Upload
stefan-stojanovic
View
418
Download
20
Embed Size (px)
Citation preview
UNIVERZITET U NIU MAINSKI FAKULTET
ODRAVANJE SAOBRAAJNO-TRANSPORTNIH SREDSTAVA
SAOBRAAJNO MAINSTVO, TRANSPORT I LOGISTIKA
ODRAVANJE ELEZNIKIH VOZILA
ODRAVANJE ELEZNIKIH VOZILA Odravanje se, u osnovi, deli na:
Korektivno odravanje
Preventivno odravanje
Preventivno plansko odravanje Preventivno odravanje prema stanju
ODRAVANJE TEHNIKIH SISTEMA
Korektivno odravanje
Korektivno odravanje podrazumeva niz postupaka koji se preduzimaju posle nastanka otkaza u cilju vraanja tehnikog sistema u stanje ispravno za eksploataciju.
ODRAVANJE TEHNIKIH SISTEMA Preventivno plansko odravanje
Preventivno plansko odravanje podrazumeva niz postupaka koji se preduzimaju u odreenim vremenskim intervalima radi spreavanja pojava otkaza, odnosno odravanja tehniko-eksploatacionih karakteristika u dozvoljenim granicama.
Ovo odravanje podrazumeva opravku opreme ili zamenu komponenti u fiksnim intervalima, koji se najee odreuju na osnovu statistikih podataka o veku trajanja pojedinih elemenata sistema.
ODRAVANJE TEHNIKIH SISTEMA
Preventivno odravanje prema stanju
Preventivno odravanje prema stanju je savremeni oblik odravanja koji podrazumeva neprekidnu ili povremenu (periodinu) proveru stanja opreme tehnikog sistema i utvrivanje potrebnih zahvata radi spreavanja otkaza u sistemu.
Provera (dijagnostika) stanja se vri praenjem odreenih parametara koji su znaajni za obavljanje funkcije tehnikog sistema.
Za razliku od preventivno planskog odravanja, kod odravanja prema stanju aktivnosti odravanja se sprovode u trenutku kada je to zaista potrebno, odnosno kada stanje sistema to zahteva.
prijem sredstva u opravku razgradnja sklopova sa transportnog sredstva demontaa sklopova ienje i pranje delova defektaa-dijagnostika stanja delova opravka delova montaa sklopova (sa opravljenim, novim ili ispravnim starim delovima) ispitivanje sklopova ugradnja sklopova u transportno sredstva ispitivanje transportnog sredstva predaja sredstva u eksploataciju
OSNOVNI POSTUPCI U OPRAVCI SAOBRAAJNIH SREDSTAVA
OSNOVNI PRINCIPI OPRAVKE PO SISTEMU AGREGATNE ZAMENE
Prijem
vozila
Razgradnja
sklopova
Opravka sklopova
(agregata)
Ugradnja
sklopova
Ispitivanje
vozila
Predaja
vozila
- demonta`a
- pranje i ~i{}enje
- defekta`a
- opravka i zamena delova
- ispitivanje
Prijem
vozila
Razgradnja
sklopova
Ugradnja
sklopova
Ispitivanje
vozila
Predaja
vozila
Otpremanje
sklopa na
opravku
Dopremanje
rezervnog
skolopa
opravka vozila po individualnom sistemu
opravka vozila po sistemu agregatne zamene
OSNOVNI PRINCIPI OPRAVKE PO SISTEMU AGREGATNE ZAMENE
Prijem
vozila
Razgradnja
sklopova
Ugradnja
sklopova
Ispitivanje
vozila
Predaja
vozila
Otpremanje
sklopa na
opravku
Dopremanje
rezervnog
skolopa
opravka vozila po sistemu agregatne zamene
Opravke po individualnom sistemu se primenjuju za odravanje malobrojnih tehnikih sistema i karakteriu se duim vremenom opravke, malom efikasnou u odravanju i zahteva kadrove univerzalnog (svestranog) znanja.
Opravke po sistemu agregatne zamene se primenjuju za odravanje velikoserijskih tehnikih sistema i karakteriu se kraim vremenom, veom efikasnou u odravanju, viim kvalitetom opravke i zahteva kadrove uske specijalizacije (za pojedine sklopove).
OSNOVNI PRINCIPI OPRAVKE PO SISTEMU AGREGATNE ZAMENE
Prijem
vozila
Razgradnja
sklopova
Ugradnja
sklopova
Ispitivanje
vozila
Predaja
vozila
Otpremanje
sklopa na
opravku
Dopremanje
rezervnog
skolopa
Prijem
lokomot ive
1. Obrtna postolja
2. Vu~ni
elektromotori
3. Krovovi
4. I - blok
5. K - blok
6. Blokovi S1 - S6
(S1 - S4)
7. Kompresorski
agregat
8. Blokovi S7 - S8
(S5)
9. Blokovi S9 - S10
(S6 - S7)
10. Oprema
upravlja~nica
11. Oprema ma{.
prostora
Rastavljanje Defekta`a
Kooperacija
K
Demonta`a
sklopova sa
lokomot ive
Revizija
sanduka i
bojenje
Monta`a
sklopova na
lokomot iviK
Ispit ivanje
lokomot ive i
probne
vo`nje
Predaja
lokomot iveK
12. Oprema sanduka
sa fremom
12. Oprema sanduka
sa fremom
11. Oprema ma{.
prostora
10. Oprema
upravlja~nica
9. Blokovi S9 - S10
(S6 - S7)
8. Blokovi S7 - S8
(S5)
7. Kompresorski
agregat
6. Blokovi S1 - S6
(S1 - S4)
5. K - blok
4. I - blok
3. Krovovi
2. Vu~ni
elektromotori
1. Obrtna postolja
Demonta`a
opreme sa
skopova
Revizija
Monta`a
opreme na
sklopoveK
Skladi{tenje
demontiranih
sklopova
Opravka
transform.
(koop.)
Skladi{tenje
opravljenih
sklopovaK
K
Revizija Sastavljanje K
Doprema
novih delova
iz magacina
Odravanje eleznikih vozila se karakterie specifinim tehnologijama:
nega vozila koja obuhvata pranje i ienje i namirivanje energentima; kontrola vozila i opreme vizuelno ili primenom dijagnostike opreme; radovi na vozilu u cilju podeavanja; zamena delova i agregata koja ukljuuje razgradnju sklopova/delova iz vozila i njihovu ponovnu ugradnju;
demontaa/montaa sklopova i zamena delova u specijalizovanim radionicama uz primenu specijalnih alata kao to su indukcioni grejai, hidraulini ureaji, uljne kade, i sl; opravka - regeneracija delova sprovoenjem mainske obrade, plastinom deformacijom, zavarivanjem, navarivanjem i drugim postupcima;
opravka elektrinih ureaja (elektromehaniarski radovi); tapetarski i bravarski radovi (radovi sa drvetom, staklom, tkaninom, plastikom i sl);
antikorozivna zatita delova i oplate vozila, koja ukljuuje uklanjanje korozije hemijskim ili mehanikim putem (peskarenje ili samarenje), farbanje, postupke elektrohemijske zatite itd.
Odravanje eleznikih vozila
Nega vozila obuhvata pranje i ienje i namirivanje energentima
Tehnologije kontrole i merenja
U novije vreme ovakvi instrumenti su najee povezani sa kompjuterima uz pomo kojih se vri analiza izmerenih podataka.
Odravanje eleznikih vozila
zamena delova i agregata
demontaa/montaa sklopova i zamena delova
Reparaturne tehnologije za cilj imaju obnavljanje tj. reparaciju delova ime se obezbeuje da oni ponovo ostvaruju svoju funkciju. Ovim tehnologijama se mogu otkloniti negativne posledice habanja, lomova, deformisanja, korozija, i dr.
TEHNOLOGIJE KOJE SE PRIMENJUJU ZA OPRAVKU DELOVA
Zavarivanje (AV i EV) Navarivanje Metalizacija Nanoenje prevlaka Lepljenje Druge tehnologije (savijanje/ispravljanje, termika obrada, specijalni postupci,...)
Zavarivanje i navarivanje Zavarivanjem se reavaju naprsline i prelomi delova ili varenih konstrukcija a navarivanjem se dodaje nedostajui materijal tj. otklanjaju posledice habanja odnosno gubitka konstrukcionih mere.
TEHNOLOGIJE KOJE SE PRIMENJUJU OPRAVKU DELOVA
Metalizacija Metalizacija je postupak nanoenja metalnog sloja debljine od 5m do 1mm, sa ciljem nadometanja ishabanog sloja ili obezbeivanja povrinskog sloja sa posebnim osobinama (otpornost na habanje, antikorozivna svojstva, i dr.).
Zavarivanje
TEHNOLOGIJE KOJE SE PRIMENJUJU OPRAVKU DELOVA
Metalizacija
Metalizacija spada u hladne postupke. Temperatura topljenja se kree od 2000C za metalizaciju icom, do 15000 C kod metalizacije plazmom
Nanoenje prevlaka Prevlake mogu da se nanose sa ciljem zatite od korozije, poveanja otpornosti na habanje, poboljanje tribolokih osobina, poboljanja elektroprovodnosti ili elektrootpornosti, poveanje otpornosti na povrinski pritisak,... Prema nainu dobijanja, prevlake mogu biti: elektrohemijske, hemijske, vrue, difuzione, i dr.
Elektrohemijskim postupkom se ostvaruju prevlake taloenjem metalnih elemenata (legura) usled prolaza elektrine struje kroz elektrolit.
Cinkovanje Kadmijimiziranje Kalajisanje Bakarisanje Niklovanje Hromiranje Nitriranje
TEHNOLOGIJE KOJE SE PRIMENJUJU OPRAVKU DELOVA
Lepljenje je spajanje delova u vrstu celinu, sa ili bez prethodne obrade, primenom vezivnog sredstva lepka, najee sintetikog.
TEHNOLOGIJE KOJE SE PRIMENJUJU OPRAVKU DELOVA
Veliki asortiman lepkova i njihove primene ini postupak lepljenja u mnogim sluajevima povoljnijim od drugih, klasinih naina spajanja, na primer od spajanja zakovicama i vijcima, zavarivanjem i lemljenjem.
TEHNOLOGIJE KOJE SE PRIMENJUJU OPRAVKU DELOVA
Odravanje eleznikih vozila opravka elektrinih ureaja tapetarski i bravarski radovi antikorozivna zatita delova i oplate vozila
RADNI PROSTOR
Pogon za odravanje je osnovna tehnoloka i organizaciona celina u sistemu odravanja eleznikih vozila.
Odgovarajui radni prostor i specijalizovana oprema
Tehnika dokumentacija za eksploataciju i odravanje eleznikih vozila sadri:
konstrukcijsku dokumentaciju; tehniki opis vozila; uputstva za upravljanje vozilom i pojedinim ureajima na njemu; pregled standarda i propisa koji definiu tehnike uslove za odravanje vozila i njegovih agregata; uputstvo za odravanje pojedinih sklopova i opreme vozila; katalog rezervnih delova.
TEHNIKA DOKUMENTACIJA U PROCESU ODRAVANJE SAOBRAAJNIH SREDSTAVA
U okviru odravanja saobraajnih sredstava neophodno je korienje odreene tehnike dokumentacije da bi se odravanje sprovodilo ispravno i sistematino .
Konstrukcijska dokumentacija se sastoji od sklopnih i radionikih crtea, elektrinih/hidraulikih/pneumatskih ema, sastavnice opreme, kao i druge dokumentacije koja je potrebna za odravanje.
TEHNIKA DOKUMENTACIJA
Obim radova za redovno odravanje, Specifikacija rezervnih delova i materijala, Normativi potrebnog radnog vremena, Program ispitivanja/kontrole delova i sklopova u procesu odravanja, Merne liste, Spisak kontrolnog alata i ispitnih stolova, kao i spisak standardne i specijalne opreme koja se koristi u procesu odravanja, Spisak kadrovske osposobljenosti neophodne za obavljanje poslova redovnog odravanja, Uputstva za opravku pojedinih sklopova/delova.
TEHNIKA DOKUMENTACIJA U PROCESU ODRAVANJE SAOBRAAJNIH SREDSTAVA
Tehnoloku dokumentaciju, koja se koristi u redovnom odravanju eleznikih i drumskih vozila, izrauje proizvoa vozila ili odravalac/remonter:
Podela odravanja vozila eleznica Srbije
Sa stanovita planiranja
Redovno odravanje
Vanredno odravanje Sa stanovita obima radova
Tekue odravanje
Investiciono odravanje
Pravilnik o odravanju eleznikih vozila - J 241
Podela odravanja vozila eleznica Srbije
Redovno odravanje
Vanredno odravanje
Stalni nadzor, Pranje i ienje, Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija (kod putnikih kola), Kontrolni pregledi i Redovne opravke.
Vanredne opravke manjeg obima, Vanredne opravke veeg obima i Pranje, dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija (kod teretnih kola).
461
444 441
Elektrine lokomotive
ODRAVANJE ELEZNIKIH VOZILA NA SRPSKIM ELEZNICAMA
661 666 Dizel lokomotive
644
ODRAVANJE ELEZNIKIH VOZILA NA SRPSKIM ELEZNICAMA
641 642 643
621
Dizel manevarske lokomotive
732
ODRAVANJE ELEZNIKIH VOZILA NA SRPSKIM ELEZNICAMA
712
812
Dizelmotorni vozovi
710
Elektromotorni vozovi
412/416
ODRAVANJE ELEZNIKIH VOZILA NA SRPSKIM ELEZNICAMA
Novi dizelmotorni voz ser 711
Putnika i teretna kola
ODRAVANJE ELEZNIKIH VOZILA NA SRPSKIM ELEZNICAMA
elezniki propisi
Nacionalni propisi su usaglaeni sa meunarodnim propisima, i veina njih je ustanovljena u vreme postojanja jugoslovenskih eleznica (J).
211 Pravilnik o zavarivakim radovima na eleznikim vozilima
233 Uputstvo o koenju vozova
241 Pravilnik o odravanju eleznikih vozila
242 Uputstvo za opravku kolskih osovinskih sklopova i leita
245 Uputstvo za odravanje konica eleznikih vozila
258 Pravilnik o nezi eleznikih kola i motornih vozova
265 Uputstvo za vaganje eleznikih vozila
ODRAVANJE ELEZNIKIH VOZILA NA SRPSKIM ELEZNICAMA
Redovno odravanje
Stalni nadzor
Prema mestu gde se vri moe biti:
pri pripremi vozila za rad, tokom rada vozila i po zavretku rada.
ODRAVANJE ELEZNIKIH VOZILA NA SRPSKIM ELEZNICAMA
Redovno odravanje Stalni nadzor pri pripremi vozila za rad
Zavisno od vrste vozila, ova provera ispravnosti podrazumeva:
vizuelnu kontrolu stanja delova, sklopova, ureaja i opreme vozila,
stvarnu proveru ispravnosti ureaja putanjem u rad (ono to je mogue izvriti),
proveru nivoa energenata, maziva, vode i ostalog potronog materijala i eventualnu dopunu,
kod teretnih kola proveru ispravnosti tovarenja (kako u pogledu tovarenog profila, tako i pravilnosti utovara tj. rasporeda tereta u kolima, odnosno dozvoljene mase po osovini i dunom metru), itd.
(kod vunih vozila osoblje vue, kod putnikih i teretnih kola pregledai kola)
ODRAVANJE ELEZNIKIH VOZILA NA SRPSKIM ELEZNICAMA
Redovno odravanje
Stalni nadzor tokom rada vozila
Tokom rada vunih vozila vri osoblje vue (mainovoa i pomonik) Stalni nadzor u putnikim kolima tokom saobraaja, vri vozopratno osoblje (kondukteri i vozovoe) Nadzor teretnih kola, ukoliko je voz posednut, vri vozopratno osoblje (vozovoa, rukovaoci manevre, manevristi, koniari i drugi radnici), a ako voz nije posednut, to je znatno ei sluaj, vri osoblje vue, koliko je to u njihovoj mogunosti.
ODRAVANJE ELEZNIKIH VOZILA NA SRPSKIM ELEZNICAMA
Redovno odravanje
Stalni nadzor po zavretku rada
bezbedan smetaj, uvanje i obezbeenje
Kod vunih vozila to podrazumeva primopredaju vozila izmeu slube vue i slube odravanja, namirivanje vozila, vizuelni pregled i parkiranje na koloseke na kojima ekaju novi radni zadatak a o njima brine osoblje jedinice vue (depoa). Radovi vezani za primopredaju, brzi pregled i namirivanje vunih vozila po zavretku rada se nazivaju i dnevni pregledi.
Stalni nadzor po zavretku rada nad putnikim i teretnim kolima vre radnici tehniko kolske slube, a zatim radnici tehnikih stanica u koje se kola smetaju.
U Uputstvu za pregledae kola 253 detaljno su opisane aktivnosti nadzora putnikih i teretnih kola. Dunosti pregledaa kola su: tehniki pregled sposobnosti kola za saobraaj; utvrivanje neispravnosti, nedostataka i oteenja na kolima; kontrola pravilnosti sastava voza; proba konica; provera funkcionalne ispravnosti ureaja za grejanje i osvetljenje kola; kontrola istoe i snabdevenosti kola vodom i sanitarnim materijalom; kontrola ispravnosti tovarenja i osiguranja tovarnih jedinica.
U Uputstvu 253 se navodi: U stanicama u kojima voz staje pregleda kola mora da se postavi tako da ceo voz, pre nego to stane, proe pored njega kako bi mogao da uoi pre detaljnog pregleda pojedine neispravnosti, nedostatke ili oteenja, kao i da bi mogao sluhom da utvrdi postojanje pljosnatih ili nabranih mesta na povrini kotrljanja toka, labavost pojedinih delova i zagrevanje osovinskih leita ... im voz stane pregleda kola pristupa pregledu, poev od poslednjih kola, proveravajui udarcem ekia ispravnost monoblok tokova i tokova sa obruem, dodirujui mazalice golom rukom s bone strane i pregledavajui sve vanije delove kola. Pregleda je duan da naroitu panju obrati na oteenja, neispravnosti i nedostatke koji mogu da ugroze bezbednost saobraaja.
Profil venca toka koji je odreen objavom UIC 510 2
Merenje profila venca: visina venca, debljina venca i otrina venca. Otrina venca toka meri se specijalnim ureajem, koji se zove univerzalno qR merilo
Pregled osovinskih sklopova, pokucavanjem toka ekiem. Vizuelnim pregledom utvruje se da li na povrini kotrljanja postoje tragovi ljuskanja, ravnih mesta, udubljenja i naslaga metala.
ODRAVANJE ELEZNIKIH VOZILA NA SRPSKIM ELEZNICAMA
Redovno odravanje
ienje i pranje eleznikih vozila
Osoblje vunog vozila odrava istou u upravljanicama
Pranje i ienje putnikih kola ambulantno ienje (No) redovno ienje i pranje (N1) detaljno ienje i pranje (N2)
Kod teretnih kola nije predvieno redovno ienje i pranje
ODRAVANJE ELEZNIKIH VOZILA NA SRPSKIM ELEZNICAMA
Redovno odravanje
ienje i pranje eleznikih vozila
Pranje i ienje putnikih kola ambulantno ienje (No) - vri se u toku vonje redovno ienje i pranje (N1) - detaljno ienje i pranje (N2) -
se obavlja u tehnikim putnikim stanicama
ODRAVANJE ELEZNIKIH VOZILA NA SRPSKIM ELEZNICAMA
Redovno odravanje
Kontrolni pregledi
Ciklina redovna odravanja vozila, kojima se vre pregledi, provere ispravnosti rada i podeavanje odreenih delova, sklopova, ureaja i agregata, kao i zamena neispravnih delova, potronih elemenata i materijala.
ODRAVANJE ELEZNIKIH VOZILA NA SRPSKIM ELEZNICAMA
Redovno odravanje
Kontrolni pregledi vuna vozila
Kod dizel i elektro vunih vozila (Pravilnik 241) pregledi:
petnaestodnevni (Po) meseni (P1) tromeseni (P3) estomeseni (P6) dvanaestomeseni (P12)
Kontrolni pregledi vuna vozila
Vrsta vue Vrsta vozila Serija vozila Vrste kontrolnih pregleda
P0 P1 P3 P6 P12 P24
Elektro Lokomotive
441 - + + + + -
444 (1) - + + + + -
461 - + + + + -
Motorni vozovi 412/416 - + + + + -
Dizel
Lokomotive
642, 643 - + + + + -
661 (2) - + + + + -
645, 664, 666 - + + + + -
621 (3) - - + - + -
641100,
-200 - + + + + +
641300 - + + + + +
732 - + + + + -
734 - + + + + -
Motorni vozovi
710 (4) - + + + + -
712/714 + + + + + +
812/818 + + + + + +
ODRAVANJE ELEZNIKIH VOZILA NA SRPSKIM ELEZNICAMA
Redovno odravanje
Kontrolni pregledi Za putnika kola propisani su: dnevni pregled (Po); meseni pregled (P1); dvomeseni pregled (P2); tromeseni pregled (P3); godinji pregled (P12).
Dozvoljeno odstupanje od propisanih rokova za kontrolne preglede ranga P12 iznosi do 30 dana, za P1, P2 i P3 iznosi 10 dana, dok za P0 nije dozvoljeno odstupanje.
ODRAVANJE ELEZNIKIH VOZILA NA SRPSKIM ELEZNICAMA
Redovno odravanje
Kontrolni pregledi Za putnika kola propisani su: dnevni pregled (Po); meseni pregled (P1); dvomeseni pregled (P2); tromeseni pregled (P3); godinji pregled (P12).
Vrsta kola
Vrsta kontrolnih pregleda
P0 P1 P2 P3 P12
Dani
2-osovinska 1 - 9010 36530
3-osovinska 1 - 6010 36530
4-osovinska 1 3010 - - 36530
Kola uskog koloseka arganska
osmica 2-osovinska 1 - 9010 36530
Kola uskog koloseka arganska
osmica 4-osovinska 1 3010 - 36530
ODRAVANJE ELEZNIKIH VOZILA NA SRPSKIM ELEZNICAMA
Redovne opravke vunih vozila
Redovne opravke obuhvataju pregled, kontrolu i opravku svih ili odreenog broja delova, sklopova, ureaja i agregata, to podrazumeva detaljniju demontau sklopa ili celog vozila, prema propisanom obimu radova. Kriterijum rokova za obavljanje redovnih opravaka elektro i dizel vunih vozila je ostvareni rad u preenim kilometrima, ali se primenjuje i dopunski vremenski kriterijum.
ODRAVANJE ELEZNIKIH VOZILA NA SRPSKIM ELEZNICAMA
Redovno odravanje
Redovne opravke vunih vozila
srednja opravka (SO) glavna opravka (GO)
Vozilo moe na redovnu opravku uz odstupanje od 15 %
Redovne opravke vunih vozila srednja opravka (SO) glavna opravka (GO)
Vrsta
vue
Vrsta
vozila
Vrsta
slube
Rokovi redovnih opravaka Srednja/Glavna ( 1000 km)
200 250 300 350 400 450 600 700 800 1.000
400 500 600 700 800 900 1.200 1.400 1.600 2.000
Elektro
lokomotiva vozna 441-000
do-600
461
441-000
444
do-600
(
1
)
441-700
461
(
1
)
motorni
vozovi
vozna
(putn.) 412/416 412/416(2)
Redovne opravke vunih vozila srednja opravka (SO) glavna opravka (GO)
Vrsta
vue
Vrsta
vozila
Vrsta
slube
Rokovi redovnih opravaka Srednja/Glavna ( 1000 km)
200 250 300 350 400 450 600 700 800 1.000
400 500 600 700 800 900 1.200 1.400 1.600 2.000
Dizel
lokomotiva
vozna 642
643
644 661
661 664
642 645
643 666
manevarska 732 734
621 641-
300 641-100
641-200
motorni
vozovi
vozna
(putn.) -
812/
818 812/818
712/7
14 710
Tehnoloki proces opravke vunog motora elektrinih lokomotiva
rastavljanje i pranje sklopa vunog motora; merenje omskih otpora i otpora izolacije namotaja statora i rotora pre i posle pranja; pranje i suenje statora i rotora; provera geometrijskih mera; reimpregnacija statora i rotora; obrada kolektora i provera ispravnosti; meunavojno ispitivanje namotaja rotora; dinamiko uravnoteenje rotora; pregled, kontrola i zamena leaja rotora; ultrazvuno ispitivanje torzionog vratila; pregled torzionog vratila i elastine spojnice; pregled draa etkica i zamena etkica; merenje otpora izolacije pre sastavljanja vunog motora; sastavljanje vunog motora, ugradnja zupaste spojnice i torzionog vratila; uhodavanje vunog motora; ispitivanje vunog motora pod optereenjem.
Tehnoloki proces opravke vunog motora elektrinih lokomotiva
reimpregnacija statora i rotora
Tehnoloki proces opravke vunog motora elektrinih lokomotiva
dinamiko uravnoteenje rotora
Tehnoloki proces opravke vunog motora elektrinih lokomotiva
ispitivanje vunog motora pod optereenjem
ODRAVANJE ELEZNIKIH VOZILA NA SRPSKIM ELEZNICAMA
Redovne opravke putnikih kola
srednje opravke (SO) velike opravke (VO)
Za etvoroosovinska putnika kola propisane su srednje (SO) i velike opravke (VO). Za dvoosovinska putnika kola predviene su samo srednje opravke.
ODRAVANJE ELEZNIKIH VOZILA NA SRPSKIM ELEZNICAMA
Redovne opravke putnikih kola
Vrsta putnikih kola Vreme izmeu dve
opravke (godina)
Preeni
kilometri izmeu
dve opravke
Vreme do
velike
opravke
(godina)
Ciklusi
Kola tipa Z1 za brzine v 200 km/h
4 800.000 24 SO-SO-SO--VO
Kola tipa Z2 i Y sa disk
konicom za brzine v 160 km/h
4 600.000 24 SO-SO-SO--VO
Kola tipa Y i X sa konicom sa
papuama za brzine 120 v 160 km/h
3 400.000 24 SO-SO-SO--VO
Kola tipa Y i X sa konicom sa
papuama za brzine v 120 km/h 3 300.000 24 SO-SO-SO--VO
2-osovinska kola 4 60.000 24 SO-SO-SO--VO
3-osovinska kola za prevoz automobila 4 500.000 24 SO-SO-SO--VO
Kola uskog koloseka arganska
osmica 4 80.000 24 SO-SO-SO--VO
ODRAVANJE ELEZNIKIH VOZILA NA SRPSKIM ELEZNICAMA
Redovne opravke teretnih kola male opravke (MO) velike opravke (VO)
Vrsta kola
Serija
kola
Ciklus
opravke
Rok (u mesecima)
Dozvoljena
brzina Tip kola
redovne
opravke kontrolnog pregleda
120 km/h Kola reima Razne
serije VO-VO 60 30
100 km/h
Kola za prevoz automobila Razne
serije MO-VO 36 12
Kola sa gravitacionim istovarom tereta F,T VO-VO 60 12
Kola sa pokretnim bonim stranicama H VO-VO 60 30
Kola za prevoz rasutog materijala sa
pneumatskim istovarom U VO-VO 60 6
Kola cisterne Razne
serije VO-VO 60 30
Zatvorena kola G VO-VO 60 -
Plato-kola i kola sa niskim stepenicama K, R. S VO-VO 60 -
Ostala kola reima Razne
serije VO-VO 60 -
100 km/h Sva kola VO-VO 48 -
ODRAVANJE ELEZNIKIH VOZILA NA SRPSKIM ELEZNICAMA
Vanredno odravanje
Kod svih eleznikih vozila razlikuju se dve vrste vanrednih opravki:
vanredne opravke manjeg obima i vanredne opravke veeg obima. Modifikacije i rekonstrukcije po svojoj sutini predstavljaju vanredne opravke (nisu i ne mogu biti predviene ni jednom kategorijom redovnih opravki), ali se najee kombinuju sa nekom od redovnih opravki.
ODRAVANJE ELEZNIKIH VOZILA NA SRPSKIM ELEZNICAMA
Vanredno odravanje
Vanredne opravke manjeg obima
Vanredne opravke manjeg obima se vre na licu mesta, odnosno, nije neophodno iskljuivanje vozila iz saobraaja.
Ukoliko je neophodno povlaenje vozila iz rada, onda se vanredna opravka manjeg obima kombinuje sa radovima odgovarajueg kontrolnog pregleda, pa se za to vozilo vri korekcija ciklusa redovnog odravanja.
Vanredne opravke veeg obima
Otklanjanje oteenja nastalih prilikom vanrednih dogaaja. Svaku vanrednu opravku veeg obima karakterie povlaenje vozila iz saobraaja.
Ukoliko je obim radova vanredne opravke veeg obima od redovne opravke, koja sledi, onda se smatra da je izvrena i ta redovna opravka.
ODRAVANJE ELEZNIKIH VOZILA NA SRPSKIM ELEZNICAMA
Vanredno odravanje
Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija
Kod teretnih kola u okviru vanrednog odravanja postoje i dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija kola.
Ove potrebe nastaju najee posle dugog stajanja i ne korienja tih kola.
Vanredne opravke putnikih i teretnih kola se dele na: opravke kola u vozu (bez otkaivanja) i opravke kola koja moraju da se otkae iz voza i upute u radionicu (sa otkaivanjem).
ODRAVANJE ELEZNIKIH VOZILA NA SRPSKIM ELEZNICAMA
Vanredno odravanje
Modifikacije i rekonstrukcije vozila
Modifikacije eleznikih vozila su izmene i poboljanje konstrukcionih elemenata na vozilu kojim se ne menjaju osnovne konstrukcione, tehnike i eksploatacione karakteristike vozila.
Rekonstrukcije eleznikih vozila su konstrukcione izmene na vozilu koje menjaju osnovne konstrukcione, tehnike ili eksploatacione karakteristike vozila.
ODRAVANJE ELEZNIKIH VOZILA NA SRPSKIM ELEZNICAMA
Vanredno odravanje
Modifikacije i rekonstrukcije se obavljaju na zahtev vlasnika vozila, prema tehnikoj dokumentaciji overenoj od odgovarajue strune slube eleznike organizacije
Modifikacije i rekonstrukcije vozila
ODRAVANJE ELEZNIKIH VOZILA NA SRPSKIM ELEZNICAMA
ODRAVANJE ELEZNIKIH VOZILA NA SRPSKOJ ELEZNICI
Vrsta vozila Inventarski
park/ pros.
raspoloivo
Tekue odravanje Investiciono odravanje
Elektrine
vune
lokomotive
441- 46/32
444- 30/26
461- 53/37
Sekcija Beograd
Sekcija Novi Sad
Sekcija Ni
MIN Lokomotiva Ni
Relok Rumunija
Konar - Hrvatska
Dizel vune
lokomotive
661- 38/15
666- 4/3
644- 6/5
Sekcija Beograd
Sekcija Novi Sad
Sekcija Subotica
Sekcija Ni
Sekcija Kraljevo
Sekcija Zajear
MIN Lokomotiva - Ni
Dizel
manevarske
lokomotive
621- 17/14
641- 37/14
642- 17/1
643- 2/2
732- 2/1
Sekcija Beograd
Sekcija Novi Sad
Sekcija Subotica
Sekcija Zrenjanin
Sekcija Sombor
Sekcija Lapovo
Sekcija Kraljevo
Sekcija Zajear
Sekcija Ni
INVOZ Zrenjanin
ODRAVANJE ELEZNIKIH VOZILA 3. ODRAVANJE ELEZNIKIH VOZILA NA SRPSKOJ ELEZNICI
Vrsta vozila Inventarski
park/ pros.
raspoloivo
Tekue odravanje Investiciono odravanje
Elektromotorni
vozovi
38,5/18 Sekcija Beograd depo ''25. maj'' Zemun
INVOZ Zrenjanin
ELVOZ Smederevo
Dizelmotorni
vozovi
710- 10/6
712- 3/2
812- 22/11
Sekcija Novi Sad
Sekcija Subotica
Sekcija Zrenjanin
Sekcija Sombor
Sekcija Lapovo
INVOZ Zrenjanin
ODRAVANJE ELEZNIKIH VOZILA 3. ODRAVANJE ELEZNIKIH VOZILA NA SRPSKOJ ELEZNICI
Vrsta vozila Inventarski
park/ pros.
raspoloivo
Tekue odravanje
Investiciono odravanje
Putnika kola 528/486 Sekcija Beograd Sekcija Novi Sad
Sekcija Subotica
Sekcija Ni
Sekcija Kraljevo
Sekcija Zajear
ELVOZ Smederevo
GOA Smederevska
Palanka
Teretna kola 9300/4200 Sekcija Beograd Sekcija Novi Sad
Sekcija Subotica
Sekcija Zrenjanin
Sekcija Sombor
Sekcija Ni
Sekcija Kraljevo
Sekcija Zajear
RJ ZOK Velika Plana
RJ ZOK Kikinda
MIN Vagonka - Ni
Bratstvo Subotica
Fabrika vagona Kraljevo
ELVOZ Smederevo
NAJEI KVAROVI TERETNOG KOLSKOG PARKA
1766
1468
1221
332227 189
139
0
200
400
600
800
1000
1200
1400
1600
1800
Bro
j k
ola
Vra
ta
Po
d
Vez
ice
uzem
lj.
Len
oir
am
ort
iz.
Konica
Odb
ojn
ik
Qr
mer
a
U odnosu na lokomotive serije 441, smanjen je obim radova u tekuem odravanju, a kontrolni pregled P1 se obavlja na 45 dana, a ne na 30 (kako je kod lokomotiva serije 441). Redovne opravke su planirane na 1.000.000 preenih kilometara.
Modifikacije i rekonstrukcije vozila
Modernizacijom elektrinih lokomotiva serije 441 dobijena je serija lokomotiva 444
Stalni nadzor je efikasniji zbog dijagnostikog sistema na lokomotivi. Dijagnostika otkaza je pojednostavljena i veoma precizna, to ranije nije bio sluaj zbog esto neprecizno definisanog otkaza od strane osoblja koje upravlja lokomotivom. Dijagnostiki sistem na lokomotivi vri prikaz kvarova koji su nastali tokom rada lokomotive i poto ih evidentira, podatke smeta u memoriju centralnog raunara.
Modifikacije i rekonstrukcije vozila
Poseban prikaz namenjen je slubi odravanja i sadri podatke o vremenu nastanka otkaza i ifre poslednjih 200 otkaza na lokomotivi, sa podatkom o broju voza koji je lokomotiva tada vukla.
Modifikacije i rekonstrukcije vozila