84
- 1 - Sadržaj Strana 0.1.Alfabet - Alphabet 3 1. Brojevi - Numbers 3 1.1. Glavni (cardinals) 3 1.2. Redni (ordinals) 4 1.3. Deobni (fractional numerals) 5 1.4. Brojevi za ponavljanje (repeating numerals) 5 1.5. Brojevi za umnoţavanje (multiplicatives) 5 1.6. Broj nula (zero) 5 2. Član - The Article 5 2.1. OdreĎeni član 6 2.2. NeodreĎeni član 7 3. Glagoli - Verbs 9 3.1. Pomoćni glagoli - Auxiliary Verbs (Helping Verbs) 10 3.1.1. Pomoćni glagol "to be" - Auxiliary Verb "to be" 10 3.1.2. Pomoćni glagol "to have" - Auxiliary Verb "to have" 11 3.1.3. Pomoćni glagol "to do" - Auxiliary Verb "to do" 14 3.2. Bezlični glagoli - Impersonal Verbs 15 3.3. Nepotpuni glagoli - Defective Verbs 15 3.4. Pravilni i nepravilni glagoli - Regular and Irregular Verbs 16 3.5. Prelazni i neprelazni glagoli - Transitive and Intransitive Verbs 19 3.6. Povratni glagoli 19 3.7. Višerečni glagoli - Multi-word verbs 20 3.7.1. Frazalni glagoli 20 3.7.2. Predloţni glagoli 20 3.7.3. Frazalni predloţni glagoli 21 3.8. "-ing" oblici - The "-ing" forms 21 3.9. Gerund - The Gerund 22 3.10. Particip prezenta - The Present Participle 23 3.11. Direktan i indirektan govor - Direct and Indirect Speech 24 3.12. Klauze - Clauses 25 3.12.1. Nezavisne i zavisne klauze 26 3.12.2. Relativne klauze 27 3.12.3. Eliptične klauze 28 3.13. Kondicionali - The conditionals 28 3.13.1. Prvi kondicional - realna mogućnost (First conditional: real possibility) 29 3.13.2. Drugi kondicional - nevjerovatna mogućnost (Second conditional - unreal possibility or dream) 29 3.13.3. Treći kondicional - bez mogućnosti (Third conditional - no possibility) 30 3.13.4. Nulti kondicional - sigurno ispunjenje uslova (Zero conditional - certainty) 30 3.13.5. Kondicionali - ukratko 31 3.14. Trpno stanje (pasiv) - Passive Voice 31 3.15. Slaganje vremena - Sequence of Tenses 33 3.15.1. Slaganje glagolskih vremena 33 3.15.2. Slaganje vremena sa infinitivima i participima 34 3.16. Sadašnja vremena 35 3.16.1. Sadašnje prosto vreme - Simple Present Tense 35 3.16.2. Sadašnje trajno vreme - Present Continuous Tense 36 3.16.3. Sloţeno sadašnje vreme - Present Perfect Simple Tense 38 3.16.4. Nesvršeni perfekt - Present Perfect Continuous Tense 39

39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

  • Upload
    vuk437

  • View
    8.302

  • Download
    24

Embed Size (px)

DESCRIPTION

 

Citation preview

Page 1: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 1 -

Sadržaj Strana

0.1.Alfabet - Alphabet 3 1. Brojevi - Numbers 3

1.1. Glavni (cardinals) 3 1.2. Redni (ordinals) 4 1.3. Deobni (fractional numerals) 5 1.4. Brojevi za ponavljanje (repeating numerals) 5 1.5. Brojevi za umnoţavanje (multiplicatives) 5 1.6. Broj nula (zero) 5

2. Član - The Article 5 2.1. OdreĎeni član 6 2.2. NeodreĎeni član 7

3. Glagoli - Verbs 9 3.1. Pomoćni glagoli - Auxiliary Verbs (Helping Verbs) 10

3.1.1. Pomoćni glagol "to be" - Auxiliary Verb "to be" 10 3.1.2. Pomoćni glagol "to have" - Auxiliary Verb "to have" 11 3.1.3. Pomoćni glagol "to do" - Auxiliary Verb "to do" 14

3.2. Bezlični glagoli - Impersonal Verbs 15 3.3. Nepotpuni glagoli - Defective Verbs 15 3.4. Pravilni i nepravilni glagoli - Regular and Irregular Verbs 16 3.5. Prelazni i neprelazni glagoli - Transitive and Intransitive Verbs 19 3.6. Povratni glagoli 19 3.7. Višerečni glagoli - Multi-word verbs 20

3.7.1. Frazalni glagoli 20 3.7.2. Predloţni glagoli 20 3.7.3. Frazalni predloţni glagoli 21

3.8. "-ing" oblici - The "-ing" forms 21 3.9. Gerund - The Gerund 22 3.10. Particip prezenta - The Present Participle 23 3.11. Direktan i indirektan govor - Direct and Indirect Speech 24 3.12. Klauze - Clauses 25

3.12.1. Nezavisne i zavisne klauze 26 3.12.2. Relativne klauze 27 3.12.3. Eliptične klauze 28

3.13. Kondicionali - The conditionals 28 3.13.1. Prvi kondicional - realna mogućnost

(First conditional: real possibility) 29 3.13.2. Drugi kondicional - nevjerovatna mogućnost

(Second conditional - unreal possibility or dream) 29 3.13.3. Treći kondicional - bez mogućnosti

(Third conditional - no possibility) 30 3.13.4. Nulti kondicional - sigurno ispunjenje uslova

(Zero conditional - certainty) 30 3.13.5. Kondicionali - ukratko 31

3.14. Trpno stanje (pasiv) - Passive Voice 31 3.15. Slaganje vremena - Sequence of Tenses 33

3.15.1. Slaganje glagolskih vremena 33 3.15.2. Slaganje vremena sa infinitivima i participima 34

3.16. Sadašnja vremena 35 3.16.1. Sadašnje prosto vreme - Simple Present Tense 35 3.16.2. Sadašnje trajno vreme - Present Continuous Tense 36 3.16.3. Sloţeno sadašnje vreme - Present Perfect Simple Tense 38 3.16.4. Nesvršeni perfekt - Present Perfect Continuous Tense 39

Page 2: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 2 -

Sadržaj Strana

3.17. Prošla vremena 41 3.17.1. Prošlo svršeno vreme - Past Simple Tense 41 3.17.2. Prošlo trajno vreme - The Past Continuous Tense 43 3.17.3. Pluskvamperfekat (davno prošlo vreme) - The Past

Perfect Tense 44 3.17.4. Nesvršeni pluskvamperfekt - The Past Perfect

Continuous Tense 45 3.18. Buduća vremena 45

3.18.1. Prosto buduće vreme - Futur Simple Tense 45 3.18.2. Buduće trajno vreme - Futur Continuous Tense 46 3.18.3. Sloţeno buduće vreme - Futur Perfect Tense 46 3.18.4. Futur Perfect Continuous 47

4. Imenice - Nouns 48 4.1. Rod imenica - Gender of Nouns 48 4.2. Mnoţina imenica - Plural of Nouns 50 4.3. Padeţi imenica - Cases of Nouns 53

5. Pridevi - Adjectives 54 5.1. PoreĎenje prideva - Comparasion 54 5.2. Pravopisna pravila pri poreĎenju 55 5.3. Nepravilna komparacija prideva - Irregular comparasion 56

6. Predlozi - Prepositions 56 7. Prilozi - Adverbs 58

7.1. PoreĎenje priloga 59 8. Uzvici - Interjections 60 9. Veznici - Conjunctions 61 10. Zamenice - Pronouns 61

10.1. Lične zamenice - Personal Pronouns 62 10.2. Prisvojne zamenice - Possessive Pronouns 63 10.3. Povratne zamenice - Reflexive Pronouns 63 10.4. Pokazne zamenice - Demonstrative pronouns 64 10.5. Upitne zamenice - Interrogative Pronouns 64 10.6. Relativne zamenice - Relative pronouns 65 10.7. Deobne zamenice - Distributive Pronouns 66 10.8. NeodreĎene zamenice - Indefinite Pronouns 67

11. Red reči - Word order 69 12. Skraćenice na internetu 69 13. Britansko i američko pisanje - British and American writing 70 14. Pisanje velikih slova - Writing of capital letters 70 15. Znaci interpunkcije - Punctuation 71

15.1. Tačka - The full stop or period 72 15.2. Zarez - The comma 72 15.3. Dvotačka - The colon 73 15.4. Tačka-zarez - The semicolon 74 15.5. Upitnik - The question mark 74

16. Lista najčešćih imenica koji imaju nepravilne oblike u mnoţini 75 17. Izgovor (kopirano iz pdf e-knjige) 77

17.1. Naglasak 77 17.2. Samoglasnici - Vowels 77 17.3. Dvoglasnici - Diphtrhongs 78 17.4. Suglasnici - Consonants 78 17.5. Više Suglasnika - More consonants 79 17.6. Transkripcija izgovora 79

18. Glasovi engleskog jezika (Fonetika) 79 18.1. Samoglasnici - Vowels - i primeri 80 18.2. Dvoglasnici - Diphthongs - i primeri 81 18.3. Suglasnici - Consonants - i primeri (Primeri - 83 str.) 82

Page 3: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 3 -

(0.1.) Alfabet - Alphabet

A, a (ei:) N, n (en) B, b (bi:) O, o (o:) C, c (si:) P, p (pi:) D, d (di:) Q, q (kju:) E, e (i:) R, r (a:) F, f (ef) S, s (es:) G, g (dţi:) T, t (ti:) H, h (eie) U, u (ju:) I, i (ai) V, v (vi:) J, j (dţei) W, w (dabl ju) K, k (kei) X, x (eks) L, l (el) Y, y (uai) M, m (em) Z, z (zi, zed)

(1.) Brojevi - Numbers Brojevi mogu biti:

1. glavni (cardinals) 2. redni (ordinals) 3. diobni (fractional numerals) 4. brojevi za ponavljanje (repeating numerals) 5. brojevi za umnoţavanje (multiplicatives) 6. broj nula (zero)

(1.1.) Glavni brojevi - cardinals

1 one 2 two 3 three 4 four 5 five 6 six 7 seven 8 eight 9 nine 10 ten 11 eleven 12 twelve 13 thirteen 14 fourteen 15 fifteen 16 sixteen 17 seventeen 18 eighteen

19 nineteen 20 twenty 21 twenty one 22 twenty two etc. 30 thirty 40 fourty 50 fifty 60 sixty 70 seventy 80 eighty 90 ninety 100 a hundred 101 a hundred and one 200 two hundred 1000 a thousand 2000 two thousand 1.000.000 a million 2.000.000 two million

Page 4: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 4 -

Kao što se vidi, brojevi izmeĎu 13 i 20 obrazuju se kada se broju prve desetine doda sufiks "teen", izuzev nekih manjih izuzetaka (thirteen umjesto threeteen i fifteen umjesto fiveteen). Brojevi desetica obrazuju se na sličan način, dodavanjem sufiksa "ty". Brojevi koji imaju desetice i jedinice prave se kao i u našem jeziku: 25 - twenty five, 71 - seventy one. Mogu se i jedinice, ali samo za brojeve ispod 40, staviti na prvo mjesto i vezati pomoću "and" sa deseticama: 24 - four and twenty. Reči hundred i thousand posle kojih dolazi manji broj od stotinu, vezuju se veznikom "and": 328 - three hundred and twenty eight 3.020 - three thousand and twenty. Hundred i thousand dobijaju "s" u mnoţini kada se javljaju kao imenice: hundreds of men, thousands of insects. (stotine ljudi, hiljade insekata) "One" ima mnoţinu koja glasi "ones" i upotrebljava se kao imenica, najčešće da bi se izbeglo ponavljanje imenice u rečenici: Black gloves are stronger than white ones. (crne rukavice su jače od belih) (1.2.) Redni brojevi - ordinals Prva tri redna broja se tvore nepravilno:first (prvi), second (drugi) i third (treći). Svi ostali redni brojevi prave se dodavanjem nastavka "th" na glavne brojeve: seventh (sedmi), tenth (deseti), sixteenth (šesnaesti), ninetieth (devedeseti), thousandth (hiljaditi) etc. Slova "ve" kod five postaju slovo "f" kod fifth (peti), fifteenth (petnaesti) i fiftieth (pedeseti). Isto tako kod twelve se menja u twelfth. Nine u rednom broju gubi krajnje "-e": nine - ninth. Kod desetica krajnje "y" mijenja se u "ie" pred nastavkom "th": thirtieth (trideseti). Kod sastavljenih reči nastavak dobijaju samo jedinice: twenty-fourth (dvadeset četvrti). Redni brojevi se upotrebljavaju umesto glavnih za označavanje: datuma meseca: the nineteenth of May (devetnaesti Maj); rodoslovlje vladara: Henry the Sixth (Henry VI) poglavlja u knjizi: chapter the tenth (glava deseta); posle reči every, kao što su izrazi: every third day (svakog trećeg dana). Razlomci u nazivniku imaju redni broj: 4/5 - four fifths 3/10 - three tenths Razlika je jedino kod 1/2 - one half i 1/4 - one quarter ili a quarter, 3/4 - three quarters. Redni brojevi dobijaju odreĎeni član the. the first class (prvi razred).

Page 5: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 5 -

(1.3.) Deobni brojevi - fractional numerals Izuzev broja half (pola) svi deobni brojevi jednaki su sa rednim brojevima. U mnoţini dobijaju nastavak "s": four sevenths (četiri sedmice). Iza half dolazi "a" ispred imenice: half a loaf (polovina hleba). Posle broja, izraza i po (i polovina) prevodi se sa "and a half": two leagues and a half (dve i po milje). (1.4.) Brojevi za ponavljanje - repeating numerals Brojevi za ponavljanje prave se pomoću reči "times": four times (četiri puta),

twenty times (dvadeset puta). Izuzetak: once (jedan put), twice (dva puta), thrice (tri puta) zadrţali su se još u poeziji, inače su zastareli.

(1.5.) Brojevi za umnožavanje - multiplicatives Brojevi za umnoţavanje prave se dodavanjem nastavka "fold" na glavne brojeve: fourfold (četverostruk). Izuzetak je broj "twofold" koji se moţe izraziti još rečju double (dvostruk). (1.6.) Broj nula - zero Nula se u engleskom jeziku kaţe naught ili zero: seven degrees below zero (sedam stepeni ispod nule) 206 - two naught six U telefonskim brojevima nula se izgovara kao glas "o" (ou): 32-049 - three two o four nine. (2.) Član - The Article U engleskom jeziku postoje odreĎeni i neodreĎeni član. OdreĎeni član je the. On je nepromenljiv: the man, the woman, the house. NeodreĎeni član je a ili an, a koristimo ispred suglasnika: a chair, a university, a year; an koristimo ispred samoglasnika: an hour, an apple, an elephant itd. Da bi ste odredili koji, i da li upotrebiti član postavite sebi nekoliko pitanja: 1. Da li vaš čitalac zna o kome ili o čemu govorite? da ne koristite the pređite na sledeće pitanje 2. Da li je imenica u jednini ili mnoţini? jednini mnoţini pređite na sledeće pitanje izostavite član 3. Moţe li imenica biti u mnoţini, tj. da li je brojiva? (Šta su brojive imenice?) Da Ne pređite na sledeće pitanje izostavite član

Page 6: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 6 -

4. Da li govorite o pojedinačnoj stvari ili uopštenoj ideji? pojedinačno uopšteno pređite na sledeće pitanje izostavite član 5. Da li imenica počinje vokalima (a, e, i, o, u)? Da Ne koristite an koristite a (2.1.) OdreĎeni član OdreĎeni član se upotrebljava: - kada se govori o odreĎenom licu, stvari ili pojmu: send me the book (pošalji mi knjigu) - kada je reč o imenici koja je bliţe odreĎena ili poznata licu koje sluša ili čita: I saw the teacher (video sam učitelja), she gave the letter to her mother (dala je pismo svojoj majci); - ispred imenica koje po našem shvatanju postoje u samo jednom primerku: the Earth moves round the sun (Zemlja se okreće oko Sunca); - ako imenica u jednini odreĎuje celu vrstu, a ne samo pojedinu stvar koja pripada toj vrsti: the Earth-satellite is faster then the aeroplane (Zemljin satelit je brţi od aviona); - pred superlativima: this is the best thing you can do (to je najbolja stvar koju moţeš učiniti); - ispred rednih brojeva: it is the second day of my arrival here (drugi je dan otkako sam stigao ovamo); - ispred "same": the same to you (isto i vama); - ispred imena zgrada, ustanova, brodova i sl: The Houses of Parliament (parlament), The Ministry of Defence (ministarstvo odbrane), The Majestic (hotel) itd; - ispred imena listova, časopisa, magazina: the Times; - ispred ličnih imena koja se sastoje od prideva i imenice: The Black Sea (Crno more), The Pacific Ocean (Tihi okean); - ispred imena naroda u mnoţini: the English (Englezi); - ispred imena posle kojih dolazi "of": we signed the treaty of Locarno (potpisali smo sporazum u Lokarnu); - ispred imena reka, plananskih lanaca, jezera i mora: we climbed the Alps (popeli smo se na Alpe); - ispred prideva koji su upotrebljeni kao imenice: the poor of London (sirotinja Londona); - u nekim stalnim izrazima i frazama: he made a joke at the expense of this old woman (našalio se na račun ove starice) I don't want to run the risk (ne ţelim da rizikujem).

Page 7: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 7 -

OdreĎeni član se ne upotrebljava: - ispred osobnih imenica: Jack gave me an apple (Jack mi je dao jabuku); - bez člana su imenice koje označavaju porodične odnose, a članovi su porodice: mother called me back (majka me je pozvala da se vratim); - imena dana, meseci i godišnjih doba: I shall come by Monday (doći ću do ponedeljka); - imena vrhova planina: Maglić is the highest mountain in Bosnia (Maglić je najveća planina u Bosni); - man i woman se upotrebljavaju bez člana kada označavaju celu vrstu, tj. ljudski rod: man is mortal (čovek je smrtan); - gradivne imenice su bez člana: the table is made of wood (sto je napravljen od drveta); - misaone imenice su bez člana: I prefer music to poetry (više volim muziku nego poeziju); - imena obroka su bez člana: children, come, dinner is ready (deco, doĎite, ručak je spreman); - imenice kao što su: school, college, market, court, prison itd, idu bez člana ako označavaju rad koji se tamo obavlja: after school children go home (posle škole deca se vraćaju kući), he was put in prison (stavljen je u zatvor); - uz superlativ priloga član se ne upotrebljava: he runs best (on najbolje trči), she writes quickest (ona piše najbrţe); - član se nikad ne upotrebljava u nekim izrazima:

to be at work (biti u poslu) to catch fire (zapaliti se) to take breath (odahnuti) to set sail (isploviti) to shake hands (rukovati se) to lose courage (izgubiti hrabrost) by land (kopnom) hand in hand (ruku pod ruku) by heart (napamet) on board (na brodu).

(2.2.) NeodreĎeni član NeodreĎeni član "a" upotrebljava se ispred reči koje počinju suglasnikom, a oblik "an" se upotrebljava ispred reči koje počinju samoglasnikom ili tihim "h": a man (čovjek), an open window (otvoren prozor), an hour (čas). NeodreĎeni član upotrebljava se samo sa imenicama koje imaju mnoţinu. Misaone i gradivne imenice koje nemaju mnoţine i koje se ne mogu brojati, nemaju neodreĎeni član: I have a book (imam knjigu), ali I have time (imam vremena).

Page 8: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 8 -

NeodreĎeni član nema mnoţinu i ne moţe se upotrebiti ispred imenice u mnoţini: a house (kuća), houses (kuće). NeodreĎeni član se upotrebljava uz imenicu koja je izdvojena iz celine ili mnoštva ali koja nije posebno odreĎena: the boy saw a bird in the tree (dečak je video pticu na drvetu). NeodreĎeni član moţe odrediti čitavu vrstu: a cat is an animal (mačka je ţivotinja); NeodreĎeni član se stavlja uz razlomke: a half (polovina), a third (trećina). NeodreĎeni član se stavlja ispred reči koje označavaju vreme, broj, teţinu i meru: I see him two times a week (viĎam ga dvaput sedmično). NeodreĎeni član se upotrebljava sa rečima: many, such, quite, rather, what, no less, so, too, as - ako je imenica u jednini: we have seen him many a time (videli smo ga mnogo puta), he is quite a good doctor (on je poprilično dobar doktor). NeodreĎeni član se stavlja ispred reči: dozen (tuce), gross (dvanaest tuceta), score (dvadeset), hundred, thousand, million: a hundred balls (stotinu lopti). NeodreĎeni član se upotrebljava s imenskim predikatom: he is a school-teacher (on je učitelj u školi). NeodreĎeni član se moţe upotrebiti uz apoziciju koja se dodaje nazivima knjiţevnih dela: "Rivals", a comedy by Sheridan ("Suparnici", Šeridanova komedija). NeodreĎeni član upotrebljen iza "not" pojačava negaciju: I have not a single penny (nemam niti jedan jedini peni). NeodreĎeni član se upotrebljava u mnogim idiomatskim izrazima, dok se u nekim ispušta:

to have a pain (imati bolove) to be in hurry (ţuriti se) to be at loss (biti u neprilici) as a rule (po pravilu) on an average (prosečno).

NeodreĎeni član se izostavlja: - kad se nešto nabraja: my brother is a runner, swimmer and jumper (moj brat je trkač, plivač i skakač); - uz misaone i gradivne imenice koje se ne mogu brojati: he put wood on fire (stavio je drva na vatru), we have confidence in you (imamo poverenja u vas); - u slučaju kada neku titulu moţe imati samo jedno lice u isto vreme: he is President of the Republic (on je predsednik republike); - posle izraza kao što su: the title of, the post of, the office of, the rank of: he holds the post of secretary (on zauzima poloţaj sekretara); - posle glagola to turn (kada znači stati): he was unable to obtain a civil post he turned soldier (pošto nije mogao da dobije mesto u civilu, postao je vojnik); - kada je predikat deo objekta u aktivnoj konstrukciji, i deo subjekta u pasivnoj konstrukciji: the called him fool, madman (nazvali su ga ludim, ludakom), he was made prisoner (zarobili su ga);

Page 9: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 9 -

- kada je reč "part" upotrebljena u smislu "partly": part of the ceiling came down on people (deo tavanice je pao na ljude); - kada posle reči "what" koja je upotrebljena kao uzvik, dolazi imenica koja se obično ne upotrebljava u mnoţini: what wisdom in so young boy (kakva mudrost u tako mladog dečaka) (3.) Glagoli - Verbs Pomoćni glagoli - Auxiliary Verbs (Helping Verbs)

glagol "to be" - biti glagol "to have" - imati glagol "to do" - raditi

Bezlični glagoli - Impersonal Verbs Nepotpuni glagoli - Defective Verbs Pravilni i nepravilni glagoli - Regular and Irregular Verbs Prelazni i neprelazni glagoli - Transitive and Intransitive Verbs Povratni glagoli - Reflexive Verbs Višerečni glagoli - Multi-Word Verbs

Frazalni glagoli - Phrasal Verbs Prijedloţni glagoli - Prepositional Verbs Frazalni prijedloţni glagoli - Phrasal-prepositional Verbs

"-ing" oblici (gerund,particip prezenta) - The "-ing" Forms Direktan i indirektan govor - Direct and Indirect Speech Klauze - Clauses Kondicionali - The Conditionals Pasiv - Passive Voice Slaganje vremena - Sequence of Tenses Sadašnja vremena Sadašnje prosto vreme / Simple present tense Sadašnje trajno vreme / Present continuous tense Sadašnje sloţeno vreme / Present perfect simple tense Sadašnje trajno sloţeno vreme / Present perfect continuous tense Prošla vremena Prosto prošlo vreme / Simple past tense Prošlo trajno vreme / Past continuous tense Sloţeno prošlo vreme / Past perfect simple tense Sloţeno trajno prošlo vreme / Past perfect continuous tense Buduća vremena Prosto buduće vreme / Simple future tense Trajno buduće vreme / Future continuous tense Sloţeno buduće vreme / Future perfect simple tense Sloţeno trajno buduće vreme / Future perfect continuous tense

Page 10: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 10 -

(3.1.) Pomoćni glagoli - Auxiliary Verbs (Helping Verbs) (3.1.1.) Pomoćni glagol "to be" - Auxiliary Verb "to be" Pomoćni glagoli sluţe za sloţenih glagolskih vremena (perfekta, futura itd.) Pomoćni glagoli su: be, have, do, shall, will Glagol "to be" - biti Glagoli be, have i do mogu biti pomoćni glagoli i glagoli punog značenja. Glavni delovi glagola be su: be was been Be kao pomoćni glagol se upotrebljava: - za graĎenje trajnih vremena: I am surfing. (ja surfujem); - za graĎenje pasivnih vremena: The bridge was built. (most je izgraĎen). Be kao glagol punog značenja znači postojati, ţiveti, stići itd. To be, or not to be. (biti ili ne biti) I was in Spain last year. (bio sam u Španiji prošle godine) Be se vrlo često upotrebljava kao dio imenskog predikata. He is ill. (on je bolestan) His brother was a sailor. (njegov brat je bio mornar). Be se upotrebljava za starost, udaljenost i cenu. It is ten miles. (ima deset milja) She is twenty. (njoj je dvadeset) This building is twenty years old. (ova zgrada je stara dvadeset godina) Kada govorimo o osobi kaţemo samo broj (She is twenty.) ali kada govorimo o stvari years i old se ne mogu izostaviti. Present Simple - Prezent I am - I'm (ja sam) I'm not (ja nisam) am I? (jesam li) you are - you're you're not are you? he is - he's, she's, it's he's, she's, it's not is he, she, it? we are - we're we're not are we? you are - you're you're not are you? they are - they're they're not are they? Past Simple - Preterit (Prosto prošlo vreme) I was (ja sam bio) I wasn't (ja nisam bio) was I? you were you weren't were you? he was he wasn't was he?

Page 11: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 11 -

Present Perfect - Perfekt I have been (ja sam bio) I haven't been have I been? you have been you haven't been have you been? he has been he hasn't been has he been? Past Perfect - Pluskvamperfekt (Pluperfekt) I had been (ja bijah bio) I had not been had I been? you had been you had not been had you been? he had been he had not been had he been? Futur Simple - Futur I shall be (ja ću biti) I shall not be shall I be? you will be you will not be will you be? he will be he will not be will he be? Futur Perfect - Svršeni futur I shall have been (ja ću biti) I shall not have been shall I have been? you will have been you will not have been will you have been? he will have been he will not have been will he have been? Present Conditional - Pogodbeni način sadašnji I should be (ja bih bio) I should not be should I be? you would be you would not be would you be? he would be he would not be would he be) Past Conditional - Pogodbeni način prošli I should have been (bio bih bio) I should not have been should I have been? you would have been you would not have been would you have been? he would have been he would not have been would he have been? Imperativ be Infinitiv prezenta to be Infinitiv perfekta to have been Particip prezenta being Particip perfekta been - having been Gerund prezenta being Gerund perfekta having been (3.1.2.) Pomoćni glagol "to have" - Auxiliary Verb "to have" Pomoćni glagoli sluţe za graĎenje sloţenih glagolskih vremena (perfekta, futura itd.) Pomoćni glagoli su: be, have, do, shall, will Glagol "to have" - imati

Page 12: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 12 -

Have kao pomoćni glagol: S pomoćnim glagolom have grade se sledeći glagolski oblici: perfekt (I have spoken) pluskvamperfekt (I had spoken) infinitiv perfekta (to have spoken) particip perfekta (to have spoken) particip perfekta i gerund prošli (having spoken). Have kao glagol punog značenja: - Have iza kojeg sledi infinitiv izraţava obavezu. Npr: They had to leave. (morali su otići) I have to buy some chocolate for her girl. (moram kupiti čokoladu za njenu devojčicu) - U toj se konstrukciji moţe upitni oblik graditi s pomoću do ili inverzijom, a odrični pomoću do ili dodavanjem not, npr: Did they have to leave? Had they have to leave? They did not have to leave. They had not to leave.

- Osnovno značenje glagola have kao glagola punog značenja jeste posedovati, imati. Npr: Her brother has a motor-boat. (njen brat ima motorni čamac) The baby has a blue eyes. (detešce ima plave oči) - U govornom se jeziku uz have koje znači posedovati često stavlja got. I have got znači isto kao i have. He has got a TV set. (on ima televizor) Kada have znači posedovati, ne upotrebljava se u nesvršenim vremenima. - Have se upotrebljava u nekim stalnim izrazima: to have breakfast (doručkovati) to have tea (popiti čaj) to have a good time (dobro se zabavljati)

Causative have Have iza kojeg slijedi objekt i particip perfekta označava da neko drugi vrši radnju rečenice po ţelji ili zapovijedi subjekta. Takvo have se u gramatikama obično zove causative have.

Last week I had a new suit made. (prošle sedmice dao sam napraviti novo odijelo) You must have your invitation cards printed. (morate dati štampati pozivnice). Iz tih prijevoda vidimo da se takvo have prevodi na naš jezik glagolom 'dati'. U ovim rečenicama osobito je vaţan poredak reči: HAVE + OBJEKT + PARTICIP PERFEKTA Ako izmijenimo poredak reči, izmenićemo i značenje rečenice: I have weeded my garden. (oplevio sam svoj vrt) I have my garden weeded. (dajem pleviti vrt)

{ Jesu li morali otići?

{ Nisu morali otići.

Page 13: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 13 -

Simple Present Tense - Prezent I have - I've (ja imam) I haven't have I? you have - you've you haven't have you? he has - he's he hasn't has he? Past Simple Tense - Preterit I had (ja sam imao) I hadn't had I? you had you hadn't had you? he had he hadn't had he? Present Perfect Tense - Perfekt I have had (ja sam imao) I have not had have I had? you have had you have not had have you had? he has had he has not had has he had? The Past Perfect Tense - Pluskavamperfekt I had had (ja bejah imao) I had not had had I had? you had had you had not had had you had? he had had he had not had had he had? Futur Simple - Futur I shall have (ja ću imati) I shall not have shall I have? you will have you will not have will you have? he will have he will not have will he have? Futur Perfect - Svršeni futur I shall have had (ja ću imati) I shall not have had shall I have had? you will have had you will not have had will you have had? he will have had he will not have had will he have had? Present Conditional - Pogodbeni način sadašnji I should have (ja bih imao) I should not have should I have? you would have you would not have would you have? he would have he would not have would he have? Past Conditional - Pogodbeni način prošli I should have had (bio bih imao) I should not have had should I have had? you would have had you would not have had would you have had? he would have had he wuold not have had would he have had? Imperativ have Infinitiv prezenta to have Infinitiv perfekta to have had Particip prezenta having Particip perfekta had - having had Gerund prezenta having Gerund perfekta having had

Page 14: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 14 -

(3.1.3) Pomoćni glagol "to do" - Auxiliary Verb "to do" Pomoćni glagoli sluţe za graĎenje sloţenih glagolskih vremena (perfekta, futura itd.) Pomoćni glagoli su: be, have, do, shall, will Glavni oblici glagola do jesu: do did done Do kao pomoćni glagol - S pomoćnim glagolom do gradi se upitni i odrični oblik prezenta i preterita glagola punog značenja.

Does he drive a car? (vozi li on auto) You do not understand me. (vi me ne razumete) They did not arrive in time. (nisu stigli na vreme)

- U imperativu, prezentu i preteritu upotrebljava se pomoćni glagol do i u potvrdnim rečenicama ako ţelimo istaknuti glagol. Takvo do se zove emfatično do (Emphatic do).

Do sit down! (ta sedi!) I do like this cakes. (zaista volim ove kolače)

Do se često upotrebljava da bi se izbeglo ponavljanje glavnog glagola, i to:

-u kratkim odgovorima: Do you read? -Yes, I do. (čitate li, čitam) -uz so, iza kojeg slijedi pomoćni glagol, a onda subjekt. He swims well, and so does his sister. (on dobro pliva, a isto tako i njegova sestra) -u dodatnom pitanju: You know what I mean, don't you? (znate na šta mislim, zar ne)

Do kao glagol punog značenja -Do se upotrebljava u značenju činiti, raditi. Npr:

They did their job very well. (oni su vrlo dobro obavili svoj posao) He did not do what he had promised. (nije učinio što je obećao) When does she do the room? (kada ona sprema sobu)

Simple Present Tense - Prezent I do (ja činim) I do not - I don't do I? you do you do not - you don't do you? he, she, it does he do not - he don't does he? we do we do not - we don't do we? you do you do not - you don't do you? they do they do not - they don't do they? Past Simple Tense - Preterit I did (ja učinih) I did not - I didn't did I? you did you did not - you didn't did you? he did he did not - he didn't did he? we did we did not - we didn't did we? you did you didnot - you didn't did you? they did they did not - they didn't did they? Imperativ do

Page 15: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 15 -

(3.2.) Bezlični glagoli - Impersonal Verbs Bezlični glagoli su glagoli koji se upotrebljavaju samo u 3. licu jednine sa it. Oni obično označavaju vremenske uslove. Npr.:

Infinitiv Present Simple to rain (pada kiša) it rains to hail (pada grad) it hails to freeze (mrznuti se) it freezes to snow (pada snijeg) it snows to thunder (grmeti) it thunders

Neki glagoli u trećem licu jednine mogu imati bezlično značenje. To su sledeći glagoli:

to seem (izgledati): it seems to be true (izgleda da je istina) to appear (izgledati): it appears as if it would be a change in weather (izgleda kao da će se vreme promeniti) to look (izgledati): it looks like rain (izgleda kao da će kiša) to feel (osećati): it feels cold (oseća se hladnoća) to make (činiti): it makes me afraid (to me plaši).

(3.3.) Nepotpuni glagoli - Defective Verbs Nepotpuni glagoli su: can (moći), may (moći, smeti), ought (trebati) i must (morati). Zajedničko za nepotpune glagole je da:

- da nemaju sve oblike i vremena, - u sadašnjem vremenu u trećem licu nemaju nastavak "s"; - upitni im se oblik pravi inverzijom, odrični oblik obrazuju sa rečicom "not"; - traţe infinitiv bez "to" (izuzev glagola "ought").

Nepotpuni glagol "can" (moći, umjeti, znati) označava fizičku ili umnu sposobnost. Ima oblik "could" za prošlo vreme (Past Tense) i za pogodbeni način sadašnji (Present Conditional):

I can swim (umem, znam da plivam), I could swim (umeo sam da plivam), Could you show me the way, please? (da li biste mogli da mi pokaţete put, molim?)

Glagol "can" se ne moţe upotrebiti s četvrtim padeţom bez nekog drugog glagola, tako ne moţemo reći:

I can that - već I can do that (ja to umem). Odrični oblik glasi "can not" ili skraćeno (saţeto, contracted) "can't" i "could not" ili "couldn't". Umesto glagola "can" u vremenima koje on nema upotrebljava se izraz "to be able" (moći, biti u stanju):

I shall be able to this for you. (moći ću to da učinim za vas). Nepotpuni glagol "may" (moći, smeti) označava odobravanje, dopuštanje, verovatnoću, mogućnost i ţelju:

he may come tomorrow (moţda će on sutra doći) may I go in? (smem li ući?) may he join us? (sme li da nam se pridruţi?) may he rest in peace! (neka počiva u miru!).

Page 16: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 16 -

U prošlom vremenu "may" ima svoj drugi oblik "might":

He might have arrived earlier. (mogao je ranije da stigne) He might be present. (mogao bi biti prisutan).

Might izraţava takoĎe i pogodbu. Odrični oblik glasi "may not" ili "mayn't" i "might not" ili "mightn't". Nepotpuni glagol must (morati) ima samo taj jedan oblik. Izraţava primoravanje, duţnost, nuţnost.

I must take leave now. (sada se moram pozdraviti, moram otići), The soldiers knew that they must die. (vojnici su znali da moraju umreti)

U vremenima koje glagol must nema upotrebljava se glagol to have sa infinitivom bilo kog glagola sa obaveznim "to":

I had to go at once. (morao sam smesta otići) We shall have to work hard. (moraćemo mnogo raditi)

U odreĎenom obliku "must not" ne prevodimo sa "ne morati" već "ne smeti":

You must not to do this. (ne smete to učiniti) "Ne morati" kaţemo pomoću glagola "need not". Skraćeni oblik od "must not" je "mustn't". Nepotpuni glagol "ought" (trebati) je jedini koji se upotrebljava u infinitivu sa "to":

You ought to learn more seriously. (treba da učiš ozbiljnije), You ought to know this. (treba to da znaš)

Glagol "ought" izraţava obavezu, duţnost (prevodi se sa "treba", "mora" i sl.). Odrični oblik glasi "ought not", skraćeno "oughtn't". Kako ovaj glagol nema prošlog vremena, misao o onome što je trebalo da se dogodi izraţavamo sa "ought" i infinitivom prošlim (infinitiv prošli glasi: "to have said", "to have left" itd.):

You ought to have gone. (trebalo je da odeš) (3.4.) Pravilni i nepravilni glagoli - Regular and Irregular Verbs Pravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta tako da se infinitivu doda nastavak "-ed". Npr:

play - played, open - opened itd. Ako se glagol u infinitivu završava na "-e" dodaje se samo "-d". Npr:

smile - smiled, hope - hoped itd. Nepravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta na razne načine.

Page 17: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 17 -

Preterit i particip perfekta imaju isti oblik:

stand - stood - stood think - thought - thought

Sva tri oblika su različita: sing - sang - sung drive - drove - driven. Lista najčešćih nepravilnih glagola:

Sva tri oblika jednaka: put - put - put hit - hit - hit

Base Form awake be beat become begin bend bet bid bite blow break bring broadcast build burn buy catch choose come cost cut dig do draw dream drive drink eat fall feel fight find fly forget forgive freeze get give go grow hang have

Past Simple awoke was, were beat became began bent bet bid bit blew broke brought broadcast built burned/burnt bought caught chose came cost cut dug did drew dreamed/dreamt drove drunk ate fell felt fought found flew forgot forgave froze got gave went grew hung had

Past Participle awoken been beaten become begun bent bet bid bitten blown broken brought broadcast built burned/burnt bought caught chosen come cost cut dug done drawn dreamed/dreamt driven drunk eaten fallen felt fought found flown forgotten forgiven frozen gotten given gone grown hung had

Page 18: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 18 -

Base Form hear hide hit hold hurt keep know lay lead learn leave lend let lie lose make mean meet pay put read ride ring rise run say see sell send show shut sing sit sleep speak spend stand swim take teach tear tell think throw understand wake wear win write

Past Simple heard hid hit held hurt kept knew laid led learned/learnt left lent let lay lost made meant met paid put read rode rang rose ran said saw sold sent showed shut sang sat slept spoke spent stood swam took taught tore told thought threw understood woke wore won wrote

Past Participle heard hidden hit held hurt kept known laid led learned/learnt left lent let lain lost made meant met paid put read ridden rung risen run said seen sold sent showed/shown shut sung sat slept spoken spent stood swum taken taught torn told thought thrown understood woken worn won written

Page 19: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 19 -

(3.5.) Prelazni i neprelazni glagoli - Transitive and Intransitive Verbs Prelazni glagoli su oni uz koje moţe stajati objekt u akuzativu tj. direktni objekt (subject + verb + object):

He speaks English. (on govori engleski) We are watching TV. (mi gledamo TV) I saw an elephant. (vidio sam slona)

Neprelazni glagoli su oni uz koje ne moţe stajati direktni objekt (subject + verb [+indirect object]).

He has arrived. (on je stigao) She speaks fast. (ona govori brzo) John goes to school. (John ide u školu)

(3.6.) Povratni glagoli - Reflexive Verbs Povratni glagoli su oni kod kojih se radnja vraća na subjekt. Uz takve glagole stoje povratne zamjenice. Povratnih glagola u engleskom jeziku nema mnogo. Najčešći su:

to dress oneself (obući se) to help oneself (pomoći se) to hurt oneself (povrediti se) to improve oneself (popraviti se) to tire oneself (umoriti se) to excuse oneself (izviniti se) to flatter oneself (hvaliti se) to amuse oneself (zabaviti se) to warm oneself (utopliti se) to take care of oneself (obući se)

Povratni glagoli se mijenjaju ovako:

infinitiv glasi: "to dress oneself"

Present Simple Tense glasi: I dress myself (ja oblačim sebe) you dress yourself (ti oblačiš sebe) he, she, it dresses himself, herself, itself we dress ourselves you dress yourselves thes dress themselves

Upitni oblik: Do I dress myself?

Odrični oblik: I do not dress myself

Upitno-odrični oblik: Do I not dress myself?

Page 20: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 20 -

(3.7) Višeriječni glagoli - Multi-word verbs (3.7.1.) Frazalni glagoli Frazalni glagoli spadaju u grupu višeriječnih glagola, tj. glagola koji se prave od glagola i još neke reči ili više njih. Frazalni glagoli se grade od:

glagol + prilog Oni mogu biti:

neprelazni (bez direktnog objekta)

prelazni (sa direktnim objektom) Primeri nekih frazalnih glagola: Kada su frazalni glagoli prelazni (tj. kada imaju direktni objekat), obično ih moţemo rastaviti na dva dijela. Npr:

They turned down my offer. They turned my offer down. (obe rečenice su tačne)

MeĎutim, ako je direktni objekat zamenica, nemamo izbora, moramo razdvojiti frazalni glagol i ubaciti zamenicu. Dat je primer sa frazalnim glagolom "switch on":

Tačno: John switched on the radio. Tačno: John switched the radio on Tačno: John switched it on Netačno: John switched on it.

(3.7.2.) Predložni glagoli se grade na sljedeći način: glagol + priedlog Iz razloga što predlozi uvek imaju direktni objekat, svi predloţni glagoli imaju direktne objekte.

Značenje Frazalni glagol

neprelazni frazalni glagol

I don't like to get up. He was late because his car broke down.

ustati iz kreveta prestati sa radom

get up break down

Direktni objekat

Primeri

We will have to put off They turned down

odgoditi odbiti

put off turn down

prelazni frazalni glagol

the meeting. my offer.

Page 21: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 21 -

Primeri: Predložni glagoli Značenje (Primjeri) Direktni objekat believe in verovati u postojanje I believe in God. look after brinuti se o He is looking after the dog talk about razgovarati o Did you talk about me? wait for čekati John is waiting for Mary. Predloţni glagoli se ne mogu razdvajati, što znači da ne moţemo umetnuti direktni objekat izmeĎu. Na primer, moramo reći: "look after the baby" a ne smemo reći: "look the baby after". (3.7.3.) Frazalni predložni glagoli se grade na sledeći način: glagol + prilog + predlog Primeri frazalnih predloţnih glagola: Frazalni predložni glagoli Značenje (Primeri ) Direktni objekat get on with imati prijateljski odnos sa He doesn't get on with his wife. put up with tolerisati I won't put up with your attitude. look forward to očekivati sa zadovoljstvom I look forward to seeing you. run out of iscrpiti We have run out of eggs. Pošto se frazalni predloţni glagoli tvore sa predlozima, uvijek imamo direktni objekat, i poput predloţnih glagola ne smeju se razdvajati.

We run out of fuel. We run out of it.

(3.8.) "-ing" oblici - The "-ing" forms "-ing" oblici se grade od infinitiva i nastavka -ing, i mogu biti:

gerund: Hunting lions is dangerous. (lov na lavove je opasan)

particip prezenta: I am surfing. (ja surfujem)

imenica: This building is our school. (ova zgrada je naša škola)

Page 22: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 22 -

(3.9.) Gerund - The Gerund Gerund je glagolski oblik koji ima osobine glagola i imenice. Glagolske osobine gerunda su:

iza njega moţe stajati prilog: He is fond of walking quickly. (on voli brzo hodati);

iza njega moţe stajati objekt: I don't like reading books. (ne volim čitati knjige);

moţe stajati u raznim vremenima, imamo: gerund sadašnji (surfing), gerund prošli (having read), a kod prijelaznih glagola postoje i pasivni oblici gerunda: sadašnji (being taught) i prošli (having been taught). Imeničke osobine gerunda su:

pred njim moţe stajati predlog: She's good at painting. (ona dobro slika);

pred njim moţe stajati atribut: His being nervous is due to his illness. (njegova nervoza je posledica njegove bolesti);

pred njim moţe stajati genitiv: John's being lazy makes me nervous. (Johnova lenost me čini nervoznim). Iako izgleda kao glagol, gerund ima istu funkciju kao imenica, i koristi se:

kao subjekat rečenice: Eating people is wrong. (jedenje ljudi je pogrešno); Flying is dangerous. (letenje je opasno);

kao atribut glagola "to be": One of his duties is attending meetings. (jedna od njegovih duţnosti je prisustvovanje sastancima); One of life's pleasures is having breakfast in bed. (jedna od ţivotnih ugodnosti je doručkovanje u krevetu);

posle prijedloga. Ako posle predloga treba doći glagol moramo koristiti gerund: She is good at painting. (ona dobro slika); Can you sneeze without opening your mouth? (moţeš li kinuti a da ne otvoriš usta);

iza frazalnih glagola koji su stvoreni po principu "glagol + predlog/prilog": (to look forward, to give up, to be for/against, to take to, to put off, to keep on): She always puts off going to dentist. (ona uvek odlaţe odlazak zubaru); When you are going to give up smoking? (kada ćeš prestati pušiti);

u sloţenim imenicama: a driving lesson, a swimming pool, bird-watching, train-spotting;

posle izraza: can't help, can't stand, it's no use/good, do you mind, would you mind i pridjeva "worth" i "busy". It's no use trying to escape. (nema koristi pokušavati pobeći) I can't stand being stuck in traffic jams. (ne mogu podneti kad se zaglavim u saobraćaju) This site is worth visiting. (ovu stranicu vredi posetiti)

Page 23: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 23 -

(3.10.) Particip prezenta - The Present Participle Prezent particip većine glagola ima oblik osnova+ing, i koristi se u sledećim slučajevima:

kao deo trajnog oblika glagola: I am working (ja radim) he was singing (on je pevao) they have been walking (oni su šetali);

nakon glagola pokreta/pozicije po principu: glagol+particip prezenta: She was shopping. (ona je bila u kupovini) He came running towards me. (došao je trčeći prema meni) She lay looking up at the clouds. (leţala je gledajući u oblake)

Ova tvorba je naročito korisna sa glagolom "to go", kao u sledećim primerima: to go shopping to go walking to go ski-ing to go swimming to go fishing to go running to go surfing to go dancing

nakon glagola percepcije (čula) po principu glagol + objekat + particip prezenta: I heard someone singing. (čuo sam nekoga kako peva) I can smell something burning! (osetim da nešto gori);

kao pridev: It was an amazing film. (bio je to neverovatan film) He was trapped inside the burning house. (bio je zatočen unutar kuće u plamenu);

sa glagolima catch (uhvatiti) i find (naći) po principu: glagol+izraz za vrijeme+prezent particip.

Glagol "catch" sa participom prezenta izraţava neku ljutnju ili pretnju: Don't let him catch you reading his letters. (ne dozvoli da te uhvati kako čitaš njegova pisma) If I catch you stealing my apples again, there'll be trouble! (uhvatim li te još jednom kako kradeš moje jabuke, biće problema) Ovo nije slučaj sa glagolom find koji ne izraţava emocije: We found some money lying on the ground. (našli smo novca na zemlji) They found their mother sitting in the garden. (našli su majku kako sedi u bašti);

da zameni rečenicu ili dio rečenice. Kada se dve radnje dešavaju u isto vreme, od strane iste osobe ili stvari, koristimo particip prezenta da ih opišemo:

They went out into the snow. They laughed as they went. They went laughing into the snow. He whistled to himself. He walked down on the road. Whistling to himself, he walked down on the road. Kada jedna radnja sledi odmah iza druge, od strane iste osobe, moţemo prvu radnju izraziti participom prezenta: He put on his coat and left the house. Putting on his coat, he left the house.

Page 24: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 24 -

She dropped the gun and put her hands in the air. Dropping the gun, she put her hands in the air.

Particip prezenta se moţe koristiti umesto početnih as, since, because, i izraţava razlog radnje: Feeling hungry, he went into the kitchen and opened the fridge. (= because he felt hungry...) Being poor, he didn't spend much on clothes. Knowing that his mother was coming, he cleaned the flat.

(3.11.) Direktni i indirektni govor - Direct and Indirect Speech Ako ponavljamo nečije reči tačno onako kako ih je neko rekao to je direktni govor (upravni govor, Direct speech), npr: on mi je rekao: "pošalji mi knjigu". Ako izveštavamo ono što je neko rekao onda koristimo indirektni govor (neupravni govor, Indirect Speech or Reported Speech), npr: on mi je rekao da mu donesem knjigu. Indirektan govor se uvodi rečima kao što su:

he said (on reče) he asked (un upita) we enquired (zapitali smo) she ordered (ona zapovedi) we believed (verovasmo) I replied (odgovorih) I answered (odgovorih) i sl.

Pri pretvaranju direktnog u indirektan govor treba poštivati pravila o slaganju vremena:

sva vremena u indirektnom obliku se moraju zameniti odgovarajućim prošlim oblicima - prema pravilima o slaganju vremena:

Direktni govor Indirektni govor Prosto sadašnje Prosto prošlo Prosto prošlo Prezent perfekt Davno prošlo Davno prošlo Prosto buduće Sloţeno buduće Imperativ Infinitiv

sve reči koje označavaju blizinu moraju se zamijeniti rečima koje označavaju udaljenost;

Page 25: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 25 -

Prema ovim pravilima:

am postaje was do " did shall " should will " would have, has " had can " could may " might must " had to this " that these " those here " there now " then today " that day tomorrow " the next day yesterday " the day before last night " the night before

D: He said: "I do not understand this letter." (On reče: "Ja ne razumem ovo pismo") I: He said that he didn't understand this letter. (on reče da ne razume to pismo) D: She said: "I am going to come soon again." (Ona reče: "Doći ću uskoro ponovo".) I: She said that she was going to come soon again. (ona reće da će uskoro ponovo doći)

ako se u indirektnom govoru saopćava tuĎe pitanje, onda je potrebno pored pomenutih pravila obratiti paţnju još i na sledeće: -umesto glagola "say" upotrebićemo glagol "ask"; -ako pitanje ne sadrţi nikakvu upitnu reč (kao što su what, how, when itd.), onda pitanje u indirektnom govoru mora početi sa "if" ili "whether".

Primjeri: D: She said to her brother: "What are you doing?" (ona reče svom bratu: "Šta radiš?") I: She asked her brother what he was doing. (ona upita svog brata šta radi) D: They asked me: "Do you speak Spanish." (upitali su me: "Da li govorite španski?") I: They asked me whether I speak Spanish. (upitali su me da li govorim španski)

da bi se u indirektnom govoru izrazila zapoved, upotrebljava se infinitiv i uvodi glagol "tell": D: Father said to his son: "Be careful of yourself." (otac reče sinu: "Pazi se"). I: Father told his son to be careful of himself. (otac reče svom sinu da se pazi).

(3.12.) Klauze - Clauses Klauza je grupa reči koja sadrţi vezu subjekat-glagol (za razliku od fraza koje ne sadrţe vezu subjekat-glagol). Klauze se dele na:

nezavisne (independent clauses)

zavisne (dependent or subordinate clauses). TakoĎe, dele se i na:

neophodne (restrictive or essential clauses)

nebitne (nonrestrictive or nonessential clauses).

Page 26: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 26 -

Neophodne klauze su ključne za značenje rečenice i ne mogu se izbaciti, jer bi u tom slučaju značenje rečenice bilo promenjeno.

All students who do their work should pass easily. Nebitne klauze nisu neophodne za značenje rečenice i mogu se izbaciti iz nje. Obično se odvajaju zarezima (ako se nalaze u sredini):

Professor Villa, who used to be a secretary for the President, can type 132 words a minute. Giuseppe said that the plantar wart, which had been bothering him for years, had to be removed. (neophodna i nebitna klauza)

(3.12.1.) Nezavisne i zavisne klauze Nezavisne klauze mogu stajati samostalno, kao rečenica, dok zavisne moraju biti udruţene sa nezavisnom klauzom. Dve nezavisne klauze mogu biti povezane sa:

dopunskim veznikom (coordinating conjunction): Today is Tuesday and our papers are due Wednesday.

veznim prilogom (conjunctive adverb): I need to study for my test; in fact I am going to the library now. (u ovom slučaju, korištena je i oznaka tačka-zarez (;) da se razdvoje dve klauze)

odnosnim veznikom (correlative conjunction): George not only finished his paper on time, but he also got an A+.

oznakom tačka-zarez (;): This is one of English classes; Shakespeare is my other.

dvotačkom (ponekad): She received the assignment: it is to be turned in next Friday.

Zavisne klauze mogu biti:

pridevske (adjective clauses)

priloške (adverb clauses)

imeničke (noun clauses) -Pridevske klauze opisuju imenice ili zamenice, i skoro uvijek dolaze poslije imenica ili zamenica. Većina pridevskih klauza počinje sa: who, whom, which ili that. Ponekad se ove reči ne moraju nalaziti u rečenici ali se podrazumevaju. The book that is on the floor should be returned to the library. (knjiga koja je na podu bi se trebala vratiti u biblioteku) The bridge that collapsed in the winter storm will cost millions to replace. (most koji se srušio u zimskoj oluji će koštati milione za popravku) My brother, who is an engineer, figured it out for me. (moj brat, koji je inţenjer, je shvatio to za mene)

Page 27: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 27 -

-Priloške klauze obično dopunjuju glagole i mogu se pojaviti bilo gde u rečenici. Oni kaţu zašto, gde ili pod kojim uslovima se radnja odvijala. Za razliku od pridevskih klauza, priloške klauze se često mogu pomerati u rečenici. Npr: When the timer rings, we know the cake is done. We know the cake is done when the timer rings. Priloške klauze uvek počinju sa zavisnim veznikom, koji uvodi klauzu i izraţava njenu vezu sa ostatkom rečenice. When the movie is over, we'll go downtown. John wanted to write a book because he had so much to say about the subject. -Imeničke klauze nisu reči koje dopunjuju druge reči za razliku od prideva i priloga. U rečenici funkcioniraju kao subjekat, direktni objekat ili predloški objekat. Imenička klauza obično počinje sa: that, which, who, whoever, whomever, whose, what i whatsoever. TakoĎe, mogu počinjati i sa zavisnim veznicima: how, when, where, whether, why. What he knows [subjekat] is no concern of mine. Do you know what he knows [objekat]? In fact, he wrote a book about what he had done over the years [objekat predloga]. Whoever wins the game will play in the tournament. (3.12.2.) Relativne klauze Relativne klauze (relative clauses) se zavisne klauze koje dopunjuju (menjaju) imenice ili zamenice. Uvode se relativnim zamjenicama: who, whom, which, that, whose. Mogu biti neophodne (restrictive or essential) ili nebitne (nonrestrictive or nonessential) klauze. U relativnoj klauzi, relativna zamenica je subjekat glagola i odnosi se na nešto s čim je klauza u vezi. Giuseppe said that the plantar wart, which had been bothering him for years, had to be removed. (U ovoj rečenici podvučene reči čine neophodnu klauzu, s toga neće biti odvojene zarezima. Nakošena (italic) slova čine relativnu nebitnu klauzu, zbog čega su odvojene zarezima od ostatka rečenice, a u ovom slučaju dopunjuje reč "wart") Ponekad relativne klauze mogu da se donose na više od jedne reči u tekstu, tj. mogu da dopunjuju, opisuju celu klauzu ili čak više njih. Charlie didn't get the job in administration, which really surprised his friends. Charlie didn't get the job in administration, and he didn't even apply for the Dean's position, which really surprised his friends. Relativna klauza koja dopunjuje celu klauzu ili više njih se naziva rečenična klauza (sentential clause).

Page 28: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 28 -

(3.12.3.) Eliptične klauze Eliptične klauze (elliptical clauses) su gramatički nepotpune, u smislu da im nedostaje relativna zamenica (zavisna reč) koja inače uvodi takvu klauzu. Reči eliptične klauze koje nedostaju se mogu naslutiti iz konteksta i većina čitalaca ne oseća da nešto nedostaje. U stvari, eliptične klauze su tačne ali i korisne, jer su često elegantne i efikasne u izrazu.

Coach Espinoza knew [that] this team would be the best [that] she had coached in recent years.

Though [they were] sometimes nervous on the court, her recruits proved to be hard workers.

Sometimes the veterans knew the recruits could play better than they [could play]. (3.13.) Kondicionali - The conditionals Kondicional se gradi od pomoćnog glagola "should" i "would", i infinitiva bez "to" glagola kojeg menjamo. Sadašnji kondicional se gradi sa should i would i infinitivom prezenta, a prošli kondicional se gradi sa should i would i infinitivom perfekta glagola kojeg menjamo. Sadašnji kondicional { Prošli kondicional { Odrični oblik se gradi tako što se iza should i would stavi "not":

I should not take. (ne bih uzeo) I should not have taken. (ne bih bio uzeo).

Upitni oblik se gradi inverzijom:

should I take? (da li bih uzeo?) should I have taken? (da li bih bio uzeo?)

Sadašnji i prošli kondicional se koriste pri gradnji pogodbenih rečenica. Struktura većine pogodbenih rečenica je veoma jednostavna, i izgleda ovako:

if uslov posledica If y=10 2y=20

ili

posledica if uslov 2y=20 if y=10

To znači ako (if) je odreĎeni uslov zadovoljen, onda (then) će doći do neke posledice. Pogodbene rečenice se takoĎe zovu i kondicionalima, a ponekad ih nazivamo "if rečenicama", jer često (ali ne i uvek) u njima se upotrebljava reč "if". Ovdje će biti obraĎene tri osnovna tipa kondicionala i tzv. nulti-kondicional.

Prvi kondicional (First Conditional) Drugi kondicional (Second Conditional) Treći kondicional (Third Conditional) Nulti-kondicional (Zero Conditional)

I should take - uzeo bih you should take - ti bi uzeo itd.

I should have taken - bio bih uzeo you should have taken - ti bio uzeo itd

Page 29: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 29 -

(3.13.1.) Prvi kondicional - realna mogućnost (First conditional: real possibility) Govorimo o budućnosti. Razmišljamo o nekom uslovu ili situaciji u budućnosti, i njenoj posledici. Postoji stvarna mogućnost da će se uslov ispuniti. Na primer, jutro je, kod kuće ste i planirate igrati tenis popodne. MeĎutim na nebu se javljaju oblaci, zamislite da počne padati kiša. Šta ćete uraditi? If it rains, I will stay at home. (ako bude padala kiša, ostaću kod kuće)

If uslov posledica If it rains I will stay at home.

- prosto sadašnje vreme buduće vreme

Treba primetiti da kiša još nije pala, meĎutim nebo je oblačno i postoji realna mogućnost (real possibility) da će kiša pasti. Kao što vidite da bi izrazili mogući uslov koristili smo sadašnje prosto vreme (Present Simple Tense). Za izraţavanje moguće posledice koristili smo futur. Najvaţnije je zapamtiti da kod prvog kondicionala postoji realna mogućnost da će se uslov ispuniti.

posledica if uslov buduće vreme if prosto sadašnje vreme I will tell Mary if I see her.

What will you do if it rains tomorrow.

Their teacher will be sad if they do not pass the exam.

Ponekad moţemo koristiti: shall, can ili may umesto will, na primer: If you are good today, you can watch TV tonight. (ako budeš danas dobar, moţeš gledati TV večeras) (3.13.2.) Drugi kondicional - nevjerovatna mogućnost (Second conditional - unreal possibility or dream) Kod drugog kondicionala, kao i kod prvog, razmišljamo o nekom uslovu u budućnosti, i rezultatu tog uslova, meĎutim, za raziliku od prvog kondicionala, ovde ne postoji realna mogućnost da će se uslov ispuniti. Na primer: večeras je izvlačenje brojeva lota, niste kupili loto listić, i ne postoji nikakva šansa da ćete dobiti novac. Ali moţda ćete kupiti listić do večeras, i onda postoji šansa, ali je to neverovatna mogućnost, jer su izgledi opet jako mali da izvuku vaš listić.

If uslov posledica If prosto prošlo vreme kondicional sadašnji If I married Mary I would be happy.

If it snowed next July would you be suprised?

If Ram became rich she would marry him.

If I won the lottery I would by a car.

Primjetite, da kod drugog kondicionala koristimo prosto prošlo vrijeme za izraţavanje uslova, a sadašnji kondicional za izraţavanje eventualne posledice. Bitna stvar kod drugog kondicionala je da ne postoji realna mogućnost da će se uslov ispuniti, tj. šanse su jako male da će se uslov ispuniti. Ponekad, umesto glagola would koristimo should, could or might: If I won a million dollars, I could stop working. (da dobijem milion dolara, mogao bih prestati raditi)

Page 30: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 30 -

(3.13.3.) Treći kondicional - bez mogućnosti (Third conditional - no possibility) Kod prvog i drugog kondicionala govorimo o budućnosti, meĎutim kod trećeg govorimo o prošlosti, govorimo o uslovu u prošlosti koji se nije dogodio. Zbog toga ne postoji mogućnost da se uslov ispuni. Prošle sedmice ste kupili loto listić ali niste dobili .

If uslov posledica If složeno prošlo vreme (past perfect) kondicional prošli

If I had won the lottery I would have bought a car.

If I had seen Mary I would have told her.

If it had rained yesterday what would you have done?

If Tara had been free yesterday I would have invited her.

If they had not passed their exam, their teacher would have been sad. (da nisu poloţili ispit, njihov učitelj bi bio tuţan) Da bi smo izrazili uslov u prošlosti koji se nije ostvario koristili smo sloţeno prošlo vreme (past perfect), dok za izraţavanje posledice koja se neće dogoditi smo koristili kondicional prošli. Bitna stvar kod trećeg kondicionala je da ne postoji sada nikakva šansa da se uslov i posledica dogode. Ponekad umesto would have koristimo should have, could have, might have: If you had bought a lottery ticket, you might have won. (da si kupio listić lota, mogao si dobiti) (3.13.4.) Nulti kondicional - sigurno ispunjenje uslova (Zero conditional - certainty) Tzv. nulti kondicional koristimo kada je uslov uvek tačan, poput neke opšte poznate činjenice. Na primer, ako zagrevamo led iznad 0 stepeni on će se početi topiti.

If uslov posledica If prosto sadašnje vreme prosto sadašnje vreme If you heat ice it melts.

Vaţno je napomenuti da kod nultog kondicionala ne govorimo ni o prošlosti, ni o sadašnjosti ni o budućnosti, već jednostavno pričamo o nekoj općepoznatoj činjenici. Da bi izrazili uslov i posljedicu koristimo prosto sadašnje veme. Najvaţnije kod nultog kondicionala je zapamtiti da uslov ima uvek istu posledicu.

If uslov posledica if prosto sadašenje vreme prosto sadašnje vreme If I miss the 8 o'clock bus I am late for work. If I am late for work my boss gets angry. If people don't eat they get hungry.

TakoĎe, umesto if moţemo koristiti when: When I get up late I miss by bus. (kada ustanem kasno, zakasnim na autobus)

Page 31: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 31 -

(3.13.5.) Kondicionali - ukratko Tip kondicionala glavna rečenica "if" rečenica Prvi kondicional buduće vrijeme sadašnje vrijeme Drugi kondicional kondicional sadašnji prosto buduće vrijeme Treći kondicional kondicional prošli sloţeno prošlo vrijeme Nulti kondicional prosto sadašnje vrijeme prosto sadašnje vrijeme Sledeća tabela daje prikaz kondicionala po verovatnosti ispunjenja uslova. Naravno, procenti za prvi i drugi kondicional su dati samo orijentaciono za poreĎenje. verovatnoća kondicional primer vreme 100% nulti If you heat ice, it melts. - 50% prvi If it rains, I will stay at home. budućnost 5% drugi If I won the lottery, I would buy a car. budućnost 0% treći If I had won a lottery, I would have bought a car. prošlost (3.14.) Trpno stanje (pasiv) - Passive Voice

subjekat + pomoćni glagol "to be" + particip prošli glavnog glagola Trpno stanje (pasiv) mogu imati samo prelazni glagoli, tj. takvi koji uz sebe mogu imati objekat. Pasiv pokazuje da subjekat ne vrši radnju, već da se radnja vrši na subjektu:

The road has been repaired. (put je popravljen) Pasivni oblici se grade tako što se uzme ono vrijeme glagola "to be" koje nam je potrebno i doda se particip prošli glagola kojeg menjamo. To znači, da se pasivni prezent gradi od prezenta glagola "to be" i participa prošlog glagola koji menjamo. Aktivnu rečenicu moţemo pretvoriti u pasivnu ako se glagol stavi u trpno stanje, subjekat aktivne rečenice postaje objekat pasivne, i ispred njega se stavlja predlog "by":

A: Everybody drinks water. (svi piju vodu) P: Water is drunk by everybody. (voda se pije od svih) - subjekat glagol objekat aktiv Everybody drinks water

pasiv Water is drunk by everybody.

A: I wrote this letter. (ja sam napisao ovo pismo) P: This letter was written by me. (pismo je napisano od mene)

Neprelazni glagoli mogu postati prelazni ako im se doda predlog. Trpno stanje se upotrebljava mnogo češće u engleskom jeziku nego u našem, koristi se:

kada subjekat koji vrši radnju nije poznat:

My car has been stollen. (ukraden mi je auto) She was given a nice birthday present. (dobila je lep poklon za roĎendan)

Page 32: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 32 -

ako se ne ţeli pomenuti vršilac radnje:

I have been told that you are engaged. (rečeno mi je da ste se verili) She was said to have left her husband. (priča se da je ostavila svog muţa)

ako nije potrebno pomenuti vršioca radnje jer to proizilazi iz konteksta (smisla) rečenice ili nije bitno za smisao da mora biti pomenut:

Mistakes are always made. (greške se uvek prave)

ako je subjekat pasivne rečenice vaţniji od vršioca radnje:

The "Tower" was written by Meša Selimović. (Roman "TvrĎava" je napisana od strane Meše Selimovića) The boy was punished by his father. (dečko je kaţnjen od svog oca) Aleksa was attended by his sister during his illness. (Aleksu je njegova sestra negovala za vreme bolesti)

Bezlični oblici u našem jeziku kao što su "kaţe se", "razume se", "podrazumeva se" u engleskom jeziku se iskazuju u trećem licu jednine srednjeg roda:

it is understood (razume se, podrazumeva se) that is known (to se zna) it is said (priča se)

Konjugacija pasiva u većini mogućih vremena: infinitiv to be called simple present it is called past it was called future it will be called conditional it would be called continous present it is being called past it was being called future it will be being called conditional it would be being called perfect simple present it has been called past it has been called future it will have been called conditional it would have been called perfect continous present it has been being called past it had been being called future it will have been being called conditional it would have been being called

Page 33: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 33 -

(3.15.) Slaganje vremena - Sequence of Tenses (3.15.1.) Slaganje glagolskih vremena Tabele ispod pokazuju ispravno slaganje vremena u rečenicama kod kojih je vreme od vitalnog značaja. Vreme u glavnoj rečenici Vreme u zavisnoj rečenici Primer

Sadašnje prosto (Simple Present) Prosto prošlo vreme (Simple Past) Prezent perfekt ili past perfekt (Present Perfect or Past Perfect) Buduće vreme (Futur) Predbuduće vreme, svršeni futur (Future Perfect Tense)

Da se izrazi istovremena radnja, koristite sadašnje prosto vreme. Da se izrazi prošla radnja, koristite prosto prošlo vreme. Da se izrazi radnja koja je počela u trenu u prošlosti i traje do danas, koristite present perfect. Da izrazite radnju koja će se desiti, koristite prosto buduće vreme. Da izrazite drugu završenu radnju, koristite prosto prošlo vreme. Da izrazite radnju koja se desila prije druge radnje koristite past perfect. Da izrazite opće poznatu činjenicu koristite sadašnje vreme. U svakom slučaju koristite prošlo vreme. Da izrazite istovremenu radnju koristite sadašnje vreme. Da izrazite radnju koja se desila ranije, koristite prošlo vreme. Da se izrazi radnja u budućnosti koja će se desiti prije radnje u nezavisnoj rečenici, koristite prezent perfekt. U svakom slučaju koristite sadašnje vreme ili prezent perfekt.

I am eager to go to the concert because I love the Wallflowers. I know that I made the right choice. They believe that they have elected the right candidate. The President says that he will veto the bill. I wanted to go home because I missed my parents. She knew she had made the right choice. The Deists believed that the universe is like a giant clock. She has grown a foot since she turned nine. The crowd had turned nasty before the sheriff returned. I will be so happy if they fix my car today. You will surely pass this exam if you studied hard. The college will probably close its doors next summer if enrollments have not increased Most students will have taken sixty credits by the time they graduate. Most students will have taken sixty credits by the time they have graduated.

Page 34: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 34 -

(3.15.2.) Slaganje vremena sa infinitivima i participima

Infinitiv

Participi Vreme participa Uloga participa Primeri

Vreme infinitiva Infinitiv sadašnji (Present Infinitive, to see) Infnitiv perfekta (Perfect Infinitive, to have seen)

Uloga infinitiva Da se izrazi istovremena radnja ili radnja posle glagola. Da se izrazi radnja koja se desila pre glagola.

Primer Coach Espinoza is eager to try out her new drills. ["eagerness" je sada; "to try out" će se desiti posle.] She would have liked to see more veterans returning. [Infinitiv prezenta "to see" je u istom trenutku kao i prošlo vreme "would have liked".] The fans would like to have seen some improvement this year. ["Would like" opisuje stanje u sadašnjosti; "to have seen" opisuje nešto pre tog vremena.] They consider the team to have been coached very well. [Infinitiv perfekta to have been coached ukazuje na radnju prije glagola consider.]

Prezent participa (Present of Participle, seeing)

Da se izrazi radnja koja se dešava u isto vreme kada i glagol.

Working on the fundamentals, the team slowly began to improve. [UnapreĎujući osnove, tim je počeo polahko napredovati, radnja se dešava u paralelno, u isto vreme]

Page 35: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 35 -

(3.16.) Sadašnje vreme (3.16.1.) Sadašnje prosto vreme - Simple Present Tense Sadašnje vreme svih glagola obrazuje se tako da se uz glagolska vremena uvek stavljaju lične zamenice. Jedino se treće lice jednine prezenta razlikuje od ostalih lica, jer dobija nastavak "-s" ili "-es", osim glagola: to be - biti, to have - imati, can, may - moći, must - morati, ought - trebati. Nastavak "-s" za sadašnje vreme izgovara se kao "s" ako dolazi iza bezvučnog suglasnika, ili "z" ako dolazi iza zvučnog suglasnika ili samoglasnika: he speaks (hi spi:ks), he reads (hi ri:dz). Glagoli koji se završavaju na s, x, z, sh i ch obrazuju treće lice nastavkom jednine nastavkom "-es": he dresses, he teaches. Glagoli koji se u infinitivu završavaju na "-y", kad pred tim "y" stoji suglasnik, menjaju "y" u "i", u trećem licu jednine: to cry (he cries), to try (to tries). Odrični oblik sadašnjeg vremena pravi se tako što se uzme sadašnje vreme pomoćnog glagola "to do", pa se zatim doda negacija "not" i infinitiv glagola koji se menja, bez predloga "to": I write (ja pišem) - I do not write, I don't write Upitni oblik sadašnjeg vremena pravi se tako pravi se tako što se uzme sadašnje vreme pomoćnog glagola "to do" u inverziji i infinitiv glagola koji se mijenja, bez prijedloga "to". You write (ti pišeš) - Do you write? (pišeš li?)

Particip prošli ili particip prezent perfekta (Past Participle or Present Perfect Participle

Da se izrazi radnja koja se dešava pre glagola.

Having experimented with several game plans, the coaching staff devised a master strategy. [Particip prezent perfekta "having experimented", ukazuje na vreme pre glagola u prošlom vremenu "devised".] Prepared by last year's experience, the coach knows not to expect too much. [Radnja izraţena pomoću glagola u prezentu "knows", je posledica glagola u prošlom vremenu "prepared".]

Page 36: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 36 -

Sadašnje prosto vreme se upotrebljava:

da označi radnju čije trajanje nije odreĎeno: I write (ja pišem), I work (ja radim);

da potvrdi jednu poznatu istinu: fish live in water (ribe ţive u vodi);

da označi radnju koja se vrši po navici: I always rise early (uvek ustajem rano);

da označi radnju koja se ponavlja: I have an English lesson three times a week (imam čas engleskog tri puta sedmično).

The sun rises. past present future Sunce izlazi svaki dan, pre, sada i posle.

Jenny is not here. past present future Jenny trenutno nije prisutna.

to call - zvati I call ja zovem I do not call do I call? you call ti zoveš you do not call do you call? he, she, it calls on, ona , ono zove he, she, it does not call does, he ,she, it call? we call mi zovemo we do not call do we call? you call vi zovete you do not call do you call? they call oni, one, ona zovu they do not call do they call? (3.16.2.) Sadašnje trajno vreme - Present Continuous Tense prezent glagola "to be" + prezent particip glavnog glagola

I am speaking (ja govorim) you are speaking he, she, it is speaking we are speaking you are speaking they are speaking

Present participle se pravi dodavanjem glagolu nastavka "-ing". MeĎutim, ponekad moramo malo promeniti reč, verovatno udvostručiti ili izostaviti jedno slovo.

Page 37: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 37 -

Present Continuous Tense (sadašnje trajno vreme) se upotrebljava:

da označi radnju koja se vrši u vremenu kada o njoj govorimo:

I am learning English now. (sada učim engleski)

You are reading this now. (sada ovo čitate) past present future

Radnja se dogaĎa sada. Knjiga Sveća Devojka ...the pages are turning. ...the candle is burning. ...the girl is dancing. MeĎutim, radnja se ne mora odvijati tačno sada, ali se dešavala nešto ranije i moţda će se dešavati poslije trenutka kada o njoj govorimo:

She is reading a book. past present future

Ona moţda ne čita knjigu tačno sada.

da označi radnju čije je trajanje neprekidno, i tada se obično upotrebljavaju prilozi always, constantly, forever itd: The Sun is rising constantly. (Sunce izlazi svaki dan) You are always complaining about your mother-in-law. (uvek se ţalite na svoju taštu)

Izuzetak 1 Izuzetak 2 Izuzetak 3

run > running stop > stopping begin > beginning Ovo pravilo ne vaţi kada naglasak nije na zadnjem slogu glagola: open > opening Ako glagol završava na ie, menjamo ie u y: lie > lying die > dying Ako glagol završava na vokal + suglasnik + e, izostavljamo e: come > coming mistake > mistaking

Ako se glagol završava na: suglasnik - naglašeni vokal-suglasnik zadnje slovo se udvostručava: s t o p suglasnik naglašeni vokal suglasnik

Page 38: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 38 -

da se izrazi radnja koja je već isplanirana i desiće se u budućnosti: I'm meeting my girlfriend tonight. (večeras ću se naći sa devojkom)

Glagoli koji označavaju neko stanje, a ne radnju, obično se ne koriste u trajnom obliku. Lista glagola koji se većinom koriste u "simple" formi: čula (percepcija) feel*, hear, see*, smell, taste mišljenje assume, feel, consider, doubt, feel (misliti), find (misliti), suppose, think* mentalna stanja forget, imagine, know, mean, notice, recognise, remember, understand emocije/ţelje envy, fear, dislike, hate, hope, like, love, mind, prefer, regret, want, wish merenja contain, cost, hold, measure, weigh ostali look (biti sličan), seem, be (u većini slučajeva), have (kada znači posedovati) - glagoli čula (feel, see, hear, taste,smell) se često koriste sa glagolom 'can': I can see... (mogu videti) itd. - * Ovi glagoli mogu se koristiti u trajnoj formi ali sa drugim značenjem, npr:

This coat feels nice and warm. (ovaj brod je lep i udoban, to je naša percepcija, osećaj kvaliteta broda) John's feeling much better now. (Dţon se oseća mnogo bolje sada, njegovo zdravlje se poboljšava);

She has three dogs and a cat. (ona ima tri psa i mačku, posedovanje) She's having supper. (ona večera, ona jede);

I can see Anthony in the garden. (vidim Anthony-a u bašti, percepcija) I'm seeing Anthony later. (susrešću Anthony-a kasnije, planiramo se susresti)

to call - zvati I'm calling I'm not calling am I calling? you're calling you aren't calling are you calling? he, she, it's calling he, she, it isn't calling is he, she, it calling? we're calling we aren't calling are we calling? you're calling you aren't calling are you calling? they're calling you aren't calling are they calling?

(3.16.3.) Složeno sadašnje vreme - Present Perfect Simple Tense

pomoćni glagol "to have" + past particip glavnog glagola Sloţenim sadašnjim vremenom se izraţava povezanost izmeĎu prošlosti i sadašnjosti, tačno vreme dešavanja radnje nije naznačeno, što znači da smo više zainteresirani za rezultat radnje nego za samu radnju. Kada bi smo rekli kada se radnja odvija morali bismo upotrebiti prošlo vreme (past simple tense).

Page 39: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 39 -

Sloţeno sadašnje vreme se koristi:

da se opiše radnja ili stanje koje je počelo u prošlosti i nastavlja se u sadašnjosti: This website has been in existence for 5 years, 10 months, and 20 days. (ova stranica postoji već...); I have lived in Sarajevo since 1970. (ţivim u Sarajevu od 1970-te, i još uvek ţivim);

da se izrazi radnja koja je završena u vremenskom periodu koji još traje:

I have been to Novi Sad this week. (ove nedelje sam putovao u Novi Sad, sedmica još nije završena);

da se označi radnja koja je završena nekad u prošlosti, ali je rezultat radnje vaţan:

I have buoght a car. (kupio sam auto, vaţno je da je auto kupljen, nije bitno kada); uz priloge koji označavaju neprekidan razmak vremena: ever, never, yet, already, since, for: Have you ever been to Serbia? (jeste li ikada bili u Srbijii?);

da se izrazi radnja koja se upravo dogodila (uz priloge "just'' ili ''just now''): The guests have just entered the hall. (gosti su upravo ušli u dvoranu).

Amerikanci ne koriste sloţeno sadašnje vreme toliko kao Britanci. Amerikanci češće upotrebljavaju prošlo vreme umesto sloţenog sadašnjeg vremena. Amerikanac bi rekao: "Did you have lunch?", dok bi Britanac rekao: "Have you had lunch?". to call - zvati I have called (ja sam zvao) I haven't called have I called? you have called you haven't called have you called? he, she, it has called he, she, it hasn't called have he, she, it called? we have called we haven't called have we called? you have called you haven't called have you called? they have called they haven't called have they called? (3.16.4.) Nesvršeni perfekt - Present Perfect Continuous Tense

prezent perfekt glagola "to be" (have/has been) + prezent particip glavnog glagola I have been playing You have been working Upitni oblik se pravi konverzijom: Have I been playing? Odrični oblik se pravi dodavanjem reči "not": I have not been playing. Kada pišemo present continous, često se upotrebljavaju skraćenice: I have been - I've been itd. Present Perfect Continous Tense koristimo:

da izrazimo radnju koja je nedavno ili upravo završila. I obično imamo sada imamo neku posledicu:

I'm tired because I've been running. past present future

!!!!! - -

radnja koja se desila nedavno

sad imamo posledicu

Page 40: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 40 -

I'm tired because I've running. (umoran sam (sada) jer sam trčao) Why is the grass wet? Has it been raining? (zašto je trava vlaţna (sada)? je li padala kiša?) You don't understand because you haven't been listening. (ne razumete (sada), jer niste slušali).

da izrazimo radnju radnju koja je počela u prošlosti i nastavlja se u sadašnjosti, u ovom slučaju često se koriste for i since:

I've been reading for two hours. past present future I've been reading for two hours. (čitam već dva sata, i još uvijek čitam) How long have you been learning English? (koliko dugo učiš engleski? a još ga učiš) We have not been smoking. (nismo pušili, a ni sada ne pušimo).

Kako je ranije napomenuto uz present perfect continuous često koristimo "for" i "since". For koristimo kada pričamo o razdoblju vremena: 5 minuta, 7 sedmica, 20 godina. Ako to razdoblje seţe do sadašnjeg trenutka upotrebljavamo uz for perfekt, a ako je to razdoblje završeno moramo upotrebiti past simple (preterit). Tara hasn't been feeling well for two weeks. (Tara se ne oseća dobro već dve sedmice) ali Tara didn't feel well for two weeks, and now she feels well. (Tara se nije dobro osećala već dve sedmice, a sada se oseća dobro). Since koristimo kada znamo od koje vremenske tačke se odvija radnja: u 9 sati, 7. januara, u petak.

for since period vremena od vremenske tačke 20 minutes 6.15 am

three days Monday

six months January

a long time I left school

ever the beginning of time

itd. itd.

nastavlja se u sadašnjosti

radnja počela u prošlosti

Page 41: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 41 -

I've been studying for three hours. (učim već tri sata) I've been watching TV since 7pm. (gledam TV od 7 sati posle podne) Tara hasn't been visiting us since March. (Tara nas nije posetila od Marta)

For se moţe koristiti u svim vremenima, since se obično koristi samo sa perfect vremenima. to call - zvati I have been calling I have not been calling have I been calling? you have been calling you have not been calling have you been calling? he, she, it has been calling he, she, it has not been calling has he, she, it been calling? we have been calling we have not been calling have we been calling? you have been calling you have not been calling have you been calling? they have been calling they have not been calling have they been calling? (3.17.) Prošla vremena (3.17.1) Prošlo svršeno vreme - Past Simple Tense Da bi napravili prošlo svršeno vreme koristimo infinitiv i prošli oblik (preterit) glagola. Tvorba prošlog svršenog vremena:

a) potvrdna rečenica:

subjekat + glavni glagol u prošlom obliku (preteritu) I lived in that house when I was young. (ţiveo sam u toj kući kada sam bio mlad) She played basketball last week. (ona je igrala košarku prošle sedmice)

b) odrična rečenica:

subjekat + preterit od "do" + not + infinitiv glavnog glagola He didn't like the movie. (nije mu se dopao film) Mary did not go to work last Monday. (Mary nije otišla na posao prošlog ponedeljka)

-

pravilni glagoli

nepravilni

glagoli

infinitiv work explode like go see sing

preterit worked exploded liked went saw sang

past particip worked exploded liked gone seen sung Past particip nam nije potreban pri graĎenju prošlog vremena.

- Prošli oblik svih glagola završava na -ed. Prošli oblik nepravilnih glagola se ne gradi po nekom pravilu i uči se napamet.

Page 42: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 42 -

c) upitna rečenica: preterit od "do"+ subjekat + infinitiv glavnog glagola Did you play tennis last week. (je si li igrao tenis prošle sedmice) Did he watch TV last night. (je li gledao TV prošle sedmice)

Glagol did (preterit od "do") u svim licima ima isti oblik.

I did not go to London. (nisam bio u Londonu) You did not go to London. He did not go to London. itd.

Glagol be nema u svim licima isti oblik, upitnu rečenicu pravimo zamenom subjekta i glagola.

I, he, she, it was here. - Was I, he, she, it here? You were here. - were you here?

Ako glagol završava na suglasnik ispred kojeg stoji kratak naglašen vokal, krajnji samoglasnik se udvostručava:

plan - planned skip - skipped

Krajnje "l" se uvek udvostručava:

level - levelled call - called

Ako glagol završava na "-y" ispred kojeg se nalazi suglasnik, taj se "y" mijenja u "i":

worry - worried cry - cried

Prosto prošlo vreme koristimo:

a) da se izrazi radnja koja se desila u prošlosti i potpuno završila pa nema nikakve veze sa sadašnjošću: I was in Liverpool last year. (bio sam u Liverpulu prošle godine);

b) da se izrazi radnja koja je trajala neko vreme u prošlosti bez ikakve veze sa sadašnjošću:

We went to school when we were children. (išli smo u školu kada smo bili deca);

c) kada govorimo o stvarima koje ţelimo da se dogode ili bi trebalo da se dogode: It's time they were back. (vreme je da se vrate) I wish I had a new computer. (voleo bih da imam novi kompjuter)

d) u zavisnoj rečenici ako je u glavnoj prosto prošlo vreme (slaganje vremena):

The policeman told me I drove to much. (policajac mi je rekao da sam previše vozio) Kada kaţemo kada ili gde se radnja dogodila, moramo koristiti prosto prošlo vreme, a ne sloţeno sadašnje vreme (present perfect tense). to call - zvati I called (ja sam zvao) I didn't call did I call? you called you didn't call did you call? he, she, it called he, she, it didn't call did he, she, it call? we called we didn't call did we call? you called you didn't call did you call? they called they didn't call did they call?

Page 43: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 43 -

(3.17.2.) Prošlo trajno vreme - The Past Continuous Tense

prošlo vrijeme glagola "to be" + particip prezenta glavnog glagola

She was reading. (ona je čitala) We were playing. (mi smo igrali)

Odrični oblik se pravi dodavanjem rečice not:

She was not reading - She wasn't reading.

Upitni oblik se pravi inverzijom: Was she playing? Were we playing?

Nesvršeni preterit se upotrebljava:

da se opiše pozadina, odnosno da se pred čitaoce postavi scena priče pisana u prošlom vremenu. Obično priča počinje nesvršenim preteritom, a zatim se nastavlja prošlim vremenom, npr: "James Bond was driving through town. It was raining. The wind was blowing hard. Nobody was walking in the streets. Suddenly, Bond saw the killer in a telephone box...";

da se opiše radnja koja je trajala do trenutka kada ju je prekinula neka druga prošla radnja: I was having a beautiful dream when the alarm clock rang. (divno sam sanjao kada se alarm oglasio); I was watching TV when you telephoned. (gledao sam TV kada si nazvao)

da se izrazi promjena mišljenja:

I was going to spend the day at the beach but I've decided to go on an excursion instead. (mislio sam provesti dan na plaţi ali sam odlučio otići na ekskurziju)

za dve radnje koje se dešavaju istovremeno:

The children were playing while their mothers were chatting. (deca su se igrala dok njihove majke čavrljale)

u zavisnoj rečenici umesto nesvršenog prezenta ako je u glavnoj rečenici preterit:

I knew that he was talking to her about her daughter. (znao sam da se sa njom razgovara o njenoj kćeri).

Kod glagola koji se ne koriste u trajnom obliku upotrebljava se obični preterit. to call - zvati I was calling I was not calling was I calling? you were calling. you were not calling were you calling? he, she, it was calling he, she, it wasn't calling was he, she, it calling? we were calling we weren't calling were we calling? you were calling you weren't calling were you callingg? they were calling they weren't calling were they calling?

Page 44: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 44 -

(3.17.3.) Pluskvamperfekat (davno prošlo vreme) - The Past Perfect Tense

subjekat + simple past od "to have" + past particip glavnog glagola U odričnim rečenicama ubacujemo rečicu not izmeĎu pomoćnog i glavnog glagola, a upitnu rečenicu pravimo zamenom subjekta i pomoćnog glagola. Past Perfect Tense (pluperfekt) se upotrebljava:

1) da bi se izrazila radnja u prošlosti koja se desila prije neke druge radnje u prošlosti, takoĎer izraţava radnju za koje se pretpostavljalo da je trebalo da se dogodi u prošlosti - pre neke druge radnje: We had left home before he came. (bili smo otišli pre nego što je on došao) The train left at 9am. We arrived at 9.15am. The train had left when we arrived. (voz je krenuo u 9 sati. Mi smo stigli u 9 i 15. Voz je bio otišao kada smo mi stigli.) The train had left when we arrived. past present future

Voz odlazi u 9 sati. 9 9.15 Mi stiţemo u 9 i 15.

I was not hungry. I had just eaten. (nisam bio gladan, upravo sam bio jeo) I didn't know who he was. I had never seen him before. (nisam znao ko je on, nisam ga nikad bio video) He said that he had seen him at the theatre. (rekao je da ga je bio vidio kod pozorišta). U ovom primeru past perfect je upotrebljen u indirektnom govoru umesto past simple u direktnom.

2) u zavisnim rečenicama uz after:

He got a headache after he had washed his hair. (dobio je glavobolju nakon što je oprao kosu);

3) iza izraza: as if (kao da), if only (kad bi barem), I wish (kamo sreće da), past perfectom se

izraţava nešto što nije ostvareno u prošlosti: I wish I had met you before. (kamo sreće da sam te ranije sreo) If only you had sent me the SMS. (da si mi barem poslala SMS) He played the basketball as if he had played in NBA. (igrao je košarku kao da je igrao u NBA)

to call - zvati I had called I had not called had I called? you had called you had not called had you called? he, she, it had called he, she, it had called had he, she, it called? we had called we had called had we called? you had called you had called had you called? they had called they had called had they called?

Page 45: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 45 -

(3.17.4.) Nesvršeni pluskvamperfekt - The Past Perfect Continuous Tense subjekat + simple past od "to have" + past particip od "to be" + present particip gl. glagola Odrični oblik se pravi ubacivanjem rečice not, a upitni oblik inverzijom subjekta i glagola "to have". Past Perfect Continuous upotrebljava se da bi se označila radnja koja je trajala u prošlosti prije neke druge prošle radnje:

Ram started waiting at 9am. I arrived at 11am. When I arrived, Ram had been waiting for two hours.

Ram had been waiting for two hours when I arrived. past present future 9 11 Ja sam stigao u 11 sati.

John was very tired. he had been running. (John je bio veoma umoran, trčao je cele večeri) I could smell cigarettes. somebody had been smoking. (osetio sam cigarete, neko je pušio).

Past Perfect Continous se takoĎe upotrebljava u indirektnom govoru umesto trajnog oblika prošlog vremena (past continous tense) u direktnom govoru.

D: Peter said: "Some of my friends have playing cards all night." (Peter reče: "Neki moji prijatelji su igrali karte cele večeri".) I: Peter said that some of his friends had been playing cards all night.

to call - zvati I had been calling I had not been calling had I been calling? you had been calling you had not been calling had you been calling? he, she, it had been calling he, she, it had not been calling had he, she, it had been calling? we had been calling we had not been calling had we been calling? you had been calling you had not been calling had you been calling? they had been calling they had not been calling had they been calling? (3.18.) Buduća vremena (3.18.1.) Prosto buduće vreme - Futur Simple Tense subjekat + pomoćni glagol will + infinitiv glavnog glagola Odrične rečenice se prave umetanjem rečice not izmeĎu pomoćnog i glavnog glagola, a upitne rečenice inverzijom subjekta i pomoćnog glagola. U prvom licu jednine i mnoţine umesto glagola will, moţe se koristiti glagol shall, meĎutim u modernom engleskom will se više koristi od shall: I shall call - we shall call (ja ću zvati - mi ćemo zvati).

Ram je počeo sa čekanjem u 9 sati.

Page 46: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 46 -

Prosto buduće vreme se upotrebljava da bi označila radnja koja će se desiti u budućnosti. Prostobuduće vreme se naročito često upotrebljava posle glagola koji označavaju očekivanje, nadu itd.TakoĎe se koristi da bi se izrazila namera, odluka, pretnja ili obećanje.

I hope we will have better luck next day. (nadam se da ćemo imati više sreće drugi put) I expect that he will come tomorrow. (očekujem da će on doći sutra) I will help her because she is beautiful. (pomoći ću joj jer je lepa)

to call - zvati I will call (ja ću zvati) I will not call will I call? you will call you will not call will you call? he, she, it will call he, she, it will not call will he, she, it call? we will call we will not call will we call? you will call you will not call will you call? they will call they will not call will they call? (3.18.2.) Buduće trajno vreme - Futur Continuous Tense subjekat + pomoćni g. will + pomoćni g. be + present participle glavnog glagola Odrični oblik se pravi ubacivanjem rečice not izmeĎu glagola will i be, a upitni oblik inverzijom subjekta i glagola will. Trajno buduće vreme označava radnju koja će trajati izvesno vreme u budućnosti. At 4pm tomorrow, I will be working. past present future U 4 sata biću usred posla. Kada koristimo buduće trajno vreme, naš slušalac obično zna ili razume u koje vreme se radnja odvija.

I will be playing tennis at 10am tomorrow. (igraću tenis sutra u 10 sati) We'll be having dinner when film starts. (večeraćemo kada film počne) Take your umbrella, it will be raining when you return. (uzmi kišobran, padaće kiša kada se budeš vraćao)

to call - zvati I will be calling (ja ću zvati) I won't be calling will I be calling? you will be calling you won't be calling will you be calling? he, she, it will be calling he, she, it won't be calling will he, she, it be calling? we will be calling we won't be calling will we be calling? you will be calling you won't be calling will you be calling? they will be calling they won't be calling will they be calling? (3.18.3.) Složeno buduće vrijeme - Futur Perfect Tense subjekat + pomoćni g. will + pomoćni g. have + past particip glavnog glagola Predbuduće vreme izraţava radnju koja će se desiti pre neke druge radnje u budućnosti:

The train will leave the station at 9am. You will arrive at the station at 9.15am. When you arrive the rain will have left. (Voz dolazi u stanicu u 9 sati. Vi stiţete u stanicu u 9 i 15. Voz će otići kada vi stignete.)

4pm

Page 47: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 47 -

The train will have left when you arrive. past present future Voz odlazi u 9 sati. 9 9.15 Vi stiţete u 9 i 15. Ovo vreme takoĎer izraţava i radnju koja će se desiti i završiti do odreĎenog vremena u budućnosti: They will have left the Parlament by 12 o'clock. (Oni će napustiti parlament do 12 sati.) to call - zvati I will have called (budem bio zvao) I will not have called will I have called? you will have called you will not have called will you have called? he, she, it will have called he, she, it will not have called will he, she, it have called? we will have called we will not have called will we have called? you will have called you will not have called will you have called? they will have called they will not have called will they have called? (3.18.4.) Futur Perfect Continuous subjekat + pomoćni g. will + pomoćni g. "have" + past particip od "be" + present particip glavnog glagola Odrične rečenice se prave umetanjem rečice not izmeĎu will i have, a upitne rečenice inverzijom subjekta i pomoćnog glagola will. Kada koristimo predbuduće trajno vreme obično saţimamo (contract) subjekat i pomoćni glagol will:

I will - I'll you will - you'll itd.

Kod odričnih rečenica saţimamo glagol will i rečicu not:

I will not - I won't you will not - you won't itd.

Predbuduće trajno vreme izraţava radnju koja traje odreĎeni period vremena do jedne druge buduće radnje ili oznake budućeg vremena kada ova prva radnja još traje. Drugim rečima izraţava radnju koja će trajati do odreĎenog budućeg vremena ili trenutka u budućnosti, a ne u nekom odreĎenom trenutku u budućnosti:

At 20 o'clock in the evening, I will have been working ten hours. (do 20 sati uveče ja ću imati za sobom već 10 sati rada). Znači radnja počinje u 10 sati pre podne, traje deset sati, sve do 20 sati uveče kada još traje. He will be tired when he arrives. He will have been travelling for 24 hours. (Biće umoran kada stigne. Putovaće već 24 sata.)

Page 48: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 48 -

to call - zvati I will have been calling I will not have been calling will I have been calling? you will have been calling you will not have been calling will you have been calling? he, she, it will have been calling he, she, it will not have been calling will he, she, it have been calling? we will have been calling we will not have been calling will we have been calling? you will have been calling you will not have been calling will you have been calling? they will have been calling they will not have been calling will they have been calling? (4.) Imenice - Nouns Imenice su reči kojima nešto imenujemo. Npr:

man (čovek), town (grad), happiness (sreća), love (ljubav) itd.

Imenice delmo na nekoliko vrsta. One mogu biti:

opšte imenice (common nouns), sluţe za imenovanje svih bića ili stvari iste vrste. boy (dečak), computer (računar), eye (oko) itd;

vlastite imenice (proper nouns), sluţe za imenovanje pojedinačnih bića, mesta itd. Mary, London, Edinburgh, Bosnia, Dreamweaver itd;

zbirne imenice (collective nouns), sluţe za označavanje skupa ili mnoštva u jednini. team (momčad), sugar (šećer), flock (jato), army (vojska) itd;

gradivne imenice (material nouns), sluţe označavanje tvari ili materija. lead (olovo), milk (mlijeko), air (zrak), ice (led) itd.

apstraktne imenice (abstract nouns), označuju nešto nestvarno, neko svojstvo ili stanje. fear (strah), health (zdravlje), thirst (ţeĎ) itd.

TakoĎer, imenice delimo i na: brojive i nebrojive (Countable and Uncountable nouns). Mnoţinu grade samo opšte imenice. One obično označavaju nešto što se moţe brojati, pa ih zovemo brojnim imenicama: two girls (dve devojke), three months (tri meseca) itd. Gradivne i apstraktne imenice, uzete u općem smislu, se ne mogu brojati. One su nebrojive i ne mogu se upotrebljavati u mnoţini: silver (srebro), thirst (ţeĎ), air (zrak) itd. Rod imenica - Gender of Nouns Mnoţina imenica - Plural of Nouns Padeţi imenica - Cases of Nouns (4.1.) Rod imenica - Gender of Nouns Opšto pravilo: U engleskom jeziku rod imenica nije gramatički već se odreĎuje prema polu, tj. prirodan je. Imena muških bića muškog su roda (masculine), imena ţenskih lica ţenskog su roda (feminine) i imena ţivih bića gde rod nije izričito podvučen srednjeg su roda (neuter).

Page 49: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 49 -

Kod ţivih bića rod razlikujemo na više načina: - postoje različiti izrazi za muški i ţenski rod:

boy - girl dečak - devojčica father - mother otac - majka brother - sister brat - sestra son - daughter sin - kći uncle - aunt ujak - tetka nephew - niece nećak - nećaka king - queen kralj - kraljica monk - nun kaluĎer - kaluĎerica horse - mare konj - kobila cock - hen petao - kokoška drake - duck patak - patka gander - goose gusak - guska

- dodajemo nastavke:

abbot - abbess opat - opatica actor - actress glumac - glumica count - countess grof - grofica duke - duchess vojvoda - vojvotkinja emperor - empress car - carica poet - poetess pesnik - pesnikinja prince - princess princ - princeza negro - negress crnac - crnkinja heir - heiress naslednik - naslednica sorcerer - sorceress čarobnjak - čarobnica lion - lioness lav - lavica hero - heroine heroj - heroina

- obrazuju se sloţenice:

man-servant - maid-servant sluga - sluškinja cock-sparrow - hen-sparrow vrabac - vrabica bull-calf - cow-calf junac - junica male-elephant - female-elephant slon - slonica landlord - landlady gazda - gazdarica

Mnoge imenice imaju isti oblik i u ţenskom i u muškom rodu:

pupil (učenik, učenica) friend (prijatelj, prijateljica) teacher (učitelj, učiteljica) cousin (roĎak, rodica)

Ponekad da bismo označili rod ovih imenica dodajemo ove reči: gentleman, lady, male, female, man, woman: lady-teacher (učiteljica).

Page 50: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 50 -

Od općeg pravila postoje sledeći izuzeci:

"horse" i "dog" nisu sredneg već muškog roda;

"cat" je ţenskog roda;

"child" moţe biti sva tri roda;

imenice: boat, ship, streamer, man-of-war, vessel nisu srednjeg već ţenskog roda i označavaju se sa she;

ţenskog roda su: imena drţava i zemalja; neki apstraktni pojmovi (misaone imenice) kao: victory, liberty, mercy grace, virtue; ţenskog roda su i nature, earth i moon;

imenice koje izraţavaju jaka osećanja muškog su roda: love, anger, despair, fear;

muškog roda su takoĎer i: sun, death, time;

ptice, ribe, insekti su obično srednjeg roda; U basnama ţivotinje su personificirane pa su uvek ţenskog ili muškog roda. (4.2.) Množina imenica - Plural of Nouns Opšta pravila: mnoţina imenica obrazuje se dodavanjem nastavka "-s". Ovo se "s" izgovarakao naše "z" izuzev kada dolazi posle tvrdih suglasnika. Primjeri:

book - books (knjiga - knjige) face - faces (lice - lica)

Imenice koje se zavšavaju na: -s, -ss, -x, -sh, -tch dobijaju nastavak "-es", koji se izgovara iz:

class - classes razred - razredi bush - bushes grm - grmlje bench - benches klupa - klupe

Imenice na "-o" dobijaju nastavak "-es" ako se "o" nalazi posle suglasnika:

hero - heroes heroj - heroji potato - potatoes krompir - krompiri negro - negroes crnac - crnci

Izuzeci od ovog pravila su:

piano - pianos klavir - klaviri canto - cantos spev - spevovi octavo - octavos oktava - oktave

Imenice na "o" poslije samoglasnika dobijaju u mnoţini samo nastavak "-e": cuckoo - cuckoos kukavica - kukavice

Page 51: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 51 -

Imenice na "y" poslije suglasnika menjaju "y" u "i" i dobijaju nastavak "-es":

country - countries zemlja - zemlje lady - ladies dama - dame story - stories priča - priče

ali:

day - days dan - dani boy - boys dečak - dečaci toy - toys igračka - igračke

Imenice na "f" i "fe" menjaju "f" u "v" i dobijaju u mnoţini nastavak "-es":

half - halves polovina - polovine calf - calves tele - telad knife - knives noţ - noţevi wife - wives supruga - supruge

Izuzeci od ovog pravila su:

strife - strifes borba - borbe fife - fifes svirala - svirale staff - staffs štab - štabovi gulf - gulfs struja - struje

Imenice koje zavšavaju na "-oof", "-ief", "-ff" ne menjaju u "f" i dobijaju nastavak "-s":

roof - roofs krov - krovovi dwarf - dwarfs patuljak - patuljci chief - chiefs poglavica - poglavice cliff - cliffs greben - grebeni

Neke imenice imaju u mnoţini nastavak "-en":

ox - oxen vo - volovi child - children dete - deca

Neke imenice obrazuju mnoţinu promjenom osnovnog samoglasnika:

man - men čovek - ljudi woman - women ţena - ţene tooth - teeth zub - zubi Englishman - Englishmen Englez - Englezi sportsman - sportsmen sportista - sportisti

ali:

Roman - Romans Rimljanin - Rimljani Norman - Normans Norman - Normani German - Germans Nemac - Nemci

Page 52: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 52 -

Neke imenice imaju dva oblika u mnoţini sa različitim značenjem:

brother cloth

Latinske imenice na "-us" i "-um" te grčke na "-on" i "-is" imaju u mnoţini obično svoj latinski odnosno grčki nastavak:

radius - radii (poluprečnik, poluprečnici) oasis - oases (oaza, oaze)

Sloţenice obrazuju mnoţinu tako da se nastavak za mnoţinu doda glavnoj reči od koje je sloţenica sastavljena, tj. od reči koja nosi smisao. Ako je sloţenica sastavljena bez imenica, onda nastavak za mnoţiniu dobija poslednja reč:

looker-on - lookers-on (gledalac, gledaoci) pick-pocket - pick-pockets (dţeparoš, dţeparoši) forget-me-not - forget-me-nots (nezaboravak (cveće), nezaboravci)

Neke sloţenice dobijaju obeleţje mnoţine uz oba dela reči: manservant - menservants (sluga, sluge) Neke se imenice upotrebljavaju samo u jednini:

advice (savet) furniture (nameštaj) information (obaveštenje) progress (napredak)

Ako je potrebno izraziti mnoţiniu, onda se upotrebi neka reč u mnoţini: two pieces of furniture (dva komada nameštaja) Neke su imenice po svom obliku u jednini, a imaju značenje mnoţine:

people (ljudi) mankind (čovečanstvo) cattle (stoka)

Imenica "news" (vest) i "means" (sredstvo) imaju oblik mnoţini ali su u jednini:

what is the news (kakve su vesti) by the means (na ovaj način)

Mnoge imenice se upotrebljavaju samo u mnoţini:

cards (karte) contents (sadrţina) poltics (politika) mathematics (matematika)

Neke imenice imaju u mnoţini drugačije značenje nego u jednini:

arm (ruka) arms (ruke, oruţje) letter (slovo) letters (knjiţevnost) compass (kompas) compasses (šestar) drawer (fioka) drawers (donje gaće)

- brothers - brethren

(braća po krvi) (braća u crkvenoj organizaciji, društvu)

- cloths - clothes

(štof) (odelo)

Page 53: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 53 -

(4.3.) Padeži imenica - Cases of Nouns U engleskom jeziku mogu se izraziti svih sedam padeţa kao i u našem jeziku: Primjer: Jednina:

1. pad. A teacher had a book. (neki učitelj je imao knjigu) 2. pad. The book of the teacher was big. (knjiga tog učitelja bila je velika) 3. pad. We went to the teacher. (otišli smo učitelju) 4. pad. And we asked the teacher. (i zapitali smo učitelja) 5. pad. Teacher, is your book big? (učitelju, je li vaša knjiga velika?) 6. pad. After our conversation with the teacher. (poslije našeg razgovora sa učiteljem) 7. pad. We know more about the teacher. (znamo više o učitelju)

mnoţina:

1. pad. Some teachers had books. (neki učitelji imali su knjige) 2. pad. The books of the techers were big. (knjige tih učitelja su bile velike) The teacher's books are always big. (knjige učitelja su uvijek velike) 3. pad. We went to the teachers. (otišli smo učiteljima) 4. pad. And we asked the teachers. (i zapitali smo učitelje) 5. pad. Teachers, are your books big. (učitelji, jesu li vaše knjige velike) 6. pad. After the conversation with the teachers. (poslije razgovora sa učiteljima) 7. pad. We know more about the teachers. (znamo više o učiteljima)

Prema tome, padeţi se odreĎuju prema mestu u rečenici (prvi i četvrti), pomoću predloga (drugi padeţ pomoću predloga "of" ili nastavkom kad imamo prisvojni genitiv, treći padeţ pomoću predloga "to", šesti pomoću predloga "with", sedmi padeţ pomoći predloga "about"). Peti padeţ izraţava se imenicom bez člana. Drugi padeţ - Genitive U engleskom jeziku drugi padeţ se moţe izraziti na više načina: Normanskim genitivom (Norman genitive) koji se obrazuje pomoću prijedloga "of": the book of the teacher (učiteljeva knjiga). Saksonskim genitivom (Saxon genitive), koji se još zove "prisvojni genitiv" (Possessive case). Ovaj padeţ se obrazuje tako da se imenici doda nastavak -'s. teacher's book (učiteljeva knjiga). Saksonski genitiv se obrazuje nastavkom -'s na imenicu koji se izgovara "z" iza zvučnih suglasnika i samoglasnika, a "s" iza bezvučnih suglasnika. U jednini se dodaje -'s

teacher's book (učiteljeva knjiga) Peter's toy (Peterova igračka) boy's eyes (dečakove oči)

Ako se osobna imenica završava na -s, onda dodajemo samo apostrof, a nastavak se izgovara kao "z": Burn's works (Burnsova dela)

Page 54: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 54 -

Ako se imenica završava na -s ili -ce kao i ispred reči "sake", dodaje se samo apostrof:

for goodness' sake (za Boţju volju) for conscience' sake (radi smirenja savesti).

Osobne imenice mogu se završavati na -s, pa da ipak dobijaju nastavak -'s:

St. James's Square (trg Sv. Dţejmsa) for Doris's sake (radi Doris) my boss's sister (sestra mog gazde).

Sloţenice dobijaju nastavak -'s na kraju: after my mother-in-law's leaving (posle odlaska moje tašte). U mnoţini koja se završava na -s dodaje se samo apostrof: my brothers' wives (ţene moje braće). Ako se imenica ne završava na -s u mnoţini, onda ona ima nastavak -'s:

the children's toys (dečije igračke) the mice's legs (mišije noge) woman's right (ţenska prava).

(5.) Pridevi - Adjectives Pridev je u engleskom jeziku nepromenljiva reč, pa se prema tome pridevom ne moţe izraziti ni rod, ni broj ni padeţ. Pridev obično stoji ispred imenice. Pridevi se dijele na:

lične (proper), koji se pišu velikim slovom: Bosnian, Croatian, Serbian, English, German, Italian;

opisne (descriptive): young, beautiful, green;

količinske (quantitative): some, few, much, all, enough;

pokazne (demonstrative): the this, that, these, those, such, younder, the same, the order;

neodreĎene (indefinite): a, an, any, one, certain, another;

deobne (distributive): each, every, either, neither;

prisvojne (possessive): my, your, his, her, its, our, their;

upitne (interrogative): what, which. (5.1.) PoreĎenje prideva - Comparasion Pridevi imaju tri stepena poreĎenja:

prvi stupanj - jednakost - positive drugi stupanj - nejednakost - comparative treći stupanj - nadmoćnost - superlative.

Jednakost se izraţava pomoću reči "as...as" i pozitiva prideva.

He is as rich as his friend. (on je isto toliko bogat kao njegov prijatelj). He is as strong as a horse. (jak je kao konj)

Komparativ, kojim se izraţava umanjenost, obrazuje se pomoću reči "less...then": He is less rich than his brother. (on je manje bogat od svog brata)

Page 55: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 55 -

Komparativom se izraţava uvećanost, i obrazuje se:

kod jednosloţnih i nekih dvosloţnih prideva dodavanjem nastavka "er": He is richer than his friend. (on je bogatiji od svog brata);

kod višesloţnih prideva dodavanjem nastavka "more" ispred prideva: He is more independent than his brother. (on je samostalniji od svog brata);

"sve više i više" se prevodi svezom "and" koja prethodi i dolazi poslije komparativa za uvećanje: stronger and stronger (sve jači i jači). Ako je pridjev višesloţan, ponavlja se samo prilog "more": more and more contemptible (sve više omrznutiji).

Treći stepen, superlativ, moţe biti:

relativni, kada je poreĎenje izraţeno pridevom na najvišem ili najniţem stepenu.

On se pravi kod: -jednosloţnih i nekih dvosloţnih prideva kojima prethodi član the i dodaje im se nastavak "-est": he is the richest (on je najbogatiji); -višesloţnih prideva kojima prethode reči "the most": he is the most intelligent (on je najpametniji);

apsolutni superlativ se pravi kada se ispred pridjeva stavi prilog most ili very: It is most true. (to je veoma tačno, to je ponajviše tačno). Ako umesto prideva stoji prilog vremena sadašnjeg koji ima ulogu prideva, umesto very upotrebljava se much ili very much: I am much obliged to you. (veoma sam vam zahvalan).

(5.2.) Pravopisna pravila pri poreĎenju Ako se pridev završava kratkim samoglasnikom iza kojeg dolazi suglasnik, taj se suglasnik udvostručuje:

fat - fatter - the fattest (debeo), big - bigger - the biggest (velik).

Ako se pridev završava muklim "e", na komparativ i superlativ dodaju se nastavci "-r", odnosno "-st":

fine - finer - the finest (lijep). Ako se pridev završava sa slovom "y" ispred kojeg se nalazi suglasnik ono se menja u "i":

pretty - prettie - the prettiest (drag), ali gray - grayer - the grayest (jer "y" dolazi posle samoglasnika, a ne suglasnika).

PoreĎenje prideva pomoću nastavka "-er" za komparativ i "-est" za superlativ naziva se germansko poreĎenje. Na ovaj način porede se svi jednosloţni predevi - sa izuzetkom sledećih:

just, more just, the more just right, more right, the most right.

Germanskim načinom poreĎenja porede se još i dvosloţni pridevi koji se završavaju na "-y", "-ow", "-er" ili na slogovno "l", kao i pridev koji imaju naglasak na drugom slogu:

pretty, prettier, the prettiest; narrow, narrower, the narrowest; clever, cleverer, the cleverest simple, simplier, the simpliest; polite, politer, the politest.

Page 56: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 56 -

PoreĎenje koje se dobiva dodavanjem reči "more" za komparativ i "the most" za superlativ ispred prideva naziva se romansko poreĎenje. Ovim načinom porede se svi višesloţni pridevi koji imaju naglasak na prvom slogu, kao i pridjevi koji se zavšavaju na "-ed" i "-ing":

famous, more famous, the most famous; learned, more learned, the most learned; beautiful, more beautiful, the most beautiful.

mnogi dvosloţni pridevi mogu se porediti na oba načina. Takvi su pridevi: common, cruel, pleasant, quiet, cheerful, handsome itd. (5.3.) Nepravilna komparacija prideva - Irregular comparasion Nepravilno se porede sledeći pridevi:

Positive Comparative Superlative good (dobar) better the best bad (loš) evil (zao) worse the worst ill (bolestan) much (mnogo) many (mnogo) more the most little (malen) less the least late (kasan) later (kasniji) the latest (najnoviji) latter (dalji po redu) the last (poslednji) pnear (blizak) nearer the nearest (najbliţi) the next (sledeći, do) pold (star) older the oldest elder the eldest far (daleko) farther (prostorno dalji) the farthest further (dalji po redu) the furthest

Komparativ i superlativ sloţenih prideva: kada sloţeni pridevi počinju jednosloţni pridevom onda nastavke za komparativ i superlativ dobija jednosloţni pridev:

I never saw a faster sailing ship. (nikad nisam video brţeg jedrenjaka) I never saw a worse looking man. (nikad nisam video čoveka koji lošije izgleda)

(6.) Predlozi - Prepositions Predlozi u engleskom jeziku imaju posebnu vaţnost jer padeţi nemaju svoje nastavke. Predlozi se dele na:

a) predloge za mesto: at (u, na, kod, pri), to (u, ka, prema), in (u), into (u), on (na), between (izmeĎu), in front of (ispred), before (ispred), above (iznad), behind (iza), under (ispod) i dr;

b) predlozi za vreme: before (pre), after (posle), since (od), on (u) i dr;

c) predlozi za očuvanje porekla, uzroka, cilja: from (od), by (od), through (pomoću),

towards (prema);

Page 57: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 57 -

d) predlozi za sredstva: by (od, pomoću), in (u), with (s, sa), without (bez).

Predlozi mogu biti sloţeni, tj. sastavljeni su od više reči: into (u), upon (na), within (u), outside (napolju), throughout (skroz). Posle predloga uvek sledi "imenica", a nikad glagol. Pod "imenica" mislimo na:

imenice (dog, money, house, love); lične imenice (Sarajevo, Zagreb, Beograd, Edin, Mary); zamjenice (you, him, us); grupne imenice (my first job, your blue book); gerund (swimming).

Pošto posle predloga ne moţe ići glagol, a ako to ţelimo onda moramo koristiti "-ing" oblik koji je ustvari gerund ili glagolska imenica.

subjekat + glagol predlog "imenica" The food is on the table. She lives in Japan. Mary is looking for you. The letter is under your blue book. Pascal is used to English people. She isn't used to working. I ate before coming .

Upotreba nekih glavnih predloga:

of - he is a friend of mine (on je moj prijatelj) what are you thinking of? (o čemu mislite?) from - where did you came from? (odakle ste?) whom did you get this book from? (od koga ste dobili ovu knjigu) I translated this from English into Serbian (preveo sam to sa engleskog na srpski) to - I get into my office every morning (svako jutro idem u kancelariju) we went to see him (pošli smo da ga posetimo) I want to tell you the truth (ţelim da vam kaţem istinu) at - the family is at dinner (porodica ruča) she is at the dressmaker's (ona je kod krojačice) he is standing at the door (on stoji kod vrata) in - I live in Kragujevac (ţivim u kragujevcu) my money is in my pocket (moj novac je u dţepu) I'll be back in a minute (vraćam se za minut) into - he came into the room (ušao je u sobu) I put the money into my pocket (stavio sam novac u dţep) about - what are you talking about? (o čemu pričate) she walked about the house (hodala je po kući) it's about seven o'clock (oko sedam je sati) I was about to go home when she came (upravo sam htio da odem kad je ona došla) since - I haven't seen you since last Friday (nisam vas video od prošlog petka)

Page 58: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 58 -

for - I haven't seen you for ages (nisam vas video od odavno) I waited for an hour (čekao sam jedan sat) I did it for you (to sam za vas učinio) except - there was no one at the conference except the president (niko sem predsednika nije bio na konferenciji) between - what is between you and her (šta je izmeĎu tebe i nje) there is great difference between words and deeds (velika je razlika izmeĎu reči i dela) among - you will find some interesting girls among this students (naći ćete interesantne devojke meĎu ovim studentkinjama) before - she stood before the door waiting (stajala je pred vratima i čekala) came before eight o'clock (doĎi prie osam) beyond - this is beyond my understanding (to ne mogu da shvatim) his house stands beyond that road (njegova kuća se nalazi iznad ovog puta) without - I shall be lonely without you (bit ću usamljen bez vas) she left without saying good-bye (otišla je bez zbogom) towards - they came to the house (prišli su kući) until - I shall wait until day come (čekat ću dok oni doĎu) till - I have been waiting for you till now (sve do sada sam vas čekao) with - will you take me with you (hoćete li me povesti sa sobom) the proposal was approved with great majority (predlog je prihvaćen velikom većinom) I cannot remain with him any longer (ne mogu više ostati s njim) he cut himself with a knife (posekao se noţem) regarding - what have you done regarding this report? (šta ste učinili u vezi sa ovim izveštajem)

Pored ovih predloga u engleskom jeziku imamo i tzv. predloţne fraze (prepositional frases):

in spite of (uprkos) in front of (ispred) according to (prema) because of (zbog) on account of (radi) by means of (pomoću)

There was a pool in front of his house. (pred njegovom kućom se nalazio bazen) This is not truth in spite of what he has said. (to nije istina uprkos tome što je on rekao)

(7.) Prilozi - Adverbs Prilozi su reči koje pobliţe označavaju glagole, prideve ili druge priloge:

uz glagol: John speaks loudly. (John priča glasno) She never smokes. (ona nikad ne puši)

uz pridev: He is really handsome. (on je stvarno zgodan) She is less beautifull than her sister. (ona je manje lepa nego njena sestra)

Page 59: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 59 -

uz prilog: She drives incredibly slowly. (ona vozi nevjerovatno sporo) There is truly quietly. (tamo je zaista )

MeĎutim, pred ovih funkcija prilozi imaju i druge funkcije, oni mogu:

izmeniti smisao rečenice: Obviously, I can't know everything. (očito, ne mogu sve znati)

izmeniti predloţnu frazu: It's immediately inside the door. (to je odmah iza vrata) Po svom sastavu prilozi se u engleskom jeziku dele na: proste, izvedene i sloţene.

Prosti prilozi su: now (sada), then (tada), fast (brzo), loud (glasno), right (pravo) i dr.

Izvedeni prilozi su oni koji se obrazuju od prideva nastavkom "ly": beautiful - beautifully (lep - lepo) bad - badly (loš - loše) itd.

Sloţeni prilozi su: a great deal (mnogo), at least (bar), at present (sada), at last (najzad) itd. Po svom značenju prilozi se dele na:

priloge za vreme: always (uvek), ever (ikad), never (nikad), seldom (retko), often (često), soon (uskoro), sometimes (ponekad), early (rano), late (kasno) i dr.

priloge za mesto: here (ovde), there (tamo), in (u), out (iz), near (blizu), far (daleko), down (dole), up (gore) i dr.

priloge za količinu: more (više), no more (ne više), most (najviše), little (malo), many (mnogi), less (manje) i dr.

priloge za način: how (kako), as (kao), so (tako), quickly (brzo), why (zašto), truly (zaista), quietly (mirno), hardly (jedva), usefully (korisno), happily (srećno) i dr. Prilozi za način se obično tvore dodavanjem nastavka "-ly" na pridjev.

prilozi stupnja: very (vrlo), too (previše), enough (dovoljno), quite (sasvim) i dr. (7.1.) PoreĎenje priloga Prilozi obrazuju prvi i drugi stepen poreĎenja na sledeće načine:

dvosloţni i višesloţni prilozi, kao i prilozi sa nastavkom "ly" porede se na taj način što se za komparativ ispred priloga dodaje reč "more", a za superlativ reč "most". beautifully - more beautifully - most beautifully (lepo - lepše...);

jednosloţni prilozi (kao i prilozi often i early) obrazuju komparativ nastavkom "er", a superlativ nastavkom "est": long - longer - longest (dugo - duţe...);

Page 60: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 60 -

Nepravilno se porede sledeći prilozi:

well (dobro) - better - best badly (loše) - worse - worst much (mnogo) - more - most little (malo) - less - least near (blizu) - nearer - nearest, next far (daleko) - farther, further - farthest, furthest late (kasno) - later - latest, last

Inače, u poreĎenju priloga vaţe sva ostala pravila koja se primenjuju i na prideve. U engleskom jeziku ima više prideva koji se upotrebljavaju i kao prilozi:

cheap (jeftin) - to sell cheap (prodavati jeftino) dear (drag, skup) - to buy dear (kupiti skupo) fair (lep, pravilan) - to copy fair (prepisati čisto) false (laţan) - to play false (varati u igri) hard (teţak) - to work hard (naporno raditi) high (visok) - to charge high (propisati visoke ciene) loud (glasan) - to speak loud (govoriti glasno) low (nizak) - to speak loud (govoriti ) near (blizak) - to draw near (pribliţiti se) right (prav) - to sing right (raditi kako treba) short (kratak) - to stop short (iznenada stati) wide (širok) - wide open (široko otvoren)

Napomena: kada ovi prilozi dobiju priloški nastavak "ly", oni često menjaju smisao:

hard (teţak, naporan) - hardly (jedva), near (blizak) - nearly (skoro).

Prilog moţe imati tri poloţaja u rečenici:

na početku (pre subjekta): Now we will study adverbs. (sada ćemo učiti priloge)

u sredini (izmeĎu subjekta i glavnog glagola): We often study adverbs. (mi često učimo priloge)

na kraju (iza glavnog glagola ili objekta): We study adverbs carefully. (mi paţljivo učimo priloge)

(8.) Uzvici - Interjections Uzvici mogu izraţavati:

čuĎenje: ah! eh! what! strange! impossible! heavens! indeed! (zaista)

bol: ah! oh! o! alas! alack! ah me! woe to me! (jao meni) mercy to me! (nek mi se nebo smiluje)

radost: ah! o joy! ha,ha! hurra! huzza!

odobravanje: right! bravo! cheer up! (hrabro) well done!

Page 61: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 61 -

obraćanje paţnje: behold! lo! see! holla! help! hark! (čuj) hold! I say! attention! wait! come on! hear, hear! what's the matter!

pretnju: go away! get away! (gubite se) beware! (pazite) off! off! (gubite se)

pozdrav: good-morning! (dobro jutro), good-afternoon! (dobar dan) good-evening! good-night! welcome! farewell! (zbogom) hail! (zdravo)

(9.) Veznici - Conjunctions Prema funkciji u rečenici veznici se dele na:

dopunske (coordinative): and (i), but (ali), or (ili), yet (ipak) i dr.

zavisne (subordinative): that (da), if (ako), when (kada), though (iako) i dr. Glavni veznici i njihova upotreba:

before - We saw him before he left his office. (videli smo ga pre nego što je napustio ured)

since - It was a long time since we met. (odavno se nismo videli)

until, till - We all waited until the rain stopped. (svi smo čekali dok kiša nije prestala)

as soon as - As soon as he came we called his father. (čim je došao pozvali smo

njegovog oca)

as well as - He did it as well as he could. (on je to učinio onako kako je on mogao)

as long as - You may keep this book as long as you want. (moţete zadrţati ovu knjigu

koliko god ţelite)

either...or - Either you or your brother must go. (ili vi ili vaš brat morate ići)

neither...nor - Neither he or his sister knew this lesson. (ni on ni njegova sestra nisu

znali ovu lekciju)

both...and - Both you and I think so. (oboje mislimo tako)

unless - I am not going to do this unless it is necessary. (neću to da uradim ako nije

potrebno)

in order to - He came in order to hear news. (došao je da bi čuo vest)

as much as - I have read as much I had time. (čitao sam onoliko koliko sam imao

vremena)

though (although) - He knows that I was right, although he wouldn't admit it.

(on zna da sam bio u pravu iako on to ne bi priznao)

whether - I don't know whether to go or not. (ne znam da li da idem ili ne)

because - I don't like it because it's too tiresome. (ne volim to jer je isuviše zamorno)

(10.) Zamenice - Pronouns U engleskom jeziku zamenice se dele na:

Lične zamenice - Personal pronouns Prisvojne zamenice - Possessive pronouns Povratne zamenice - Reflexive pronouns Pokazne zamenice - Demonstrative pronouns Upitne zamenice - Interrogative pronouns Relativne zamenice - Relative pronouns Deobne zamenice - Distributive pronouns NeodreĎene zamenice- Indefinite pronouns

Page 62: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 62 -

(10.1.) Lične zamenice - Personal Pronouns Lične zamenice imaju dva oblika:

a) u prvom padeţu: I (ja), you (ti), he- she- it (on-ona-ono) u jednini, we (mi), you (vi) i they (oni-one-ona) u mnoţini;

b) u četvrtom padeţu: me (mene), you (tebe), him- her- it (njega-nju-njega) u jednini, i us

(nas), you (vas), them (njih) u mnoţini. Drugi padeţ kod ličnih imenica pravi se pomoću predloga "of", treći pomoću "to" i šesti pomoću with s oblikom četvrtog padeţa: of me, to me, with me, of you, to you, with you. Posle glagola: to tell (reći), to give (dati), to bring (doneti), to throw (baciti), to send (poslati), to sell (prodati), to write (pisati), to read (čitati) i još nekih, predlog "to" se izostavlja ako dolazi pre objekta, ali ako dolazi posle objekta predlog "to" se ne izostavlja:

I gave him the book. (dao sam mu knjigu) I gave the book to him . (dao sam mu knjigu).

Kod glagola "to say" (reći) predlog "to" se mora pisati, bilo da stoji ispred ili iza objekta:

I said nothing to him. (nisam mu ništa rekao) I said to him nothing. (nisam mu ništa rekao)

Četvrti padeţ lične zamenice za prvo lice upotrebljava se umjesto prvog padeţa u običnom svakodnevnom engleskom:

Who is there? -Me. (ko je tamo? -Ja) Who is speaking? - Me (ko govori?)

Četvrti padeţ lične zamenice se takoĎer upotrebljava umesto prvog padeţa u poreĎenju iza reči "than":

He is taller than me. (viši je od mene) Zamenica "it" moţe se upotrebiti i kao bezlična zamenica, koja se ne odnosi ni na lice ni na stvar:

It is a cold day, isn't it? (hladan je dan, zar ne) It seems to me that we shall have rain. (izgleda mi da ćemo imati kišu)

Zamenica "it" se takoĎer moţe upotrebiti da se uvede subjekat rečenice:

It was not difficult to understand him. (nije bilo teško razumjeti ga) It is only my brother who is here in time. (samo je moj brat došao na vrijeme)

Zamenice "we" i "they" se često upotrebljavaju kao neodreĎene zamenice i imaju značenje neodreĎene zamenice "one". U tom slučaju prevode se sa ljudi (uopće). Kad upotrebimo zamenicu "we", uključujemo lice koje govori, a kad upotrebimo zamenicu "they", onda ne uključujemo:

We are not going to ask you to go. (nećemo traţiti od vas da idete) They say that the accident was inevitable. (kaţu da je nesretan slučaj bio neizbeţan)

U običnom govoru se u ovakvim slučajevima moţe upotrijebiti i zamenica "you":

You are not supposed to know everything. (ne moţe se pretpostaviti da sve znate)

Page 63: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 63 -

(10.2.) Prisvojne zamenice - Possessive Pronouns Prisvojne zamenice su:

mine (moj,a,e), yours (tvoj,a,e), his (njegov), hers (njen), its (njegov) u jednini; ours (naš,a,e), yours (vaš,a,e), theirs (njihov,a,e) u mnoţini.

Prisvojne zamenice sluţe za odgovor na pitanje čiji, čija, čije: Whose hat is this? It is mine. (čiji je ovo šešir? moj je) Prisvojne zamenice upotrebljavaju se takoĎer u naročitim izrazima koji prave dvostruki padeţ: a friend of mine (moj prijatelj) Kad se zamenica ţeli naglasiti, moţe se umesto prisvojne zamjenice "mine", upotrijebiti "my own": This book is my own. (ovo je moja vlastita knjiga) Dok se prisvojni pridevi upotrebljavaju samo uz imenice, prisvojne zamjenice upotrebljavaju se samostalno:

this book is my own (ovo je moja knjiga) - pris. pridev; and where is yours (a gdje je vaša) - prisv. zamenica.

(10.3.) Povratne zamjenice - Reflexive Pronouns Povratne zamenice su:

myself (ja sam, lično ja), yourself (ti sam, ti lično), himself (on sam), herself (ona sama), itself (ono samo) za jedninu, ourselves (mi sami), yourselves (vi sami), themselves (oni sami) za mnoţinu.

"One's self" ili "oneself" je neodreĎeni oblik i upotrebljava se kad je objekat u rečenici "one" ili kad je glagol u rečenici bezličan: to wash one's face (oprati nečije lice), to dress one's self (obući se) Povratna zamenica moţe se upotrebiti i u izrazima kao: "by myself" (sam):

I did it by myself (sam sam to učinio, bez ičije pomoći), ili u izrazu: as for myself (što se mene tiče).

Zamenice za isticanje (emphasizing pronouns) imaju isti oblik kao i povratne zamjenice i upotrebljavaju se da se u rečenici istakne predmet ili objekt: He himself did this heroic deed. (lično on je učinio to herojsko djelo).

Page 64: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 64 -

(10.4.) Pokazne zamjenice - Demonstrative pronouns Pokazne zamenice su:

this (ovaj, ova, ovo) za bliţe predmete ili lica u jednini; these (ovi, ove, ova) za bliţe predmete ili lica u mnoţini; that (onaj, ona, ono) za dalje predmete u mnoţini; zatim such (takav, a, o) i the same (isti); the former (preĎašnji, raniji), the latter (zadnji, dalji po redu); one i ones.

Pokazne zamjenice this i that mogu biti samostalne samo u apstraktnom značenju: This is not true. (to nije istina). Such i the same imaju isti oblik u mnoţini:

Such is my opinion, such are his words. (takvo je moje mišljenje, takve su njegove reči) the same to you (takoĎer i vama).

Zamjenica "the same" moţe se pojačati sa "the very same" (baš taj isti). (10.5.) Upitne zamenice - Interrogative Pronouns Upitne zamenice su: who, what i which. Promena zamenice "who":

1. pad. who (ko) 2. pad. whose (čiji, kojega) 3. pad. to whom (kome) 4. pad. whom (koga) 5. pad. with whom (s kim)

Promena zamenice "what":

1. pad. what (šta) 2. pad. of what (čega) 3. pad. to what (čemu) 4. pad. what (šta) 5. pad. with what (čime)

Promena zamenice "which": 1. pad. which (koji) 2. pad. of which (kojega) 3. pad. to which (kojemu) 4. pad. which (kojega) 5. pad. with which (s kojim)

"What" se upotrebljava samo za stvari : what do you want (šta hoćete), what is this made of (od čega je ovo napravljeno).

Page 65: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 65 -

"Who" se upotrebljava samo za lica:

who lives in your house (ko ţivi u vašoj kući), whom do you see (koga vidite).

"Which" se upotrebljava i za lica i stvari kada je u pitanju izbor:

which of these two books is yours (koja od ove dve knjige je vaša), which of these girls is your sister (koja od ovih devojaka je vaša sestra).

Ako se iza "which" i "what" nalazi imenica, onda su to pridevi (which - koji; what - kakav):

which man is your brother (koji od ovih ljudi je vaš brat), what colour is your bag (koje je boje vaša torba).

Upitne se zamenice mogu kombinovati sa "ever" ili "soever" radi isticanja: whoever, whatever, whichever; whosoever, whatsoever, whichsoever. Ako su "who" i "what" predmeti u rečenici, onda glagol nije u upitnom obliku:

who speaks here (ko ovde govori) what comes after spring (šta dolazi posle proljeća).

(10.6.) Relativne zamenice - Relative pronouns Relativne zamenice su: who, what, which, that, as, but. "Who" se upotrebljava za lica:

she lives with her daughter who is a teacher (ona ţivi sa svojom ćerkom koja je učiteljica), I saw the man to whom you were talking (video sam čoveka sa kojim ste razgovarali);

"Whom" se moţe izostaviti:

the journalist I met at the conference left for Italy (novinar koga sam sreo na konferenciji otputovao je za Italiju).

"Whose" se odnosi na lica, ţivotinje i stvari:

this is the woman in whose house we live (to je ţena u čijoj kući mi ţivimo), I saw the dog whose leg was broken (video sam psa čija noga je bila slomljena).

"Of whom" i "of which" dolaze posle reči na koje se odnose:

a writer the fame of whom is great has died (jedan pisac, čija je slava velika, umro je).

"Which" se odnosi na stvari i na ţivotinje:

the house in which I live is in small street (kuća u kojoj ţivim nalazi se u maloj ulici). "Which" se moţe odnositi i na celu rečenicu:

we came home by car which was great fun (vratili smo se kolima što je bilo vrlo zabavno).

Page 66: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 66 -

"Which" se moţe izostaviti kad je objekt u četvrtom padeţu:

Peter lost the watch his wife had given him (Peter je izgubio sat koji mu je poklonila supruga).

"That" se odnosi na lica, ţivotinje i stvari:

the boy that showed you the way is my brother (dečak koji vam je pokazao put je moj brat), the book that you are reading is interesting (knjiga koju čitate je zanimljiva).

Kad je "that" predmet odnosne rečenice moţe se izostaviti:

the man you met is my father (čovek koga ste sreli je moj otac). "That" se upotrebljava umesto "who" ili "which" i to:

posle superlativa prideva: this is most beautiful picture that I have ever seen (to je najlepša slika koju sam ikad video);

posle rednih brojeva: this is the first book that I have read with real interest (to je prva knjiga koju sam pročitao sa stvarnim zanimanjem);

poslije reči: all, everything, anything, nothing, something, some, any, none, much, little, only, very: there is much that must be done (ima mnogo toga što se mora uraditi). "What" kao odnosna zamenica znači "ono što":

tell me what you want to know (kaţite mi šta ţelite znati), I know what you mean (znam šta mislite).

Relativna zamenica "as" upotrebljava se za lica, ţivotinje i stvari, i dolazi posle "same" i "such":

bread was given to such as were most hungry (hleb je dat onima koji su bili najgladniji). "But" kao relativna zamenica odnosi se na imena lica, ţivotinja i stvari, a upotrebljava se samo iza negacije:

there is no man here but loves his country (nema ovde čoveka koji ne voli svoju zemlju). Relativne zamenice se mogu pojačati rečima "ever" ili "soever":

whatever they do, they are not right (šta bilo da čine, nisu u pravu). (10.7.) Deobne zamenice - Distributive Pronouns Deobne zamenice su: each, each other, either, neither. Each se odnosi na lica, ţivotinje i stvari. Znači svaki od dvojice ili više njih uzeti posebno. Glagol je uvek u jednini: each shows his own card (svaki pokazuje svoju kartu). Each other ima uzajamno značenje (jedan drugoga, jedan drugome itd.): good friends always help each other (dobri prijatelji uvek pomaţu jedan drugoga). Umesto "each other" moţe se upotrebiti "one another": they help one another (oni pomaţu jedan drugoga).

Page 67: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 67 -

"Either" i "neither" upotrebljavaju se za lica, ţivotinje i stvari, a znače jedan ili drugi (ni jedan ni drugi) od dvojice: either of these two pupils will read the story properly (i jedan i drugi učenik pročitaće priču kako treba). "Either" i "neither" su takoĎer i veznici, i u tom slučaju upotrebljavaju se sa "or" ili "nor": either you or your father should pay this money (ili vi ili vaš otac moraće platiti taj novac). (10.8.) NeodreĎene zamenice - Indefinite Pronouns Samostalno i pridevski upotrebljavaju se sledeće neodreĎene zamenice:

all ceo, svi few malo a few nešto, nekoliko little malo a little nešto malo many, much mnogo some, any neki, nešto, nekoliko other drugi another (jedan) drugi one neki several nekoliko both oba

Samo pridevski upotrebljavaju se:

every svaki (ako znači celinu) no niko many a mnogi

Samo samostalno se upotrebljavaju:

others drugi something, anything nešto somebody neko someone neko anybody neko, bilo ko anyone neko, bilo ko everybody svako everyone svako everything sve nobody niko no one niko none niko nothing ništa

NeodreĎena zamenica "all" upotrebljava se:

a) samostalno: all will come (sve će doći), all is lost (sve je izgubljeno); b) pridevski: all hope was lost (sva je nada bila izgubljena).

Page 68: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 68 -

"All" znači celinu. Glagol stoji u jednini ili mnoţini:

all is correct (sve je tačno), the house is empty, all have gone (kuća je prazna, svi su otišli).

"Some" i "any" upotrebljavaju se za lica, ţivotinje i stvari. Mogu se upotrebiti u jednini ili mnoţini. "Some" označava dio koji je uzet iz celine, izvjestan broj, količinu ili stepen. "Any" ima neodreĎeno značenje, dok je "some" ipak ograničen:

I am short of money but I think I can spare some (nemam novaca ali mislim da mogu nešto odvojiti); there are many interesting books here, I am going to take some (ovde ima mnogo zanimljivih knjiga, uzet ću neke); many people are said to have arrived but I still cannot see any (kaţu da je mnogo svijeta stiglo, ali ja još uvek nikog ne vidim).

"Both" se upotrebljava za lica, ţivotinje i stvari. Glagol je uvijek u mnoţini:

both came to see me (oboje su došli da me vide); two artists have exhibited their paintings; works of both are of great value (dva slikara su izlagali svoje slike, radovi obojice su od velike vrednosti).

"Much" se upotrebljava kada je u pitanju velika količina. Upotrebljava se samo u jednini (kolektivno): much has been said, but in vain (mnogo je bilo rečeno, ali uzalud). "Many" se upotrebljava za neodreĎeni broj lica, ţivotinja i stvari. Glagol je samo u mnoţini: many will come, and still more will leave (mnogi će doći, ali još više njih će otići). Sve što je rečeno za "much" i "many" vaţi za njihove komparative i superlative (more i most). "Nobody" i "no one" znače isto i upotrebljavaju se samo u jednini u smislu: niko, nijedna osoba, nijedno lice:

nobody has come at all (niko nije dolazio uopće), in this work I had nobody's assistance (u ovom poslu niko mi nije pomogao).

"Nothing" se upotrebljava samo u jednini u smislu "no thing" (ništa): nothing has been said about this (ništa nije rečeno o tome). "One" se upotrebljava za lica u jednini. Znači neko neodreĎeno lice: one never knows what will happen to one (nikad se ne zna, šta će se čoveku dogoditi). "Others" je zamenica koja se upotrebljava za lica, ţivotinje i stvari i javlja se samo u mnoţini: I suggested to go, others said I should stay (predloţio sam da odem, drugi su rekli da ostanem). "Another" se upotrebljava za lica, ţivotinje i stvari i javlja se samo u jednini:

one came at once, another after some minutes (jedan je stigao odmah, drugi poslije nekoliko minuta).

Page 69: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 69 -

(11.) Red rieči - Word order Imenice u engleskom jeziku nemaju nastavaka za padeţe (osim za genitiv), zato se njihovo značenje često odreĎuje mestom na kojem stoje u rečenici. Engleski jezik je veoma precizan u redu, odnosno rasporedu reči u rečenici, jer od toga zavisi jasnoća i tačnost izraţavanja misli. Na prvom mestu je subjekt (S), pa predikat (P), zatim objekt (O) i na kraju dolaze priloške odredbe za način (PN), mesto (PM) i vreme (PV). My daughter (S) reads (P) newspaper (O) very carefuly (PN) in her room (PM) every day (PV). (moja ćerka čita novine veoma paţljivo u svojoj sobi svaki dan) U srpskom jeziku bi mogli promeniti red reči u gornjoj rečenici a da smisao ostane jasan, meĎutim u engleskom to nije moguće jer nema razlike izmeĎu subjekta i objekta. (12.) Skraćenice na internetu Internet korisnici stvaraju potpuno nov način pisanja engleskog jezika. U e-mailovima, na forumima i chatovima zbog brţeg pisanja nastaje sve više čudnih ali interesantnih skraćenica.

aamof = as a matter of fact aka = also known as asap = as soon as possible b4 = before b4n = bye for now btw = by the way cul8er = see you later damhik = don't ask me how I know eta = estimated time of arrival f2f = face to face gf = girlfriend gmt = Greenwich Mean Time hth = hope this helps icbw = I could be wrong iykwim = if you know what I mean jam = just a minute k = okay lol = laughing out loud lmk = let me know mcibty = my computer is better than yours oic = oh I see pls = please plz = please re: = reply: rotfl = rolling on the floor ruok = are you ok? q = queue rumf = are you male or female? uok = you ok? vr = virtual reality wdymbt = what do you mean by that? y2k = year 2000

Page 70: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 70 -

(13.) Britansko i američko pisanje - British and American writing Glavne razlike u britanskom i američkom pisanju engleskog navedeni su u sljedećoj tabeli. (14.) Pisanje velikih slova - Writing of capital letters U engleskom jeziku koristimo velika slova da bi istaknuli vaţne reči. Velika slova su deo gramatike koji uvek sledi svoja pravila, ne postoji lista izuzetaka koju treba zapamtiti, što olakšava učenje ovog jezika. Sve što trebate je:

naučiti pravila

slediti pravila MeĎutim, kod internet korisnika, na raznim reklama, grafitima itd. videćete odstupanja od ovih pravila, što svakako ne znači menjanje istih. Veoma je bitno ispravno pisati ako ţelite da čitalac ima visoko mišljenje o vama.

1) Prvo slovo rečenica se piše velikim slovom.

We saw the accident from the distance.

The quick brown fox jumped over the lazy dog.

2) Lična zamenica I (ja) se uvek piše velikom slovom, na bilo kojem mestu u rečenici.

I like horror films.

Mary and I went to the beach together.

U britanskom pisanju, krajnje -l u prošlom vremenu se uvek udvostručava ako dolazi posle vokala, bilo da se nalazi u naglašenom ili nenaglašenom slogu, dok se u američkom udvostručava samo u naglašenom slogu. Neke reči završavaju u britanskom na -tre, a -ter u američkom, npr: Neke reči završavaju na -ogue u britanskom, a na -og u američkom: Neke reči završavaju na -our u britanskom, a na -or u američkom: Neki glagoli završavaju na -ize i -ise u britanskom, a u američkom samo na -ize:

britanski rebel > rebelled travel > travelled centre theatre analogue catalogue colour labour realise, realize harmonise, harmonize

američki rebel > rebelled travel > traveled center theater nalog catalog color labor realize harmonize

Page 71: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 71 -

Pored ovih slučajeva, velikim slovom pišemo:

3) imena ljudi i mesta:

Peter

Susan

Bosnia

Jupiter

4) titule:

Mr Finnegan

Mrs Edgeware

Ms Johnson

Dr Jacobs

Major Fingleton

the Director General

5) dani, meseci, praznici:

Monday

Friday

July

December

Ramadan

Christmas

6) nacije i regioni, jezici, religije i etničke skupine:

a German car

the Scandinavian countries

She speaks Russian and Chinese

a Muslim cleric

the Aboriginal people

7) nazivi knjiga, magazina, filmova, pjesama itd.

War and Peace

Rolling Stone

the New Statesman

Citizen Kane

Stairway to Heaven

the Mouse Trap

8) prvo slovo indirektnog (neupravnog) govora mora početi velikim slovom:

The president said: "Ask not what your country can do for you."

"Who's been sleeping in my bed?" Pappa Bear cried. (15.) Znaci interpunkcije - Punctuation Tačka - The full stop or period Zarez - The comma Dvotačka - The colon Tačka-zarez - The semicolon Upitnik - The question mark

the full stop, period (.) - tačka the comma (,) - zarez the semi-colon (;) - tačka zarez the colon (:) - dvotačka the mark of interrogation, question mark (?) - upitnik the mark of exclamation (!) - uzvičnik inverted commas, quotation marks (" ") - navodnici brackets () ili [] - zagrade the hyphen (-) - crtica the dash (—) - duţa crtica; the apostrophe (') - apostrof asterisks (***) - zvezdice diaeresis (..) - dve tačke

Page 72: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 72 -

(15.1.) Tačka - The full stop or period - Tačku stavljamo na kraj rečenice:

She is sleeping. (ona spava)

I was in England. (bio sam u Engleskoj) - Tačku koristimo u skraćenicama, ako zadnje slovo skraćenice nije isto kao i kod skraćene reči:

Co. (company - kompanija)

etc. (et cetera - i tako dalje) - Tačku ne koristimo kod skraćenica kod kojih je zadnje slovo isto kao kod skraćene reči:

Ltd (Limited)

Manchester Utd (United)

St (Saint) Ova pravila o skraćenicama ne poštuju svi, i ponekad predstavlja pitanje stila. MeĎutim, preporučuje se da budete dosledni, ako odlučite pisati tačku poslije Ltd. i sličnih primera, pišite je u celom tekstu. (15.2.) Zarez - The comma Zarez se koristi da pri izdvajanju pojedinih reči, fraza i klauza u rečenici.

1) Koristimo ga da razdvojimo tri ili više reči pri nabrajanju. Zarez prije zadnje reči se ne mora pisati.

John played handball, hockey, and football in high school. (John je igrao u

rukomet, hokej, i fudbal u školi)

2) Zarez razdvaja dva ili više prideva, koji dolaze jedan za drugim, ako oni mogu zameniti mesta a da se ne promeni značenje rečenice:

The sunny, cool day was perfect for lying in the dark green grass. (sunčano, toplo

vreme je bilo odlično za izleţavanje na tamno-zelenoj travi) Primjetite, da izmeĎu "dark" i "green" nema zareza, jer ovi pridevi ne mogu zameniti mesta. Trava nije "zelena" i "tamna", ona je "tamno zelena".

3) Zarez razdvaja uvodni pozdrav (greeting or salutation) od poruke, te se koristi u potpisu

posle reči: Yours truly, Yours sincerly, Best wishes itd.

Dear Jane,

message message message Best wishes, Jack Brown

4) Zarez razdvaja pitanje (question tag) od ostatka rečenice:

You locked the car, didn't you? (zaključao si auto, zar ne?)

Page 73: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 73 -

5) Zarez iza kojeg dolazi dopunski veznik (coordinative conjunction: and, but, or, for, nor, yet, so) razdvaja dve nezavisne klauze:

Ron wore cowboy boots, and Jeff wore tennis shoes. (Ron je nosio kaubojske

čizme, a Jeff je nosio tenisice)

6) Kada zavisna dolazi ispred nezavisne klauze odvajamo je zarezom:

When the meeting was over, the refreshment committee served coffee and cake before everyone went home. (kada je sastanak bio završen, osoblje je posluţilo kafu i kolač prije nego su svi otišli kući)

Primetite da nema zareza izmeĎu "coffee" i "cake", zato što zavisna klauza dolazi posle nezavisne klauze.

7) Zarezom se odvaja uvodna fraza, te izraz ubačen u rečenicu koji ne donosi neku presudnu

informaciju:

On my way to school, I met three of my classmates coming out of the subway. (na putu prema školi, izlazeći iz podzemne sreo sam troje školskih kolega)

Texans, as you know, are often the subject of jokes. (teksašani, kao što

znate, su često predmet šale)

Eddie will, in spite of my wishes, travel to Russia. (Eddie će, uprkos mojim ţeljama, putovati u Rusiju)

(15.3.) Dvotačka - The colon Dvotačka se koristi:

1) pre uvoĎenja liste pri nabrajanju:

They must have: books, papers and pens. (Oni moraju imati: knjige, papire i olovke)

2) pre formalnog pitanja u rečenici:

The question is: what are we doing? (pitanje je: šta radimo?) He opened the meeting with the words: "War is upon us!" (počeo je

sastanak rečima: "rat je pred nama!")

3) pre klauze koja dolazi posle rečenice i daje njeno objašnjenje:

His motives are clear: he intends to become a dictator. (njegovi motivi su jasni, on nastoji postati diktator)

4) da se posebno naznači vaţna reč u rečenici:

King Midas cared for only one thing: gold. (kralj Midas je brinuo samo za jednu stvar: zlato)

5) posle uvodnog pozdrava u poslovnom pismu:

Dear Ms. Weiner:

6) pri pisanju podataka:

Title: Principles of Mathematics: An Introduction Reference: Luke 3:4-13 Numerals: 8:15 P.M.

Page 74: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 74 -

(15.4.) Tačka-zarez - The semicolon Tačku-zarez koristimo:

1) izmeĎu dve nezavisne klauze (rečenice) koje nisu povezane dopunskim veznikom (and, but, or, nor, for, so, yet):

People are usually willing to give advice; they are much less inclined to take it.

(ljudi obično rado daju savete; mnogo su manje zainteresirani da ih prime)

2) izmeĎu dve nezavisne klauze (rečenice) koje su povezane sa veznim prilogom (however, nevertheless, furthermore, then, therefore, moreover, thus, etc.):

Today people can buy what they want from supermarkets, department stores, and

discount stores; but in Colonial days, when such conveniences did not exist, people depended on general stores and peddlers.

3) izmeĎu reči koje nabrajamo, ako one sadrţe zarez:

The newly elected officers of the group are Thomas Mann, president; Emily Dickinson, vice-president; James Joyce, secretary; and Leo Tolstoy, treasurer.

(15.5.) Upitnik - The question mark Upitnik stavljamo na kraju direktnog pitanja.

Where are you? (gde si?) Who wrote that book? (ko je napisao tu knjigu?) He shouldn't have quit his diet, should he? (nije trebao prekinuti svoju dijetu, zar ne?)

Pazite da ne stavite upitnik na kraju indirektnog pitanja.

The instructor asked the students what they were doing. (učitelj je pitao učenike šta će raditi) I asked my sister if she had a date. (upitao sam sestru ima li sastanak)

Page 75: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 75 -

(16.) Lista najčešćih imenica koji imaju nepravilne oblike u množini

Singular Plural abyss abysses alumnus alumni analysis analyses aquarium aquaria arch arches atlas atlases axe axes baby babies bacterium bacteria batch batches beach beaches brush brushes bus buses calf calves chateau chateaux cherry cherries child children church churches circus circuses city cities cod cod copy copies crisis crises curriculum curricula deer deer dictionary dictionaries domino dominoes dwarf dwarves echo echoes elf elves emphasis emphases family families fax faxes fish fish flush flushes fly flies foot feet fungus fungi half halves hero heroes hippopotamus hippopotami hoax hoaxes hoof hooves index indexes iris irises kiss kisses knife knives lady ladies leaf leaves life lives loaf loaves man men mango mangoes memorandum memoranda mess messes moose moose

Page 76: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 76 -

motto mottoes mouse mice nanny nannies neurosis neuroses nucleus nuclei oasis oases octopus octopi party parties pass passes penny pennies person people plateau plateaux poppy poppies potato potatoes quiz quizzes reflex reflexes runner-up runners-up scarf scarves scratch scratches series series sheaf sheaves sheep sheep shelf shelves son-in-law sons-in-law species species splash splashes spy spies stitch stitches story stories syllabus syllabi tax taxes thesis theses thief thieves tomato tomatoes tooth teeth tornado tornadoes try tries volcano volcanoes waltz waltzes wash washes watch watches wharf wharves wife wives woman women

Page 77: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 77 -

(17.) Izgovor – ’Pronunciation’ (kopirano iz pdf e-knjige)

Učeći strani jezik, učenik je sklon da svaki pojedini glas izgovara veoma jasno. U engleskom jeziku, meĎutim, to ne treba da radite. Naglašeni, ’bold’-irani, slog engleskih reči izgovara se s posebnom snagom, na štetu nenaglašenih slogova koji gube svoju punu vrednost, pa se njihov samoglasnik najčešće pretvara u poluglas „ə―. Uzmimo reči ’tailor’ (krojač) i ’sister’ (sestra). Zvršni glas im je isti, uprkos različitom pisanju. U duţim rečima ova razlika dolazi još više do izraţaja. Tako se ’ate’ (prošlo vreme od glagola „jesti―) izgovara „eit―, ali u višesloţnim rečima isti takav završetak svodi se na „t―: ’doctorate’ (doktorat). (17.1.) Naglasak. Većina engleskih reči, sa dva ili više slogova, ima jedan naglašen slog, a ostali slogovi su nenaglašeni. MeĎutim, ima višesloţnih reči koje imaju dva naglaska, jedan jači i jedan nešto slabiji. Ne postoje sigurna pravila po kojima bismo mogli odrediti koji je slog u nekoj reči naglašen. Od pravila o naglasku ima izuzetaka. Sve jednosloţne reči izgovorene pojedinačno naglašene su, te se u fonetskoj transkripciji (MeĎunarodno društvo za fonetiku) znak za naglasak ne stavlja. U rečenici, mnoge od jednosloţnih reči mogu biti nenaglašene, naročito ako su predlozi ili veznici. U dvosloţnim i trosloţnim rečima naglasak je obično na prvom slogu, ali i tu ima mnogo izuzetaka: u glagolima je naglasak češće na krajnjem slogu; u rečima koje se završavaju na ’-tion’ naglasak je na slogu ispred ’-tion’, itd. Izgovor engleskog jezika različit je u raznim krajevima u kojima ljudi govore engleski kao maternji jezik (Velika Britanija, SAD, Australija, Novi Zeland, zemlje u kojima ţive engleski kolonisti). Engleski različito izgovaraju i razni društveni slojevi. MeĎutim, svi oni stavljaju naglasak na isti slog, bili oni iz Londona ili Glazgova, Njujorka ili Melburna, bili oni berači pamuka u Kaliforniji ili profesori univerziteta na Oksfordu ili Kembridţu. Stoga je za savlaĎivanje engleskog jezika važnije da upamtite koji je slog naglašen (vidi ’Words – Pronunciation’) nego da savršeno izgovarate pojedine glasove. Zato, obratite paţnju pri čitanju tekstova i slušanju izgovora spikera u ovoj elektronskoj knjizi, u kojoj su naglašeni slogovi naznačeni masnim (’bold’-iranim) slovima. (17.2.) Samoglasnici – ’Vowels’ U engleskom jeziku samoglasnika ima znatno više i njihov izgovor je drukčiji nego u srpskom. Ubrzo ćete videti da svako od slova: ’a, e, i, o, u’ moţe da bude znak za više glasova, samoglasnika ili dvoglasnika. To ne treba da vas plaši. Postepeno ćete se u tome snaći, ne koristeći fonetske znake, slušajući paţljivo izgovor vaših spikera.

Page 78: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 78 -

(17.3.) Dvoglasnici – ’Diphthongs’ Pored samoglasnika, u engleskom jeziku postoje i dvoglasnici. Dvoglasnik je u stvari niz samoglasnika izgovorenih u jednom dahu. Oni se slivaju ujedno i naše uho razlikuje samo prvi i poslednji samoglasnik. Prvi galas u engleskom dvoglasniku je duţi i naglašeniji od drugog.

(17.4.) Suglasnici – ’Consonants’ Suglasnici se u engleskom jeziku obično jasno i snaţno izgovaraju. U poreĎenju s našim jezikom slabije se izgovara ’h’. Ne bismo mogli da kaţemo da se izgovor ostalih suglasnika podudara sa izgovorom istih suglasnika u našem jeziku, razlike postoje izmeĎu engleskog i srpskog ’t, p ,r ,l’ i drugih, ali one nisu tako velike da vas Englez ne bi razumeo ako ih ne izgovorite potpuno pravilno. Slušajte paţljivo izgovor spikera, obratite posebnu paţnju na izgovor naglašenih slogova, i nastojte da što pribliţnije podrţavate govor izvornog spikera. Neki od suglasnika ne postoje u srpskom jeziku. Ne brinite zbog toga, multidimenzionalna metoda je tu da vam pomogne, fonetska transkripcija i njeni simboli vam uopšte nisu potrebni, jer će tekstovi lekcija biti pročitani i ponovljeni od strane spikera u svakom trenutku kada to poţelite.

Page 79: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 79 -

(17.5.) Više suglasnika – ’More Consonants’

(17.6.) Transkripcija izgovora. Po ovoj metodologiji, fonetska transkripcija vam uopšte nije potrebna. Ali, potrebno je da napomenemo da pravopis engleskog jezika znatno odstupa od izgovora. Pravila za izgovor gotovo i nema, a ukoliko i postoje, izuzeci su toliko česti i mnogobrojni da se ne bi ni isplatilo učiti pravila. Pomoćno sredstvo za savlaĎivanje izgovora ovde vam je čitanje, tj. govor izvornih spikera. Još jednom da napomenemo: ako dobro obraćate paţnju na naglašene – boldirane slogove (vidi ’Words – Pronunciation’) i istovremeno paţljivo slušate čitanje spikera, čiji su glasovi odvojeni različitim bojama (uglavnom: muški – crna, ženski – plava), vi ćeteubrzo izgovarati engleski na zadovoljavajući način i biće vam lako da razumete glasove bilo u ţivom govoru, bilo sa kompjutera, radija ili televizije. Ova elektronska knjiga počinje pred lekcijama ’Everyday English’ - Svakodnevni engleski sa „nultom lekcijom―, što svakako nije uobičajeno. Nulta lekcija je, u stvari, bila prva lekcija ranijeg izdanja „Engleskog bez muke―, koja počinje čuvenom rečenicom ’My tailor is rich’ – „Moj krojač je bogat―. Za nas je to prijatno podsećanje na nekadašnji čuveni ’bestseler’, a za vas najbolji mogući uvod u učenje engleskog jezika. (18.) Glasovi engleskog jezika (Fonetika) Engleski jezik se govori u gotovo svim zemljama sveta, bilo kao maternji, bilo kao drugi ili strani jezik, i zbog toga ima mnogo varijanata (britanska, američka, australijska itd.) koje se meĎusobno razlikuju na mnogo načina, a naročito u izgovoru. Na ovom kursu ćemo upotrebljavati standardni izgovor (Received ili Standard Pronunciation) engleskog jezika koji se govori u Velikoj Britaniji i koji koristi najveći broj ljudi širom sveta. Postoji mnogo glasova u engleskom jeziku koji se razlikuju od glasova u srpskom jeziku, a to proističe iz činjenice da engleski pravopis (spelling) nije „fonetski―, kao što je to srpski. To znaci da Vukovo pravilo: „Piši kao što govoriš, čitaj kako je napisano!― ne vaţi za engleski jezik, jer svakom glasu ne odgovara samo jedno slovo, nego su isti glasovi predstavljeni različitim slovima ili kombinacijama slova. Ne moţe se reći da u engleskom jeziku ne postoje pravila za čitanje, odnosno pisanje, ali zbog postojanja velikog broja izuzetaka, vrlo je teško govoriti o pravopisnim pravilima. Zbog toga je jako bitno da se od početka vodi računa o tome kako se svaka nova reč piše ili izgovara. Na ovom kursu koristićemo simbole fonetske azbuke MeĎunarodnog fonetskog udruţenja da bi prikazali izgovor reči. Fonetski izgovor ili transkripcija reči uvek se piše malim štampanim slovima i u sledećim zagradama: / / ili [ ]. U glasovnom sistemu engleskog jezika razlikujemo samoglasnike ili vokale (vowels), dvoglasnike ili diftonge (diphtongs) i suglasnike ili konsonante (consonants).

Page 80: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 80 -

(18.1.) SAMOGLASNICI (VOWELS) Samoglasnici su glasovi prilikom čije artikulacije vazduh koji dolazi iz pluća prolazi kroz usta slobodno, ne nailazeći na prepreke. Pošto se rezonacija usne duplje menja tako što usne i jezik zauzimaju razlicite poloţaje, to nam omogućava da proizvedemo razne samoglasnike. U engleskom jeziku ima dvanaest samoglasnika: /i:/ /i/ /e/ /Q/ /α:/ /Ќ/ /Ќ:/ /u/ /u:/ /Г/ /«:/ /«/ 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Znak /:/ iza samoglasnika produţava trajanje glasa. Kvalitet samoglasnika najviše odreĎuje poloţaj jezika u usnoj duplji. Ukoliko se najviši deo jezika nalazi u prednjem delu usne duplje, onda je samoglasnik ‚prednji’, ako je u središnjem delu samoglasnik je ‚centralni’, a ako je u zadnjem delu samoglasnik je ‚zadnji’. U zavisnosti od toga koliko je jezik podignut, odnosno koliko zbog svog poloţaja zatvara usnu duplju, samoglasnici se dele na ‚zatvorene’ i ‚otvorene. Poloţaj usana je drugi bitan faktor koji utiče na kvalitet samoglasnika. Usne prilikom izgovora samoglasnika mogu biti: a) razvučene - za samoglasnike: /i:/, /i/, /e/. b) neutralne - za samoglasnike: /Q/, /α:/, /Г/, /«:/, /«/ c) zaokrugljene - za samoglasnike: /Ќ/, /Ќ:/, /u/, /u:/ ENGLESKI SAMOGLASNICI KROZ PRIMERE 1. /i:/ tea /ti:/ - čaj 7. /Ќ:/ all /Ќ:l/ - svi sheep /Si:p/ - ovca shore /SЌ:/ - obala leave /li:v/ - napustiti horse /hЌ:s/ - konj 2. /i/ it /it/ - to 8. /u/ book /buk/ - knjiga clinic /klinik/ - klinika full /ful/ - pun ugly /’Гgli/ - ruţan bush /buS/ - grm 3. /e/ yes /jes/ - da 9. /u:/ too /tu:/ - takoĎe ten /ten/ - deset hoof /hu:f/ - kopito rest /rest/ - odmor cool /ku:l/ - prohladan 4. /Q/ man /mQn/ - čovek 10. /Г/ bus /bГs/ - autobus lack /lQk/ - nedostatak cup /kГp/ - šoljica apple /’Qp«l/ - jabuka shut /SГt/ - zatvoriti

Page 81: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 81 -

5. /α:/ car /kα:/ - auto 11. /«:/ girl /g«:l/ - devojka part /pα:t/ - deo bird /b«:d/ - ptica half /hα:f/ - pola herd /h«:d/ - krdo 6. /Ќ/ on /Ќn/ - na 12. /«/ address /«’dres/ - adresa shop /SЌp/ - prodavnica able /’eib«l/ - sposoban hot /hЌt/ - vruće handsome /’hQns«m/ - zgodan (18.2.) DVOGLASNICI (DIPHTONGS) Dvoglasnik je glas koji se sastoji od dva samoglasnika meĎusobno povezana u jedan slog. U svim engleskim dvoglasnicima prvi element je duţi i naglašen, dok je drugi kraći i ne naglašen. U engleskom jeziku ima 8 dvoglasnika: /ei/ /ai/ /Ќi/ /au/ /«u/* /i«/ /E«/ /u«/ 1 2 3 4 5 6 7 8 *Napomena: U nekim rečnicima i udţbenicima ovaj diftong se obeleţava kao /Ќu/. Kvalitet prvih elemenata dvoglasnika /ei/, /E«/, /ai/ i /au/ je vrlo sličan kvalitetu srpskih samoglasnika e i a. Prvi element dvoglasnika /Ќi/ najbliţi je engleskom samoglasniku /Ќ/. Prvi element dvoglasnika /«u/ izgovara se kao engleski samoglasnik /«/. Prvi elementi dvoglasnika /i«/ i /u«/ imaju vrednost engleskih samoglasnika /i/ i /u/. Drugi element dvoglasnika /ei/, /ai/, /Ќi/ ima vrednost engleskog samoglasnika /i/. Drugi element dvoglasnika /au/ i /«u/ ima vrednost engleskog samoglasnika /u/. Kod ovih dvoglasnika drugi element je vrlo slabo izraţen. Kod dvoglasnika /i«/, /E«/ i /u«/ drugi element je jednak engleskom samoglasniku /«/. Svi engleski dvoglasnici su nešto duţi na kraju reči i ispred zvučnih suglasnika, a kraći ispred bezvučnih suglasnika. ENGLESKI DVOGLASNICI KROZ PRIMERE 1. /ei/ late /leit/ - kasno 5. /«u/ ocean /«uS«n/ - okean cake /keik/ - kolac hotel /h«u’tel/ - hotel grape /greip/ - groţĎe joke /dZ«uk/ - sala 2. /ai/ right /rait/ - desno 6. /i«/ here /hi«/ - ovde kite /kait/ - zmaj clear /kli«/ - jasan ice /ais/ - led ear /i«/ - uvo

Page 82: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 82 -

3. /Ќi/ soil /sЌil/ - tlo 7. /E«/ mare /mE«/ - kobila boy /bЌi/ - dečak chair /tSE«/ - stolica coin /kЌin/ - novčić rare /rE«/ - redak 4. /au/ cow /kau/ - krava 8. /u«/ tour /tu«/ - obilazak shout /Saut/ - vikati doer /du«/ - vršilac doubt /daut/ - sumnjati your /ju«/ - vaš, tvoj (18.3.) SUGLASNICI (CONSONANTS) Suglasnici su glasovi koji nastaju kad vazduh prilikom prolaza kroz usnu duplju na svom putu nailazi na neku prepreku. U engleskom jeziku ima 24 suglasnika. Prema načinu obrazovanja mozemo ih podeliti na sledeće grupe: 1. PRASKAVI SUGLASNICI (PLOZIVI) 4. SLOŢENI SUGLASNICI (AFRIKATI) zvučni bezvučni zvučni bezvučni /b/ /p/ /dZ/ /tS/ /d/ /t/ /g/ /k/ 2. STRUJNI SUGLASNICI (FRIKATIVI) 5. NOSNI SUGLASNICI (NAZALI) zvučni bezvučni /m/ /n/ /z/ /s/ /N/ /D/ /T/ /Z/ /S/ /v/ /f/ /r/ /h/ 3. BOČNI SUGLASNICI (LATERALI) 6. POLUSAMOGLASNICI (POLUVOKALI) /l/ /w/ /j/ Većina engleskih suglasnika je slična ili ista kao srpski, a ovde ćemo ukazati na one koji se razlikuju od suglasnika u srpskom jeziku. /d/ Englesko /d/ je tvrĎi glas od srpskog d. Obrazuje se tako što se vrhom jezika pritisne mesto neposredno iza prednjih gornjih zuba, pa se onda jezik odvoji i vazduh sakupljen u ustima ispusti. /t/ Englesko /t/ je za razliku od srpskog t aspirovano. Obrazuje se na isti nacin kao englesko /d/, s tim što je za razliku od njega /t/ bezvučan suglasnik. /p//k/ Ovi engleski glasovi su za razliku od srpskih aspirovani i tvrĎi. /h/ Englesko /h/ je mekše i manje čujno od srpskog h. U nekim slučajevima se gotovo i ne čuje. Podseća na snaţnije disanje.

Page 83: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 83 -

/r/ Prilikom izgovora ovog glasa vrh jezika je podignut ka tvrdom nepcu, a njegov ostali deo se drţi dosta nisko u ustima. Kod izgovora srpskog r vrh jezika moze da vibrira (treperi), što nije slučaj sa engleskim /r/. /v/ Obrazuje se kad se gornjim zubima pritisne spoljni deo donje usne. Trenje je veće nego za srpski glas v. /D//T/ Ovi glasovi se obrazuju kad se vrh jezika stavi ovlaš na samu ivicu gornjih zuba sa unutrašnje strane, s tim što se ispod njih ostavi mali prolaz za vazduh. Vrh jezika moze biti i blago isturen. Ako pri propuštanju vazdušne struje glasne ţice trepere, izgovoricemo zvučni suglasnik /D/, a ako su glasne ţice relativno mirne, izgovoricemo bezvučno /T/. /S/ U poreĎenju sa srpskim љ ovaj engleski suglasnik je tamniji i mekši. /Z/ Tamnije i mekše je od srpskog ћ. /l/ U engleskom jeziku postoje dve varijante glasa /l/: svetlo /l/ i tamno /l/. Svetlo /l/ stoji ispred samoglasnika i ispred /j/. Tamno /l/ stoji ispred suglasnika i na kraju reči. Prilikom izgovora obe ove varijante vrh jezika se nalazi odmah iza zuba, samo se menja poloţaj njegovog ostalog dela. Kod svetlog /l/, koje je slično srpskom, srednji dio jezika se uzdiţe prema tvrdom nepcu i nalazi se u poloţaju jedne vrste samoglasnika /u/. /tS/ Ovaj suglasnik je na pola puta izmeĎu srpskog č i ć. /dZ/ Ovaj suglasnik je na pola puta izmeĎu srpskog dћ i Ď. /N/ Najčesće se javlja ispred glasa /g/ i onda njegov izgovor ne predstavlja teškoću jer se i u srpskom ovaj glas čuje kada se n nalazi ispred g i k (npr. tango, banka). MeĎutim, kada iza /N/ ne slede ni /g/ ni /k/, ovaj glas je teţe izgovoriti čisto, bez pojave glasa /g/ na kraju. /w/ Prilikom izgovora ovog glasa usne su isturene i zokruţene kao za srpski samoglasnik u, a zatim se naglo prelazi na sledeći samoglasnik u reči. ENGLESKI SUGLASNICI KROZ PRIMERE 1. /p/ pen /pen/ - naliv-pero 13. /s/ soon /su:n/ - uskoro copy /kГpi/ - kopija sister /’sist«:/ - sestra happen /’hQp«n/ - dogoditi se dress /dres/ - haljina 2. /b/ back /bQk/ - leĎa 14. /z/ zone /zЌun/ - zona job /dZГb/ - posao roses /rЌuziz/ - ruţe about /«’baut/ - oko busy /’bizi/ - zauzet 3. /t/ tea /ti:/ - čaj 15. /S/ ship /Sip/ - brod city /’siti:/ - grad sure /Su(r)/ - siguran better /’bet«:/ - bolje station /’steiSn/ -

Page 84: 39553191 gramatika-engleskog-jezika-pdf

- 84 -

4. /d/ ladder /’lQd«:/ - merdevine 16. /Z/ pleasure /’pleZ«/ - zadovoljstvo day /dei/ - dan vision /’viZ«n/ - vid odd /Гd/ - čudan garage /’gQrα:Z/ - garaţa 5. /k/ key /ki:/ - ključ 17. /h/ he /hi:/ - on cock /kГk/ - pevac whole /hЌul/ - celina school /sku:l/ - škola behind /bi’haind/ - iza 6. /g/ get /get/ - dobiti 18. /m/ hammer /’hQm «:/ - čekic ghost /gЌust/ - duh mouse /maus/ - miš big /big/ - veliki sum /s«m/ - šuma 7. /tS/ church / tS«:tS/ - crkva 19. /n/ nice /nais/ - prijatan match /mQtS/ - šibica sun /s«n/ - sunce nature /’neitS«:/ - priroda funny /f«ni:/ - smešan 8. /dZ/ judge /dZ«dZ/ - sudija 20. /N/ drink /driNk/ - piti age /eidZ/ - doba ring /riN/ - zvono soldier /’souldZ«:/ - vojnik long /lЌN/ - dug 9. /f/ fat /fQt/ - mast 21. /l/ love /lГv/ - ljubav coffee /’kЌfi:/ - kafa feel /fi:l/ - osećati half /hα:f/ - pola hello /he’l«u/ - zdravo 10. /v/ move /mu:v/ - preseliti 22. /r/ red /red/ - crven very /’veri/ - veoma sorry /’sЌri/ - oprostite heavy /’hevi:/ - teţak right /rait/ - pravda 11. /T/ thing /TiN/ - stvar 23. /j/ yet /jet/ - ipak author /’ЌT«:/ - autor use /ju:s/ - upotreba month /mГnT/ - mesec beauty /’bju:ti:/ - lepota 12. /D/ this /Dis/ - ovo 24. /w/ one /w«n/ - jedan other /’«D«:/ - drugi wet /wet/ - vlaţan with /wiD/ - sa queen /kwi:n/ - kraljica