3. DAROVITOST

UENICI S POSEBNIM POTREBAMA - Darovitost

Pripremio: Mr.sc. Luka Marinovi

Uspjeh obrazovanja ovisi o prilagodbi poduavanja individualnim razlikama meu uenicima.Yuezheng, in 4th century B. C., Xue Ji

Ako dijete ne moe uiti na nain na koji ga poduavamo, trebamo poduavati na nain na koji moe uiti

Kada bi kola bila idealna?

Jedna kola, jedan uitelj, jedan uenik

Grupiranje

Svaka kola ili nastava zapravo se temelji na principu utede vei broj uenika na jednog uitelja. Pretpostavka: svi e oni jednako dobiti!?

Meutim, je li ba tako?

Raspodjela

Zbog navedenog postoje razredi od 15, 20 ili 30 i vie uenika

Prosjek

kola je prilagoena prosjeku. Dubina, irina gradiva, postavljene norme odgovaraju prosjenim uenicima. Tendencija da dvije grupe uenika ostanu zakinute:

Uenici s potekoama Daroviti uenici

Uenici s posebnim obrazovnim potrebama

to emo danas raditi?

to je nadarenost? Koje su vrste nadarenosti? Koja su vienja i teorije darovitosti? Kako se mjeri i identificiraju nadareni? Koji su problemi nadarenih? to s nadarenima? Kako s njima raditi?

to vi mislite?1. 2. 3.

(DA / NE)

4.5. 6. 7. 8. 9. 10.

11.

Daroviti e uspijevati u ivotu bez obzira pruali im mi potporu ili ne. Daroviti vole ii u kolu. Darovita djeca su ona koja dobivaju dobre ocjene. Uitelji vie vole darovitu djecu. Svi nadareni vole uiti Daroviti uenici su treberi. Daroviti uenici sluaju svoje nastavnike Daroviti uenici nisu pravi prijatelji Daroviti uenici se postavljaju iznad normalnih. Daroviti imaju manje socijalnih i emocionalnih problema u usporedbi s n nadarenima Daroviti su izrazito ambiciozni.

to je darovitost?

Brojne su definicije. Terminoloka zbrka

mnogo slinih pojmova i termina. Treba biti oprezan pri koritenju ovih pojmova jer mogu odveti u krivom smjeru.

Nadarenost

Genijalnost

Talentiranost Iznimnost Izuzetnost

udo od djeteta Elitizam Superiornost

Definicije

Uspjeh obrazovanja ovisi o prilagodbi poduavanja individualnim razlikama meu uenicima.

Kako biste vi definirali darovitost? Klasine definicije naglaavaju iznadprosjene sposobnosti. Terman (1916): darovitost = izrazito visoki IQ Daroviti aci oni koji se istiu ili svojim vrlo visokim stupnjem opega intelektualnog razvoja ili pak izrazitim razvojem samo odreenih sposobnosti koje ih, u odnosu na ostale ake ine naprednijima. (Grgin 1996) Kako vam zvui ova definicija?

Definicije

Marland (1971) Darovita djeca su ona koja zbog svojih iznimnih sposobnosti mogu oekivati visoka postignua, a identificirana su od strunjaka. Pokazuju potencijal u nekom od ovih podruja sljedeih podruja

Ope intelektualne sposobnosti Specifine akademske sposobnosti Kreativne sposobnosti Sposobnosti voenja i rukovoenja Umjetnike sposobnosti Psihomotorne sposobnosti

Obuhvaa 3-5% kolske populacije

Znaajke darovitih 1Navedene osobine vidljive su u procesu obrazovanja. Nitko nema sve osobine. 1. Posjeduju izvanredne vjetine rjeavanja problema. Lako pronalaze i uoavaju suptilne odnose, skrivene principe i generalizacije 2. Vidljivo su iznimni u kvaliteti i kvantiteti vokabulara. Zainteresirani su za rijei i njihova znaenja. Vole itati i razumiju proitano. 3. Razumiju sloene i apstraktne ideje ve u mlaoj dobi 4. Brzo ue i lako zadravaju ono to su uili. Sjeaju se vanih detalja, koncepata i principa. 5. Pokazuju razumijevanje sloenih aritmetikih problema i shvaaju sloene matematike koncepte. 6. Zadravaju panju due vremena 7. Sposobnost usmjeravanja vlastitog stjecanja znanja. Samo-regulirano uenje. 8. Pokazuju kreativnost u glazbi, umjetnosti, plesu ili teatru. Pokazuju senzitivnost na fine ritmove, pokrete. 9. Pokazuju fleksibilnost u razmiljanju i rjeavanju problema s vie razliitih gledita.

Znaajke darovitih 21. 2.

3. 4. 5. 6. 7. 8.

9.

10.

Postavljaju visoke ali realistine standarde za sebe. Samokritini su u evaluaciji i u odnosu prema vlastitom radu, skloni su perfekcionizmu. Pokazuju inicijativu i originalnost u radu. Socijalno su uravnoteeni i s odraslima zrelo komuniciraju. Vole intelektualne izazove. Imaju istanan i suptilan smisao za humor. Potekoe u odnosu s vrnjacima irok raspon interesa; vankolski interesi i hobiji; Pokazuju kontinuiranu intelektualnu znatielju Ponekad osporavaju autoritet. Trae razloge i objanjenja za pravila, zahtjeve, ogranienja. Kritini su, nekonformisti. Mogu biti netolerantni na ljudske slabosti.

Teorije darovitosti

Stariji pristupi utjecaj sposobnosti. Suvremene koncepcije:

Gradner teorija vietrukih inteligencija Renzulli prstenasta teorija darovitosti Sternberg triarhina teorija inteligencije

Gardnerova teorija inteligencijaTip inteligencije

Zadaci u kojima se izraava razumijevanje pojmova, itanje, pisanje tekstova matematiki problemi, logiko zakljuivanje tumaenje mapa, snalaenje u prostoru pjevanje, skladanje, sviranje instrumenta

lingvistika i. logikomatematika i. spacijalna i. muzika i. tjelesnokinestetska i. intrapersonalna i.Interpersonalna i.

plesanje, sport razumijevanje sebe tko smo, kako se moemo promijeniti Razumjevanje drugih ljudi i odnosa.

Teorija viestrukih inteligencija u koli

kola naglaava lingvistiku i matematiko logiku inteligenciju dok ostale zanemaruje. Postoji tendencija da djeca s drugim sposobnostima budu zanemarena. Posebno vano za uenike sa specifinim potekoama u uenju. to napraviti? Pronai nain da se u nastavni proces ukljue jake strane uenika!!!

Prstenasta teorija darovitosti (Renzulli)

Renzulli (1978): Darovito ponaanje rezultat je interakcije triju osnovnih skupina ljudskih osobina:

iznad-prosjene ope i/ili specifine sposobnosti, visoke usmjerenosti na zadatak, visokog stupnja kreativnosti.

Natprosjene sposobnosti

Predanost zadatku Daroviti

Kreativnost

Natprosjene sposobnosti

Renzulli: dovoljne natprosjene sposobnosti (15-20%), a ne izvanredne sposobnosti (3-5%).

Najproduktivniji ljudi ne moraju biti genijalni Ope sposobnosti (procesiranje informacija, integriranje informacija i iskustva, apstraktno miljenje) Specifine sposobnosti (izvedba neke aktivnosti, slikanje i sl.)

Dvije vrste:

Problem mjerenje:IQ testovi dobri samo kao poetne mjere. Indikatori kreativnog miljenja, procjenjivanje ranijih uradaka i postignua te procjenjivanje kreativne produkcije.


Predanost zadatku

Genijalnost 1 % inspiracije, a 99% perspiracije. Energija koju netko ulae u rjeavanje odreenog problema ili zadatka.

PREDANOST ZADATKU =

?

MOTIVACIJA

Visoke sposobnosti i kreativnost bez motivacije ne mogu dovesti do produktivnosti kao ni do iznimnih postignua.

Ovo je est sluaj u kolama. esto ete susretati uenike s mnogo potencijala ali bez ove osobine. Rezultat - nisko postignue Dobra vijest na motivaciju se moe utjecati. (?!)

Kreativnost Fluencija Fleksibilnost Originalnost Divergentno miljenje Otvorenost za nova iskustva Osjetljivost na stimulaciju Spremnost na rizik

Problem: mjerenje kreativnosti? Visoko inteligentni i motivirani (radini) Reproduktivni ali ne i produktivni

Vanost interakcije

Samo postojanje jedne od navedenih osobina ne podrazumijeva darovitost. Interakcija meu njima rezultira darovitim ponaanjem. Samo ako postoji interkacija svih triju prstena moe doi do izvanrednih postignua i ponaanja koja su posljedica darovitosti.Natprosjene sposobnosti

Predanost zadatku

Kreativnost

Dvije vrste darovitosti

kolska darovitost Kreativno-produktivna darovitost Obje vrste su vane jer meu njima postoji interakcija. Bilo bi dobro provoditi programe kojima e se razvijati obje vrste.

kolska (reproduktivna) darovitost

Nadarenost u uenju (rjeavanje testova). Sastoji se od sposobnosti razumijevanja, pospremanja, pamenja i dosjeanja odreenog materijala. Iako je vana, sama po sebi nije produktivna, ve je receptivna i reproduktivna. Mjeri se IQ testovima i testovima znanja. Sposobnosti izraene IQ-om ili testovima postignua jest ono to najee trae u kolama i drugim tradicionalnim sustavima obrazovanja. Najee se koristi za selekciju uenika u posebne i napredne programe. Temeljni na reproduktivnosti, a ne produktivnosti. Iznimne rezultate NE daju oni nadareni pojedinci koji su neproduktivni ili reproduktivni (udina Obradovi, 1990).

Kreativna (produktivna) nadarenost

Naglasak na razvoju originalnih materijala i produkata koji su svrhoviti i koji imaju vrijednost Naglasak na produkciji Uenik nije samo pasivni primatelj informacija ve i korisnik i operator. Nastava koja naglaava ovu vrstu nadarenosti naglaava problemsko uenje (koritenje informacija, gradiva i vjetina s ciljem rjeavanja nekog realnog problema) Praktina primjena sposobnosti, rad na realnim problemima i podrujima koje imaju osobnu vanost.

Sternbergova triarhina teorija inteligencije

Tri vrste inteligencije

Analitika

Kreativna

Naglaava sposobnost analize. Sposobnost apstraktnog miljenja Slina starijim teorijama. Mjeri se testovima Naglaena uloga sinteze, integracije Sposobnost formuliranja novih ideja Kombiniranje naizgled nepovezanog materijala

Praktina

Sposobnost adaptiranja na promjenjive okolinske uvjete Sposobnost oblikovanja okoline kako bi se to vie uskladila s naim potrebama Uspjeh u svakodnevnom ivljenju ulina inteligencija

Tri su vrste nadarenosti: analitika, kreativna, praktina sposobnost

Analitika darovitost (kritino miljenje)

Najee se odnosi na visoko razvijene analitike sposobnosti Procjenjuje testovima inteligencije. Ovaj oblik darovitosti najee je procjenjivan.

Naglaava vanost posredujuih kognitivnih komponenti (medijatora)

Metakognicije sve ono to znamo o sebi i to nam pomae da se bolje pripremimo za uenje, odabir strategija, akcija (tiina, crtanje i sl.

Ova darovitost ne obuhvaa kreiranje unikatnih i novih samostalnih ideja ni produktivnost.

Sintetika (kreativna) darovitost

Sastavnica kreativnosti i intuitivnog miljenja Sastavnica umjetnikih talenata Ovi pojedinci ne moraju imati visoki IQ. Problem: jo uvijek nema testova kojim bi se dobro izmjerila ova osobina. Vana za kreiranje novih ideja i rjeavanje novih problema.

Praktina darovitost

Uspjenost s kojom se pojedinac uspijeva uskladiti sa svojom okolinom i rjeavati dnevne situacije Sposobnost da se iskoriste sintetike i analitike osobine u svakodnevnim situacijama. Praktina primjena drugi dviju vrsta. Ovi pojedinci uspijevaju svaku okolinu uiniti maksimalno podobnom za sebe kroz tri procesa: adaptacija, oblikovanje i selekcija okoline

Slikoviti prikazUspjeno ivljenje

Praktina inteligencija

Kreativna inteligencija

Analitika inteligencija

Primjeri (Sternberg, 1997)Alisa je studentica koja postie izvrsne rezultate na testovima i odline ocjene. Nastavnici je doivljavaju izrazito pametnom. Meutim, kada se zaposlila nije se dobro snala. Imala je potekoa u neovisnom miljenju, kreativnosti i stvaranju vlastitih ideja. Barbara kao uenica nije bila toliko dobra u testovima ali je kasnije dobila preporuku od ranijih kola i nastavnika zbog svojih izuzetnih kreativnih i intuitivnih vjetina. Zaposlila se na kreativnim radnom mjestu te se pokazala vrlo kvalitetnom u kreiranju novih ideja.Ivana nije imala izuzetne analitike i kreativne sposobnosti ali je izuzetno dobro znala to valja initi da se uspije u akademskim uvjetima. Znala je koji su lanci vrjedniji, koje knjige profesori vie vole koje donose bolje ocjene. Znala je kako impresionirati ljude na intervjuima za posao, znala je kako progurati svoj projekt. Dakle bila je kontekstualno inteligentna.

Motivacija i nadarenost

Klasine teorije Naglasak na sposobnostima Na stupanj darovitosti se ne moe utjecati! Statian pristup Posljedica rad na stjecanju znanja

Suvremene teorije Ukljuuju motivaciju i druge osobine Na darovitost se moe utjecati Dinamian koncept koji je osjetljiv na promjene u okolini Razvijajui stimulativnu okolinu moe se pozitivno djelovati na razvoj motivacije i kreativnosti, a s tim i darovitosti.

Razlike izmeu produktivnih i ne produktivnih pojedinaca s istim IQ

Visoki IQ MOTIVACIJA Sposobnost da se potpuno predaju zadatku na due vrijeme

Visoki IQ

Produktivnost

NE produktivni

Razlike u motivaciji

Nadareni od nenadarenih sa istim sposobnostima najee razlikuju s obzirom na:

radna energija vitalnost, elan usmjerenost ka cilju perzistencija, marljivost, upornost, predanost zadatku nagon za postignuem. interes znatielja, veliki interes, entuzijazam, fasciniranost problemom samopoimanje pozitivna slika o sebi, visoko samopotovanje, samopouzdanje postavljanje visokih ciljeva, odsutnost straha od kritike, osjeaj vlastite vrijednosti postavljanje visokih ali realnih standarda nezavisnost autonomija, samodostatnost, dominantnost, individualizam, samousmjerenost, nekonformizam, inicijativa, spremnost na rizik

Sve navedeno moe se objasniti tzv internalnom motivacijom

Internalna motivacija

Kakva aktivnost mora biti da bi pojedinac ustrajao u njoj? Kada e pojedinac biti motiviran baviti se nekom aktivnou?

Potreba za izgraivanjem pozitivne slike o sebi. Stvara se iz dvije vrste podataka : - Ja sam sposoban kompetencija - Ja mogu sam samostalnostOsoba e biti vie motivirana ustrajati u onoj aktivnosti koja joj pojaava osjeaj kompetentnosti ili samo-efikanosti. Informacija o vlastitom uspjehu koje je dijete postiglo samostalno, vlastitim zalaganjem i zato to je to eljelo prerast e zajedno s osjeajem kompetentnosti u intrinzinu motivaciju (udina Obradovi 1990).

DETEKCIJA I IDENTIFIKACIJA uoavanje i procjenjivanje darovitih

Struan je i kontinuiran proces koji obuhvaa sve uenike na svim dobnim razinama odgojno obrazovnog procesa. Treba zahvatiti vie osobina:

IQ Znanje postignue Motivaciju Kreativnost Treba razlikovati pojam detekcije od pojma identifikacije

Problemi nadarenih?

Imaju li nadareni uope problema?

Ako su ve toliko nadareni i samostalni, to e im pomo? Treba li im pomoi? to vi mislite? Openito se smatra da:

e nadareni uspjeti u koli su nadareni visoko motivirani

ALI...

Prema statistici, vie od 50% uenika sa natprosjenim sposobnostima NE prolaze dobro u koli (Hoover-Schultz,

2005). Oni predstavljaju veliku grupu talentiranih uenika koji nisu identificirani, koji su podcijenjeni ili zanemareni Neki talenti mogu biti zamaskirani emocijama, linou, niim postignuem, niskim samo-potovanjem, specifinim tekoama u uenju. Izvanredni potencijali mogu biti nezamijeeni ako uvjeti za uenje ne osiguravaju ueniku priliku da demonstrira ili razvije svoj talent Neuspjeh natprosjenih uenika izvor je velikih furstracija za uitelje, roditelje i strunjake (Siegle & McCoach, 2005).

Problemi nadarenih(prema, Beuscher, 1986)

Sumnja u posjedovanje nadarenosti Tipini obrasci su: nevjerica, sumnja i nedostatak samopotovanja. Sindrom varalice (eng. Imposter sindrome) Javlja u godinama adolescencije Pritisak od strane vrnjaka - negiranje ak i vrhunskih sposobnosti. Ovaj konflikt treba razrijeiti tako da osoba stekne osjeaj vlasnitva, da se poistovjeti s vlastitim osobinama, odgovornost prema identificiranim talentima, te samopouzdanje.

Disonanca

Znaajna razlika izmeu postavljenih standarda, oekivanja i uspjeha ili uinka. Djetinja elja da zahtjevne zadatke naprave perfektno postaje kompleksna stvar u adolescenciji. esto se disonanca percipira kod mladih ljudi veom nego to to roditelji i uitelji shvaaju

Riskiranje

Poveava li se ili smanjuje s odrastanjem? Smanjuje se s dobi. Zato? Nadareni su adolescenti vie svjesni posljedica odreenih aktivnosti bez obzira da li su pozitivne ili negativne. Opreznost (strah) od neuspjeha.

Oekivanja


esto oekivanja ostalih interferiraju s vlastitim snovima i planovima. Nadareni pojedinci esto izvjetavaju o dramatinim epizodama sumnje i oaja kada su zbog neosjetljivih nastavnika, vrnjaka ili ak roditelja dovedeni do kritine toke. Gubljenje energije na kontinuirano dokazivanje pred drugima, to rezultira frustracijom i izolacijom.

Nezreli identitet (eng. adultlike)

...faza koja se normalno postie u dobi nakon 21 godine. Moe stvoriti ozbiljne probleme.

Odnosi s vrnjacima - tko je vrnjak nadarenom djetetu?

Nadareno dijete ima nekoliko vrnjakih grupa jer ima varijabilne interese. Vee sposobnosti povezuju ga sa starijim grupama s starijima, a dob s vlastitom dobnom grupom. esto u nedoumici?

Stres i nadarenost

Stres negativno djeluje na sposobnosti zamagljuje miljenje, reducira koncentraciju i ometa donoenje odluka.. Ispunjavanje vlastitih ili tuih visokih oekivanja. Pobjeivati, biti prvi, dokazivati se... Treba uvijek dokazivati tu naljepnicu (DAROVIT) u raznim moguim situacijama Pritisak za uspjehom zdruen s drugim elementima kao to je npr. sumnje u sebe potreba za dokazivanjem vlastitih talenata moe iscrpiti energiju nadarenih i tako rezultirati dodatnim stresom. Natjecanja, testiranja, susreti...

to initi?


Mnogo je strategija i tehnika Za poetak...

....osvjetavanje ove problematike ....bolje razumijevanje darovitih. Vea podrka darovitima. Briga odraslih moe pomoi ovim mladim ljudima da steknu i razviju njihove talente shvaajui i odgovarajui na prilagodbene izazove i strategije suoavanja s problemima i stresom (Tomlinson, 1995).

Da moete utjecati na rad nastavnika i kole u cjelini koje biste promjene napravili?

Dopustite mi da idem dalje i radim na naprednijoj razini. Dajte nam da radimo sa starijim grupama. Moemo se uklopiti! Ovdje se ne radi o dobnim razlikama (ili dobne razlike ovdje nisu vane) nego razlike u stavu. Vie smo prihvaeni od starijih Dajte nam neovisne programe, dajte nam da radimo samostalno Znajte da svi koji imaju talente imaju i potrebe. Osigurajte izazove u podruju talenta Usredotoimo se na gradivo Koristimo vie pomagala, kao to su filmovi, telekomunikacije. Koristimo humor Osigurajte nam neovisne studijske programe. Dajte nam da studiramo ono to nas interesira SVE NAVEDENO SE SLAE SA STRATEGIJAMA KOJE SU PONUDILI STRUNJACI !!!!

Svi se slau da......nadarenima treba osigurati okruje koje e im omoguiti: a) izazov b) rad s intelektualnim vrnjacima c) podrku da se postane neovisan pri stjecanju znanja i samo-reguliranom uenju

Kako i to raditi?

Danas su razvijeni mnogi pristupi:

Akceleracija Obogaivanje programa

Akceleracija

Savladavanje obrazovnog programa bre i/ili u mlaoj dobi nego to je to uobiajeno. Poiva na tri temeljne pretpostavke:

Daroviti bre ue - mogunost Bre savladavanje redovitih programa odgovarat e i potrebama darovitih - potreba Sadraji nastavnih programa odgovaraju i darovitima ali im nisu direktno dostupni zbog dobne/razredne barijere.- nain

Vrste akceleracije

- Prijevremeni upis, - Preskakanje razreda, - Saimanje predmeta uenik naui predmet u manjem broju sati (npr. cijelo gradivo u jednom polugoditu) Izvankolsko obrazovanje ljetni programi kola ili sveuilita koja im onda daju dodatne bodove za upise ili ih oslobaaju nekih ispita.

Obogaivanje programa

Uobiajeni program je ogranien i previe monoton nadarenima. Zbog potreba veine, iz programa su izostavljeni brojni zanimljivi sadraji. Darovitima se treba omoguiti upravo dostupnost tih sadraja. Poduavanje treba ii u veu dubinu, tj. Sadraj treba obraditi detaljnije, svestranije negoli je to uobiajeno

Nain poduavanja

Poduavanje prilagoditi zahtjevima i potrebama uenika. Redovno se poduavanje oslanja na rutinu i uenje injenica. Dopustiti nadarenima da sami strukturiraju i reguliraju svoje uenje. Uvaavati interese uenika

Mentorstvo

Rad uenika sa strunjakom u nekom podruju (individalno ili u malim grupama)

Daje izuzetno povoljne rezultate


kola treba omoguiti (Zakonske odrednice)

Rad po programima razliite teine i sloenosti za sve uenike Izborne programe Grupni i individualni rad Rad s mentorom Raniji upis Akceleraciju Izvannastavne i izvankolske aktivnosti Kontakte sa strunjacima Pristup izvorima specifinog znanja

Osobine nastavnika

Vrlo vane jer djeluju na motivaciju, samopotovanje, interese, razvoj kreativnosti i sposobnosti.Profesionalne Osposobljen za rad s darovitima Osobne Orijentiran na proces znatieljan Poticajan Pozitivan stav prema uenicima Osobne Samopouzdan Topla je osoba Nema negativizma Ima originalne zamisli

Filozofske Svjestan pitanja vezanih uz nadarenost Sklon obrazovanju nadarenih

Potreba za postignuem

Ima tone ideje o nadarenosti

Strunjak u svom podrujuPotie uenike Blizak odnos s

Organiziran irokih interesaMotivira uenike

Smisao za humor IntuitivanIntrospektivan Ne nasilan

Zakljuak

Darovitost ukljuuje visoke sposobnosti i odreeni potencijal za visoku produktivnost Motivacijske i kreativne komponente Internalna motivacija Postoje mnogi problemi s kojima se nadareni suoavaju Osvjetavanje, senzibilizacija nastavnika Rad treba biti individualiziran i usmjeren na potrebe uenika Dvije strategije akceleracija i obogaivanje programa

to vi mislite?1. 2. 3.

(DA / NE)

4.5. 6. 7. 8. 9. 10.

11.

Daroviti e uspijevati u ivotu bez obzira pruali im mi potporu ili ne. Daroviti vole ii u kolu. Darovita djeca su ona koja dobivaju dobre ocjene. Uitelji vie vole darovitu djecu. Svi nadareni vole uiti Daroviti uenici su treberi. Daroviti uenici sluaju svoje nastavnike Daroviti uenici nisu pravi prijatelji Daroviti uenici se postavljaju iznad normalnih. Daroviti imaju manje socijalnih i emocionalnih problema u usporedbi s n nadarenima Daroviti su izrazito ambiciozni.

Koritena literatura

V Vizek Vidovi, V. Vlahovi teti, Majda Rijavec, Dubravka Miljkovi (2003). Psihologija obrazovanja, IEP-VERN, Zagreb T. Grgin (1996). Edukacijska Psihologija, Naklada Slap, Jastrebarsko M. udina Obradovi (1990),Nadarenost, razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje. kolska knjiga, Zagreb.

Documents

3. DAROVITOST