Embed Size (px)
Citation preview
Eko-selaEko-selaEkologija i tradicija, turizam i budućnostEkologija i tradicija, turizam i budućnost
Leo VicićUZT-Rijeka, STeP Ri, S. Krautzeka 83/A
Leo VicićUZT-Rijeka, STeP Ri, S. Krautzeka 83/A
Eko-naselja, eko-sela
• Naselja koja imaju nizak utjecaj na okoliš, održiva su i zadovoljavaju ljudske potrebe.
• Naselje po mjeri čovjeka,• bogato sadržajima,• ljudske aktivnosti su neškodljivo integrirane u prirodno okruženje,• omogućuje zdrav razvoj,• dugoročno održivo funkcioniranje i• sadrži centre za pokretanje različitih inicijativa.
Robert Gilman, 1991.
Tipovi eko-naselja
– gradska
– prigradska
– seoska
– moderna i tehnološki napredna
– arkadijska, reciklirana
Vizualizacija projekta Kupinec. U norveškoj tvrtci Verdispar International planiraju izgraditi ekološko naselje u blizini Zagreba. S tim ciljem 2008. godine kupljeno je 2,6 milijuna kvadrata zemljišta u općini Klinča sela. Planirani kapacitet naselja iznosi 5 tisuća osoba, graditi će se najviše na 3 etaže, a stambeni prostori bit će ponuđeni na otvorenom tržištu.
Par riječi o...
• Smanjivanje ekološkog otiska kroz namjernu jednostavnost i korištenje ekoloških principa dizajniranja,
• spajanje ekoloških principa dizajniranja i tehnologije sa socijalnim potrebama,
• naselja uobičajene veličine 50-150 stanovnika.
Povijest:• izraelski kibuci (formiranje mladih kroz rad i disciplinu),• komune '60-tih i '70-tih (okoliš i duhovnost),• 1979. – “eco-villages”,• od sredine '80-tih i dalje u '90-tima – pokreću se brojni projekti
u današnjem smislu riječi.
Karakteristike eko-sela
Tipična eko-sela djeluju barem u nekima od navedenih područja:
– razvoj lokalne ekonomije– kooperativna socijalna ekonomija, “stare” vještine i zanati
– izgradnja zajednica– zajednički sustav odlučivanja– rješavanje sukoba– holistička edukacija
– lokalna organska proizvodnja hrane– permakulturni principi dizajniranja
• ekološka gradnja• sustavi obnovljivih izvora energije (OIE)• menadžment otpada i otpadnih voda
Eko-turizam• Odgovorno putovanje u prirodna područja kojim se čuva
okoliš i unapređuje blagostanje lokalnog stanovništva.(TIES, 1991.)
• evolucija turizma• podkomponenta ‘održivog turizma’
• Profil turista:– 35-55 godina,– visoko obrazovani,– putuju u paru,– trajanje puta 8-14 dana,– ekološki osviješteni,– cijene lokalnu kulturu i običaje,– željni stjecanja novih znanja i vještina,– spremni platiti ‘vrijednost za novac’
Eko-turizam (2)• Trendovi:
– smještaj bez negativnog utjecaja na okoliš (zero carbon emission)
– tzv. sporo putovanje
– volontiranje i učenje
– povezivanje s domaćim stanovništvom tijekom boravka
– umrežavanje preko interneta sa istomišljenicima
• Primjer: koncept energetski samodostatne ekološke kuće za ideju solarnog sela namijenjenog seoskom turizmu na otocima (EIHP 2003.)
Primjeri u Hrvatskoj
Blatuša, Kordun
Vilindom, Velebit
Reciklirano imanje Udruge ZMAG, pokraj Vukomerića
Žensko eko-imanje, Brač
Eia, eko-imanje pokraj Bala
Blatuša, Kordun– Robert Schenk, udruga EkoSense
– na Kordunu, istočni obronci Petrove gore, 120 ha
– zajednica formirana kao otvorena platforma
– tijekom posljednje 3 godine u eko-selu živjelo nekoliko stotina ljudi, trenutno 15-tak članova
– tradicionalne tehnike građenja, lokalni materijali, ali i najnovije tehnologije poput korištenja pasivno/aktivne sunčeve energije, vjetrogeneratora, termičkih pumpi, sistema recikliranja vode
Blatuša, Kordun (2)– centralno imanje (zajedničke prostorije) + kućice od blata, slame i drva
– trošak izgradnje 1 kućice (30 m2) iznosi oko 2.000 €
– Udruga dobila EU sredstva za razvoj nastambi od slame
– mjesečni trošak 1 osobe = 500 kn; neke imaju posao izvan eko-sela
– svake godine se samoodrživost povećava za 10%
– turizmom se ne bave, ali goste primaju• gostima na raspolaganju: rad i učenje, domaća hrana, odmor uz
ljude i životinje, sport, najprirodniji wellness
Vilindom, Velebit
– Damir Horvat, udruga Vilindom– namjera: osnivanje mirnih i skladnih
mjesta za boravak u prirodnom okruženju
– manja kamena kuća u dugoročnom najmu – ‘Kubus’ (za 10-14 osoba,25 m2) velika okućnica i par ruševnih zdanja – čekaju obnovu
– bez električne energije– Udruzi se pridružuje grupno, a članarinama (2.000 kn/god po osobi) i dobrovoljnim radom uzpomoć postojećih članova osniva se novo mjesto za boravak
– proizvodnja odjeće od prirodnih materijala, ekološka poljoprivreda, ljekovito bilje
Reciklirano imanje Udruge ZMAG, pokraj Vukomerića
– ZMAG = Zelena mreža aktivističkih grupa– Matko Šišak, prof. povijesti, 2001. na vlastitom imanju u Turopolju
pokrenuo ekološki održivu zonu; član zajednice je i poznati sociolog, dr. Dražen Šimleša (Institut Ivo Pilar)
– u planu: po završetku uređenja nastaniti se; cilj je zajednica od desetak mlađih ljudi iz Udruge
– tri tima: graditeljski, vrtni i tim za nove projekte– pri ulasku u zajednicu nije važno vjersko/političko/... opredjeljenje –
aktivistički projekt
Reciklirano imanje Udruge ZMAG, pokraj Vukomerića (2)
– kuće od slame, drva i kamena, sa zelenim krovovima, izolacijom od ovčje vune i zemljane žbuke
– u vrtu i staklenicima organsko voće i povrće– voda iz bunara– el. energija iz 6 solarnih panela, jedna mala
vjetrenjača i 4 baterije, generator na biodizel koji se proizvodi iz uljane repice
– recikliranje otpada– finska peć – toplina, za peći kruh, zagrijavati
vodu– energetski neovisni? >> gotovo 100%.
– edukacijski centar i multimedijalna knjižnica– održavaju radionice s eko-temama,
instaliraju besplatne sustave za elektr. energiju diljem Hrvatske
– udruga je do danas izdala i nekoliko priručnika o Permakulturi
Žensko eko-imanje, Brač
– projekt 2006. god. pokrenule 3 žene: Antonela, Mrvica i Luca; danas ih je ondje 4
– vizija: zajednica koja će se bazirati na samoodrživosti uz korištenje isključivo prirodnih resursa
– gruba mala betonska kućica, prilično avangardni, ali topao kutak u pustoj uvali
– još nemaju tekuću vodu ni struju; zimi nedostaje topli tuš
– peć na drva– permakulturalisti iz Istre darovali solarni
(FN) sustav– broj ljudi koji ovdje žive mijenja se, ljeti
bude i 30-tak iz cijelog svijeta– financiranje: od poslova koje odrade u
susjednim mjestima
Eia, eko-imanje pokraj Bala
– Igor Drandić 2003. god. s kolegicom počeo krčiti teren
– plan: transformacija iz eko-art centra (danas) u eko-selo
– kuća od slame i blata za goste, postoji i prostor za zajednička druženja
– trošak izrade kućice od bala slame –oko 10.000 kn
– voda iz 3 spremnika kišnice, WC-i su ekološki, s piljevinom
– ZMAG donirali vjetroagregat– tečajevi: škola sreće, permakultura,
dani otvorenih vrata, eko-sajam, radne akcije vikendom
– volonteri iz cijelog svijeta– svojevremeno od Ministarstva
znanosti i obrazovanja dobili pozitivno mišljenje za projekt "Eko-edukacija za djecu i mladež za bolji svijet" – vrše edukacije za djecu
Primjeri iz inozemstva
Njemačka, Sieben Linden(Sedam lipa)
Austrija, općina Güssing i selo Keimblatt
Italija, Corte di Cadore
Škotska, UK, Findhorn
Njemačka, Sieben Linden (Sedam lipa)
– ogledno naselje s nultom potrošnjom energije, za 200 ljudi, u ruralnom području
– cilj: pronaći model za način života s dobro uravnoteženim odnosima rada, dokolice, ekonomije, ekologije, urbane i ruralne kulture
– projekt od 1993., odn. od 1997.– veličina kompleksa iznosi 82 ha, veći dio
je šuma, manje od 10% su izgrađene zone
– korištenje jednostavnih i sofisticiranihtehnoloških rješenja
– visok stupanj energetske efikasnosti– organizacija seminara i višednevnih
studijskih posjeta, pružanje mogućnosti za volontiranje
– jedno od sjedišta mreže GEN (Global Eco-village Network) >> 4 stupa eko-sela: ekologija, društvo, ekonomija, sloboda izbora religije, politike i dr.
Austrija, općina Güssing– desetljećima „zaboravljeni“ pogranični gradić u
Gradišću– transformacija započela u prvoj polovini '90.-tih >>
gradska uprava: “sve javne zgrade trebaju prestati koristiti fosilna goriva”
– općina sve više poticala razvoj industrije OIE– danas 50-tak tvrtki zapošljava više od 1.000 radnika
i proizvodi električnu i toplinsku energiju i gorivo iz sunca, piljevine, kukuruza i ulja; izgrađeno je i postrojenje za stvaranje bioplina gasifikacijom sječke
– godišnje se proizvodi 22 MWh elektr. energije, od čega je 8 MWh višak koji se prodaje u mrežu za 4,7 mln €
– ozračje u grad privlači brojne turiste: znanstvenike, političare i eko-turiste – od škotskih farmera do japanskih ulagača i političkih delegacija
– naravno – el. i toplinska energija u hotelima je iz OIE
– Güssing je prva općina u EU koja je uspjela srezati emisije CO2 za više od 90% (u odn. na 1995.)
– sjedište Europskog centra za obnovljive izvore energije – financira općina, austrijska vlada i EU
– Priča o uspješnom, gospodarski i ekološki održivom načinu promišljanja jedne lokalne zajednice!
Austrija, selo Keimblatt
• pokraj Riegersburg-a• u planu veći kompleks modernog ekološkog naselja u okviru
postojećeg gradića
Italija, Corte di Cadore
– malo eko-naselje projektirano kao odmaralište za zaposlenike tvrtke ENI i njihovu djecu, za ukupno 6.000 ljudi
– građeno ’50-tih na tada revolucionarnim idejamaočuvanja prirode, uz pošumljavanje obronaka; kompleks danas većim dijelom uklopljen u šumu
– eko-naselje kasnije prenamijenjeno, dijelom i za turizam; postoje planovi za uređenje smještaja Instituta za održivost okoliša
– kuriozitet: kompleks prema načelima održivosti projektirao Edoardo Gellner, po rođenju Opatijac; ubraja se u vrh talijanske arhitekture
Škotska, UK, Findhorn Ecovillage
– eksperimentalni arhitektonski projekt iz ranih '80-tih
– cilj: demonstrirati održivi razvoj u društvenim, okolišnim i ekonomskim terminima
– 55 zgrada– koriste se različite ekološke tehnike, npr.
Kodeks ekološkog građenja, eko-arhitektura, sustav pročišćavanja otpadnih voda „Živi stroj“, organska proizvodnja hrane, Eko-valuta
– vjetro-park omogućava viškove u ukupnoj proizvodnji električne energije
– danas su u funkcioniranje zajednice uključene mnogobrojne organizacije, organiziraju se edukacije
– projekt je dobio mnogobrojne nagrade, ističe se nagrada UN-ovog tijela Habitat za projektiranje najboljeg rješenja (1998)
– zaključak nezavisne studije (2006.) je da stanovnici Findhorna u usporedbi sa svim zajednicima industrijaliziranog svijeta ostavljaju najniži ekološki otisak
Potencijal uloge EU fondova
– IPA II.• Održivi razvoj okoliša
• Poticanje prekogranične suradnje
– IPA V.• Mjera 101 – Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i
dostizanja standarda zajednice
• Mjera 103 – Unaprjeđenje prerade i trženja poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda zajednice
• Mjera 301 – Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture
• Mjera 302 – Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti
– Intelligent Energy Europe – cilj: podržati održivi razvoj u energetici
– PGŽ spremna sufinancirati projekte koji dobiju sredstva iz EU fondova
– važna uloga stranih partnera!
Značajnije organizacije
• ZMAG – Zelena mreža aktivističkih grupa
• GEN – Global Ecovillage Network
• Mreža eko-sela Balkana
• SEKOM – Sveriges Ekokommuner (Švedska)
• Eco-towns (Engleska)
