4. Doprinosi, takse , parafiskaliteti

8/13/2019 4. Doprinosi, takse , parafiskaliteti

1/28

DOPRINOSI,

TAKSE IPARAFISKALITETI

Slaana Jurii, 0081125077Andrea Kondi, 0081118385

Davor Konjevi, 0081124449Maja Mihocek, 0081122220

Jelena Perani, 0066182378

1


2/28

FISKALNI RESURSI

JAVNIH PRIHODA

Temeljni oblici fiskalnih resursa:

1.Porezi2.Doprinosi

3.Pristojbe

4.Parafiskaliteti

2


3/28

POJAVA I RAZVOJ DOPRINOSA

najstarija vrsta javnih prihoda

slue za financiranje infrastrukture u fazi je nestajanjasupstituiraju ga razni

oblici parafiskaliteta

3


4/28

prvi objekt posebne gospodarske aktivnosti

drave gradnja puteva i cesta

Turgotproblem raspodjele tereta trokova razvoj intermedijarne funkcijske vlasti

usporedno s rastuim intervencionizmom

doprinosi dobivaju parafiskalni karakter ekonomska korist od intermedijarne financijske vlasti -

STRUNE KOMORE ili UDRUENJA

4


5/28

POJAM I ZNAAJKEDOPRINOSA

doprinosi zadovoljavaju osobni i javni

interes

javnopravni prihod

naela pristupa doprinosima:

1. Naelo korisnosti

2. Naelo sposobnosti

5


6/28

Znaajke:

1. postojanje stvarne ili mogue koristi

2. visina obaveza plaanja doprinosa

3.

doprinosi imaju obvezatni karakter4. obveza plaanja doprinosa nije

provocirana zahtjevom obveznika

6


7/28

FUNKCIJA DOPRINOSA

Funkcije:

1. Razvoj (izgradnja infrastrukturnih objekata teostali initelji ponude javnih usluga)

2. Alokacijaraspoloivih materijalno-financijskihsredstava korisnika javnog investiranja uobjekte lokalnog znaaja

3. Socijalna funkcija kojom se nastojineutralizirati viak za korisnike uinkadoprinosa u javnom sektoru aktivnosti

7


8/28

SLINOST DOPRINOSA IPOREZA

Prisilni prihod

Derivatni prihod Ubiru se u novcu

Usluge inicira drava

8


9/28

RAZLIKE DOPRINOSA I

POREZA

Doprinos je namjenski prihod

Predstavlja naknadu za inidbu

Nema univerzalan karakter

9


10/28

RAZVOJ TAKSI

Razvijale su se usporedno s pojavom i

evolucijom dravne organizacije i javnihfinancija.

Kada je drava poela pruati usluge ipojedincima radi zadovoljenja nekih njihovih

interesa ili ostvarivanja odreenih zahtjeva,nastala je potreba drave za odreenomnaknadom ili protuinidbomza taj rad.

Danas, takse nemaju velikog znaaja uprikupljanju prihoda.

10


11/28

TAKSE - pojam

poznate i pod nazivom pristojbe

Takse predstavljaju protunaknadu za uinjene

usluge tijela dravne administracije ili drugihtijela fizikim i pravnim osobama. (Tomljanovi)

Takse bismo mogli definirati kao novanunaknadu pojedinca za specijalnu (djeljivu)

uslugu koju mu na njegov zahtjev ini dravnotijelo ili zakonom odreena ustanova (Lovevi)

11


12/28

TAKSE - pojam

Takse su definirane i kao obvezna plaanja zapodmirenje svih ili dijela trokova pojedinog

slubenog akta, izazvanog od stranke( Murko)

12


13/28

OSNOVNE RAZLIKE TAKSI I

POREZA

1. Element naknade taksa je naknada zaizravnu uslugu koju taksenom obvezniku ini

izvritelj te usluge, a porezni obveznik odplaanja poreza ima neizravnu korist.

2. Karakter us lugeusluga koja se obavljavezano uz takse je posebna usluga, koja

ponajprije zadovoljava samo interes njezinatraitelja, dok su porezi vezani uz zadovoljenje

javnih potreba.

13


14/28


POREZA

3. Dobrovoljnost plaanjatakse su relativnodobrovoljan prihod, koji takseni obveznik plaasamo ako je zaista traio neku intelektualnuuslugu od nadlenog tijela.

Iznimke:Osobna iskaznica - za njezino izdavanjepotrebno platiti taksu - taksa gubi karakterdobrovoljnosti

Porezi u trenutku svog dospijea postaju prisilniprihodi i njihovi ih obveznici moraju platiti.

14


15/28


POREZA

4. Svrhataksa se plaa kao naknada zatroak koji se njome podmiruje u cijelosti,djelomice ili simbolino, a nastaje tijekom rada

na izvrenju intelektualne usluge za traitelja.Nasuprot tome, porezima se podmiruje mnogoiri krug korisnika; podmiruju se javne potrebe.

5. In teres kod pristojbi se javlja interespojedinca, tj. traitelja usluge, a kod porezapostoji javni interes.

15


16/28

KONANA DEFINICIJA TAKSI

Naknada za rad dravnih tijela ili ustanova uizvrenju izravne, intelektualne (apstraktne,

nematerijalne) usluge, koja zadovoljava(u cijelostiili djelomice)osobni interes traitelja, a plaa se naosnovi naela teritorijaliteta ( prema mjestu gdjese usluga obavlja )

16


17/28

ELEMENTI KOJI UTJEUNA VISINU PRISTOJBE:

1. Visina pristojbe trebala bi odraziti trokove kojeje dravno tijelo imalo prilikom izvrenja uslugenjezinu traitelju

2. Na visinu taksene obveze kao relevantanelement moe utjecati na korist koju e traiteljusluge od nje imati

3. Kada se trai usluga koja ima elementeosobnog interesa korisnika i elemente javnog

interesa, iznos takse je nii jer dio tereta kojiproizlazi iz takse preuzima javnopravo tijelo

17


18/28

4. Preventivne taksemotivaciju za njihovo

uvoenje treba traiti u negativnom odnosudrutva prema nekoj od djelatnosti za koje jepristojbe plaaju

5. Na visinu taksene obveze utjee i odreen broj

osobnih i predmetnih osloboenja6. Postoje dvije mogunosti u nainu podmirenja

taksene obveze:

u gotovu novcu (rjei sluaj) upotrebom taksenih maraka (biljega)

18


19/28

KLASIFIKACIJA PREMA RAZLIITIMKRITERIJIMA

1. Prema tijelu koje propisuje taksenu obvezu:

pristojbe koje propisuju centralna dravna tijela

pristojbe koje propisuju ue teritorijalne jedinice

2. Prema tijelima koja obavljaju usluge za koje se

plaaju pristojbe:

administrativne pristojbe

sudske pristojbe

inovnike (slubene) pristojbe

19


20/28

3. Prema vremenu plaanja:

pristojbe koje se plaaju unaprijed

(prije izvrenja usluge) pristojbe koje se plaaju unatrag

(nakon izvrenja usluge)

4. Prema broju izvrenih usluga za koje se plaajupristojbe:

pojedinane pristojbe

paualne pristojbe

20


21/28

PARAFISKALITETI ILI

PARAFISKALNA DAVANJAParafiskaliteti su plaanja koja potjeu od lanovazajednice povezanih zajednikim i socijalniminteresom

Jo uvijek su nov pojam u financijskoj znanosti tenisu sistematizirana, odnosno ne ulaze u proraun

Predstavljaju sporedan fiskalitet

Ne potpadaju pod izravno reguliranje od stranedrave

21


22/28

KARAKTERISTIKE

PARAFISKALITETAto su davanja koje obiljeava obveznost plaanja

plaaju se u korist institucija izvan mree javne vlasti

plaaju ih institucije ili fiziki subjekti kojima teinstitucije pruaju usluge

obvezu i visinu plaanja pojedinih oblika

parafiskaliteta, utemeljile su institucije izvan mreejavnih vlasti (npr. socijalno osiguranje) ili pakdravna tijela

22


23/28

prihodi od parafiskaliteta ne unose se udravni proraun

tim prihodima namiruju se odgovarajuiizdatci institucija koje su ih uvele

prihodi od pojedinih oblika parafiskalitetaodreeni su za financiranje unaprijedutvrenih zadaa

23


24/28

Podjela parafiskaliteta

Kriteriji razvrstavanja parafiskaliteta:

1) Sa stajalita ovlatenja za normiranje

odnosa u svezi s parafiskalnim prihodima2) Sa stajalita pripadnosti parafiskalnih

prihoda

3) Sa stajalita namjene provoenja ovihprihoda

24


25/28

1. U pogledu ovlatenjau norm iranju, paraf iskal itete se

svr stava u:

prihode koje ureuju javne vlasti ali su ti prihodinamijenjeni institucijama izvan javne vlasti zaostvarivanje njihovih zadaa (npr. doprinosi za

socijalno osiguranje)prihodi koje uvode u sustav financiranja institucijeizvan javne vlasti radi ostvarivanja povjerenihzadaa

Sredinja javna vlast moe ovlastiti lokalnu jedinicu

da vodi takva davanja koja su lokalni resursi (npr.naknada za vaenje ljunka i pijeska iz rijeke kojatee teritorijem jedinice lokalne vlast)

25


26/28

2. U pog ledu pr ipadnost i paraf iskalnih pr ihoda

mogua je ova podjela:

prihodi koji pripadaju javnim lokalnim

administrativno-teritorijalnim ili slinim

kolektivitetima

prihodi koji pripadaju institucijama izvan

mree javne vlasti

26


27/28

Literatura:

Sever, I: Javne financije(str.136-142),

Jeli,B.: Javne financije(str. 186-195)


28/28

Hvala na pozornosti !!!

28

Documents

4. Doprinosi, takse , parafiskaliteti