Embed Size (px)
Citation preview
KASTAV25. – 30. svibanj 2007. godine
ORGANIZATOR:HRVATSKI SABOR KULTURE
POGLAVARSTVO GRADA KASTVA
POKROVITELJ:MINISTARSTVO KULTURE RH
SUPOKROVITELJ:PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA
FESTIVALSKI ODBOR
DEAN JURČIĆ, gradonačelnik KastvaZLATKO KOMADINA, župan
GORDANA MEDVED, direktorica TZ ŽupanijeANTE RADE, predsjednik U.O. HSKMIROSLAV BURIĆ, član U.O. HSKMIRKO KOVAČEVIĆ, tajnik HSK
DIREKTOR FESTIVALA
DAMIR BAČIĆ
ORGANIZACIONI ODBOR
UDRUGA ZA ORGANIZACIJU KULTURNIH MANIFESTACIJA
„GRAD KULTURE“ KASTAVtel. 051/691-163
mob. 095/908-0888
2
Dobro nam došli!
Grad Kastav i ove godine otvorena srca dočekuje vrijedne kazališne amatere iz svih krajeva Hrvatske i inozemstva, koji učestvuju na 47. festivalu hrvatskih kazališnih amatera i 3. međunarodnom festivalu «Jadran 2006.».
Kastav, grad utvrđen srednjovjekovnim gradskim bedemom s devet obrambenih kula sazdan je na grebenu 378 metara visokog kraškog brijega i dominira nad ovim djelom Kvarnera. Burna je povijest Kastva. Arheološki nalazi govore o prisustvu ilirskog plemena Japoda već u XI. stoljeću prije Krista na području današnjeg grada. Kastav je kroz stoljeća imao posebnu povijest, posebne običaje, posebne zakone, posebnu autonomiju, imao je svoj zaseban unutarnji život… Nema mnogo gradova koji se mogu pohvaliti takvom tradicijom. Smjenjivali su se vladari, ali tuđinski elementi nisu mogli prevladati, uvijek je bila prisutna ljubav prema rodnom kraju i ona silna samosvijest naroda koja sili puk na poštivanje slobode i neumorni rad na gospodarskom, političkom i kulturnom napretku.
Davne 1400. godine zapisan je Kastavski statut, prvorazredni povijesno-pravni dokument koji sadržajem nedvosmisleno razotkriva zbilju i stvarnost kastavske komune u razvijenom srednjem vijeku. Godine 1770. osnovana je u Kastvu prva javna pučka škola, a godine 1866. u Kastvu je počela s radom prva hrvatska čitaonica u Istri «Čitalnica». Tijekom XIX. stoljeća, u jeku narodnog preporoda u Kastvu se osniva niz kulturnih institucija i društava koje njeguju hrvatski jezik i nacionalni identitet. Upravo tada je
3
utemeljen amaterski kulturno umjetnički rad po kojem su Kastav i Kastavština poznati i danas. Kastav je uvijek bio i ostao svjetionik kulture…
Danas se područje Grada Kastva prostire na površini od oko 11,5 km2, broji 10.000 stanovnika, a njegova povijesna jezgra centar je kulturnog, ali i turističkog života. O povijesti Kastva svjedoče mnogi kulturno povijesni spomenici, a prekrasni pogledi sa nekog od kastavskih vidikovaca na Kvarnerski zaljev, otoke, Učku i Velebit, te na zaleđe sve do slovenskih i gorskokotarskih planina posebno očaravaju posjetitelje Kastva. Kada k tome pridodamo ponudu mnogih zanimljivih i značajnih kulturnih i gospodarskih manifestacija, raznoliku i bogatu ugostiteljsku ponudu, te šetnice zelenim šumama Loze i Lužine Kastav Kastav se s pravom svrstava u red omiljenih turističkih odredišta.
Baviti se amaterizmom, i to kazališnim amaterizmom traži nezamislivo mnogo uloženog truda i odricanja. Glumci – amateri posebna su sorta ljudi koja ne mali dio svog slobodnog vremena koristi zaista korisno – u pripremanju i izvođenju predstava. Sati i sati napornih proba, sati mukotrpnog vježbanja, bezbrojna ponavljanja … – dok se program ne nauči i konačno ne pripremi premijera. Prije svakog nastupa uvijek ima treme, uvijek ima napetosti i uzbuđenja, ali poslije svakog pljeska publike nakon uspješno izvedene predstave ima puno neizrecivog zadovoljstva i sreće. Nadam se da upravo takvih trenutaka u Kastvu neće nedostajati.
4
Svim sudionicima festivala, svim gostima i posjetiteljima tijekom festivalskih dana želim ugodan boravak u našem Kastav – gradu!
Gradonačelnik Grada Kastva:
Dean Jurčić, ing.
5
Riječ direktora Festivala
Na ovogodišnji 47. festival hrvatskih kazališnih amatera prijavljeno je 128 predstava, 5 više nego prošle godine. Vidljivo je da se posljednjih godina stalno povećava broj prijavljenih predstava, da kazališni amaterizam i pored brojnih nedaća nije u krizi, barem ne kvantitativnoj. Kako je s kvalitetom, pokazat će sam Festival.Ako nas eventualno i može zadovoljiti broj prijavljenih predstava, odnosno ansambala, nikako ne možemo biti zadovoljni s njihovom rasprostranjenošću. Dok na grad Zagreb otpada trećina prijavljenih, dotle iz Istarske županije, Brodsko–posavske, Ličko–senjske, Virovitičko–podravske i Požeško–slavonske, nema prijavljene ni jedne predstave. Iz Šibensko–kninske, Zadarske, Dubrovačko–neretvanske i Sisačko–moslavačke prijavljena je tek po jedna predstava. Neshvatljivo je da gradovi kao Split, Koprivnica, Krapina, Slavonski Brod, Nova Gradiška, Virovitica, koji su i županijski centri, nisu prijavili ni jednu predstavu. Za vjerovati je da u tim gradovima i nema amaterskog kazališnog ansambla. Čini mi se opravdanim postaviti pitanje: zašto ?Za izbor festivalskih predstava održano je 6 županijskih smotri, te smotra kazališnih ansambala grada Zagreba i Saveza Čeha. Na tim smotrama izvršena je prethodna selekcija te je pedeset jedna predstava predložena selektoru gospodinu Matku Ragužu, glumcu, redatelju i direktoru Teatra Exit. Za 47. festival izabrao je 15 predstava koje sudjeluju u službenom dijelu Festivala i konkuriraju za nagrade. U revijalnom dijelu Festivala nastupit će 4 predstave iz županija u kojima su održane županijske
6
smotre, a selektor nije izabrao predstavu za službeni dio Festivala.Valja reći da je Festival hrvatskih kazališnih amatera (FHKA) jedinstven kazališni festival u Hrvatskoj, a možda i u Europi. Posebnost se ogleda u tome što se na Festivalu prezentiraju najbolja ostvarenja kazališnog amaterizma svih žanrova i poetika. Drugi kazališni festivali kod nas, kojih baš i nema dovoljno za razliku od Europe, profilirani su kao festivali alternativnog, klasičnog, plesnog, autorskog, pučkog teatra i sl. FHKA obuhvaća sve to. Ta je raznovrsnost pravo bogatstvo, njegova najveća vrijednost i posebnost.Prije tri godine organiziranjem međunarodnog festivala koji teče paralelno s ovim festivalom, a na koji nam nacionalne organizacije kulture članice AITA/IATA šalju svoje najbolje predstave, postojeća raznovrsnost FHKA postaje još raznovrsnija, bogatija, još kvalitetnija. Sudionicima jednog i drugog festivala, jedinstvenim po mjestu i vremenu, pruža se mogućnost međusobnog upoznavanja rada, druženja, razmjene iskustava i dogovora za gostovanja.Proteklih dvadeset devet godina skrbi o ovom festivalu zalagao sam se za raznovrsnost, a zadnje tri godine zalažem se i za sudjelovanje ponajboljih amaterskih kazališnih predstava iz Europe. Želja mi je da oni koji će nastaviti skrbiti o ovim festivalima, zadrže postojeći koncept i dalje ga usavršavaju i obogaćuju novim idejama.Bila bi velika šteta nakon mnogo truda i umijeća uloženih od stotina istaknutih kazališnih stručnjaka –umjetnika i tisuća zaljubljenika u „daske koje život znače“ kroz proteklih gotovo pola stoljeća, da se festival i dalje ne razvija. Imalo bi to negativne posljedice za cjelokupni kazališni
7
amaterizam u Hrvatskoj jer je Festival postao jedino mjesto prezentacije, vrednovanja i uspješnosti najboljih kazališnih ansambala iz svih krajeva naše domovine. Dokaz tome su želje stotina kazališnih ansambala i tisuća njihovih članova da se nađu na Festivalu.Želim se osobno zahvaliti članovima svih kazališnih ansambala koje su proteklih 40 godina, od kada sam posredno i neposredno vezan za Festival, sudjelovali na njemu. Posebno se zahvaljujem brojnim istaknutim djelatnicima hrvatskog glumišta: redateljima, glumcima, dramaturzima, dramskim autorima i kazališnim kritičarima koji su s puno entuzijazma, razumijevanja i ljubavi dali svoj nenadoknadiv doprinos kvalitativnom unapređivanju kazališnog amaterizma i ovog Festivala. Svim sudionicima ovogodišnjeg Festivala čestitam na kvalitetnom radu i dobrim predstavama što im je omogućilo dolazak na Festival.Zahvaljujem se građanima grada Kastva i njegovim čelnicima koji će i ove kao i prošle godine pokazati svoju gostoljubivost, svoju ljubav prema kazalištu i prepoznavanje pravih vrijednosti.
Damir Bačić, direktor Festivala
8
Riječ selektora
Fast food, fast sex, fast money, fast, fast, fast – sve na brzaka. Žurim se! Nemam vremena! Kasnim! Vrijeme mi teče! Vrijeme je novac! Money! Money!
Lova! Samo lova? A toliko toga nismo obavili! A ljubav? Ma samo da ovo završim, riješim,
obavim, izgradim… Ljubav? Gdje je ljubav? Ljubav?! Ma to stignem… I ???
A i ne primjećujemo da nam vrijeme leti.
Za ljubav je potrebno vrijeme. Fast love ne postoji. Ljubav je nesebičnost, odricanje, davanje… I tu je korijen i bit amaterizma.Amaterizam u ovom vremenu znači odreći se toliko toga i pokloniti vrijeme sebi i drugima, oplemeniti sebe i sve oko sebe. I zato svi oni koji su selektirani, kao i oni koji to nisu, zaslužuju moje poštovanje za svoju nesebičnost i darovitost, za darivanje svojih darova i vremena u ovom fast vremenu.I zato, jedna od najvažnijih glumačkih uputa: «Udahni. Smiri. Uzmi si vremena» - neka bude moto ovog festivala.Take your time!
Matko Raguž
9
STRUČNO POVJERENSTVO
JASEN BOKO, kazališni kritičarRAJNA MILOŠ, glumica
GORAN GOLOVKO, redatelj
SELEKTOR
MATKO RAGUŽ
VODITELJI RAZGOVORA
STRUČNO POVJERENSTVO
UREDNICA BILTENA
SLAVICA BAKIĆ, novinarka
10
PETAK, 25. svibanj 2007.
TRG MATKA LAGINJE
17.00SVEČANO OTVARANJE FESTIVALA
DOM BRAĆE MATEŠIĆ
19.00KULTURNO PROSVJETNO DRUŠTVO
„ISTARSKA VILA“KASTAFSKI PUČKI TEATAR
Vjeko AlilovićLOVA SPOD KROVA
20.30„DIĐIDIRUS“ ZAGREB
Željka VeveracKAKO VAM LOOK MOŽE PROMIJENITI
ŽIVOT
22,00DRAMSKA GRUPA „PROLOŽAC“ PROLOŽAC
Ivan MaršićPOTRA IKIĆ JOKU
11
SUBOTA, 26. svibanj 2007.
HOTEL „IČIĆI“
10.30RAZGOVORI O PREDSTAVAMA
13.00RADIONICA
DOM BRAĆE MATEŠIĆ
17.00ZAGREBAČKO KAZALIŠTE MLADIH
UČILIŠTE – DRAMSKI STUDIOZlatko Krilić
ZABRANJENA VRATA
CREKVINA
18.30DRAMSKA SEKCIJA KUD-a „Sv.JURAJ“
DRAGANIĆTREBLJAČICE, JESTE DEŠLE
DOM BRAĆE MATEŠIĆ
20.30STUDENTSKI TEATAR LERO, DUBROVNIK
Davor MojašDIVAN DAN
22.30DAGMAR TEATAR STUDIO, ČEŠKA
Tolstoj, Sholochov, TichonovKONJI
12
NEDJELJA, 27. svibanj 2007.
HOTEL „IČIĆI“
10.30RAZGOVORI O PREDSTAVAMA
13.00RADIONICA
DOM BRAĆE MATEŠIĆ
16.00KAZALIŠTE „JAK“ MALI LOŠINJ
Branislav NušićFAMILIJA U ŽALOSTI
CREKVINA
18.00IZVAN KONKURENCIJE
GLUMAČKA DRUŽINA KUD-a „I.V.TRNSKI“NOVIGRAD PODRAVSKI
Martin ŠlabekČUDOTVORNO DRVO
DOM BRAĆE MATEŠIĆ
19.30GRADSKO KAZALIŠTE JASTREBARSKO
August Šenoa (adaptacija Nino Škrabe)LJUBICA
22.00ČEŠKA BESEDA DOLJANI
Prokop KonopasekPOSVIĆENI V HUDLICICH
13
PONEDJELJAK, 28. svibanj 2007.
HOTEL IČIĆI10.30
RAZGOVORI O PREDSTAVAMA
13.00RADIONICA
DOM BRAĆE MATEŠIĆ
16.00IZVAN KONKURENCIJE
KUD „SLOGA“ RETKOVCIMilan Grgić
PROBUDI SE KATO
18.30„ARTIZANI“ LJUBLJANA, SLOVENIJA
Slovenska narodna pričaZLATNA PTICA
19.30IZVAN KONKURENCIJE
DRAMSKA SKUPINA KUD-a „ZVON“MALA SUBOTICANada Janković
NA MLEKARI PRE MARI
21.00AMATERSKO KAZALIŠTE „RANKO
MARINKOVIĆ“VIS
Carlo Goldoni/Lina BlaževićRIBORSKI ŠKONDOLI
14
UTORAK, 29. svibanj 2007.
HOTEL IČIĆI
10.30RAZGOVORI O PREDSTAVAMA
13.00RADIONICA
CREKVINA
16.00KUD-a „IZVOR“ GENERALSKI STOL
KRSTITKE (Običaj)
18.00PLESNI STUDIO DOMA KULTURE SISAK
Jasminka Petek KrapljanINSIDE
19.30BJELOVARSKO KAZALIŠTERainer Werner Fassbinder
DOŠLJAK
21.30GRUPA „KATONASOK“ KEČKEMET,
MAĐARSKASandor Weores
PSIHE
15
SRIJEDA, 30. svibanj 2007.
HOTEL IČIĆI
10.30RAZGOVORI O PREDSTAVAMA
DOM BRAĆE MATEŠIĆ
17.00DRAMSKI STUDIO G.K. „ZORIN DOM“
KARLOVACMaja Kovač
AUDICIJA ZA JULIJU CAPULETTI
18.30IZVAN KONKURENCIJE
DRAMSKA DRUŽINA KUD-a „NAŠA LIPA“ TUHELJ
Pavica IvekovićZA FALU SU REKLI MU DA JE BEDAK
19.30TEATAR „TOTAL“ VISOKO, BiH
Hristo BojčevPUKOVNIK PTICA
22.00DRAMSKI STUDIO MLADIH HVAR
William ShakespeareROMEO I JULIJA
16
KULTURNO PROSVJETNO DRUŠTVO „ISTARSKA VILA“
PUČKI TEATAR KASTAV
Vjeko AlilovićLOVA SPOD KROVA
Redatelj: Serđo DlačićScenografkinja: Nadija ValenčićPopis glumaca: Raul i Meri Cech,
Floriano i Vesna Slosar, Vojka Blečić, Anton i Mirela Biro, Miljenko Valenčić, Ervin Jardas, Mirna Rubeša, Matea Lukić, Danijela Tresoglavić,Jasna Kinkela, Andrija Frlan.
Tehničko osoblje: Vlado Smokrović, Damir Kinkela, Alex Udina, Sanjin Blečić.
Pučki teatar svoje početke nalazi u davnoj 1872. godini. Svoju aktivnost teatar je usmjerio prema očuvanju izvornog čakavskog govora (domaće besede), kroz komediju u kojoj se na ljudima blizak način interpretira svakodnevni život kastafskog čovjeka. U posljednja dva desetljeća odvijala se uspješna suradnja sa pok. Bertom Lučićem, koji je redovito pisao predstave za nas. Na FHKA 2000. naša glumica Vesna Slosar proglašena je najboljom glumicom Festivala za ulogu Marije u predstavi "SE`J ŠLO VA NIŠ". Posljednjih godina teatar uspješno surađuje sa mladim autorom Vjekom Alilovićem, koji na neki način postaje kućni pisac. Nastaju predstave "SE `J ŠLO VA NIŠ", "(NE)DELO", "MARUNADA VA KASTVE" i na posljetku "PREDSTAVA NA ČETIRA KOLA" koja je na 44.Festivalu
17
hrvatskih kazališnih amatera nagrađena kao najbolja predstava Pučkog teatra.
18
„DIĐIRIDUS“ ZAGREB
„KAKO VAM LOOK MOŽE PROMJENITI ŽIVOT“
Voditeljice: Tihana Fraculj i Željka VeverecRedateljice: Tihana Fraculj i Željka Veverec Igraju: Veronika
Došen, Tihana Fraculj, Branko Gabrić, Mihael Kozina, Marija Mihić, Sanja Radić, Eva Šmit, Magdalena Tomić, Jelena Turčinović, Tomislav Vodička, Željka Veverec.
KAZALIŠNA DRUŽINA «DIĐIRIDUS» djeluje od 2000. godine u Centru za kulturu Novi Zagreb. Voditeljice su Tihana Fraculj (prof. hrvatskog jezika i komparativne književnosti, apsolvent teatrologije) i Željka Veverec (aposlventica kroatistike i komparativne književnosti). Značajne uspjehe grupa postiže 2003. na 27. SKAZ-u s predstavom «U životu je važno...» (autorica Željka Veverec) te 2004. godine na 28. SKAZ-u s predstavom «Nije tango» (autorice i redateljice Tihana Fraculj – Željka Veverec) kada ulaze u izbor osam najboljih predstava SKAZ-a. Najznačajniji uspjeh grupa postiže 2005. s predstavom «Der Golem» (autorica Željka Veverec) kada je proglašena najboljom predstavom 29. SKAZ-a. Jednako tako, grupa je na 45. festivalu hrvatskih kazališnih amatera osvojila nagradu za kolektivnu glumačku igru, a Sanja Radić dobila je nagradu za najbolju epizodnu ulogu. Kazališna družina «Diđiridus» od samog početka svog djelovanja slijedi ideju
redateljskog teatra u kojem je predstava produkt suradnje s glumačkim i ostalim članovima družine. Grupa nema jedinstveni i stalni glumački anasambl pa su voditeljice tu isprva nepovoljnu okolnost pretvorile u prednost, nerijetko stvarajući predstave prema glumcima s kojima trenutno surađuju.
Predstava Kako vam look može promijeniti život malen je, ali lučno slojevit pokušaj gledanja na stvarnost . Autorica Željka Veverec u drami se poigrava značenjem engleske riječi look i njezinom hrvatskom homofonskom inačicom luk, čije krivo shvaćeno značenje dovodi likove/karikature u drami do brojnih apsurdnih životnih situacija i rješenja. Predstava je podijeljena na sedam ključnih i neovisnih slika, a samo se u posljednjoj, osmoj slici, na zborskoj probi sastaju likovi/karikature iz svih prethodnih scena. Poigravajući se nestalnom ljudskom percepcijom i televizijom kao sveprisutnim i moćnim medijem, predstava pokušava prikazati relativnost stvarnosti i istina na kojima temeljimo svoja znanja i dojmove o životu.
20
DRAMSKA GRUPA „PROLOŽAC“PROLOŽAC
Ivan Maršić (Vinkov)POTRA IKIĆ JOKU
Redatelj: Marijan GrbavacScenografija: Dramska grupaPopis glumaca: Marijan
Grbavac, Tatjana Meter, Ivan Maršić, Marijana Bubalo, Pere Češljar, Antonija Grabovac, Marinko Tolić, Mladen Tolić, Milan Meter, Vinko Šerlija
Tehničko osoblje: Josip Župić, Zoran Barešić. Dramska grupa Proložac djeluje pet godina, ima dvadeset pet aktivnih članova te desetak povremenih, a u osnivanju je i dječja dramska grupa. Na repertoaru imamo tri predstave; „Tko je bolestan“ autora Tomislava Božinovića premijerno izvedenu u ljeto 2003. god. imala je četrnaest izvedbi. Druga predstava „Umakla se Joka Šimunova“ autora Ivana Maršića, premijerno izvedena u ljeto 2004. god. imala je četrdeset i dvije izvedbe. Iako smo neprofitabilna udruga i s dosta poteškoća zaokružujemo financijske konstrukcije, nebrojeno puta smo odigrali predstave u humanitarne svrhe, s čime smo posebno ponosni.
Predstava „Potra Ikić Joku“ je pučka komedija, koja na jedan ipak komičan način kazuje da su vjera, domovina i obitelj i na prvom mjestu čovjeka s dalmatinskog krša. Na kraju s porukom, koja nikog ne ostavlja
21
ravnodušnim, i usprkos činjenici da je autorski prilagođena za publiku dalmatinske zagore s iznimnim zanimanjem je prihvaćena diljem Hrvatske, a to pokazuje podatak da je predstavu vidjelo oko 35.000 gledatelja.
22
ZAGREBAČKO KAZALIŠTE MLADIHUČILIŠTE – DRAMSKI STUDIO
Prema romanu Zlatka KrilićaDramatizirali: Ivor Martinić i Grozdana Lajić
ZABRANJENA VRATA
Voditeljica: Grozdana LajićRedateljica: Grozdana LajićGlazboterapeut: Milorad StranićKoreoterapeut: Mirjana PreisOprema bolnice: Mario MišeLiječnica opće prakse: Mirjana RoginaOrganizator: dipl. arh. Draženka Burić
Igraju: Irena Štefančić, Maja Matanović, Maja Mužar, Marina Pejnović, Ines Matić, Ivana Bojanić, Karla Rinčić, Mia Nigović, Lara Krušelj, Anja Stanić, Lea Fleger, Sara Vručinić, Veronika Gajšak, Adrian Pezdirc, Arno Arnautović, Tomislav Krog, Pavao Medvešek, Sara Milavec, Irena Ivanišević, Danijela Smolec, Tina Krznarić, Iva Bunčić, Ana Marija Sertić, Vlatka Rudančić, Ivana Kalaica i Marija Habijanec.
Predstava je musical napravljen prema poznatom dječjem romanu Zlatka Krilića. Priča se odvija na bolničkom odjelu za adolescente i mlađe tinejdžere koji izloženi dugotrajnom liječenju, podijeljeni na muški i ženski odjel, sanjaju i smišljaju, u skladu sa
23
svojim godinama, kako da prodru kroz „zabranjena vrata“ koja dijele ta dva odjela.
24
DRAMSKA SEKCIJA KUD-a „Sv. JURAJ“ DRAGANIĆ
Draženka Jagetić, Marica Boričević, Višnja Golub, Anđela Županić
TREBLJAČICE, JESTE DEŠLE
Redateljica: Draženka Jagatić (suradnik Mojmir Golemac-pjesma i ples)
Scenografija: Draženka Jagatić suradnice Marica Baričević, Višnja Golub.
Popis glumaca: Anđela Županić, Višnja Golub, Marica Boričević, Marija Krbavac, Miroslav pušić, Robert Krlin, Mirjana Rataić, Alenka Bujan, Sanja Vrbanić, Martina Bonjeković, Ana Županić
Grupu čine članovi koji su već niz godina aktivni u drugim sekcijama Društva. U okviru godišnjeg koncerta Društva koji se svake godine održava uoči Jurjeva planirali smo izvesti izvorni običaj TRIBLJAČIJE (Draganički naziv za čehanje perja). Prikaz tog običaja neminovno je zahtijevao dijalog koji se vodi između učesnika. Obično se razgovor svodi na seoska ogovaranja i prepričavanja aktualnih događaja. Stoga smo bili prisiljeni osmisliti dijalog i dodijeliti pojedincima uloge. Prilikom uvježbavanja nizale su se dodatne dosjetke i ideje zbog kojih je povećana količina dijaloga tako da je prva izvedba spomenutog običaja poprimila više dramski karakter nego plesnu koreografiju.Radnja predstave odvija se u obitelji Gašpić u kojoj žena (svekrva) vodi glavnu riječ. Započinje upoznavanjem s članovima obitelji i pripremama za tribljačiju a završava samim događajem čehanja perja u koji su osim domaćina uključeni pozvane tribljačice i
25
muškarci koji se pri kraju predstave priključuju u pjesmi i plesu.
26
STUDENTSKI TEATAR LERODUBROVNIK
Davor MojašDIVAN DAN
Redatelj: Davor MojašScenografkinja i kostimigrafkinja: Dubravka LošićPopis glumaca: Ksenija Medović,
Jasna Žitnik, Dorotea Dora Held, Nastasja Špilj, Danijela Milivojević
Tehničko osoblje: Mato Brnjić, Marko Mijatović
Studentski teatar Lero djeluje u Dubrovniku od 1968. godine kada je osnovan na inicijativu književnika i dramatičara Feđe Šehovića i tadašnje studentske udruge. U gotovo četiri decenija sustavne prisutnosti u kulturnom životu Dubrovnika ali i na hrvatskoj pa i međunarodnoj kazaližnoj sceni, „Lero“ je, nastojeći uvijek biti svoj i prepoznatljiv, mijenjao i obogaćivao svoju teatarsku poetiku ostajući rado pozivan, gledan i dočekivan teatar ne rijetko hvaljen od kritike i pozdravljan od publike. Do sada je Lerova teatarska radionica ostvarila gotovo stotinjak > različitih naslova koji su prikazivani na gotovo svim hrvatskim festivalima od amaterskih kazališnih smotri i susreta do Dubrovačkih ljetnih igara, Splitskog ljeta, EUROKAZ-a, Festivala glumca, Goranova proljeća, PUF-a, Karantene i drugih, najčešće, alternativnih ili eksperimentalnih teatarskih okupljanja. Lero je gostovao i u inozemstvu nastupajući tako u Londonu, Glasgowu, Cambridgeu, Kielcu, Krakowu, Bologni, Manchesteru, Beču,
27
Coventryju, Liverpoolu itd. te na festivalima bivše države od BRAMS-a do Teatra mladih, Poetike prostora i sl. Lero je igrao: Šehovića, Ruzantea, Bulgakova, Jarryja, Witkiewicza, Brechta, Ionesca, Harmsa, Vvedenskog, Majakovskog, Becketta, Terentjeva, Šklovskog, Ivšića, Vojnovića i druge autore od 1991., nakon ratnih okolnosti Dubrovnika i juga Hrvatske, do danas Lero izvodi autorske projekte svoga najčešćeg dugogodišnjeg redatelja i umjetničkog voditelja Davora Mojaša. I najnovija Lerova i Mojaševa produkcija „Divan dan“, kao i prethodne; „Ruže s juga“, „Možda vjetar“, „Tango“, „Valcer“, „Come and Go“, „Leptirice noći“, „Utiha“, „Noć u Domu Radost“, „Stanje Lune“ i dr.; prepoznatljiv su aktualni Lerov trag koji otvara, na sebi svojstven i prepoznatljiv način, „dubrovačke priče“ ali i povode alibija vlastitog teatarskog sada već obvezujućeg trajanja.
Sjene su, u trenutku kada je netko nepažnjom poklopio kazaljke sata a pritisak pojačanog juga dosegao kritičnu razinu, otkrile vlastitu osuđenost na zajedništvo svoje urotničke sudbine.Teatar koji je u tom Gradu ostajao tek dijelom uspomenara povremeno se budio novim naslovima i trudio predstavama, uzaludno pokušavajući probuditi se i osvijestiti. Jednostavno, netko je, ne prekidajući molitve, prizvao Sjene. I one su se oglasile. Onako kako jedino znaju. Mogu . I umiju.Pozivom na zajedničku slutnju. Kao optuženici. Svjedoci. Optuženi. Urotnici. Izgubljeni. Nesanjani. Skladni. I dovoljno introspektivni. Osobiti. Samozaljubljeni. S razlogom sebi važni. I nepotrebni. Idealni. I nestalni. Kao vjetar. Kako su još nazivali svoje predstave. I onu
28
„Divan dan“! Koje zapravo nikad nije bilo./D.M./
29
DAGMAR TEATAR STUDIO
Tolstoj, Sholochov, TichonovKONJI
Redatelj: Hana Frankova
Scenografija: Hana Frankova
Popis glumaca: Lrnka Andelova, Matej Andel, Vladimir Benderski, Libuse Haskova, Frantisek Hnilicka, Jan Hnilicka, Katarina Kaiserova,Michael Kocmich, Lucie Liskova, Jindrich Moravek, Irena Pajankova, Zbynek Pechr, Natalie Pelcova, Patricie Porakova, Michaela Puchalkova, Ivana Sedlackova.
Tehničko osoblje: Hana Hnilickova, Alexander Mikolas, Vaclav Vasmucius
Kazališni studio Dagmar i Pedagoška škola su otvoreno društvo profesionalnih dramskih umjetnika koji djeluju od 1993. Studio su osnovali u proljeće 2001. članovi Studija za kreativnu glumu, a surađuju s pedagoškom školom od kraja školske godine 2005/2006. Članovi su većinom studenti. Surađuju s Fakultetom dramske umjetnosti (DAMU, Prag). Dramsko stvaranje kazališta Dagmar usmjereno je prema sistematskoj glumi mlade generacije. Studio Dagmar nastupio je u Austriji, Njemačkoj i Kanadi. U protekle dvije sezone Kazališni studio Dagmar je prisustvovao na pet nacionalnih kazališnih festivala u Republici Češkoj. Predstava „Konji“ je osmišljena u lipnju 2005. Prikazana je na Trebic festivalu glume 2006. i na Festivalu europskih kazališnih regija na otvorenom u Hradec Kralove 2006. Predstava „Konji“ je dramsko djelo
30
temeljeno na romanima L.N.Tolstoja, N.Tichonova i M.Sholockova. Osmišljena je kao prosvjed protiv međunarodnog prijevoza konja u okrutnim uvjetima.
31
KAZALIŠTE „JAK“ MALI LOŠINJ
Branislav Nušić (po motivima)FAMILIJA U ŽALOSTI
Redatelj: Boris ŠegotaScenograf: Boris ŠegotaSkladatelj: Bruno NacinovichStihoklepac: Kata MarkovKoreograf: Đurđica KunejKostimograf: Alena SemerajPopis glumaca: Lučano Nikolić,
Yvona Vidulić, Mladen Šurlina, Mirjana Nikolić, Tamara Bogunović, Milan Pejić, Barbara Dakić, Elmedin Bjelić, Robert Radan, Boris Šegota, Sandra Podravec Toić, Nataša Bojić.
Tehničko osoblje: Milan Čelap, Gordana Šegota, Alena Semeraj.
Kazalište J A K osnovano je 1979 god. Ime je dobilo po prvom hrvatskom učitelju na Lošinju, koji je osnovao 1912. i prvu diletantsku kazališnu družinu na hrvatskom jeziku. Osnivač i prvi voditelj, ujedno i redatelj bio je prof. književnosti Tomislav Gospodnetić, koji je kazalište vodio do 1990. god. 1990-u smatramo prekretnicom u radu kazališta jer smo nakon prof. Gospodnetića počeli raditi sa profesionalnim autorskim ekipama. Tako su unašem kazalištu radili redatelji: Radovan Marčić, Dora Ruždjak, Zoran Mužić, Vladimir Gerić, Srećko Šestan, Denis Brižić, Ladislav Vindakijevič, Neva
32
Rošić, Ivica Kunčević i drugi. Glazbu su skladali Arsen Dedić, Igor Kuljerić, Bruni Nacinovich, Elvis Stanić i drugi. Scenografiju: Dinka Jeričević, Vojo Radoičić. Često surađujemo sa kostimografom Danicom Dedijer, koreografom Đurđicom Kunej. Godišnje postavimo dvije nove predstave na repertoar. Sudjelovali smo na nekoliko festivala kazališnih amatera, na festivalu smijeha, danima satire, festivalu pučkog teatra. Ansambl kazališta broji oko 20 ljudi. Nismo generacijsko kazalište. Starosna dob kreće se od osmoškolaca pa sve do pedesetogodišnjaka.
33
GLUMAČKA DRUŽINA „I.V.TRNSKI“NOVIGRAD PODRAVSKI
Martin ŠlabekČUDOTVORNO DRVO
Redatelj: Martin ŠlabekScenograf: Martin ŠlabekPopis glumaca: Ivančica
Kučanda, Barbara Petras, Dubravka Marković, Marija Bukovčan, Marija Kalšan, Biljana Marković, Marina Šimunović,Smiljka Ivaniš,Ljiljana Brljek, Josip Petras, Martin Šlabek, Darko Ražek, Hrvoje Mičurin, Zdravko Brljek.
Šaptačica: Jasna Klasan
Glumačka družina nastaje kao sekcija KUD-a „Ivan Vitez Trnski“ godine 2003. kad je obnovljen rad Društva. Trebale su četiri godine da se okupi 15- ak aktivnih članova i dotadašnja sekcija dobije naziv Glumačka družina. Godine 2006. s predstavom „Čavel v glavu“ družina sudjeluje na županijskoj smotri u Koprivnici gdje je proglašena najboljom predstavom. Voditeljica i redateljica svih predstava bila je Marija Kalšan. Kako je u međuvremenu postala je ravnateljica škole vodstvo Glumačke družine preuzima Martin Šlabek.
34
GRADSKO KAZALIŠTE JASTREBARSKO
August Šenoa (adaptacija Nino Škrabe)LJUBICA
Redatelj: Nino ŠkrabeScenograf: Mirko ŠkrabePopis glumaca: Tomislav Karas,
Nikola Oslaković, Ana Karača, Zrinka Lovretin, Mladen Pavlić, Ivan Bingula, Vladimir Rađenović, Luka Tomac, Oskar Stepančić, Velimir Kokot, Mia Matasić, Iris Sečen, Maja Novosel, Lana Vlašić, Maja Miovec, Martina Rak, Barbara Balaško, Ivana Žužak, Marko Severinac, Igor Stanković, Mirna Strmečki, Borka Lučić, Ivan Karlo Pintar, Zvonimir Vučić, Branimir Divjak, Nenad Dautović, Luka Perković, Ines Marta Brkljačić
Gradsko kazalište jastrebarsko osnovano je 1968. godine, no daleko ranije u jaskanskom kraju bilo je kazališne aktivnosti. Kazalište se sastoji od dvije grupe. Dramska grupa "Tomo Mikloušić" nazvana je nimalo slučajno postarom kajkavskom piscu i domoljubu Tomi Mikloušiću, rođenom u Jaskancu. Druga dramska grupa nosi naziv "Ivana Brlić Mažuranić" nazvana je ponajvećoj hrvatskoj spisateljici, koja je dio djetinstva proživjela u Jaski. Osnivanje te grupe značajan je datum u povijesti jaskanskog kazališta, jer je osim odličnih predstava, osiguran kontinuitet u radu i dotok mladih svježih snaga u Dramsku grupu "Tomo Mikloušić". Voditelj obiju grupa je prof. Nino Škrabe. U svojoj dugoj povijesti kroz kazalište je prošlo nekoliko stotina djece i odraslih. Kazalište je gostovalo u
35
Beču i Mađarskoj, a nositelj je brojnih nagrada. Predstava "Ljubica" odigrana je više od 25 puta i gledalo ju je preko pet tisuća gledatelja.
36
ČEŠKA BESEDA DOLJANI
Prokop KonopasekPOSVICENI V HUDLICICH
Redateljica: Svjetluška ProkopićScenografija: GrupaPopis glumaca: Slavica Bublić,
Zdenko Janota, Mario Bublić, Elvira Mlinarić, Marija Bublić, Željko Hunjek, Alojz Stranjik, Renato Žuger, Radko Janota, Danijel Jerman, Mirko Šulc.
Tehničko osoblje: Dražen Polenus, Željka Joščak, Lidija Polenus, Sanja Žuger, Zdravko Bublić, Pajo Prokopić, Zdravko Joščak
Češka beseda u Doljanima osnovana je davne 1919. godine. 1925. osnovana je dramska grupa koju su vodili učitelji iz Daruvara.Prva predstava pod nazivom Srce odigrana je u dvorištu jedne obitelji. 1927. godine odigrane su čak 3 predstave. Zlatno doba dramskog stvaralaštva bilo je između 60. i 80. godina kad su grupu vodili tadašnji učitelji Jindra Požar a poslije njega učiteljica Ivanka Farkaš. Nakon preseljenja učiteljice Farkaš u Daruvar, nastalo je zatišje sve do godine 1994. Rad u grupi je preuzela učiteljica Zdenka Stranjik. Uvježbala je nekoliko predstava s kojima se grupa predstavila u Doljanima i na Smotri češkog amaterizma koje su održavane u okolici Daruvara. Najveći uspjeh doživjela je predstava «Cestou životem» 2003. godine. S tom je predstavom grupa predstavljala
37
češku manjinu na 43. festivalu hrvatskih kazališnih amatera na Visu.Grupa kontinuirano radi i bilježi uspjehe izvedbom i komičnošću i bilježi gostovanja u okolnim mjestima. Članovi se uključuju u povremene seminare koje vode stručnjaci iz Češke Republike u organizaciji Saveza Čeha u Republici Hrvatskoj.Grupa danas broji 18 aktivnih članova vrlo mješovitog dobnog sastava.Voditelj grupe od 2004. godine je predsjednik ČB Doljani Željko Hunjek a režiju je preuzela Svjetluška Prokopić. Dramska je grupa gostovala u Ljudevit Selu, Gornjem Daruvaru, Končanici, Daruvaru, Donjim Sređanima, Visu, Iloku, Daruvarskom Brestovcu Sisku i Češkoj Republici,. Ove godine ponovna izvedba povijesne komedije «Posvíceni v Hudlicích» – Prokop Konopásek. Radnja je smještena u Pragu i selu Hudlice u Češkoj Republici u 11. stoljeću. Nekoliko tema je isprepleteno u ovoj predstavi: kako su vladar zemlje koji je bio oženjen seoskom djevojkom izgubio u šumi i ugljar koji ga je spasio i ugostio bili ravnopravni.
38
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO „SLOGA“ RETKOVCI
Milan GrgićPROBUDI SE KATOIzvan konkurencije
Redateljica: Ana MijakovićScenograf: Zvonimir ŠinjoriPopis glumaca: Stjepan
Hruškar-Kale, Đuro Perković-Đuka, Zvonimir Šinjori, Stjepan Benačić, Marko Sabljaković, Marija Mrvičin, Vesna Šinjori i Ana Prljević.
Šaptači: Katica Zetović i Ljuba Lovrić.
Kulturno-umjetničko društvo „Sloga“ Retkovci jedno je od najstarijih društava u Vukovarsko – srijemskoj županiji. Osnovano je davne 1932. godine. Društvo njeguje tradiciju starih izvornih plesova, pjesama i običaja Retkovačkog kraja. Trenutno okuplja 120 članova raspoređenih u 5 skupina: Folklornu dječju i odraslu, Tamburašku, Pjevačku skupinu (bake) i Dramsku. Dramski amaterizam u Retkovcima ima dugu tradiciju. Dramski susreti su u Retkovcima održavani punih 17 godina sve do Domovinskog rata. Najzaslužniji za održavanje tih susreta bio je sada već pokojni Nikola Živković – Mika. Nakon obnove rada KUD –a obnovljena je i dramska skupina.“Probudi se Kato„ treća je predstava ove skupine. Prethodile su joj komedije „Pljuska“ i „Teštament“.
39
„ARTIZANI“ LJUBLJANA, SLOVENIJA
Slovenska narodna pričaZLATNA PTICA
Redatelji: Irena Rajh Kunaver, Ian OwensScenograf: Izstok HrgaLutke, scena I kostimi: Iztok Hrga,
Mateja Šušteršić, Neva Vrba
Izbor glazbe: Primož ŽupanSvjetlo: Tomaž Štrucelj, Boštjan MaroltMentor: Irena Rajh Kunaver
Zlatna ptica je projekt koji uključuje 12 mladih lutkara, glumaca i plesača koji su se okupili ovim povodom kako bi osmislili predstavu. Ovo je jedinstven projekt koji ujedinjuje lutkarsko kazalište i akrobatske elemente i mladim glumcima nudi neke nove dimenzije animacije pokreta i kazališta. U ovoj poznatoj slovenskoj narodnoj priči radi se o mladom princu koji kritizira zlatnu pticu u očevom voćnjaku, ali i o neprestanoj potrazi za ljepšim i pravednijim svijetom. Kralj želi zlatnu pticu samo za sebe i ponudi krunu onome koji mu je donese. Trojica braće se zapute u potragu i najmlađi nadvlada sve poteškoće uz pomoć medvjeda i naposljetku pronađe zlatnu pticu. Dobrota i hrabrost pobjede zlo i lijenost koje utjelovljuju dvojica starije braće.Predstava je dinamična, ne sadrži tekst, puna je pokreta koji se mogu protumačiti na dva načina: kao animaciju objekata i prostora u kontekstu lutkarskog kazališta ili
40
kao animaciju tijela u smislu cirkuskih akrobacija i fizičkog kazališta. Prikladna je za cijelu obitelj i traje 45 minuta.Društvo Kuća djece i umjetnosti je mjesto za kreativnost. Dječje kreativnosti i kreativnosti za djecu. U našoj Kući, umjetnost je način socijaliziranja: djece s djecom, djece s odraslima i također odraslih zbog djece. U Kući djece i umjetnosti, smatramo kako aktivan susret s umjetnošću može predstavljati put u nas same i u druge ljude. Uz pomoć umjetnosti stječemo socijalne vještine, sposobnost samostalnog rješavanja problema i kao posljednje, ali ne i najmanje važno, pomaže nam rasti u kreativne i potpune osobe, razvijajući različite vještine i otkrivajući naše talente.Kuća djece i umjetnosti je kulturni centar za djecu koji treću godinu uzastopce organizira opširan program umjetničkih i kreativnih radionica za djecu svih dobi i za odrasle koji rade i žive s djecom. Radionice tijekom cijele godine se odvijaju jednom tjedno; jedan sat tjedno za najmlađe i sat i pol za stariju djecu. Osim radionica, također organiziramo raznovrsne tečajeve, događanja i redovite tjedne predstave za djecu, posebno naših matičnih kazališta ZAPIK i FRU-FRU i njihovih gostiju. Zidovi naše dvorane i radionica krase izložbe raznih ilustratora i lutaka. Također, prepoznati smo i van naše Kuće. Sudjelujemo na različitim festivalima diljem Slovenije i u inozemstvu.Kuća djece i umjetnosti je u procesu pripojenja IDEA-i (Međunarodnoj udruzi dramskog obrazovanja) i također sudjeluje u engleskom NATD-u preko JV europske udruge.Tijekom četiri godine našeg postojanja, postali smo otvoreno mjesto za svakoga tko vjeruje kako je kreativnost nužna za
41
kvalitetan život i da djeca stječu važno iskustvo kroz svoju kreativnu igru i za one koji vjeruju da kreativnost omogućuje djeci da se nose s emocionalnom reakcijom, istraže različite vrste odnosa, itd. Budući da razvoj tehnologije uzrokuje naše udaljavanje od bližnjih, ono je i uzrok udaljavanja od samih sebe. Sudjelovanje unutar grupe koja istražuje umjetnost nam može pomoći otkriti i razviti naše kreativne potencijale i najvažnije emocionalnu inteligenciju.
42
DRAMSKA SKUPINA KUD-a „ZVON“MALA SUBOTICA
Nada JankovićNA MLEKARI PRE MARI
Redateljica: Nada JankovićScenografija: Nada Janković i glumciPopis glumaca: Sanja
Kolarić, Davorka Čižmešija, Viktorija Kalamari, Smiljan Patafta, Ines Peras, Izabela Peras.
Tehničko osoblje: Marina Juras, Ivan Novak, Nada Škvorc.
Dramska skupina je osnovana prije 11 godina. Od 2002. godine voditeljica je gospođa Nada Janković. Skupina broji desetak članova. U vrijeme rada na predstavama sastaju se jednom tjedno i češće ako to traže glumci.
Radnja se odvija ispred Marine kuće gdje mljekara ima otkup mlijeka od seljaka. Sve bi bilo dobro da mljekar nije došao s mjerom.
43
AMATERSKO KAZALIŠTE„RANKO MARINKOVIĆ“ VIS
RIBORSKI ŠKONDOLIPrema "Ribarske svađe" C.Goldonija na viški
preradila Lina Blažević
Redatelj: Lenko BlaževićScenograf: Miho DolinaPopis glumaca: Marinko
Zupčić, Zoja Zupčić, Mia Sablić, Ivo Pečarević, Zdenko Karuza, Lina Blažević, Kristina Vujić, Issa Ilić, Mario Fras, Dino Peribonio, Ratko Radišić, Nikola Bašić, Lenko Blažević
Tehničko osoblje: Maja Karuza, Sandra Pećarević, Mario Fras, Savonka Karuza, Issa Ilić
Amatersko kazalište ''Ranko Marinković'' utemeljeno je 1996. godine.U proteklih 11 godina izvelo je 12 premijera. Sudjelovalo je na 10 festivala hrvatskih kazališnih amatera i osvojilo 9 nagrada: Lina Blažević 3 puta, Siniša Brajčić 2 puta, Zdenko Karuza 1 put i Lenko Blažević 1 put proglašeni su najboljim glumcima u Hrvatskoj. Predstava Ribarske svađe proglašena je najboljom predstavom festivala po ocjeni publike.Kazalište je gostovalo u Sloveniji, Austriji i Mađarskoj (6 puta) te po čitavoj Hrvatskoj.
Ovo je komedija puka i obitelji, s duhovitom šalom i prikrivenom ironijom.Komedija nosi pečat škondali (svađe, graje) koji su sastavni dio malograđanskog života.
44
Pri tome svađa ne mora biti destruktivna ako se mudrošću (Iže) usmjeri u općem interesu.
45
KUD „IZVOR“ GENERALSKI STOL
Prikaz običajaKRSTITKE
Popis glumaca: Danijela i Mario Šlat, Ankica Moškun, Drago Šlat, Daria Benić, Barka Moguš, Damir Škrtić, Andreja Škrtić, Dragan Škrtić, Roza Benić, Dragica Magličić, Ruža Magličić, Zorka Benić, Maca Gojak, Nikica Matešić, Marija Halovanić, Iva Škrtić, Petra i Hrvoje Špehar, Anita Božičević, Manuela Rebić, Zvonimir Ferić, Damjan i Neven Dvorabić, Goran i Petar Magličić, Ante Katić, Karlo Antonić, Domagoj Šlat, Mijo Kasunić, Dragan Katić, Vlado Petrunić, Tomica Kasunić.
KUD „IZVOR“ osnovan je 2003. godine u Gornjem Zvečaju. Broji 35 članova. Djeluje u tri sekcije: pjevačko–plesnoj, kazališnoj i tamburaškoj. Do sada su imali više od 120 nastupa u Karlovačkoj županiji i diljem Hrvatske. Snimili su više TV i radio emisija, CD s izvornim pjesmama, te DVD i video zapise svih održanih predstava. Proteklih godina obradili su 4 prikaza običaja na dijalektu u namjeri da ih spase od zaborava.
Kazališnu grupu vodi gospođa Roza Benić-Žuža koja svojim životnim iskustvom uz pomoć starijih članica daje ideje za sve predstave koje odišu izvornošću.
46
PLESNI TEATAR G.K. SISAK
Jasminka Petek KrapljanINSIDE
Redateljica i koreografkinja: Jasminka Petek KrapljanDramaturg: Jasmin NovljakovićScenografija: Valentina ŠerbecKostimi: Goran DobronićEditiranje glazbe: Ivan KopričevićPlešu: Petra
Ćutuk, Dino Pešut, Lahorka Domitrović, Ines Honzić, Kristina Kesner, Apolonija Krleža, Ana Stojaković, Tea Škrinjarić, Karla Vorkapić
Tehnika: Zdravko Kovačević, Marijan Marković
Plesni teatar Gradskog kazališta Sisak ove godine navršava 28 godina djelovanja pod vodstvom plesne pedagoginje i koreografkinje Jasminke Petek Krapljan.Plesni teatar je do sada ostvario niz uspješnih predstava i nastupa na plesnim i kazališnim festivalima u Hrvatskoj i inozemstvu. Među neke najznačajnije spadaju nastupi na: Tjednu suvremenog plesa u Zagrebu, Eurokazu, Susretima hrvatskih plesnih ansambala, Festivalu hrvatskih kazališnih amatera, te na festivalima u Njemačkoj, Belgiji, Danskoj, Austriji, Češkoj, Švicarskoj i Indiji.Duša čovjeka je njegovo ogledalo kojim zrači prema ostalima. Preispitujući odnos jednog para ova predstava uvest će vas u samu suštinu problematike suvremenih načina
47
urbanog življenja. Dok glavni ženski lik zarobljen u kuhinji nalazi „slobodu“ gledajući savršen život u sapunicama njene projekcije doživljavaju obiteljsko nasilje, lov u mutnome njenog muškarca. Unutarnja slika je često zarobljena u oklopu koji nosimo na sebi, stišavajući emocije, zatvarajući se u svoj svijet. I tako život prođe dok ni ne trepneš.
48
BJELOVARSKO KAZALIŠTE
Rainer Werner FassbinderDOŠLJAK
Redateljica: Margareta FabičevićPopis glumaca: Ivan
Ožegović, Igor Pečenjev, Damir Maltar, Igor Kraljec, Erna Rudnički, Maja Bojčeta, Ivana Marušić, Tvrtko Hopek, Suzana Ivančić
Kostimografkinja: Marija Šarić BanTehničko osoblje: Stefan Bojčeta, Mirko Benkus
Bjelovarsko kazalište ove godine obilježava desetu godišnjicu postojanja. Za to vrijeme na daskama ovog kazališta igralo je stotinjak bjelovarskih mladića i djevojaka zaljubljenika u kazalište. Kazalište svake godine daje dvije premijere s većim brojem izvedbi u gradu i na gostovanjima. Dvije tisućite godine kazalište sudjeluje na Festivalu hrvatskih kazališnih amatera u Starigradu na Hvaru s predstavom „Blagovaonica“, dvije godine kasnije na istom festivalu s predstavom „Sratnik“ u Karlovcu, slijedeće godine s predstavom „Putovanje u plavo“ na Visu. S predstavom „Kukci“ sudjeluju na Festivalu hrvatskih kazališnih amatera u Kastvu. Prošle godine kao predstavnici hrvatskog kazališnog amaterizma sudjeluju na Linhartovom srečanju u Postojni gdje doživljavaju izvanredna priznanja od svih članova Stručnog povjerenstva i ovacije publike. Ovo kazalište trenutno ima 40-ak članova podijeljenih u 3 grupe (djeca, mladi i odrasli) koji rade paralelno. Kazalište je otvoreno za suradnju sa svim kazalištima i
49
kazališnim zaljubljenicima a možete nas naći u našem malom kazalištu u Bjelovaru, Trg Eugena Kvaternika bb ili kontaktirati na telefone 091/5043 209 ili 098/464 296
50
GRUPA „KATONASOK“ KEČKEMET, MAĐARSKA
Sandor WeoresPSIHE
Redatelj: Edit OrbanScenografija: Edit OrbanPopis glumaca: Barnai Peter,
Cseh Borbala, Kovacs Barbara, Kollar Zsuzsa, Kisjuhasz Dorina, Spiegl Ana, Sipos Ana, Toth Orsolya Saro Csilla.
Tehničko osoblje: Gabor Sarosi, Csilla Szabo
Weores Sandorov mnogostrani pjesnički roman stihova je priča o izmišljenom prošlom životu pjesnikinje punom uspona i padova. Autor se pronalazi naj različitijim oblicima, dobima i pogledima na život. On ih sve posjeduje, ali ništa od toga nije zapravo on. Sadržaj i značenje pjesama utječe na nas uglavnom trajanjem svojeg vlastitog tona, melodije i ritma pomoću magične sileU pjesmama smo tražili titranja i tajne ženske duše, a saznali smo kako su osobne značajke vrlo uobičajene i općenite. Ova je predstava ispovijed osam ružinih pupoljaka u cvatu o sebi samima i o njihovom odnosu s „jednim jedinim“. Jer se u životu sve događa za i protiv njega.Skupinu čine zaljubljenici u poeziju, ples i pjesmu, studenti Katona Jozsef Srednje škole iz Kecskemeta. Nakon napornog učenja ujutro, popodne oni uče vještine kazališne, glazbene i plesne umjetnosti i recitiranja poezije. Oni su vrlo mladi (u dobi između 16 i
51
19 godina) i naravno, puni ushita, vrlo zaneseni i uporni.
52
DRAMSKI STUDIO G.K. „ZORIN DOM“KARLOVAC
Maja KovačAUDICIJA ZA JULIJU CAPULETTI
Redateljica: Sanja HrnjakSuradnica za pokret: Martina MaričićInspicijent: Rastka Kosovac BelavićPopis glumaca:
Bruno Bračika, Karlo Mrkša, Lorena Kovačević, Ines Poljak, Matija Matanović, Lea Sablić, Melita Martinović, Suzana Prpić, Inga Jurić, Ivana Paljug, Mia Vuković, Emil Čatič, Andrijana Mihalić, Martina Maričić, Boris Ninković, Melani Vuglešić, Dario Željko, Tajana Ninković.
Tehničko osoblje: Neven Zebić, Robert Pavlić, Anđela Fajt, Danijel Vitković.
Dramski studio ove godine obilježava 55 godina kontinuiranog rada. Prestankom rada profesionalnog kazališta Dramski studio je uspješno nadomjestio nastalu prazninu i pridonosio postojanju kazališnog i kulturno- umjetničkog rada u gradu Karlovcu. Da nije iznevjerio svjedoči i niz nagrada i priznanja koje je dobio za svoj rad. Tijekom svog postojanja izveo je preko 2500 predstava, sudjelovao je na brojnim susretima i festivalima kako u zemlji tako i u inozemstvu.U predstavama Dramskog studija sudjelovalo je oko 1000 učenika i učenica, studenata i profesionalnih glumaca. Danas Dramski studio broji 80 aktivnih članova koji pohađaju dramsko-pedagoške satove i
53
sudjeluju u predstavama. Sve u svemu može se zaključiti da Dramski studio u Karlovcu održava kontinuitet kazališnog života započetog još one tako davne 1646. godine za koji je dr. Branko Hećimović rekao: „Karlovac se može i treba ponositi svojom kazališnom prošlošću. Ona je bogatija i značajnija nego što se pretpostavlja i zna.“
Predstava je nastala na temelju poznate drame W. Shakespearea „Romeo i Julija“ tekst je napisala Maja Kovač, dok su ga Sanja Hrnjak i Martina Maričić prilagodile uzrastu izvođača. Komedija koja je nastala kroz igru i improvizaciju mladih članova studija, nudi veliku lepezu likova iz stvarnog života a njihova interpretacija originalnog teksta odličan je uvod mladima u lektiru.
54
DRAMSKA DRUŽINA KUD-a „NAŠA LIPA“ TUHELJ
Pavica Iveković (prema noveli Bitka kod Bistrice Lesne M.Krleže)
ZA FALU SU REKLI MU DA JE BEDAK
Redateljica: Pavica IvekovićScenografija: družinaPopis glumaca: Josip Glogoški,
Zlatko Ilijaš, Josip Ilić, Tomislav Ilić, Sanja Kunšt, Martina Pavlinić, Jelena Škalec, Zorica Petrina, Vilim Kuhar, Danijel Žitnik, Miljenko Turčin
Dramska družina okuplja 20- ak članova koji žele njegovati dramski izričaj. Djeluje nepunih devet godina i sudjeluje u kulturnim zbivanjima Tuheljskog kraja i Krapinsko – zagorske županije. Uz dramsko izražavanje, jedan od primarnih zadataka ove družine je njegovanje kajkavske riječi i oživljavanje zagorskih običaja.
Družina je u proteklom periodu izvela niz predstava od kojih navodimo: Snuboki, Frajlica, Uprizorenje muke gospodnje, Trdak Vid te Predstavu Hamleta u gornjoj Piškovini s kojom je sudjelovala na 42. Festivalu hrvatskih kazališnih amatera na Visu.
55
TEATAR „TOTAL“ VISOKO, BiH
Hristo BojčevPUKOVNIK PTICA
Redatelj: Jesenko MuzaferijaScenografija: Jesenko MuzaferijaPopis glumaca: Vesna
Salihbegović, Faik Salihbegović, Milenko Manojlović, Lordan Muzaferija, Velibor Kuvač, Dževad Hasanbegović, Azra Kadić, Dženita Pinjo
Tehničko osoblje: Branislav Mirković, Vera Muzaferija, Karla Jurišić, Fuad Vranac, Borjana Mirković, Zinka Hasanbegović
Teatar „Total“ osnovan je početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća i nastavljač je bogate dugogodišnje tradicije visočkog dramskog amaterizma. U deceniji pred rat „Total“ je bio najnagrađivanije pozorište na festivalima dramskih amatera Bosne i Hercegovine, a prošle, 2006. godine, na (nakon 14 godina obnovljenom) Festivalu dramskih amatera BiH potvrđuje svoj kvalitet nagradama za najbolju predstavu, režiju, mušku i žensku ulogu, igrajući Ionescov tekst Kralj umire. Teatar „Total“ u svom scenskom opusu ima dvadesetak postavki od kojih izdvajamo: Najljepši dan: jedna noć M. Žalice, Prometej M. Matkovića, Mister Dolar B. Nušića, Jama prema poemi I.G.Kovačića, Poslednji gost V. Stevanovića, Hamlet u totalu po Shakespeareu, Fema u totalu po Steriji, Kralj Ubu A. Jarrya, Zoološka priča E. Albeea,
56
Hasanaginica A. Isakovića, Kralj umire E. Ionescoa i druge.Naziv „Total“ vezan je za stil koji ovaj teatar njeguje, a to je „totalni“ teatar otvoren za sve žanrove i poetike primjenjive izražajnim mogućnostima protagonista koji se ne prilagođavaju tekstu, nego tekst prilagode sebi i igraju ga igrajući se sa njim a često i sa samim sobom. Naravno, u tome su nekad više, a nekad manje uspješni, ponekad i ne rade zbog teških uvjeta rada, no ljubav prema tom čudesnom finom ludovanju i ljudovanju je jača od svega i uvijek ih nanovo vrati na scenu.Hristo Bojčev, bugarski pisac, rođen 1950. godine, jedan je od najpoznatijih savremenih dramskih pisaca u Evropi. Njegovi komadi igraju se u tridesetak zemalja u svijetu. Dobitnik je više nagrada, a 1997. godine dobio je nagradu Svjetski pobjednik za tekst Pukovnik ptica na Međunarodnom natječaju British Councila.
Pukovnik ptica je humorna drama sa ironijskim otklonom prema stanju modernog globalnog svijeta u kome je sve tanja granica između onoga što zovemo normalnim i nenormalnim.To je priča o grupi ludaka izoliranih u umobolnici u balkanskoj planinskoj zabiti, koji, sa doktorom podložnim opijatima, žive svoj „uobičajeni“ ludački život u vrijeme nedavnih ratnih zbivanja na Balkanu.Ta balkanska ratna nesreća ludacima donosi „sreću“ nakon što avioni UN-a greškom izbace pakete sa hranom i uniformama namijenjene UN-ovim vojnicima u ratnim zonama. Ludaci oblače uniforme i postaju vojnici koji se žele priključiti snagama UN-a, to jest priključiti se Evropi gdje ih, kako
57
naivno smatraju, čeka bolji svijet koji treba pronaći.Teatar „Total“ je ovu predstavu premijerno izveo 18.11.2006. u Visokom u sklopu manifestacije Dani Zaima Muzaferije, a nakon toga i 5 repriza. Predstava je zasad pozvana na dva festivala: Međunarodni festival Jadran 2007 i Festival dramskih amatera BiH.
58
DRAMSKI STUDIO MLADIH HVAR
William ShakespeareROMEO I JULIJA
Redateljica: Dolores KolumbićPopis glumaca: V.
Novak, J.Radnić, M.Plenković, N. Salom, F. Dadić, M. Dulčić, J. Mićić, M. Carić, R. Lasić, A. Vučetić, M. Butorović, N. Kuzmanić, I. Boko i I. Jelčić
Tehničko osoblje: Šikljić, Zaninović/ rasvjeta, ozvučenje/. Roić,Blažević
Dramski studio mladih Hvar je osnovan 1994. godine. Godišnje okuplja oko 150 mladih u dramskim i plesnim radionicama iz kojih najzanimljiviji glumci i plesači ulaze u predstave.Svojom ČAKAVSKOM SCENOM Studio je posvećen čuvanju baštine, surađujući pri tom s Muzejom hvarske kulturne baštine, s muzikolozima, poznavateljima hvarskih plesova, nošnje i sl. Posebna je pažnja na jeziku kao baštini o čemu svjedoče naše predstave Na festivalima hrvatskih kazališta za mlade.Ljubav prema jezicima kao svjetskoj baštini potakla nas je na stvaranje nenametljivo višejezične predstave. U svijetu u kojemu su se jezici isprepleli, rekli bismo da smo, zasuti svjetskim jezicima, pridružili svoj, hrvatski jezik, jezicima svijeta.U predstavi Romeo i julija W. Shakespearea ( prijevod Torbarine, ponegdje Bogdanovića ), na sceni je samo ono što su Romeo i Julija čuli ili vidjeli od trenutka kad su se sreli. Njihova obuzetost ljubavlju stvara silovit tempo događaja u kojima završava pet mladih života. U četiri-pet dana.
59
Razrada mis-en scene razmještanjem drvenih samostojećih stepenica, isključivost ljubavi podcrtava se irealnošću svih stvari koje okružuju zaljubljenike: postignuto bjelinom kaširanih predmeta koji se pojavljuju u predstavi pored koloristički bogatih kostima Dijane Roić; životan, sočan zvuk tarantele, u koreografiji Slavice Šenk, vodi grupne prizore spajajući scene.
60
Organizator FestivalaZahvaljuje na novčanoj i inoj pomoći
MINISTARSTVU KULTURE REPUBLIKE HRVATSKE
GRADU KASTVUUREDU ŽUPANA
PRIMORSKO-GORANSKOJ ŽUPANIJITURISTIČKOJ ZAJEDNICI ŽUPANIJE
GRADU ZAGREBU
SPONZORIMA:
RESTORAN „KUKURIKU“ KASTAVPICERIA „LOŽA“ KASTAV„KASTAV PUB“ KASTAV
GOSTIONA „ISTRANKA“ OPATIJAKAFE BAR – KONOBA ŠPOROVA JAMA,
KASTAVGOSTIONA VIDIKOVAC KASTAV
HOBIT-MUNICIPIUM KASTAV
61
NakladnikHRVATSKI SABOR KULTURE
Za nakladnikaMirko Kovačević, prof.
UrednikDamir Bačić, prof.
SlogZdravko Pavičić
Naklada1000 primjeraka
Tisaka.z.p. grafis, Samobor
62
