Mawby R.I. & Walklate S., Critical Victimology,

London, 1994.

• Lebe W., Viktimologie - die Lehre vom Opfer,

Berliner Forum Gewaltprävention Nr. 12.

Slide br. 20

PITANJA?