1

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

Katarina Perković

Priznavanje prihoda trgovačkih poduzeća

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2013.g.

2

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

PRIZNAVANJE PRIHODA TRGOVAČKIH PODUZEĆA

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Međunarodno računovodstvo Mentor: dr.sc. Josipa Mrša Student: Katarina Perković

Studijski smjer: MP JMBAG: 0081113240

Rijeka, .20.5.2013.

3

SADRŽAJ:

1. UVOD .............................................................................. Error! Bookmark not defined.

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja ................................................................. 5

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze ..................................................................... 5

1.3. Svrha i cilj istraživanja ........................................................................................ 5

1.4. Znanstvene metode .............................................................................................. 6

1.5. Struktura rada .................................................................................................... 6

2. PRIZNAVANJE I MJERENJE PRIHODA U RAČUNOVODSTVU .......................................... 7

2.1. Priznavanje i mjerenje prihoda ........................................................................... 7

2.2. Važnost izbora odgovarajućih politika priznavanja prihoda ................................. 9

2.3. Načela politike priznavanja prihoda .................................................................. 11

2.4. Knjiženje prihoda .............................................................................................. 12

2.5. Analiza ostvarenih prihoda ................................................................................ 14

3. FORMIRANJE PRIHODA TRGOVAČKIH PODUZEĆA ..................................................... 17

3.1. Pojam i vrste prihoda ........................................................................................ 17

3.1.1. Prihod od prodaje proizvoda i usluga ............................................................. 22

3.1.2. Prihod od pružanja usluga .............................................................................. 24

3.1.2.1. Priznavanje prihoda nakon isporuke robe ili obavljanja usluge .................... 27

3.1.3. Financijski prihodi .......................................................................................... 28

3.1.3.1. Prihod od dividende .................................................................................... 30

3.1.3.2. Prihod od kamate ....................................................................................... 31

3.1.3.3. Prihod od tečajne razlike ............................................................................ 32

3.1.4. Izvanredni prihodi .......................................................................................... 33

4. STRUKTURA OSTVARENJA PRIHODA U „ PETA BRZINA“ D.O.O,. ................................ 34

4.1. Trgovačko poduzeće „ Peta brzina“ d.o.o. .......................................................... 34

4.2. Prihod od prodaje .............................................................................................. 35

4.2.1. Prihod od prodaje novih i rabljenih automobila „Seat“ i „ Škode“ ................ 36

4.2.2. Prihod od prodaje auto dijelova ...................................................................... 37

4.3. Prihod od rada .................................................................................................. 40

4.4. Prihod od provizija ............................................................................................ 41

4.5. Ostali poslovni prihodi ....................................................................................... 42

5. ZAKLJUČAK .............................................................................................................. 43

LITERATURA .................................................................................................................... 45

POPIS SLIKA .................................................................................................................... 46

POPIS GRAFIKONA .......................................................................................................... 46

4

1. UVOD

Cilj svakog preduzeća je stavranje profita, a profit se može ostvariti jedino ako preduzeće

ostvaruje dovoljno prihoda da pokrije sve obaveze i ostvari profit zbog čega je i formirano.

Razvojem tržišta raste i konkurencija na području poduzeća, zaposlenika unutar poduzeće što

za sobom vuče i sve veću potrebu korištenja poslovnog informacijskog sustava. Kvalitetan i

dobro primjenjen informacijski sustav dovodi do lakšeg poslovanja i kvalitetnije raspodjele

poslova unutar pojedinog poduzeća, što dovodi do veće produktivnosti pojedinog radnika i do

uspiješnijeg poslovanja poduzeća. Primjena informacijskog sustava u poduzeću nije uvijek

samo cilj za povećanje financijskih sredstava, jer s druge strane iziskuje financijske troškove i

dobro proučavanje onoga što tržište trenutno nudi. Svako poduzeće istražuje tržište da bi

primjenio informacijski sustav u skladu sa poslovanjem svog poduzeća. Primjenom

odgovarajućeg informacijskog sustava u poduzeću analiza prihoda postat će jednostavnija i

lakše će se dolaziti do financijskog rezultata.

Jedan od najvažnijih tržišnih megatrendova danas je izuzetan porast usluga pa razina uslužne

djelatnosti sačinjavaju preko 60% gospodarstva u razvijenim zemljama svijeta, a uslužna

zanimanja najviše doprinose porastu zaposlenih. Prodaja roba i usluga na trenutnom

turbulentnom tržištu zahtijeva veliku inovativnost i kreativnost. Vrlo je važno proizvod

vlastitog poduzeća predstaviti kao jedinstveni proizvod i uvjeriti potencijalne kupce da je baš

naš proizvod taj koji oni trebaju. Trenutna borba na tržištu nije borba sa kvalitetom robe, već

trenutno tržište zahtijeva ulazak u potrošačevu psihu.

Načelo priznavanja prihoda kaže da prihod treba biti priznat kad je ostvaren ili ostvariv, i kad

je zarađen. Do ostvarenja prihoda dolazi kad su proizvodi ili druga imovina prodani za novac

ili nenovčana sredstva, ili kad se na datum prodaje prime potraživanja za novčanim

sredstvima.

Prihod je ostvariv kad se za primljena ili već posjedovana nenovčana sredstva utvrdi da su

lako unovčiva u naznačene novčane iznose u skladu s uvjetima prodaje.

5

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja

Predmet istraživanja su načini priznavanja, formiranja i strukturiranja prihoda trgovačkog

poduzeća. Objekt istraživanja je poduzeće u privatnom vlasništvu koje ima dugogodišnje

iskustvo u prodaji i pružanju usluga (automobilska industrija). Trenutna kriza na tržištu

uvelike utječe i na njihovu uspješnost poslovanja. Problem istraživanja je način na koji

poduzeće smanjuje troškove i ipak uspijeva zadržati određenu uspješnost u svom poslovanju.

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze

Način vođenja pojedinog poduzeća pa tako i poduzeća koje se bavi prodajom rode i usluga

uvelike utječe na poslovanje samog poduzeća. Predmet, objekt i problem istraživanja odredili

su postavljanje radne hipoteze: što kvalitetnijom i boljom analizom prihoda omogućiti

uspješnije poslovanje trgovačkih poduzeća. Ovako postavljena radna hipoteza implicira

postavljanje pomoćne hipoteze: koje mjere i analize prihoda se moraju poduzeti i odraditi da

bi se mogla očekivati veća uspješnost poslovanja trgovačkih poduzeća.

1.3. Svrha i cilj istraživanja

Usko povezano s problemom i predmetom istraživanja i postavljanjem radnom hipotezom,

determinirani su svrha i ciljevi istraživanja:

1. Tržište automobilske industrije:

- Kakva je situacija na tržištu automobilske industrije u RH?

- Kakva se ponuđači automobila i usluga bore s konkurencijom?

2. Odgovoriti na pitanje :

- Koji čimbenici utječu na uspiješnost poslovanja trgovačkih poduzeća?

- Kakva su predviđanja za nastavak uspiješnog poslovanja?

Cilj istraživanja jest utvrditi pretpostavke uspiješnog poslovanja trgovačkog poduzeća.

6

1.4. Znanstvene metode

U želji da se poveća uspješnost poslovanja trgovačkog poduzeća, empirijskim istraživanjem,

prikupljanjem podataka prodane robe i usluga u prošlosti i sadašnjosti, uspostavljanjem

postojećih znanstvenih spoznaja te opservacijskim istraživanjem ukazuje se na kritičke točke

u poslovanju poduzeća koja se bave prodajom robe i usluga, te se pokušavaju ponuditi

riješenja za prevladavanje tih kritičkih točaka. Pri samom istraživanju koriste se induktivna i

deduktivna metoda, te statističke metode.

1.5. Struktura rada

U prvom dijelu, UVODU, identificira se i opisuje problemsko područje, definiran je problem,

predmet i objekt istraživanja, postavljene su radna i pomoćna hipoteza, navedeni su svrha i

ciljevi istraživanja i korištene znanstvene metode te je objašnjena struktura rada.

Drugi dio nosi naslov PRIZNAVANJE I MJERENJE PRIHODA i u njemu je opisano u

kojem trenutku pojedino poduzeće ima pravo na priznavanje prihoda te na koji način se

analiziraju i mjere prihodi poduzeća. Poseban osvrt u ovom poglavlju je na konkretno

trgovačko poduzeće „ Peta brzina d.o.o.“.

FORMIRANJE PRIHODA naslov je trećeg dijela. Ovaj dio rada bit će posvećen

objašnjavanju i opisuje pojam i vrste prihoda. Opisuje financijske prihode i izvanredne

prihode konkretnog trgovačkog poduzeća.

U četvrtom će dijelu , s naslovom STRUKTURA OSTVARENJA PRIHODA, biti riječ o vrsti

prihoda te će svaka vrsta biti pojedinačno obrađena. U ovom dijelu također će se utvrditi svi

prihodi od prodaje pojedinačnih roba i usluga.

U petom dijelu rada, ZAKLJUČKU, sadržana su najvažnija rješenja postavljenog predmeta

istraživanja, odnosno sinteza rezultata istraživanja kojima je dokazana postavljena hipoteza.

Na kraju rada nalazi se popis korištene literature.

7

2. PRIZNAVANJE I MJERENJE PRIHODA U RAČUNOVODSTVU

Prihod se definira kao povećanje ekonomske koristi tijekom obračunskog razdoblja u obliku

pritjecanja ili povećanja sredstava, ili smanjenja obveza koje imaju za posljedicu povećanje

glavnice, osim povećanja glavnice koja se odnosi na doprinose sudionika u glavnici. Prihod

obuhvaća i dobitke. Prihod je priljev koji proizlazi iz redovnih aktivnost poduzeća te ima

različite nazive, kao što su prihod od prodaje, provizije, kamate, dividendi i tantijema.1

2.1. Priznavanje i mjerenje prihoda

Računovodstvo prihoda ima osnovni zadatak priznavanje i vrednovanje prihoda. Prihod se

priznaje kad je vjerojatno da će buduće ekonomske koristi pritjecati u poduzeće, te ako se te

koristi mogu izmjeriti. Međunarodni računovodstveni standard broj 18 (MRS 18) identificira

okolnosti u kojima su ovi kriteriji ispunjeni da bi se potom prihodi mogli priznati.

Iznos prihoda mjeri se po fer vrijednosti primljene naknade ili potraživanja, a u obzir se

uzimaju i svi popusti i rabati koje poduzeće odobrava. Većina naknada je u obliku novca ili

novčanih ekvivalenata, a prihod je iznos novca i novčanih ekvivalenata koji je primljen ili koji

se potražuje. Odlaganje priljeva novca i novčanih ekvivalenata, fer vrijednost naknade može

biti manja od nominalnog iznosa primljenog novca ili potraživanja.

Ako se roba ili usluge međusobno razmjenjuju, a slične su prirode i iznosa, ova se razmjena

ne smatra transakcijom koja stvara prihode. Ako se robe prodaju ili usluge pružaju u razmjeni

za neslične robe ili usluge, ta se razmjena smatra kao transakcija koja stvara prihod. Taj

prihod mjeri po fer vrijednosti primljenih roba ili usluga, neusklađenih za iznos transfernog

novca ili novčanih ekvivalenata. U slučaju da nije moguće pouzdano izmjeriti fer vrijednost

primljenih roba ili usluga, prihoda se mjeri po fer vrijednosti danih roba ili usluga, usklađenih

za iznos transferiranog novca ili novčanih ekvivalenata.

Kriterij priznavanja prihoda obično se primjenjuje na svaku transakciju, međutim, ponekad je

potrebno primjeniti kriterij priznavanja na odvojene sastavne dijelove jedne transakcije koja

se može identificirati da bi odrazio suštinu transakcije.

1 SKUPINA AUTORA: Međunarodni računovodstveni standardi, RRIF Plus, Zagreb, 2000.,str.236.

8

Prihod od prodaje robe treba priznati kada su zadovoljeni sljedeći uvjeti:2

1. Poduzeće je prenijelo na kupca značajne rizike i koristi od vlasništva nad proizvodima.

2. Poduzeće ne zadržava stalno sudjelovanje u upravljanju, do stupnja koji se obično

povezuje s vlasništvom niti učinkovito kontrolira prodaju roba.

3. Iznos prihoda može se pouzdano izmjeriti

4. Vjerojatno je da će ekonomske koristi povezane s transakcijom pritjecati u poduzeće.

5. Troškovi koji su nastali ili će nastati u odnosu na transkaciju mogu se pouzdano

izmjeriti.

Poduzeće može zadržati značajan rizik i koristi vlasništva ukoliko zadržava obvezu za

nezadovoljavajuće izvršenje koje nije obuhvaćeno uobičajnim rezerviranjem za jamstvo,

zatim, ako je primitak prihoda od pojedinačne prodaje nepredviđen koji proizlazi iz prihoda

kupaca od njihove prodaje robe.

Ako poduzeće zadržava samo beznačajni rizik vlasništva, to je transakcija prodaje i priznaje

se kao prihod. Beznačajnim rizikom se smatra ukoliko prodavatelj zadržava pravo vlasništva

nad robom isključivo radi zaštite naplate dospjelog dugovanja ili ako prodavatelj nudi povrat

financijskih sredstava, ukoliko kupac nije zadovoljan kupljenom robom ili uslugom.

Prihod se priznaje samo ako je vjerojatno da će se ekonomske koristi povezane s

transakcijama pritjecati u poduzeće. U nekim slučajevima to možda neće biti vjerojatno sve

dok naknada nije primljena ili dok neizvjesnost nije otklonjena. Ako neizvjesnost nastane

zbog naplate iznosa koji je već uključen u prihod, nenaplativi iznos ili iznos koji uzrokuje

male vjerojatnosti naplate, priznaje se kao rashod, a ne ispravlja se prihod koji je izvorno

priznat.

Prihodi i rashodi koji se odnose na istu transakciju ili drugi događaj, priznaju se istovremeno,

a postupak se naziva sučeljavanje prihoda i rashoda.

Kad se ishod transakcije, koja obuhvaća pružanje usluga, može pouzdano izmjeriti, prihodi

povezani s tom transakcijom trebaju se priznati prema stupnju dovršenosti transakcije na

2 Ibidem, str.239.

9

datum bilance. Ishod transakcije može se pouzdano izmjeriti kada su ispunjeni sljedeći

uvjeti:3

1. Iznos prihoda može se pouzdano izmjeriti.

2. Vjerojatno je da će ekonomske koristi povezane s transakcijom pritjecati u poduzeće.

3. Stupanj dovršenosti trqnsakcije na datum bilance može se pouzdano izmjeriti.

4. Troškovi nastali kod transakcije i troškovi dovršenosti transakcije mogu se pouzdano

izmjeriti.

Priznavanje prihoda prema stupnju dovršenosti transakcije naziva se metoda postotne

dovršenosti. Prema ovoj metodi, prihod se priznaje u obračunskom razdoblju u kojem su

usluge pružene. Priznavanje prihoda na ovoj osnovi pruža korisne informacije o obujmu

aktivnosti usluge i obavljenoj usluzi tijekom razdoblja. Osim ove metode, koriste se i metoda

docršenja ugovora, koja priznaje prihode samo onda kada je pružena usluga po ugovoru

dovršena ili je znatnim dijelom dovršena.

Kada se ishod transakcije, koja obuhvaća pružanje usluga, ne može pouzdano izmjeriti, prihod

se treba priznati samo u visini priznatih rashoda koji se mogu nadoknaditi.4

2.2. Važnost izbora odgovarajućih politika priznavanja prihoda

Svrha većine aktivnosti nekog poduzeća je stvaranje dobitka, a prvi korak prema priznavanju

dobiti i gubitka jest obračun prihoda. Neodgovarajući vremenski obračun prihoda može

dovesti do dva negativna učinka:5

1. Prihod može biti priznat prerano ili prekasno, što dovodi do mogućnosti pridruživanja

pogrešnom fiskalnom razdoblju.

2. Računovodstvo može evidentirati prihod prije nego što se objektivnom izvjesnošću

može utvrditi da će biti realiziran.

Obračun prihoda temelji se na obračunskm računovodstvenom sustavu. Temeljem ovog

koncepta, priznati prihod kroz porast sredstava uvjetuje povećanje kapitala, dok priznati

troškovi kroz povećanje obveza znače smanjenje kapitala poduzeća. Prilikom analize

3 Ibidem,str.240.

4 Ibidem,str.241.

5 Avelini Holjevac, I.et.al: Računovodstvo poduzetnika II, RRIF, 1993., p. 280.

10

poslovanja poduzeća vrlo je bitno uočiti distinkciju u odnosu na promene u novčanim

tokovima jer utjecaj priznavanja prihoda na kapital poduzeća ne mora nužno biti povezan s

promjenama u novčanim tokovima. Utvrđivanje prihoda sukladno obračunskom konceptu

nalaže obračunavanje prihoda u obračunskom razdoblju kada je zarađen, što ne mora biti isto

razdoblje kada je naplaćen.6

Svjetska računovodstvena praksa je razvila vuše pravila, kako bi se što je moguće više

osiguralo priznavanje prihoda u vrijeme kada je zarađen, putem koji prihod može biti priznat

nakon što su zadovoljeni sljedeći uvjeti:7

1. Poduzete poslovne aktivnosti koje osiguravaju zarađivanje prihoda trebaju biti u

najvećoj mjeri dovršene.

2. Prodaja prenosi rizik vlasništva na kupca.

3. Prihod i pridruženi troškovi su približno utvrdivi.

4. Priznavanje prihoda rezultat je:

- Porast gotovine, potraživanja, vrijednosnih papira i, pod određenim uvjetima,

porast zaliha ili drugih sredstava

- Smanjenja obvaza

5. Poslovna transakcija koja generira prihod je neopoziv.

Obično se priznavanje prihoda i sredstava događa istovremeno. Npr. prodaja robe znači

istodobno porast potražnje od kupaca, dakle sredstva i porast prihoda od prodaje. Međutim,

katkada se događa da se prihod priznaje nego što su zadovoljni dati kriteriji za priznavanje. U

tim slučajevima, povećava se ručun obveza ili nezarađeni prihod. Nakon što su zadovoljni

kriteriji za priznavanje, prihoda se priznaju a račun obveza smanjuje.

6 Ibidem, str.282.

7 Ibidem, str.283.

11

2.3. Načela politike priznavanja prihoda

Prema osnovnom računovodstvenom konceptu prihoda se smatra zarađenim na datum kada je

realiziran. Datumom realizacije prihoda smatra se datum kada je kupcu isporučena roba ili

obavljena usluga. Kod usluga, prihod se priznaje u razdoblju kada je usluga obavljena.

Kod robe, prihod se ne priznaje kada je primljena narudžba, potpisan ugovor ili proizvedena

roba, nego kada je roba otpremljena ili isporučena kupcu, uz prenošenje značajnog dijela

rizika i kosristi vlasništva na kupca. Prilikom proizvodnog procesa stvara se vrijednost koja

uključuje i naknadu u obliku dobitka. Međutim, u financijskom računovodstvu se priznaju

samo troškovi koji su nastali tijekom proizvodnje. Pridržavajući se načela objektivnosti, u

računovodstvu se ne može sa sigurnošću procijeniti koliko će dobitaka biti stvoreno tijekom

proizvodnog procesa. Rezultat cijelog procesa biti će poznat tek kada prodavač i kupac

ugovore cijenu i roba bude isporučena.8

U slučajevima kada se prihod može objektivno procjeniti prije datuma razmjene između

prodavatelja i kupca, prihod se često priznaje na taj raniji datum. Uvjeti priznavanja prihoda i

prije izvršenja transakcije koja stvara prihod navedeni su u MRS-u 18. Takvi su slučajevi

žetva poljoprivrednih usjeva ili vađenje rudače, ali samo kada je prodaja osigurana

terminskim ugovorom, državnom garancijom ili gdje postoji homogeno tržište i zanemarljiv

rizik da se prodaja neće ostvariti.

Nasuprot tome, ako postoji neuobičajeno veliki rizik da bi se prihod mogao smatrati

zarađenim u trenutku kada su prodavatelj i kupac usuglasili oko bitnih elemenata

kupoprodajnog uguovora i kada je roba isporučena iako je tada prihod realiziran, prodavatelj

neće priznati prihod u trenutku otpreme ili isporuke robe, nego tek u trenutku naplate od

kupca. Opće je pravilo da prihod realiziran na datum kada je roba isporučena ili usluga

obavljena podrazujmeva razumnu, ali ne i apsolutnu sigurnost, da je prihod i zarađen na taj

datum.

Obračunski računovodstveni sustav temelji se na načelu uzročnosti, slijedom kojeg se

troškovi koji se pojave u jednom obračunskom razdoblju moraju na uzročnoj osnovi povezati

s prihodima priznanim u tom razdoblju.

8 Međunarodni računovodstveni standardi 2000:op. Cit.,p. 326.-328.

12

Troškovi se pridružuju prihodu na dva načina:9

1. Direktnim pridruživanjem troškova nekoj transakciji koja generira prihod – to znači da

ako je prihod priznat u vrijeme isporuke robe, troškovi isporučene robe predstavljaju

rashode tog razdoblja.

2. Sustavnim rasporedom troškova tijekom vijeka trajanja sredstva – takav slučaj je, npr.

amortizacija opreme.

2.4. Knjiženje prihoda

Prema RRIF-ovom računskom planu knjigovodstveni obuhvat prihoda poduzetnika ostvaruje

se knjiženjem skupina 75 do 78, s tim da prve tri skupine sadržavaju razradu redovotih

prihoda (prihod proizašao iz osnovne aktivnosti, prihodi proizašli iz korištenja resursa drugih

osoba, ostali poslovni prihodi), a skupina 78 čini izvanredne prihode.

Primjer: Knjiženje redovnih prihoda

Potraživanje od kupaca ( 12) – duguje

Prihod iz osnovne aktivnosti ( 75,76,77) – potražuje

Primjer: Knjiženje izvanrednih prihoda

Potraživanje od kupaca (12) – duguje

Izvanredni prihod (78) – potražuje

Sa stajališta prodaje roba, Peta bezina d.o.o. knjiži i priznaje prihode u trenutku prodaje robe i

usluga kupcima. U tom trenutku Peta brzina d.o.o. ne zadržava nikakve rizike niti koristi od

vlasništva, a transakcija je pouzdano mjerljiva te se u budućnosti od nje očekuju ekonomske

9 Avelini Holjevac, I.et.al:op.cit. p. 282.

13

koristi za poduzeće. Količina prometa od prodaje robe je višestruko manja od od količine

prometa uslugama, te do sada nije bilo upitnih naplata za prodaju robe. Kao trgovačko

poduzeće, Peta brzina d.o.o. u svojoj osnovnoj aktivnosti uz prodaju automobila (Seat, Škoda)

ima i prodaju autodjelova i servisa automobila.

Primjer: 1)Knjiženje prodaje automobila pravnoj osobi, fizičkoj osobi ili drugom poduzeću

2) Knjiženje naplate prodane robe

Potraživanje od kupca (12) – duguje (1X)/ - potražuje (2X)

Prihod iz osnovne aktivnosti (75) – potražuje (1X)

Obveze za PDV (24) – potražuje (1X)

Žiro račun podužeća (100) – duguje (2X)

Većina prometa i prihoda iz osnovne aktivnosti Pete brzine d.o.o. odnosi se na prodaju

osobnih automobila, i pružanje usluga servisiranja. Knjiženja i priznavanje prihoda od usluga

izvršavaju se kada je usluga obavljena, odnosno dovršena, te ukoliko je kupac zadovoljan s

izvršenom uslugom. Zbog velike količine prometa od pružanja servis usluga, i prodje

autodijelova, nakon nekog vremena pojedini prihod od pružene usluge postane upitan i s

vremenom i nenaplativ. Takav prihod potrebno je i otpisati.

Primjer: 1) Knjiženje prihoda od prodane usluge

2) Knjiženje otpisa priznatog prihoda od pružene usluge zbog nenaplativosti

Potraživanje od kupaca ( 12) – duguje (1X) / potražuje (2X)

Prihod iz osnovne aktivnosti (75) – potražuje (1X)

Obveza za PDV (24) – potražuje (1X)/ duguje ( 2X)

14

Vrijednosno usklađivanje kratkoročnih potraživanja ( 441)- duguje (2X)

2.5. Analiza ostvarenih prihoda

Prihod nastao po svim osnovama odnosno po svi aktivnostima poduzeća prestavlja jedinstven,

cijelovit prihod poduzeće.10

Taj cjeloviti prihod je kategorija koja će biti korištena prilikom

izračuna financijskog rezultata.

Za svako poduzeće najznačajniji je prihod iz redovite aktivnosti, kao što je prodaja proizvoda

i pružanje usluga, te financijski prihod. Pri analizi prihoda, analizira se ukupan prihod, te i

svaki pojedinačni prihod koji je sastavni dio cjelovitog prihoda.

Analiza prihoda formira se kao analiza obujma i strukture, za kraće i za duže razdoblje.

Poduzeće bi za održavanje trenutnog poslovanja trebalo ostvariti takav obujam poslovanja

koji bi omogućio podmirenje potreba poduzeća. Prodajom određene količine proizvoda

potrebno je ostvariti prihod dovoljan da se pokriju rashodi i ostvari pozitivan financijski

rezultat, kako bi poduzeće moglo nastaviti s normalnim poslovanjem i razvojem.

Pri analizi prihoda posebna pozornost pridaje se prihodu od prodaje. Pod prihodom od prodaje

podrazumjeva se prihod koji se ostvaruje po osnovi proizvedenih i prodanih proizvoda i

usluga, prodane robe, servis usluga i sl. ovisno o registraciji poduzeća.

Prihod od prodaje smatra se i prihodo os subvencija, kompenzacija, regresa, dotacija i premija

koje dobivaju zato što je državni organ odredio niže prodajne cijene nego što poduzeće može

podnijeti.

Analiza prihoda sastoji se od dvije analize: analiza prihoda od prodaje i analiza ostalih

prihoda.

Analiza prihoda od prodaje odnosi se na ispitivanje bitnih obilježja te pojave, kao što su:11

obujam i struktura prihoda, količina realiziranih proizvoda, asortiman i razni utjecaji ( cijena,

obujam poslovanja, obračuna i sl.).

10

Vitezić, N., Popović, Ž.: Revizija i analiza, instrumenti uspješnog donošenja poslovnih odluka, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2009., str. 251. 11

Ibidem, str. 252.

15

Pod analizom obujma prihoda od prodaje podrazumjeva se ispitivanje veličine tog dijema

prihoda kao cjeline, njegove dinamike, odstupanja koja ta dinamika pokazuje, te ispitivanje

uzoraka i posljedica odnosne dinamike i odstupanja.12

Pod analizom strukture prihoda od prodaje podrazumijeva se ispitivanje odnosa pojedinih

dijelova tog prihoda, njihove dinamike, odstupanja koja ta dinamika pokazuje, zatim

ispitivanje uzorka i posljedica odnosne dinamike i odstupanja te utjecaja pojedinih dijelova na

cijelinu.13

Kao rezultat poslovnog procesa, na tržištu se realizira određena količina proizvoda i usluga, te

se na taj način ostvaruje prihod od prodaje. Taj učinak se javlja kao manjak ili veća širina

poslovnog programa, koja se kreće od prodaje samo jedne vrste proizvoda pa sve do prodaje

velikog broja vrsti proizvoda.

Širi poslovni program znači i kvalitetnije podmirenje potreba potrošača također i jači položaj

poduzeća na tržištu. Budući da razvijanjem poslovnog programa različito rastu prihodi i

troškovi, ispravna odluka s obzirom na širinu poslovnog programa bit će ona koja predviđa

optimalnu širinu, tj. onaj stupanj širine pri kojem se postiže maksimalna razlika između

prihoda i troškova.14

Definiranje poslovnog programa temelj je strategije poduzeća, pa njegove bitne značajke, u

koje osim značajki i količine proizvoda spada i njegova širina, nije lako mijenjati. Svaka

promjena uzrokuje promjene u sferi proizvodne i prodajne orjentacije poduzeća, te u sferi

kapaciteta. Kako ne bi došlo do promjene u navedenim kategorijama, u okviru definirane

širine poslovnog programs obavljaju se razne kombinacije glede asortimana proizvoda.

Na visini prihoda od prodaje ne utječe samo asortiman proizvoda već i obujam poslovanja i

prodajne cijene. Ove utjecaje potrebno je posebno razmatrati kako bi se prikazao njihov

utjecaj na prihod od prodaje, odnosno kako bi se ustanovil što je utjecalo na promjenu u visini

prihoda od prodaje.

Analiza ostalih prihoda podrazumjeva ispitivanje svake pojedine stavke ostalih prihoda ili

grupe stavka u sklopu okolnosti u kojima su nastale. Ostali prihodi sastoje se iz dvije osnovne

skupine.

12

Ibidem. 13

Ibidem , str.253. 14

Ibidem, str.264.

16

Prvu skupinu čine prihodi koji su indirektno vezani za redovitu djelatnost, kao što su: prihod

od prodaje nepotrebnih sirovina i materijala, nenaplaćeni penali, prihod po osnovi pozitivnih

tečajnih razlika, prihod od kamata, prihodi od ulaganja i zajmova s povezanim i nepovezanim

subjektima, itd.

Drugu skupinu čine prihodi koji nastaju kao korekcija već izvršenih obračuna u proteklim

godinama.

Ovu skupinu čine: naplaćena otpisana potraživanja i naplaćena odobravanja iz prošlih godina,

viškovi prilikom inventura, naknadno usklađeni prihodi za isporuku u proteklim godinama,

itd. Prihode iz ovih dviju skupina moguće je dalje razvrstati na dvije grupe.

Prvu grupu čine oni prihodi koji kao protustavka imaju odgovarajuće rashode. Analiza tog

dijela prihoda sastoji se u tome da se ispita jesu li rashodi pokriveni prihodom.

U drugu bi grupu trebalo svrstati one prihode kojima nasuprot stoje slični rashodi, ali koji

neposrdno ne odgovaraju konkretnim prihodima, i one prihode koji u promatranom razdoblju

nemaju odgovarajuće protustavke u rashodima.15

Ukoliko poduzeće analizira svoje prihode na otpisani način, u mogućnosti je predvidjeti i

spriječiti neuspjeh u poslovanju. Analiza prihoda omogućava realniju sliku stvarnog

poslovanja te spriječava prikaz skrivenih dobitaka poduzeća koje bi se odrazile na poslovanje

čak i nakon nekog vremena.

Naime, moguće je da poduzeće posluje s dobitkom, ali da taj dobitak nije realan. Analizom

prihoda moguće je utvrditi i preduhitriti ovakve situacije te je zbog toga redovita analiza

prihoda vrlo bitan element u poslovanju poduzeća i održavanju njihove uspješnosti i opstanka

na tržištu.

15

Ibidem, str. 281.

17

3. FORMIRANJE PRIHODA TRGOVAČKIH PODUZEĆA

Trgovačka poduzeća osim prodaje proizvoda pružaju i usluge korisnicima. Usluge su sve

ekonomske aktivnosti čiji rezultat nije fizički proizvod ili konstrukcija, uglavnom se koriste u

trenutku pružanja i stvaraju dodatnu vrijednost u obliku koji je za korisnika neopiljiv (

pouzdanost, komfor, zdravlje, znanje i ostalo).

Svako trgovačko poduzeće pokušava smanjiti svoje troškove kako bi ostvarilo što veći profit i

moglo sve više ulagati u svoje postojuće i nove proizvode i poraditi na što boljoj kvaliteti

usluga.

3.1. Pojam i vrste prihoda

Prihodi su povećanja ekonomskih koristi u obračunskom razdoblju u obliku povećanja

sredstava ili smanjenja obveza koja indirektno, preko rezultata poslovanja utječu na veličinu

kapitala (Okvir IASB, t. 74, Pravilnik o porezu na dobit čl. 9).16

Iz navedene definicije proizlazi da nije svako povećanje sredstava ili smanjenje obveza

prihod, kao niti svako povećanje kapitala.

Neka povećanja sredstava, npr. nabave raznih sredstava u trgovačkom društvu nisu prihodi

nego samo pretvaranje jedne vrste sredstva (npr. novac) udrugu vrstu (npr. sirovine i

materijal). Takva povećanja sredstava u računovodstvu se evidentiraju istodobno s

povećanjem obveza (prema dobavljačima nabavljenih sredstava).

Smanjenje obveza koje se u računovodstvu evidentira istodobno sa smanjenjem sredstava

(npr. novca na žiro računu) također nije prihod. Isto tako povećanje kapitala do kojeg nije

došlo indirektno, preko ostvarene i raspoređene dobiti, nego direktnim ulaganjima članova

trgovačkog društva ili dioničara nije prihod.

Dakle, prihod je samo ono povećanje sredstava koje nije istodobno povezano s povećanjem

obveza, nego proizlazi iz poslovnih događaja uvezi s prodajom učinaka.

16

http://www.racunovodja.hr/pojam-i-vrste-prihoda-uniqueidRCViWTptZHJ3hZAWP4cu4ua-lXZ9aVmZ/?PHPSESSID=cd1db0fad9e5e1f34db2b493f0963700 ( pogledano 06.04.2013.)

18

Računovodstveni postupci za priznavanje prihoda temelje se na MSFI-ima i MRS-ovima te ih

primjenjuju nali poduzetnici. Za priznavanje prihoda posebno značenje ima primjena MRS-a

18 – PRIHODI.

Propisivanje računovodstvenih postupaka za pojedine prihode koji proizlaze iz određenih

vrsta transakcija ili poslovnih događaja te utvrđivanje načina njihova priznavanja, predstavlja

glavni cilj MRS-a 18. On obuhvaća prihode koji proizlaze od prodaje proizvoda i trgovačke

robe, pružanja usluga i ustupanja resursa koji će donijeti kamate, tantijeme i dividende.17

Nastanak prihoda uvjetuje povećanje imovine ili smanjenje obveza i to dijela koji će utjecati

na promjene u visini vlasničkog kapitala. Različita poslovna aktivnost poduzeća znači i

različite razloge koji dovode do povećanja imovine ili smanjenja obveza. Najčešći razlozi

nastanka prihoda su vezani uz realizaciju poslovnih učinaka poduzeća, tj.proizvoda i usluga.

Sukladno tome, prihode predstavljaju prodajne vrijednosti poslovnih učinaka kao i svi drugi

oblici dobivenih naknada te drugi oblici smanjenja obveza ili povećanja imovine koji kao

krajnji efekt imaju povećanje vlasničkog kapitala. Svote naplaćene od trečih osoba,

poputporeza na dodanu vrijednost i transfera, treba isključiti iz prihoda. One ne predstavljaju

ekonomsku korist za poduzetnika i ne utječu na povećanje njegove glavnice.

Definicije prihoda je potrebno tumačiti u kontekstu dvostrukog promatranja svake transakcije.

Iz definicije proizlazi da se prihodima ne smatra svako povećanje sredstava ili smanjenje

obveza. Primjerice, definiciji prihoda ne udovoljavaju poslovni događaji nabave sredstava u

poduzeću. Prilikom tog procesa sredstava mijenjaju svoj oblik. Primitak nabavljenog sredstva

knjigovodstveno se jednako evidentira kao povećanje sredstava, ali i kao povećanje obveze.

Ovi poslovni događaji ne utječu na glavnicu te ne odgovaraju definiciji prihoda ili rashoda.

Povećanje sredstava ostvareno prodajom u visini primitka novca ili povećanja potraživanja je

mjera za prihod. U nekim slučajevima prihod može nastati povećanjem ekonomske koristi u

obliku smanjenja obveza – obračunan porez na potraživanja ili priljev novca, primljen avans

od kupca prilikom isporuke proizvoda i izvršenja usluge te otpis obveze za koju je istekao rok

zastare predstavljaju najčešće. Nastanak prihoda se u sustavu dvojnog knjigovodstva iskazuje

istodobno s povećanjem sredstava ili smanjenjem obveza. To ukazuje na izravnu vezu bilance

17

Belak, V. Et. al: op. Cit., p.862.

19

i izvještaja o dobiti, odnosno na vezu sredstava, obveza i kapitala u bilanci s prihodima i

rashodima i rezultatom poslovanja.18

Prilikom računovodstvene obrade, neke transakcije se mogu izvan okvira definicija prikazati

kao prihod, ali pod uvjetom da ne utječu na rezultat poslovanja i kapital.

Naime, iskazivanje prihoda prilikom ukidanja dugoročnih rezerviranja, uzimanja za

reprezentaciju vlastitih proizvoda i robe i slične transakcije imaju samo obračunske efekte.

Prihode treba mjeriti prema fer vrijednosti primljene naknade ili potraživanja, uzimajući u

obzir odobreni rabat ili neki drugi trgovački popust koji je kupcu odobren u trenutku prodaje i

istaknut je na izlaznom računu. U većini slučajeva, naknada je u obliku novca ili novčanih

ekvivalenata, a prihod je iznos novca i novčanih ekvivalenata koji je primljen ili koji se

potražuje. Međutim, ako se priljev novca i novčanih ekvivalenata odlaže, fer vrijednost

naknade može biti manja od nominalnog iznosa primljenog novca ili potraživanja.

Primjerice, poduzeće može dati kupcu beskamatni kredit ili od kupca primiti mjenicu, kao

naknadu za prodanu robu, koja sadrži kamatnu stopu nižu od tržišne. Ako taj sporazum

predstavlja stvarnu transakciju, fer vrijednost naknade određuje se diskontiranjem svih

budućih primitaka, primjenjujući imputiranu kamatnu stopu.19

Ukupan prihod poduzeća moguće je razčlaniti na redovite prihode koji obuhvaćaju prihode iz

osnovne djelatnosti i prihode iz drugih aktivnosti te na izvanredne prihode, kako je prikazano

na slici 1.

18

Gulin, D. Et.al: op. cit., p. 617. 19

Međunarodni računovodstveni standardi 2000: op. cit., p. 325.

20

Slika 1: Vrste prihoda

Izvor: Izradila studentica

Ovisno o tome nastaju li redovito u poslovanju ili se javljaju samo povremeno, prihodi se

dijele na redovne i izvanredne.

Redovni prihodi ostvaruju se prodajom proizvoda, odnosno njihovom realizacijom na tržištu.

također, redovni prihodi mogu nastati i prodajom trgovačke robe ili pružanjem usluga. Ovisno

o prirodi poslovanja poslovnog subjekta. To su zapravo poslovni prihodi koji se najčešće

pojavljuju gotovo svakodnevno i u strukturi prihoda čine najznačajniji dio. Iznos prihoda

jednak je prodajnoj vrijednosti realiziranih proizvoda, roba ili pruženih usluga.

Financijski prihodi također ulaze u skupinu redovnih prihoda, a rezultat su ulaganja viška

raspoloživih novčanih sredstava. Višak novaca poduzeće može investirati u dionice,

obveznice i slično, ili ga jednostavno može emitirati putem kredita onima kojima je trenutno

potreban. U svakom slučaju stječe pravo na određenu naknadu, kao što su dividenda i kamata.

21

Takvi oblici naknade predstavljaju financijski prihod. Pored tih naknada u financijske prihode

ulaze i pozitivne tečajne razlike.20

Izvanredni prihodi se ne mogu niti planirati niti predvidjeti jer se ne pojavljuju redovito,

najčešći izvanredni prihodi javljaju se prilikom prodaje dugotrajne imovine, prodaje sirovina,

inventurnih viškova, otpisa obveza kao i svih drugih izvanrednih oblika plaćanja imovine ili

smanjenja obveza. To nisu prihodi od posebnih aktivnosti.

Iako su prihodi određeni kao povećanja imovine ili smanjenja obveza koja imaju za posljedicu

povećanje glavnice, ostvareni iznosi prihoda ne iskazuju se u računovodstvu kao povećanje

kapitala. Prihodi se u trenutku nastanka, odnosno prikazivanja iskazuju na kontima prihoda.

Oni su elementi mjerenja uspješnosti poslovanja kojima se sučeljavaju rashodi kao drugi

elementi mjerenja uspješnosti. Samo iznos vuška prihoda nad rashodima predstavlja iznos

uvećanja kapitala, i suprotno, samo višak rashoda nad prihodima predstavlja iznos umanjenja

kapitala. Radi uvida u izvore nastanka dobiti i gubitka u knjigovodstvu svakog trgovačkog

društva otvara se potreban broj konta na kojima se prikazuje struktura prihoda.

Prema načinu stjecanja, prihodi se dijele na:21

1. Prihod od prodaje proizvoda i robe

2. Prihode od pružanja usluga

3. Financijske prihode

4. Izvanredne prihode.

20

Žager, K. et. al: op. cit., p.71. 21

Gulin, D. et. al: op .cit., p. 618.

22

3.1.1. Prihod od prodaje proizvoda i usluga

Prema odredbama članaka 4. Zakona o porezu na dobit, prihod od prodaje dobara predstavlja

bruto povećanje gospodarstvenih koristi za isporučena dobra, pri čemu se danom isporukom

podrazumijeva dan kada je primatelju omogućeno gospodarstveno raspolaganje tim dobrom.22

No, vlasništvo nad pruženom uslugom ne mora biti prenosivo na kupca a da se prihod od

prodaje ipak priznaje. Naime, prema članku 540. Zakona o obveznim odnosima, prodavalac

određene pokretne stvari može posebnom odredbom ugovora zadržati pravo raspolaganja

odnosno pravo vlasništva i poslije predaje stvari kupcu, sve dok kupac ne isplati cijenu u

potpunosti.23

Najbolji primjer u praksi za navedene činjenice predstavlja prodaja robe na financijski lizing.

Riječ je o ugovoru o najmu kojim se na primatelja prenosi najveći dio rizika i koristi

povezanih s vlasništvom nad predmetom lizinga, iako primatelj lizinga s početkom korištenja

predmeta lizinga ne predstavlja njegovim vlasnikom u formalno pravnom smislu. Primatelj

lizinga će postati vlasnikom tek kada uplati posljednu lizinšku ratu. Davatelju lizinga

financijski lizing je u ekonomskom smislu sličan prodaji robe na dugoročni kredit.

Prihodi od prodaje proizvoda i usluga ostvaruju se tijekom poslovne godine za isporučene

prodane proizvode i usluge i iskazuju se u knjigovodstvu poduzeća na temelju urednih i

vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava, uz pretpostavku da su ispunjeni uvjeti za priznavanje

prihoda.

Računi koje ispostavljaju poduzeća za isporučene prodane proizvode predstavljaju osnovne

dokumente za iskazivanje prihoda od prodaje proizvoda i roba. Računi se ispostavljaju

temeljem otpremnice ili nekog drugog dokumenta koji dokazuje isporuku proizvoda.

Poduzeća svoje proizvode u pravilu prodaju kupcima na veliko, tj. drugim poduzećima

trgovačkih ili uslužnih djelatnosti, trgovaca na veliko i malo, ustanovama, raznim državnim

institucijama i drugim kupcima.

22

Zakon o porezu na dobit, Narodne novine, br. 127/00, čl. 4., st. 2. 23

Jurić, Đ.: Priznavanje prihoda u godišnjem obračunu za 2003., Računovodstvo, revizija i financije, RRFI –plus, Zagreb, 2004., br. 1, p. 67.

23

Obveznici poreza na dodanu vrijednost, a koji su proizvođačka poduzeća, svim kupcima u

tuzemstvu uz naknadu za isporučene proizvode u računima, obračunavanju i porez na dodanu

vrijednost prema stopi od 22%, ako za iste proizvode nije propisana nulta stopa.

Postupak iskazivanja u knjigovodstvu prodaje proizvoda i usluga tijekom razdoblja na

temelju računa kupcima ne složen. Računi su dokumenti ta knjiženje u glavnoj knjizi i u

analitičkom knjigovodstvu kupaca.24

Detaljnije tumačenje uvjeta za priznavanje prihoda nudi MRS 18. Tako se prihod od prodaje

proizvoda i trgovačke robe priznaje u trenutku kada su zadovoljeni ovi uvjeti:25

1. Prodavatelj je prenio na kupca znatan dio rizika i koristi od vlasništva nad

proizvodima

2. Prodavatelj ne zadržava stalno pravo upravljanja proizvodima u onom stupnju u kojem

je povezano s vlasništvom, niti učinkovito kontrolira prodaju te robe

3. Svota prihoda može se pouzdano izmjeriti

4. Postoji vjerovatnost pritjecanja ekonomskih koristi u poduzeće

5. Troškovi koji su nastali ili će nastati u svezi s ovom transakcijom mogu se pouzdano

izmjeriti

U nastavku slijedi primjer priznavanja prihoda od prodaje proizvoda i usluga te način

knjiženja:

1. Poduzeće je isporučilo automobil „Seat“ kupcu i ispodtavio fakturu na svotu od

100.000,00 kuna plus 25.000,00 kuna PDV-a.

24

Gulin, D. et. al: op. ct., p. 617. 25

Guzić, Š.: op. cit., p. 28.

24

TABLICA 1: Primjer kupnje automobila

OPIS KONTO DUGUJE POTRAŽUJE

Potraživanje od

kupaca

120 125.000,00

Prihodi od prodaje

proizvoda

750 100.000,00

Obveze PDV-a 240 25.000,00

Izvor: Izrada studenta

3.1.2. Prihod od pružanja usluga

Ovisno o vrsti usluge koju nude, poduzeća koja obavljaju uslužne djelatnosti tijekom

poslovne godine, obračunavaju korisnicima usluge obavljene usluge. Račun kojeg poduzeće

izdaje kupcu u skladu sa Zakonom o porezu na dodanu vrijednost predstavlja glavni

instrument obračuna usluga. Izdavanje računa se temelji na određenomdokaznom dokumentu

o izvršenju usluge. Oblik i sadržaj računa ovisiti će o načinu naplate usluge, što je najčešće

vezano s poreznim statusom korisnika usluge. Za iskazivanje prihoda na računima glavne

knjige uslužna poduzeća mogu prema svojim potrebama odrediti naziv i potreban broj konta

radi uvida u strukturu prihoda prema vrstama usluga ili prema drugim kriterijima.

Simulirano strukturi konta prihoda treba se prilagoditi i struktura konta rashoda. Dokumenti

za knjiženje ostvarenih prihoda od obavljanja usluga u knjigovodstvu bit će računi kupcima

kod obavljanja usluga uz bezgotovinsku naplatu i izvještaji blagajne o naplati usluge u

gotovini, uključivo kartice i čekovi građana.26

Prema točki 20. MRS-a 18 prihod od pružanja usluga prikazuje se tek kada su zadovoljeni

sljedeći uvjeti:27

1. Moguće je pouzdano izmjeriti svotu prihoda

2. Vjerovatno je da će ekonomske koristi u svezi s transakcijom pritjecati u poduzeće

26

Gulin, D. et. al: op, cit., p. 617. 27

Međunarodni računovodstveni standardi 2000: op. cit., p. 328.

25

3. Moguće je pouzdano izmjeriti stupanj dovršenosti zsluge na dan bilanciranja

4. Moguće je pouzdano utvrditi troškove koji su nastali ili će nastati u svezi s ovom

transakcijom.

Prihod se ovim načinom prikazuje u obračunskom razdoblju razmjerno stupnju dovršenosti

usluge. U slučaju kada se iznos pružanja usluga ne može pouzdano izmjeriti, prihod se treba

priznati samo u visini nastalih rashoda za koje se očekuje da će se nadoknaditi. Ukoliko se ne

može pouzdano izmjeriti ishod transakcije, a vjerojatno je da se rashod neće nadoknaditi, ni

prihodi ni rashodi od ove transakcije neće se priznati sve dok se neizvjesnost ne ukloni. Svako

odgađanje i nepriznavanje prihoda potrebno je dodatno objasniti u bilješkama uz financijske

izvještaje. Poduzeće je obično u mogućnosti izraditi pouzdane procjene nakon što se s drugim

sudionicima u transakciji sporazumije o sljedećem:28

- pravo svakog sudionika može se ostvariti u pogledu usluge koju stranke trebaju

pružiti i primiti;

- naknada koju treba razmijeniti;

- način i uvijeti podmirenja obveze

-

Prema članku 4., stavka 5. Zakona o porezu na dobit, kod utvrđivanja prihoda od usluga u

prihode poreznog razdoblja uključuju se bruto povećanja gospodarskih koristi koja se odnose

na usluge izvršene do kraja tog razdoblja, a za usluge koje se obavljaju kroz više poreznih

razdoblja prihodi se priznaju razmjerno visini stupnja njihove dovršenosti u poreznom

razdoblju.29

Procjena dovršenosti usluge i prihoda nije propisana Zakonom o porezu na dobit, već je to

prepušteno MRS-ovima. Sukladno tome, prihodi poreznog razdoblja iskazuju se razmjerno

stupnju dovršenosti usluge, koji se određuje nekom od metoda navedenih u MRS-u 18, i to

prema:30

- pregledu obavljenog posla;

- postotku obavljenih usluga u odnosu na ukupnu uslugu;

- razmjeru nastalih troškova u obračunskom razdoblju u odnosu na ukupno

procijenjene troškove.

28

Ibidem. 29

Zakon o porezu na dobit, Narodne novine, br. 127/00, čl. 4 .,m st. 5. 30

Međunarodni računovodstveni standardi 2000: op. cit., p. 328. – 329.

26

S motrišta oporezivanja usluga poreza na dodanu vrijednost potrebno je istaknuti kako

sukladno članku 7.,Zakona o PDV-u obveza za PDV nastaje istekom obračunskog razdoblja u

kojemu se usluge obavljene.31

To vrijedi i za one koje su obavljene djelomično i zasebno

obračunane. Ukoliko se usluga obavlja kontinuirano u dva obračunska razdoblja, obveza za

PDV nastaje po isteku drugog obračunskog razdoblja. Ako se usluga obavlja kroz više

obračunskih razdoblja, obveza PDV-a nastaje po isteku svakog obračunskog razdoblja.

Prilikom razmatranja prihoda od usluga bitno je spomenuti i graditeljstvo jer zbog prirode

aktivnosti koja se poduzima u ugovorima o izgradnji, datumi početka i završetka te aktivnosti

često padaju u različita obračunska razdoblja. Upravo zato izviđači radova i njihovi

kooperanti trebaju uz MRS 18 konzultirati i MRS 11 – Ugovor u izgradnji. Ovaj Standard

utvrđuje kako se prihodi i troškovi iz ugovora trebaju priznati kao prihodi i rashodi u

izvještaju o dobiti. Sukladno tomu, prihodi iz ugovora trebaju obuhvatiti:32

- početni iznos prihoda dogovorenih u ugovoru;

- izmjene u ugovorenim radovima, potraživanjima i stimulativnim plaćanjima:

u mjeri do koje je vjerojatno da će oni rezultirati prihodima;

kada ih je moguće sigurno izmjeriti.

Prihodi iz ugovora mjere se po fer vrijednosti primljene naknade ili potraživanja. Na mjerenje

prihoda iz ugovora utječe mnoštvo nesigurnoti koje ovise i ishodu budućih događaja.

Njihove procjene često treba promjenit po nastnku događaja i razriješenjima nesigurnosti.

Zato se prihod iz ugovora može povećavati ili smanjivati iz jednog razdoblja u drugo. Ovim

Standardom uređeno je da se prihodi priznaju prema stupnju dovršenosti usluge na dan

bilance ako se to može pouzdano procjeniti.

Poduzeće je, općenito, u mogućnosti izvršiti pouzdanu procjenu nakon što je prihvatilo

ugovor koji utvrđuje:33

- ostvariva prava svake strane s obzirom na sredstvo koje će se izgraditi;

31

Zakon o porezu na dodanu vrijednost, Narodne novine, br. 47/95, čl. 7.,st. 1., t. 1. 32

Međunarodni računovodstveni standardi 2000: op. cit.,p. 177 33

Ibidem, p. 179.

27

- naknade koje će se razmjeniti;

- način i rokove plaćanja.

Kada to nije moguće, prihodi se priznaju samo u visini nastalih troškova za koje postoji

vjerojatnost da se ne mogu nadoknaditi.

Kod ugovora o izgradnji koji se stvaruju kroz više poreznih razdoblja, sukladno Zakonu o

PDV-u, prihodi se raspoređuju na pojedina razdoblja prema stupnju dovršenosti. Prihodi od

izgradnje stanova, poslovnih prostora i drugih objekata za nepoznatog kupca ili tržište

uključuje se u prihode investitora onog poreznog razdoblja u kojem je izvršena isporuka.

Ovisno o stupnju obavljanja usluge, postoje dva slučaja kod priznavanja prihoda:34

1. Prihod se ne priznaje prije obavljanja usluge i koristi se metoda dovršenog ugovora:

koristi se ako se iznos prihoda koji će u konačnici biti zarađen, ne može se sa

sigurnošću utvrditi i prihod se ne bi smio priznavati sve dok proizvodnja nije

dovršena;

2. Prihod se ne priznaje prije obavjanja usluge i koristi se metoda postotne dovršenosti

ili stupnja dovršenosti:

koristi se kada se unaprijed može izvršiti prihvatljiva procjena da će ukupan prihod

biti zarađen.

3.1.2.1. Priznavanje prihoda nakon isporuke robe ili obavljanja

usluge

Zarađivanje i realizacija prihoda se prikazuje u trenutku isporuke robe odnosno obavljanja

usluge. Naplata potraživanja se smatra rutinskim računovodstvenim postupkom, ali ponekad

zbog cijelog niza čimbenika postoje neizvjesna. U trenutku kada se steku opravdane i

dokumentirane okolnosti za koje poduzeće smatra da utječu na sigurnost naplate, poduzeće

koristi politiku odgađanja priznavanja prihoda, od trenutka naplate, poduzeće koristi politiku

odgađanja priznavanja prihoda, do trenutka naplate potraživanja.

34

Avelini Holjevac, I. et. al: op. cit.,p. 283

28

Ovisno o trenutku naplate potraživanja, postoje tri metode priznavanja prihoda:35

1. Metoda obročne naplate

2. Metoda pokrića troškova

3. Metoda naplate

Tablica 2.: Usporedba navedene tri metode s metodom obračuna

METODA PRIZNAVANJE

PRIHODA

TRETMAN TROŠKOVA

Metoda obračuna Trenutak prodaje. Prihod se tereti u istom

razdoblju kada je roba

prodana ili usluga izvršena.

Metoda obročne naplate Trenutak prodaje, ali se

dobitak odgađa i priznaje

razmjerno naplaćenim

obrocima.

Odgađaju se do povezivanja

sa svakom obračunskom

naplatom.

Metoda pokrića troškova Naplatom, ali tek kada su

pokriveni svi troškovi.

Odgađa se do naplate

ukupnih potraživanja.

Metoda naplate Naplatom cijelog

potraživanja.

Terete konto rashoda kada se

pojave.

Izvor: Avelini Holjevac, I. et. al: Računovodstvo poduzetnika II, RRIF, Zagreb, 1993.,p.287.

3.1.3. Financijski prihodi

Financijski prihodi obuhvaćaju prihode od sudjelujućih interesa s povezanim i nepovezanim

društvima te prihode ostvarene od ulaganja.

Najčešće je riječ o prihodima od kamata, tantijema i dividenda odnosno udjela u dobitku

drugog trgovačkog društva. MRS 18 posebno naglašava prihode ostvarene ustupanjem resursa

poduzeća drugima, u obliku kamata, tantijema i dividendi.

35

Avelini Holjevac, I. et. al: op. cit. p. 287.

29

Priznavanje ovih prihoda uvjetuje:36

- vjerovatnost da će ekonomske koristi povezane s transakcijama pritjecati u

poduzeće;

- da se iznos prihoda može pouzdano izmjeriti.

Prihod se treba priznati na sljedećim osnovama:37

- kamate se trebaju priznati u vremenskoj razmjeri, tako da se uzme u obzir stvarni

prinos na sredstvo;

- tantijeme se trebaju priznavati na računovodstvenoj osnovi nastanka događaja u

skladu sa suštinom relevantnog ugovora;

- dividende se trebaju priznati, kada je ustanovljeno dioničarevo pravo da mu se

dividende isplate.

Slika 2: Primjer knjiženja financijskih prihoda

Izvor: Izradila studentica

36

Međunarodni računovodstveni standardi 2000: op. cit., p. 329. 37

Ibidem.

30

Knjiženja:

1. Kamata na kratkoročne plasmane koja se ne naplaćuje mjesečno već se pripisuje

glavnici i naplaćuje zajedno sa glavnicom

2. Naplaćena zatezna kamata

3. Zatezna kamata koja je pripisana potraživanju

4. Kamata na kratkoročne plasmane koja se obračunava i naplaćuje mjesećno

5. Kamata na dugoročne plasmane koja se naplaćuje pri naplati anuiteta

3.1.3.1. Prihod od dividende

Dividende predstavljaju naknadu dioničarima za uložen kapital u poduzeću. Prihod od

dividendi trgovačko društvo – dioničar treba priznati u trenutku kada je uspostavljeno pravo

dioničara na isplatu dividende, što znači da se prihod od dividende knjiži temeljem stečenog

prava na ovu vrstu prihoda, neovisno o tome je li dividenda naplačena ili nije.

Kako su dividende i udjeli u dobitku društva s ograničenom odgovornošću bili oporezovani u

društvu gdje su stvoreni, iskazivanje ovakvih prihoda je za stjecatelja porezno neutralna

transakcija.38

Prihodi od dividendi obračunavaju se kada je pravo na naplatu utvrđeno, osim u slučaju kada

se primjenjuje računovodstvena metoda udjela pri kojoj se prihod obračunava u razdoblju

kada je ostvaren dobitak subjekata u koji je obavljeno ulaganje. Ako su dividende od ulaganja

u vrijednosne papire koji glase na ulog u glavnici deklarirane na neto dobitak prije stjecanja,

trošak stjecanja ( nabave) tog vrijednosnog papira umanjuje se za dividendu.

Primjer: Priznavanje prihoda od dividendi:

Primatelj ulaganja ostvario je dobit u prethodnoj godini u svoti od 3.000.00,00 kuna.

Donesena je odluka o isplati dividende iz dobitiu svoti od 1.300.000,00 kuna. Ulagaču pripada

10 %, odnosno svota od 130.000,00 kuna koju prikazuje kao prihod od dividendi.

38

Jurić, Đ.: Sastavljanje računa dobiti i gubitka te bilance malih poduzetnika, RRIF – plus, Zagreb, 2004., br.2, p.64.

31

Tablica 3.: Priznavanje prihoda od dividendi

TEK. BROJ OPIS KONTO DUGUJE POTRAŽUJE

1. Potraživanja za

dividendu

Prihod od dividendi

1281

7410

130.000,00

130.000,00

Izvor: Izradila studentica

3.1.3.2. Prihod od kamate

Kamate predstavljaju naknade za korištenje novaca, novčanih ekvivalenata ili iznosa koji se

duguju poduzeću. Kamate su u većini slučajeva određuju dnevno, na temelju nepodmirenog

salda glavnice i ugovorene kamatne stope. Pritom se diskont ili premija na dužničke

vrijednosne papire smatraju kao kamate koje generiraju prihod tijekom razdoblja do

dospijeća. Pod prihodom od kamata razumjevaju se redovite i zatezne kamate odnosno

obračunane kamate na kredite, pozajmice, vrijednosne papire i tražbine za prodaju uz odgodu

plaćanja. Navedeni prihodi priznaju se na vremenski proporcionalnoj osnovi, uzimajući u

obzir stvarni prinos na ustupljena sredstva.stvarni prinos na neko sredstvo je kamatna stopa

koja se zahtijava za diskontiranje tijekom budućih novčanih primitaka koje se očekuje tijekom

korisnog vijeka trajanja toga sredstva da se izjednači s početnim knjigovodstvenim

iznosomsredstava. Prihod od kamate sadrži iznos amortizacije bilo kojeg diskonta, premije ili

druge razlike između početnog knjigovodstvenog iznosa dužničkog vrijednosnog papira i

njegovog iznosa na dan dospijeća.39

S aspekta prihoda obračunskog razdoblja, u prihod se trebaju priznati kamate koje se odnose

na vrijeme do posljednjeg dana razoblja. Ukoliko je i kod tih prihoda, u vrijeme obračuna

kamata, nerazumno očekivati konačno naplaćivanje, priznavanje prihoda se odgađa. Sukladno

principu vremenski proporcionalne osnove pri utvrđivanju prihoda za poslovnu godinu, u

prihode treba uključiti pripadajuće iznose kamata za potraživanja do 31. prosinca, neovisno

što će kamate biti naplaćene naknadno. Svako poduzeće ima pravo na naplatu zateznih

kamata kod svih potraživanja, osim ukoliko ga se ne odrekne.

39

Ibidem.

32

Ako je nenaplaćena kamata obračunata prije sticanja ulaganja koje donosi kama tu, naknadni

prijem kamate se raspoređuje između perioda prije i perioda poslije sticanja; samo se dio

kamata koji se odnosi na periode poslije sticanja priznaje kao prihod.

Za redovne kamate koje poduzeća, obveznici PDV –a, ostvaruju na pozajmice mora se

zaračunati i porez na dodanu vrijednost po stopi od 25%. Budući da su kamate prihod koji se

ostvaruje svakodnevno, a obračunsko razdoblje za obračun PDV – a je kalendarski mjesec,

proizlazi da je poduzeće zajmodavatelj dužno obračunati i platiti PDV na iznos kamate svaki

mjesec. Na mjesečni obračun PDV – a na kamate obvezuje Pravilnik o porezu na dodanu

vrijednost u kojem je propisano da se PDV obračunava za svaki mjesec ako se usluga obavlja

kontinuirano duže od dva obračunska razdoblja.40

3.1.3.3. Prihod od tečajne razlike

Prilikom evidentiranja deviznih potraživanja i deviznih obveza u trenutku njihova nastanka

iznosa u kunama utvrđuje se prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke što vrijedi na

dan nastale promjene. Primjenom srednjeg tečaja koji vrijedi na dan nastanka deviznog

potraživanja i deviznih obveza u knjigovodstvenoj evidneciji praktično na taj dan. Svaka

promjena srednjih tečajeva stranih valuta poslije evidentiranja nastalog deviznog potraživanja

i devizne obveze uzrokuje neusklađenost u knjigovodstvu iskazanih kunskih iznosa deviznih

potraživanja i devizne obveze s kunskim iznosima tih istih stanja u stranoj valuti obračunanih

po posljednjem važećem srednjem tečaju strane valute.41

Tečajne razlike nastaju kao posljedica promjene srednjih tečajeva strane valute pa se

usklađenost u kunama protuvrijednosti deviznih potraživanja i deviznih obveza i

knjigovodstvenoj evidenciji s promjenom srednjih tečajeva stranih valuta uspostavlja

evidentiranje u knjigovodstvo nastalih pozitivnih i negativnih tečajnih razlika. Pri izradi

financijskih izvještaja za svaku godinu treba sva devizna potraživanja i obveze u

knjigovodstvu preračunati na srednji tečaj strane valute važeći na posljednji dan u godini.

40

Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost, Narodne novine, br. 60/96, čl. 42. 41

Gulin, D. et. al: op. cit., p. 650.

33

Utvrđeni iznosi pozitivnih i negativnih tečajnih razlika uključuje se u prihode odnosno

rashode poslovne godine.42

3.1.4. Izvanredni prihodi

U MRS- u 8 – Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške,

koncept izvanrednog prihoda je izostavljen.

Odbor za računovodstvene standarde je odlučen da stavke tretirane koa izvanredne nastaju iz

normlanih poslovnih rizika s kojima se suočava poslovni subjekt i ne opravdavaju

prezentiranje u odvojenoj komponenti izvještaja o dobiti. Stavke koje su se klasificirale kao

izvanredne samo su podskup stavki prihoda ili rashoda koje mogu opravdati obavljanje radi

pomoganja korisnicima u predviđanju buduće uspješnosti poslovnog subjekta.

Umjesto prikazivanja izvanrednih prihoda i rashoda točka 86., MRS –a 1, zahtijeva odvojeno

prikazivanje značajnih vrsta i iznosa stavki prihoda i rashoda.

Radi uvida u izvore nastanka dobiti i gubitka u knjigovodstvu svakog trgovačkog društva

otvara se potreban broj konta na kojima se prikazuje struktura prihoda.

Izvanredni prihodi mogu biti prihod od prodaje sirovina, rezervnih dijelova, sitnog inventara i

ostali izvanredni prihodi.

42

Ibidem.

34

4. STRUKTURA OSTVARENJA PRIHODA U „ PETA BRZINA“ D.O.O,.

4.1. Trgovačko poduzeće „ Peta brzina“ d.o.o.

Peta brzina d.o.o. osnovana je 1994. godine. Osnivač i vlasnik Pete brzine je gospodin Luka

Škara koji nakon 25-togodišnjeg iskustva i rada na raznim poslovima vezanim za auta i

završenih škola i specijalizacija odlučuje u duhu novog poduzetničkog vremena pokrenuti

vlastitu firmu sa djelatnostima "trgovina, servis i usluge".

Od 1994. do 1998. firma vrlo uspješno posluje čime su se stekli uvjeti za proširenje opsega

djelovanja. 1998. godine sklapanjem ugovora sa glavnim uvoznikom za vozila VW-koncerna

P.Z.Autom, firma proširuje svoje poslovanje i na prodaju novih vozila SEAT marke. U

nastupajućim godinama svojim kvalitetnim radom firma čini značajne korake u prodaji novih

vozila a 2003 ostvaruje hrvatski rekord sa ostvarenih 14,2% udjela u prodaji na nivou

županije.

Potaknuti takvim uspjesima te zahtjevima modernog tržišta automobila 2003. godine donosi

se značajna poslovna odluka o izgradnji novih i modernih autocentara. Isti se grade uz

uvažavanje svih normi modernog autoposlovanja kako u području prodaje tako i u području

servisiranja.

2007. godine uspješan poslovni razvoj firme okrunjen je selidbom u nove i moderne poslovne

prostore na sadašnjoj adresi.

Danas firma Peta brzina zapošljava više od 30 djelatnika. Obavlja djelatnosti prodaje novih

Seat i Škoda vozila te servisiranja Seat, Škoda, Volkswagen i VW-gospodarskih vozila.

Moderno opremljena limarija i lakirnica garantiraju dovođenje Vašeg auta potpuno u

prvobitno stanje.

35

4.2. Prihod od prodaje

Prihod od prodaje trgovačkog poduzeća „ Peta brzina“ d.o.o. prikazuje prihode od prodaje u

promatranom razdoblju od 2010. do 2012.

Tablica 4: Prihodi od prodaje trgovačkog poduzeća „ Peta brzina“ d.o.o.

Prihod od prodaje

2010.g.

Prihod od prodaje

2011.g.

Prihod od prodaje

2012.g.

19.111.098,59 14.676.737,71 14.142.456,44

Izvor: Izradila studentica

Odnos prihoda od prodaje iz godinu u godinu se smanjuje. 2010. g. Prihod od prodaje

trgovačkog poduzeća bio je najviši i iznosi je čak 19.111.098,59 kn, dok je za 2011.g. iznosio

14.676.737,71 kn što je manje za 4. 434.360,88 kn.

Znatna razlika između poslovnih prihoda vidljiva je ako se promatra 2010. g. i 2012.g. razlika

između ta dva promatrana razdoblja iznosi 4.968.642.15 kn. Na znatno veliko smanjenje

veliki utjecaj je imala globalna kriza i manjak kupovne moći.

36

Graf 1: Odnos prihoda od prodaje trgovačkog poduzeća

Izvor: Izradila studentica

4.2.1. Prihod od prodaje novih i rabljenih automobila „Seat“ i „ Škode“

Prihod od prodaje novih automobila „ Seat“ i „ Škode“ najviši je bio u 2010. g. i iznosio je

7.355.323,12 kn. Razvoj tržišta i povećanje konkurentnosti automobilske industrije doveo je

do smanjenja prodaje novih automobila ove marke. U sljedećoj tablici biti će prikaz prihoda

od prodaje novih automobila kroz tri godine 2010., 2011. i 2012.

Tablica 4 : Prihod od prodaje novih automobila „Seat“ i „ Škode“

2010.g. 2011.g. 2012.g.

7.355.323,12 5.813.264,80 5.278.141,43

Izvor: Izradila studentica

0,00

2.000.000,00

4.000.000,00

6.000.000,00

8.000.000,00

10.000.000,00

12.000.000,00

14.000.000,00

16.000.000,00

18.000.000,00

20.000.000,00

2010. 2011. 2012.

37

Prihod od prodaje rabljenih automobila „ Seat“ i „ Škoda“ bio je znatno manji nego od

prodaje novih automobila. Dok je prihod od prodaje novih automobila u 2010. g. iznosio

7.355.323,12 kn u istoj godini je prihod od prodaje rabljenih automobila iznosio svega 3.

434.718,23 kn.

Graf 2 : Odnos prihoda od prodaje novih i rabljenih automobila u 2010.g.

Izvor : izradila studentica

4.2.2. Prihod od prodaje auto dijelova

Prihod od prodaje auto dijelova sastoji se od sljedećih prihoda:

- prihod od prodaje originalnih dijelova

- prihod od prodaje pribora

- prihod od prodaje ulja

- prihod od sitnog i potrošnog materijala

68%

32%

2010.god.

PRIH. OD PROD. NOVIH AUT. PRIH. OD PROD. RABLJE.AUT.

38

Tablica 5 : Prihod od prodaje originalnih dijelova

2010. g. 2011.g. 2012.g.

Originalni

dijelovi

4.088.107,72 4.763.238,89 4.494.267,53

Prihod

orig.dijelovi-

radionica K-

nalozi

3.267.136, 03 2.877.801,11 2.921.668,36

Prihodi orig.

dijelovi-

radionica G-

nalozi

305.577,89 377.923,21 485.487,90

Prihodi

orig. dijelovi-

trgovina

899.270,19 950.611,55 647.952,17

Prihod

lak. materijala-

radionica K-

nalozi

159.167,32 193.292,13 242.539,74

Prihod lak.

materijala –

radionica G-

nalozi

480,00 687,23 /

Prihod lak.

materijala-

trgovina

414,22 / 3.896,68

39

Prihod dijelovi

dr. marke-

radionica K-

nalog

242.627,57 287.334.09 353.327,61

Prihod dijelovi

dr. marke –

radionica G-

nalog

85,23 40,60 /

Prihod dijelovi

dr. marke-

trgovina

113.259,09 75.548,97 39.395,07

Izvor: Izradila studentica

Prihod od prodaje originalnih dijelova najveći je bio 2011.g. te je iste godine iznosio

4.763.238,89. Najviša osvilacija vidljiva je između 2010. g. i 2011.g. i razlika prihoda od

prodaje originalnih dijelova iznosila je 675. 131,17 kn.

Prihod od prodaje pribora bio je najveći 2011.g. i iznosio je 525.255,36 kn, dok je 2010.g.

iznosio 399.385,39 kn.

Prihod od prodaje ulja također je oscilirao iz godine u godinu. 2010. g. iznosio je 723.279,19

kn, a 2012. g. 749.543,29 kn.

Prihod od sitnog i potrošnog materijala 2011.g. iznosio je 39.614,94 kn, a u 2012.g. 41.094,89

kn.

40

4.3. Prihod od rada

U prihode od rada spadaju:

- opći popravci

- prihod od rada limaije

- prihod od rada lakirnice

Tablica 6: Prihod od rada trgovačkog poduzeća

2010.g. 2011.g. 2012.g.

Prihod od rada 1.508.459,66 1.300.645,86 1.257.877,25

Opći popravci- K

nalozi

1.024.971,72 755.899,37 684.664,49

Opći popravci – G

nalozi

60.151,08 69.018,34 86.351,80

Rad limarije- K

nalozi

341.203,16 404,683,88 465.188,96

Rad limarije –G

nalozi

2.682,00 3.397,90 155,50

Lakiranje – K nalozi 79.451,70 67.646.37 21.516,50

Izvor: izradila studentica

Iz gore navedene tablice vidljivo je da je prihod od rada u 2010.g. iznosio 1.508.459,66 kn što

je za 250.582,41 kn veći od ukupnog prihoda od rada u 2012.g..

41

4.4. Prihod od provizija

Prihod od provizije uključuje:

- bonuse

- provizije za financirenje novih vozila

- bonus za zadovoljstvo kupaca servis

- bonus za OD

- ostale provizije

Graf 3 :Prihod od provizije trgovačkog poduzeća „ Peta brzina“ d.o.o.

Izvor: Izradila studentica

Iz grafa je vidljivo da je trgovačko poduzeće najveći prihod od provizije ostvarilo u 2010.g..

2010.g. je za trgovačko poduzeće po svim poslovnim prihodima bila uspiješnija od sljedećih

godina, razlog tom može se nazvati loša kupovna moć i smanjenje cijena konkurentnih

proizvoda i usluga

0,00

50.000,00

100.000,00

150.000,00

200.000,00

250.000,00

2010.g. 2011.g. 2012.g.

42

4.5. Ostali poslovni prihodi

U ostale poslovne prihode trgovačkog poduzeća ubrajamo:

- najam vozila

- prihod od vuča vozila

- zbrinjavanja autoguma

- prihod od naplate servisa

- najam poslovnog prostora

- ostali prihodi radionice

- prihodi od vračenih premija osiguranja

- ostali prihodi

Tablica 7: Ostali poslovni prihodi trgovačkog poduzeća „ Peta brzina“ d.o.o.

2010.g. 2011.g. 2012.g.

Ostali poslovni

prihodi

341.888,79 414.139,28 470.869,48

Izvor: Izradila studentica

Ostali poslovni prihodi za 2010.g. iznosili su 341.888,79 kn., dok su u 2012.g. iznosili

470.869,48 kn.

43

5. ZAKLJUČAK

Istraživanjem, analizom i zakonima kojima je određen rad trgovačkih poduzeća, te pojedine

kategorije koje utječu na uspiješnost poslovanja svakog pojedinog poduzeća, predstavljaju

osnovicu ili temelj za prikaz uspješnosti poslovanja trgovačkog poduzeća na tržištu.

Prihodi su sami po sebi posebna kategorija i prikazuju povećanje ekonomske koristi tijekom

obračunskog razdoblja u obliku povećanja sredstava, ili smanjenja obveza.

Promatranjem poslovanja trgovačkog poduzeća „ Peta brzina“ d.o.o., iz prikupljene

dokumentacije vidljivo je da je prihod u razdoblju od 2010..g. do 2012.g. konstantno iman

silaznu putanju, na što je znatan utjecaj imala globalna kriza kako u automobilskoj industriji

tako i u svim ostalim gospodarskim granama.

Provodeći analizu pojedinih vrsta prihoda trgovačkog poduzeća vidljivo je da je poduzeću

potrebno snižavanje troškova kako bi trgovačko poduzeće moglo nastaviti pozitivno

poslovati.

Strana trgovačka poduzeća raspolažu s velikim brojem zaposlenika i naprednijom

tehnologijom što im omogućuje bržu implementaciju te bolje reagiranje na zahtijeve

korisnika. Mnoštvo stranih trgovačkih poduzeća koji posluju na tržištu RH smanjuje potražnju

kupaca za proizvodima i uslugama hrvatskih trgovačkih poduzeća. Razlog tomu je i loš zakon

koji štiti trgovačka poduzeća u RH i ne daje im prednost nad stranim trgovačkim poduzećima.

Kvalitetna analiza i praćenje prihoda bitan je element u poslovanju poduzeća koji utječe na

uspješnost poslovanja. Pračenjem i analiziranjem troškova u poduzeću, moguće je

minimizirati troškove te na taj način direktno utjecati na ostvarenje većeg i uspješnijeg

rezultata poslovanja.

Analiziranjem prihoda u trgovačkom poduzeću, te analiziranjem njihovih sastavnih dijelova,

moguće je utjecati na povećanje rezultata poslovanja utoliko što poduzeće može ustanoviti da

li je potrebno utjecati na proširenje asortimana proizvoda i usluga kako bi se ostvario veći

poslovni rezultat što doprinosti i većem financijskom rezultatu.

Zaključak istraživanja vezanog za uspješnost poslovanja trgovačkog poduzeća je sljedeći:

Kvalitetna i redovita analiza prihoda i troškova omogućuju poduzeću uspiješnije poslovanje iz

razdoblja u razdoblje. Kako bi se i u budućnosti ostvarila uspiješnost poslovanja, potrebno je

44

pozornost obratiti na razne čimbenike koji mogu sniziti troškove a samim time i povećati

prihode.

Promatrano trgovačko poduzeće „ Peta brzina“ d.o.o. je uspjelo ostvariti uspiješnost

poslovanja u promatranom razdoblju te je najbolju poslovnu uspješnost imalo u 2009.g..

Ukoliko trgovačko poduzeće želi širiti svoje poslovanje i ostvariti veći poslovni rezultat, treba

ulagati u poboljšanje postojećeg proizvoda i usluga te formirati adekvatnu analizu troškova, te

će time dovesti trgovačko poduzeće do visoke uspješnosti.

45

LITERATURA

1) KNJIGE

1. INTERNATIONAL ACCOUNTING STANDARDS BOARD ( IASB):

Međunarodni računovodstveni standardi, urednik Brkanić, V., RRIF Plus, Zagreb,

2000.

2. VITEZIĆ, N., POPOVIĆ, Ž.: Revizija i analiza, instrumenti uspješnog donošenja

poslovnih odluka, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb.

3. Žagar, K. Et.al: Analiza Financijskih izvještaja, Masmedia, Zagreb

4. Avelini Holjec, I. et.al: Računovodstvo poduzetnika, RRIF, Zagreb 1993.

5. Gulin, D. et. al: Računovodstvo trgovačkih društava uz primjenu MSFI/MRS i

poreznih propisa, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb,

2006.

6. SKUPINA AUTORA: Računovodstvo poduzetnika s primjerima knjižena, RRIF

Plus, Zagreb, 2000.

2) ČASOPISI

1. Guzić, Š.: Računovodstvene politike trgovačkih društava, Računovodstvo,

revizija i financije, RRFI – plus, Zagreb, 2007., br.4

2. Jurić, Đ.: Priznavanje prihoda u godišnjem obračunu za 2003., Računovodstvo,

revizija i financije, RRFI – plus, Zagreb, 2004.,br.1.

3. Jurić, Đ.: Sastavljanje računa dobitka i gubitka te bilance malih poduzetnika,

RRIF – plus, Zagreb, 2004., br.2.

3) INTERNET

1. http://www.racunovodja.hr/pojam-i-vrste-prihoda-

uniqueidRCViWTptZHJ3hZAWP4cu4ua-

lXZ9aVmZ/?PHPSESSID=cd1db0fad9e5e1f34db2b493f0963700

2. www.sve-mo.ba/ef/down/mark-fil/vjezbe/Vjezbe%207.ppt

4) OSTALI IZVORI

1. Zakon o porezu na dobit, Narodne novine, br. 127/00 čl. 4., st. 5.

2. Zakon o porezu na dodanu vrijednost, Narodne novine, br. 47/95, čl. 7.,st. 1., t. 1.

46

POPIS SLIKA

Red.br Naziv slike Stranica

1. Vrsta prihoda 18

2. Primjer knjiženja

financijskih prihoda

27

POPIS GRAFIKONA

Red.br Naziv grafikona Stranica

1. Odnos prihoda od prodaje

trgovačkog poduzeća

34

2. Odnos prihoda od prodaje

novih i rabljenih automobila

u 2010.g.

35

3. Prihod od provizije

trgovačkog poduzeća „ Peta

brzina“ d.o.o.

36

POPIS TABLICA

Red.br Naziv tablice Stranica

1. Primjer kupnje automobila 22

2. Usporedba metoda s

metodom obračuna

26

3. Priznavanje prihoda od

dividendi

29

4. Prihodi od prodaje

47

trgovačkog poduzeća „ Peta

brzina“ d.o.o.

33

5. Prihod od prodaje

originalnih dijelova

36

6. Prihod od rada trgovačkog

poduzeća

38

7. Ostali poslovni prihodi

trgovačkog poduzeća „ Peta

brzina“ d.o.o.

40

48