1 Adriana Car-Mihec Na putu od mlade do nove hrvatske drame ili to je to suvremenost Saetak Predmetomovogaradabitiemladahrvatskadramainjezinoknjievnopovijesno znaenjeusveukupnostihrvatskeknjievnosti.Pokazatiemodase knjievnoteorijskaanalizamladedramesuoavasnekolikovanihpretpostavkii tekoakojenisutolikoudefiniranjusamogpojmakolikouosobitimi kontradiktornimznaenjimakojitajtermindobivausprezispojmovimahrvatska suvremenaknjievnost,novahrvatskadrama,odnosnopostmodernadramaskojima se najee sueljava. Razliiti naini tumaenja spomenutih termina stoga zahtijevaju prosudbeiusporedbesvepostojeimknjievnoteorijskimpraksamanadrami susljednimpodrujimaprozeipoezijekakobinekimbuduimperiodizacijama osiguralibaremminimumsmislaiumanjilikontradikcijeinedoreenostiu razumijevanju postojee suvremenosti. Predmetom naeg zanimanja u ovome tekstu biti e mlada hrvatska dramainjezinoknjievnopovijesnoznaenjeusveukupnostihrvatske knjievnosti.Posegnutiustogaprvozanajznaajnijim knjievnopovijesnim,knjievnoteorijskimiteatrolokimstudijamakoje se dotiu te teme, te potom za djelima koja obuhvaaju preglede hrvatske knjievnostiudrugojpolovici20.stoljea.Naime,knjievnoteorijska analizamladehrvatskedramesuoavase,kaotoemoividjeti,s nekolikovanihpretpostavkiitekoakojenisutolikoudefiniranju samogterminamladahrvatskadramakolikouosobitimi kontradiktornim znaenjima koji taj termin dobiva u sprezi s pojmovima hrvatskasuvremenaknjievnost,novahrvatskadrama,odnosno postmodernadramaskojimasenajeesueljava.Razliitinaini 2 tumaenjaspomenutihterminastogazahtijevajuprosudbeiusporedbes vepostojeimknjievnoteorijskimpraksamanadramisusljednim podrujimaprozeipoezijekakobinekimbuduimperiodizacijama osigurali barem minimum smisla i umanjili kontradikcije i nedoreenosti u razumijevanju postojee suvremenosti. Jedan odprvih teoretiarakojiu svojemtekstuspominjepodruje mladehrvatskedramejeBranimirDonatkojiusvome Postmodernistikomremakeuusuvremenojhrvatskojdramiiz1992. godinenajavljujeupravoovanaabavljenjanajnovijomhrvatskom dramskomprodukcijom:Krajemproleipoetkomovegodine(1990.i 1991.),znaiveimdijelomproteklekazalinesezone,uTeatruITD izvedenjeciklussuvremenemladehrvatskedrame.Tamosmobili suoeni s nagovjetajem koji ne obavezuje samo mlade autore nego i nas kojisenabilokojinainzanimamopitanjimasuvremenehrvatske knjievnosti.1 Preispitujui odnos moderne2 i postmoderne dramske rijei, te analizirajui tzv. mladu hrvatsku dramu kao potpuno novi, osobeni i za budueistraivaenadasveizazovnikorpusunutarnajnovijehrvatske dramskeprodukcijeDonatvrloozbiljnoiargumentiranopokuava odreditigranicepojavljivanjanovihtenjiurazvojuhrvatskedramske rijeikoje,svialosetonekomuiline,nazivavrlojasnoiodreeno- postmodernima.Citiranjemvedobropoznatihteorijskih postmodernistikihprosedeaJ.F.LyotardaiM.Ferrarisaistieznaaj sedamdesetihgodinaurazvojuhrvatskedramskeknjievnosti,te BreanovuPredstavu Hamleta u selu Mrdua Donjanaziva prijelomnim dramskimtekstomiuvodomuhrvatskuscensko-dramskupostmodernu 1Donat,Branimir,Postmodernistikiremakeusuvremenojhrvatskojdrami,u: Krleini dani u Osijeku 1987 1990 1991, Osijek Zagreb, 1992, str. 222. 2PodterminommodernaDonatpodrazumijevarazdobljeodkrajastoljea,pado poetka II. svjetskog rata. 3 dramuijasunajznaajnijaobiljeja,ponjegovusudu,nestanak mitoloke refleksije, zamjena totaliteta slobodom anrovskih konvencija, poigravanjenjima,istroenosttradicionalnihvrijednosti,ukinue povijestiisl.Izradaje,dodue,natrenutkenejasnodalijetermin postmodernadramazapravoistoznanicapojmusuvremenedrameilije njemu subordiniran (na to nas upuuje i sam naslov rada). Takav pristup periodizacijskompojmovljumoemozapravonazvatitipinimzanaa teorijskapropitivanjadramskeprodukcijedrugepolovicedvadesetog stoljea. Jer, kao to sam ve i pokuala pokazati u nekim svojim ranijim tekstovima3,upravoseterminsuvremenadramauveiniteorijskihi knjievnopovijesnih pregleda hrvatske knjievnosti najee upotrebljava sasvim ravnopravno s pojmompostmoderna drama ili se pak koristi kao nadreeniperiodizacijskipojamzaoznaavanjerelativnokompaktnog razdobljanaeknjievnostiposlijedrugogsvjetskogratapasvedo dananjih dana.4

Mladuhrvatskudramu5kojajepredmetomnaeginteresaDonat istraujekaointegralnidiosuvremenog/postmodernogdramskog prosedea,priemuposebnupanjuposveujePaviMarinkoviukojise svojom knjiicom Filip Oktet i drugi aljivi komadi pokazuje, kako tvrdi, kaonadasvedarovitipisacijapojavajovieugroavabudunost knjievnosti, premda u kazalino-scenskom smislu predstavlja i odreeno 3Vidi:Car-Mihec,Adriana,Postmodernadrama,u:Fluminensia,11,1999,1-2,str. 4972;Car-Mihec,Adriana,tojehrvatskapostmodernadramahrvatskoj knjievnosti?,u:KrleinidaniuOsijeku1998.Hrvatskadramskaknjievnosti kazaliteihrvatskaknjievnost'(Zbornikradova),Zagreb-Osijek,2000,str.122 130. 4 O znaenju termina suvremena drama, tj. o odreenim nedoumicama i promjenama kojeseuznjegaveubitierijeitijekomdaljerazradeteme,tj.usveziteorijskih studija Ane Lederer. 5PodtimpojmomDonatpodrazumijevanizkazalinihdjelaproizvedenihu kazalinojradioniciMireGavranaikoncertnoizvedenihtijekomsezone1990./1991. godine u Teatru ITD u Zagrebu.4 osvjeenje, pa ak i nadu.6 Donatove bojazni glede daljnjeg razvoja nae nacionalnedramatikevezanesuuzinjenicudapovrataktzv.klasinih tema u postmodernoj dramskoj knjievnost nije, naalost, poesto daleko odmakaoodmehanikeinjeneburlesknepoetike,tj.dapostmoderne hrvatske drame na antike teme ostaju danas tek pukim ljuturama u koje semalopomalonaseljujezbrkapremjetanja,netonaliknovom razmjetaju starog namjetaja u isto tako staroj i dobro poznatoj sobi.7

BranimirDonatusvomeradu,dakle,skiciraodreena(i vremenskaistrukturalna)periodizacijskaobiljeja,dajevrijednosne prosudbe,aliiukazuje(bezobziranasvenedoumiceibojazni)na potrebu (i obvezu) novih knjievnoteorijskih istraivanja dramske prakse naedananjice.Stogaovuprvu,ozbiljnijustudijuukojojnalazimo analizumladehrvatskedramemoemosmatratisvojevrsnim inauguracijskim tekstom u kojem je data saeta knjievnopovijesna slika razvojahrvatskedramskerijeiudrugojpoloviciprologstoljea(koja se,napomenimo,neebitnijepromijenitibezobziranasvekasnije razrade ni do dananjih dana).NaKrleinimdanima1995.godinesreemodva,zamladu hrvatskudramu,iznimnovanateksta.Prvije,svakako,onajVelimira Viskovia u kojem autor pokuava sagledati dramsku produkciju koja se je u posljednjih pet godina pojavila u zbornicimaMlada hrvatska drama I. i II., te u asopisu Plima, kao i tiskanim knjigama drama Milice Luki, Asje Srnec-Todorovi, Pava Marinkovia, Lade Katelan i Mira Gavrana. Zahvaljujuiodmakuvremenasadrajterminamladahrvatskadrama,u odnosunaznaenjekojegjeonpokrivaokodDonata,ovdjeje modificirani,naravno,proirennijevievezaniskljuivouz pripadajuuzborniku(iteatarsko-izvedbenu)knjievnumatricu,vese 6 Donat, B., n.d., str. 222. 7 Donat, B., n.d., str. 218. 5 sve vie prekriva naelom naratajnog (i njemu pripadajueg i zbornikog iasopisnogibibliotenogiteatarsko-izvedbenog)knjievnog kolektiviteta. Nadasve vanim za naa dalja teorijska razmatranja ini mi setuViskovievopostavljanjepitanjamoelise(natemeljudosad objavljenihtekstova)pojammlada hrvatska dramaupotrebljavatisamo kaodobnaodrednicazanaratajpisacakojepovezujeiskljuivo injenicadasuroeniezdesetihgodina,ainaesupotematskim interesimaistilskojprovedbiposverazliiti(kakobirekaoGavran),ili pakmoemo govoritinesamoodobnom zajednitvu ve i ozajednikim crtama u senzibilitetu, tematskim interesima, dramskom prosedeu?8 Viskovidecidiranotvrdidadotogdoba(te,dodajmo,niposlije) nijebilotekstovamanifestnogkarakterakojimabibilaeksplicirana zajednikapoetikapodlogamladehrvatskedrame.Potvrdutakove tvrdnjemoemonaiusamomPredgovoruzbornikaMladahrvatska dramaukojemnjegovglavniurednikMiroGavranistiedasutom knjigomsabranidramskitekstovinajmlaihhrvatskihdramatiara, uglavnomdvadesetetverogodinjaka.Sveovedramepraizvedenesuili kaopredstaveilikaokoncertneizvedbenanovopokrenutojsceni Suvremenahrvatskadrama,aurazdobljuod17.11.1990.pado 6.3.1991.godine.9UjednododajedajeZbornikzapravosvojevrsno sjecitetrijunovopokrenutihpoligonaokrenutihnajmlaimhrvatskim dramatiarima,tedaobuhvaa:scenuSuvremenahrvatskadrama, Dramsku biblioteku Teatra ITD, te Radionicu kreativnog pisanja smjer drama. I, to je svakako najvanije, naglaava da raznolikost u tematskom interesuistilskojprovedbi,svjedoiotomedaseuovojknjizisabire 8Velimir,Viskovi,Izazovipredmladomhrvatskomdramom,u:Krleinidaniu Osijeku 1995, I. knjiga, Osijek Zagreb, 1996, str. 124. 9 Mlada hrvatska drama (zbornik), ur. Miro Gavran, Zagreb, 1991, str. 3. 6 jedanaestindividualnosti,anejedanaestsljedbenikaodreenestilske formacije.10

Mladojhrvatskojdraminatajsenainiodstranesamognjenog glavnog pokretaa i od strane njena kritiara odriu bilo kakve eksplicitne odrednice,manifestniiinidrugipokuajideskripcijekojibieventualno ujedinilinekizajednikipoetikiinteresilinekiknjievniideal.No, GavranovaiViskovievarazmiljanjarazlikujusegledenjenih implicitnihodrednicadokihseGavranpotpunoodrie,Viskovidri dameumlaimdramatiarimapostojivelikistupanjpoetikog zajednitvakojiseoitujeunjihovojsklonostiintertekstualnom relacioniranjuvlastitogdramskogdiskursa,estimkoritenjima predloakaizknjievnetradicije,reinterpretiranjutradicijskihdramskih tema,likova,aktancijalnihrelacija,iskazainjihovudovoenjuunovi kontekst,interpretacijigrkihmitova,parodiranju,farsi,travestijii groteski,mijeanjudisparatnihstilova,socijalnomeskapizmu,sklonosti koritenjaplonihtipovanaspramliterarnoprodubljenijihzaokruenih karaktera i sl. Izprethodnospomenutadvatekstavidljivojeda,iakoupoetku samouvjetanpojam(tj.naslonjennaformiranuGavranovuradnu terminolokuoznaku),mladahrvatskadramaprerastasvremenomu osobitiperiodizacijskitermin.Takovapakperiodizacijskarjeenjakoja polaze od naela generacijskog kolektiviteta (a koji u knjievnoj analitici uvijekpodrazumijevapripadajuiasopisizajednikuskrbo 10 Isto. Godinu dana kasnije, u drugom dijelu zbornika Mlada hrvatska drama Gavran (naglaavajuiiovogaputastilskuitematskuheterogenostdramskihtekstova)ipak istiedaobjavomtekstovamladihdramatiarazapoinjenovopoglavljeupovijesti hrvatskedramskeknjievnosti.tosepaktieasopisaPlimakaonovogpoligona kojim se, nakon kratkotrajnog projekta Suvremena hrvatska drama u Teatru ITD (koji traje od jeseni 1990. do proljea 1992. godine), otvara prostor za objavljivanje novih dramskihtekstovaiovdjeuuloziglavnogurednikaGavrannajavljujenovinarataj knjievnikakojibikakvoomiraznolikousvojihdjelatrebaoobogatilitemeljne zasade hrvatske knjievnosti.7 promotivnostiknjievneprakse)ukazalasunaoitupotrebubuduih dokazivanjapretpostavljenihzajednikihknjievnihosobinatosmo mogliividjetikodVelimiraViskoviakoji,zarazlikuodBranimira Donata,usvojojstudijinespominjesupostojanjerazliitihknjievnih generacijauvrijemepojavljivanjadramskihtekstovamladihhrvatskih dramatiara.Njegovputnastavlja,aliiproirujenaistimKrleinim danima Andrea Zlatar. Unijevi nova pitanja koja e sve vie ukazivati na odreenespecifinostiiestokontradiktornapovijesnaznaenjakoji periodizacijski termini tijekom vremena dobivaju ona pod pojmom mlade hrvatskedramemisliprvenstvenonaautoreijisuradovisakupljeniu dvazbornikaMladahrvatskadrama(ur.MiroGavran,TeatarITD, 1990.,1991.),alibiupoetikuraspravudijelommogliuiidvojica predstavnika (dviju razliitih) generacija, Gavran sAntigonom i Sren s I figenijom.11Terminmladahrvatskadramaovdjeujednoulaziiu koegzistencijurazliitihknjievnihpraksi,tenameesveizrazitiju potrebusvojeusporedbesostalimknjievnopovijesnimperiodizacijskim terminimakaotosuavangarda,moderna,neoavangarda,postmoderna ili suvremena knjievnost.PolazeiodoiterazlikeunainutretiranjaantikihtemaAndrea Zlatarzakljuujedajepostupaktranspozicijemitaumladihhrvatskih dramatiarauglavnomidentianisvodljivnaponienjeherojai traginihlikova,unienjeherojskihvrijednostiiparodiranjetraginog dojma.Mitskoinemitsko,prolostipovijestizjednaujuutranspoziciji. Ukratko,nisunadjelupostupciresemantizacijeirevalorizacije,kaou autoraezdesetihisedamdesetihgodina,vedesemantizacijei devalorizacije.12Reinterpretacijatradicijiskihtemaimotivakao 11Zlatar,Andrea,Antiketemeumladojhrvatskojdrami,u:Krleinidani uOsijeku 1995, I. knjiga, Osijek Zagreb, 1996, str. 128. 12 Zlatar, A., n.d., str. 131. 8 svojevrsna paradigma13 koja bi u periodizacijskom smislu mogla posluiti kaonekavrstimplicitneodrednicespomoukojebibilomogue simuliratirazlikuizmeumladehrvatskedrameinjojprethodeih knjievnih praksi u ovom sluaju postaje u isto vrijeme i sve znaajnijom, aliifluidnijommarkacijskomsmjernicom.Znaajnijomutolikotose nainpromiljanjaantikihtemaodreujebitnorazliitimu postmodernistikomuodnosunaprethodearazdobljahrvatskedramske knjievnosti,anejasnijomutolikotoseautoriinimukazivanjemna koegzistencijurazliitihknjievnihgeneracijaipraksiunutarsuvremene hrvatske drame (kao svojevrsne zbirne imenice) u isto vrijemeupuuje i naeventualnespecifinostiunainimatransponiranjaantikihtemai motiva(kaonpr.kodLadeKatelan,aliikodtzv.starijegeneracije hrvatskihdramatiara)kojebisvakakovaljalotekistraiti.Ovakvimse pristupomstogadodatnozamagljujeprvotnoznaenjepojmamlada hrvatskadramakoji jekodDonata iskljuivo vezanoko novonastajueg zbornikakaosvojevrsnogestetikog(stvarnogilifiktivnog?)inovatora. Vremenomse,zapravo,poinjuiskazivatisvetekoeokoidentifikacije praksepojedinihpisacasamospripadajuomasopisnom(iinom) knjievnom matricom, pa se kod Andreje Zlatar vrlo jasnim i markiranim ukljuenjemGavrana,Srena,teLadeKatelan14javljasnanijipokuaj spajanjaosamdesetihidevedesetihgodinadramskogstvaralatvau hrvatskojknjievnosti,aliisveodlunijaukazivanjanainjenicu supostojanjapluramodalnostiknjievnihpostupakaipraksinesamo unutar mlade hrvatske drame, ve i u cjelokupnom okruenjusuvremene i/ilipostmoderneknjievnosti(ijesenedoreenostidodatnouvlaeu postojei korpus periodizacijskih razliitosti). Andrea Zlatar tvrdi, naime, 13 Koju su, kako smo i pokazali, istakli ve i Donat i Viskovi. 14 S dijametralno drugaijim tipom transpozicije antikih tema, kako tvrdi autorica, u odnosu na P. Marinkovia, Sanju Ladovi i Kseniju Horvat. 9 slijedee: Autore mlade hrvatske drame svakako bi trebalo promatrati i u kontekstu suvremene hrvatske drame, koja poetikim rukopisima Breana, Bakmaza, autorske grupe Senker krabe Muji, pa i Bakaria, stvara dramaturki razliite modele transformacije literarnog predloka. Nisam, meutim, sigurna, koliko su ti uzori doista u konkretnim sluajevima bili utjecajni.inimiseviedasusemladihrvatskidramatiari,izaliiz SKUC-ovedramskeradionicedirektnooslanjalinatekue postmodernistike recepte, a manje ili nita promiljali knjievni kontekst kojemufaktiki(atajsestupanjrealitetaipaknemoebezposljedicau potpunosti zanemariti) pripadaju.15

Oito je da Gavranov prvotni radni termin sve vie zapravo dolazi usuprotnostskasnijimknjievnoteorijskimocjenamaonogatosetu zbiva.Njegovoinsistiranjenarazlikama,autopoetikamapostepenose pretvara u svojevrsno zajednitvo, a prepoznatljive strukturalne, tematske iineparadigmekojeuViskovievomtekstupreuzimajuuloguvanjske cezurepolakosesvejasnijekodZlataricepreispitujuipretvarajuu prepoznatljiverazlike.Takovateorijskapromiljanja(unatosvim hvalevrijednimteorijskimkvalitetamaidoprinosima)prateisve uestalijekontradikcije,tepostajeupitnimkolikoteisterazlike egzistiraju promatramo li mladu hrvatsku dramu u neto irem okruenju, tj.izvaniskljuivogeneracijskihiasopisnihizolacija.Nameenamse, naime, neminovno pitanje gdje je zapravo granica uoenih razlika, te nije liiznekogdrugoguglapostavljenemarkacijemoguepromatratiikao eventualneslinosti?16Zamjetnojetoinaslijedeemprimjeruanalize dramskeknjievnostikrajaovogstoljeaAneLedererukojojse vanostiulogaspomenutihdemarkacijskihparadigmisvevie 15 Isto. 16 Pitanje je, naime, da li pojedine periodizacijske paradigme moemo pripisati samo korpusumladehrvatskedrameilisveukupnojpostmodernoji/ilisuvremenoj knjievnosti? 10 uslonjava. U svom prvom tekstu iz 1995. godine autorica, naime, pojam suvremenostibitnorevidirauodnosunasvojeprethodnike,17tetvrdida gauhrvatskomsluajunijeneutemeljenooznaitipoetkomdevetog desetljea.Odredivitajpojamdrutvenomzbiljomkojajenesumnjivo determiniralaikazalini,aliiuopekulturniivotnaezemljeu izdvojenuvremenskomperioduuoavasupostojanjedvaju,tj.triju generacijskih nizova: ve afirmiranih dramskih autora (Ive Breana, Ivana Bakmaza, Tomislava Bakaria, Dubravka Jelaia-Buimskog, Nedjeljka Fabria,IvanaKuanainajmlaegMireGavrana),tepisacamlae generacijekojisusvojdramskidebiotpoeliupravoformiranjem dramsko-kazalinog projekta Suvremena hrvatska drama u Teatru ITD, te ijasudjelaigranaiobjavljenauknjigamaizbornicimadramske biblioteke Teatra ITD (Asja Srnec, Pavo Marinkovi, Milica Luki, Ivan VidiiMarinaAnii).Dalekoodpolitinostiilipolitikanstva(a pogotovo s obzirom na vrijeme u kojem su pisani), na rubovima realiteta ili literature, tematski i jezino-stilski vrlo raznolika, ponekad nespretna, 17Do1995.godinepodpojmomsuvremenaknjievnostnajeeseje podrazumijevaloposlijeratnoknjievnorazdoblje.Razlogazatakvuperiodizaciju nalobisevieodinjenicedaknjievnopovijesniprocesizapoetiuetrdesetim trajusvedodanas,doinjenicedakaosvojesuvremenikeosjeamoponajviepisce kojimaglavninadjelatnostipadautajvremenskiodsjeakalijenajvanijirazlog ipakneobinasudbinadrameustihuuhrvatskojknjievnostiovogastoljea. (Pavlii, Pavao, Drama u stihu i suvremena hrvatska knjievnost, u: Krleini dani u Osijeku1993,OsijekZagreb,1995,str.74.) B.Heimovipojmomsuvremenosti, kao i Pavlii, obuhvaa poslijeratno razdoblje, te navodi da je usvajanje 1945. godine kaopoetkanajnovijeg,suvremenogtokahrvatskeknjievnostiopravdanojebarem toliko, ako ne i vie, koliko i uvjetno tretiranje dvadeset i dvije godine i neto izmeu dva svjetska rata kao zasebnog razdoblja u povijesti nacionalne knjievnosti. Jer, kao tojemeuratnorazdobljeomeenosdvarataidvijerevolucije,Okrobarskomi naom,kaodrutvenim,politikomigospodarskimmeaima,apodudarases trajanjemodnosnostvaranjemmonarhistikeJugoslavije,takoiovosuvremeno, raanouprijelomnimdanima,dapaemnogoprelomnijima,kadaseneokonava samo rat ve dolazi i korjenitih drutvenih promjena to su temelj dananjeg ivota i meuljudskihodnosa.(Heimovi,Branko,Dramaturitriptihon,Zagreb,1979,str. 173.)OpojmusuvremenadramakaoperiodizacijskomterminuvidiiuHeimovi, Branko,Povijestisuvremenosthrvatskedramskeknjievnostiikazalita,u: SuvremenadramaikazaliteuHrvatskoj,NoviSadRijeka,1987,str.16.Usp.s Milanja, Cvjetko, Doba razlika, Zagreb, 1991. 11 ova nova drama imala je sve predispozicije da bude perspektiva hrvatske dramatike.18Njenputneposrednoslijediiodravaasopiszadramui prozuPlimaukojemnalazimoimenanajmlaihpisaca:Mislava Brumeca,Davorapiia,SlobodanaKovaa,Silvijeesto,Zinke Kiseljak.Mimopakovakvihgeneracijskihpodjela,teneovisnoo asopisnomusmjerenjutvrdidasetojmlaojstrujipridruujuiLada Katelan, Mate Matii, Darko Luki i drugi. S oitom potrebom za utemeljenjem novih periodizacijskih mjerila vidimodaautorica(takoer)poseezapojmomgeneracijeiobjanjava ga,kaoiveinanjenihprethodnika,uznaenjupisacakojisusvoje tekstove i knjige objavljivali preteito u isto vrijeme, na istome mjestu, te su priblino iste dobi. Takova definicija generacije ipak je samo polazite uanalizi(korisnoiskljuivoradipreglednostiiprezentiranjabrojnostii raznolikosti)natemeljukojegsepokuavajuiznainekezajednike tematskeianrovskeosobitostidramskihtekstovauposljednjem desetljeuprologstoljea.19UsvomnarednomizlaganjusPrvog slavistikogkongresaAnaLedererdreiseveutvrenihtezaiz prethodnospomenutogradaproirujesvojaistraivanja.Mladuhrvatsku dramuocjenjujekaodramskimodelkoji,koritenjemtipino postmodernistikihpostupaka,20radikalnoponitavaprethodeemu modelehrvatskogdramskogpisma.Ipak,korpusmladedrametimse 18Lederer,Ana,Suvremenahrvatskadrama,u:HrvatskadramaBiltenHrvatskog centra ITI, Zagreb, 1995, 2, str. 11. 19Oproblemimakojenapodrujudramskeknjievnostimoguizazvatigeneracijske periodizacijevidi:Lederer,Ana,DramskitekstoviAntunaoljana,u:Republika, XLVIII, 1992, 11 12, str. 112 126. 20 Kao tipino postmodernistike postupke autorica navodi uporabu postupaka i jezika drugih medija, vremenski i prostorni diskontinuitet u sekvencijalno nizanim dramskim situacijama,iezavanjeradnje,zapletaidramskoglikauklasinomsmislu, odbacivanjepovijestiipolitike,tekoritenjenovihmotivaitema.Slinezakljuke nalazimoiuPredgovoruuzizborhrvatskedrameprvepolovicedevedesetihgodina JasenaBoke.Vidi:Boko,Jasen,Novahrvatskadrama,u:Mogunosti,XLIII,1996, 10 12, str. 1 5.12 postupcima ne izdvaja od ostalih (generacijskih) rukopisa svoga vremena, pa-naglaavajuii ovogaputaoiteizauujueraznolikostidramskih rukopisa i poetika u suvremenoj dramskoj knjievnosti21 - zakljuuje: Bez obziranageneracijskerazlike(odIveBreanadoMiroslavaBrumeca) recentnirukopisihrvatskedrameuglavnomsudalekoodhvatanja ukotacstzv.temamaizstvarnostiibliisupersifliranjuliterarnih predloakaiintertekstualnihmodela;akadasebavesadanjicom,to opetostvarujukrozmodelintertekstualnereinterpretacije.Urecentnoj hrvatskojdramidominirajukomediografskepodvrsteunajiremsmislu njezinihdefiniranja;preciznije,rijejeovrlozanimljivojraznolikosti upravoanrovskihodreenjanamjestupreklapanjakominogi traginog od crne komedije, farse, travestije, groteske do tragigroteske isl.22Respektirajui,vidimo,generacijskaodreenjakaosvojevrsna pomonaklasifikatorskanaelaAnaLedereruonometojestrazlika pokuavaprepoznati(nunost)zajednitva.Suenjempakpojma suvremenaknjievnostuspostavljamarkacijekojenasupozoravajuna prisutnostnekihunutarnjihslinostiovogodjelitograzdobljakojeje dosada(uDonatovu,teusluajuAndrejeZlatar)obuhvaaomnogoiri (najee postmodernistikim nazivnikom odreen) vremenski segment.U tematu Suvremena hrvatska drama u Kolu br. 2. za godinu 1997. DubravkaVrgousvomuvodnom,problemskiorijentiranom dramaturkomogledupodnaslovomNovahrvatskadrama(primjeri 21 Termin suvremena drama autorica ovdje vrlo decidirano definira: Gornja granica u oznaavanjupojmasuvremenostiovdjebibila predratnagodina1990.,kaoprvau nizuvelikihpromjenanasvimrazinamadrutvenogikulturnogivota:preciznije kazano,iakojesuvremenahrvatskadramaodreenaizbivanjimaisvijetom stvarnostisjedne,isvijetomkazalitatakoerprisutnimtomistomzbiljom!s drugestrane,godina1990(ane1991!)izdvajasekaograninagodinau oznaavanjudramskihikazalinihmijenaupravoizknjievnihrazloga,zbog pojavljivanja niza novih tekstova i autora, kao i profiliranja novog dramskog modela. (Lederer,Ana,Hrvatskadramanakrajuovogstoljea,u:Prvihrvatskislavistiki kongres Zbornik radova III, Zagreb, 1999, str. 21.) 22 Lederer, A., Hrvatska, str. 26. 13 dramskogstvaralatvaskraja80-ihgodina)razdobljeodkraja80-ih godinadokrajatisuljeaunekojbuduojperiodizacijiprepoznajekao, kako sama kae, zasebno i samosvojno. Polazei, dakako, od socioloko-politolokihrazlogavrlojasnotemporalnoodreujeishoditesvojih ispitivanjaismjetaganakonafirmacijeBreana,najdera,Bakaria, trolistaSenkerMujiikrabekadasejavljajuMiroGavran,Mate Matii,LadaKatelaniBorislavVujikojisusvojimdramskim rukopisimaotvoriliprostor,kakosamatvrdi,AsjiSrnec,IvanuVidiu, Pavi Marinkoviu, Milici Luki, Mislavu Brumcu i drugim piscima koji su,pojavivisenekolikogodinakasnije,doprinijelivitalnostihrvatske dramskerijeinaegavremena.Pridravajuisegeneracijskognaela autoricavidiudjelimamladihhrvatskihdramatiarakojisusvoje tekstoveod1988.godinepoeliobjavljivatiuNovomProloguiu DramskojbiblioteciTeatraITDgubitakpovijesnihperspektiva, principevremenskogiprostornogdiskontinuiteta,skuenei klaustrofobineprostore,binarneoprekeiopsesivneslike,osobitu pozicijusubjekta,odjekesuvremenihknjievnihteorijai psihoanalitike modele. Tvrdi da za razliku od prethodeih generacija u dramamamladihdramatiaranestajekolektivnepolitikeopsesije, izostajuideolokevertikale,dramskeagresije,dijalokeoptunice, poleminitonovi,zakonitostipolitikogteatraiprostorkojije desetljeimabionamijenjenzaocrtavanjeneprijatelja.23tosepaktie vezemladih dramatiarasprethodeimgeneracijamaistie:bez oitijeg prijelazailionogameurazdobljapotrebnogzanavikavanjehrvatskaje dramaturgijaprelaizjedneudrugu,oprenufazuizmijenivipritome posveperspektivu,interese,govor,strukturutefunkcijuteksta,u superioranpoloajpostavljajuionotojedotadadranorubnim.No, 23Vrgo,Dubravka,Novahrvatskadrama(primjeridramskogstvaralatvaskraja 80-tih godina), u: Kolo, 2, 1997, str. 126. 14 tajpreokretnijedoveodojednostavnogpremjetanjaiprepoznavanja nekog novog sredita, ve do njegovog gubitka, ruenja distinkcije izmeu bitnogainebitnoga,unutranjegaiizvanjskoga.Utomspecifinom procjepudramskitekstoviskraja80-tihipoetka90-tihpriklonilisuse nesigurnostima stilske formacije postmoderne.24 Ukidanjem prepoznatljivih ideolokih okvira i zakljuakamlada je hrvatska drama uinila, dakle, radikalni prekid s kompletnom razvojnom linijom hrvatske poslijeratne dramaturgije koja je do tada neprestano bila upoleminomodnosusdrutvenomzbiljomsvogavremena. Definiranjemoitihrazlikauprakticiranjupisanjamladihhrvatskih dramatiarauodnosunanjimaprethodeegeneracijedramskihpisaca DubravkaVrgosvakakodajepoticajnezakljukezanova periodizacijska razmatranja hrvatskog dramskog pisama naega doba, ali uistovrijemezapadaiukontradikcije.Iako,naime,usamompoetku svojestudijeupozoravanainjenicudajeosnovnaznaajkarecentnog hrvatskogdramskogpismanjegovakrajnjastilska,tematskaianrovska raznolikost,tenepostojanjekonkretnodefiniranihpravacaonatijekom daljerazradesvojetemezapravoinespominjesupostojanjerazliitih knjievnihgeneracijaipraksiuvremenskomrazdobljukojeganalizira. Timeumanjujerezolutnostivjerodostojnostsvogazakljukaprema kojemdemarkacijskeosobinemladehrvatskedrame(kaoizdvojenog dramskogkorpusakojeodreujeodreenostilsko,strukturalnoili tematskojedinstvo)predstavljajudovoljanargumentnatemeljukojihje mogue razdoblje od sredine osamdesetih do kraja stoljea prepoznati kao samosvojnoizasebno.Otklanjanjemizravnognastavljanjamlade hrvatskedramenasvojeprethodnikeinjihoveprepoznatljivemodele autorica,dodue,upozoravanarazlikeuodnosunaprethodeedoba,ali otvaraipitanjaokomoguihslinostiilirazlikasdramskimtekstovima 24 Isto. 15 starijih, ve potvrenih autora koji u istom vremenu i nadalje objavljuju svoja djela ili pak s onima koji su, kako tvrdi i sama, ostali uinercijama realizmaimodelapisanjasvojstvenogtomnainu25kaotosuMate Matii,BorivojRadakoviiZvonimirZorii.Razdjelnicaknjievne periodizacijeumnogomejetakoiovdjeispunjenaaporijamajeru odreivanju(iomeivanju)nekogknjievnograzdobljauzimauobzir djelatnostsamoizdvojeneknjievneskupine.Nedostajejojdetekcija suodnosamladehrvatskedrame(tretiraneuovomsluajukao,mogli bismouflakerovskomstilurei,osobitestilskegrupacije)unutar sveukupne hrvatske dramske knjievnosti u posljednja dva desetljea. Dvijetisuita godina ini nam se presudnom za izuavanje recentne hrvatskedrameikazalita,kaoizanjenukontekstualizacijuunutar europskogkazalinogprostora-tejegodine(sada)proelnikOdjelaza kazalite i film Matice hrvatske Miro Gavran, uz suradnju tajnice Odjela eljkeTurinoviikoordinatoriceAneLedererosmislioipokrenuo meunarodnoznanstvenosavjetovanjeSuvremenahrvatskadramau osamdesetimidevedesetimgodinakojesekontinuirano(usadrajno raznolikim,alikorespodentnimtematskimblokovima)odraavasvedo dananjihdana.26Urodivimnogobrojnimtekstovimatasusavjetovanja upotpunila prazninu vezanu, napose, uz dramske tekstove druge polovice dvadesetogstoljea.IstejegodineobjavljenizbornikKrleinidani posveenHrvatskojdramskojknjievnostiikazalituihrvatskoj knjievnostiunutarkojegtakoernailazimonamnogeradovevezaneuz 25Vrgo,Dubravka,Zalomihrvatskenovedrame,u:Hrvatskadrama,(Bilten hrvatskog centra ITI), 4, 1998, str. 11. 26TekstovisprvogsavjetovanjaobjavljenisuuasopisuDometi,10,2000,I.IV. DrugosavjetovanjepodnazivomHrvatskakomedijadvadesetogstoljea(vidi: Kazalite,4,2001,56.)odranoje2001.godine;2002.godinetree(Hrvatska dramakaorefleksijadrutvenezbiljeudrugojpolovici20.stoljea-vidi:Kazalite, 5,2002,910.),2003.etvrto(Suvremenadrama:kazalite,mediji,proza-vidi: Kazalite,6,1314.)tepeto2004.godine(Tematskeistilskeposebnostihrvatske drame i kazalita). 16 pojedinanedrameilipakponeemspecifineopusesuvremenih autora.27MeunjimavanojeopetspomenutionajAneLederer posveenhrvatskojdramiikazalitudevedesetihgodinaukojem autorica,razraujuivespomenututezupremakojojje1990.godinau periodizacijskomsmislukljuna(itoneuslijediskljuivo izvanknjievnih, ve primarno zbog tematskih, koncepcijskih, anrovskih isl.razloga),dridajeihrvatskudramskuknjievnost,aliihrvatsko kazalitemogueuklopitiunutar'frekventnesintagmeknjievnost devedesetih'kojaimatakosvojeuporabnopokrieiukvantitativnom sadraju,odnosnousvojojpoetikojimodelskojspecifinosti.28 Eksplicirajuidramskoikazalinookruenjedevedesetihuglavnomse zadravanaizvoenostidramskihtekstovatzv.etvrtognarataja hrvatskih dramatiara nakon Drugog svjetskog rata29 kontekstualizirajui ih u 'igranost' dramatiara prethodnih generacija. Elaborira i Viskovieve tezeoGavranovojneselektivnostigledekvaliteteobjavljenihtekstova,30 kaoioneonjihovojnekomunikativnosti,31tekontekstmladegeneracije 27Vidi:KrleinidaniuOsijeku1999.Hrvatskadramskaknjievnostikazalitei hrvatska knjievnost, Zagreb Osijek, 2000. 28 Lederer, Ana, Hrvatska drama i kazalite u devedesetim godinama, u: Krleini dani uOsijeku1999.Hrvatskadramskaknjievnostikazaliteihrvatskaknjievnost, Zagreb Osijek, 2000, str. 246. 29KaopisceetvrtognaratajaizdvajaI.Vidia,A.SrnecTodorovi,P. Marinkovia,M.BrumecaiM.Luki.Vidi:Fabrio,Nedjeljko,Obristektonike hrvatskedramskeknjievnostiod1968.do1990,u:KrleinidaniuOsijeku1995. Suvremenahrvatskadramskaknjievnostikazaliteod1968/1971.dodanas,I. knjiga, Zagreb Osijek, 1996, str. 7 11. 30Dri,naime,dajeGavransvjesnoiaonakvantitetukakobiknjievnojjavnosti skrenuo panju na novu generaciju upravo mnoinom iz koje su se, kako je i pokazalo vrijeme, profilirala relevantna knjievna imena. 31timetoseusvomdramskompismunereferirajuspramdrutveneipolitike zbiljeonise,kolikogodtoparadoksalnozvualo,zapravoipakvrlosnano relacionirajuspramteretateistezbilje,hermetinimpostmodernistikimpismom iskazujui kako oito ne pristaju na angaman dramskog pisca u smislu u kojem je to impliciralodramskopismogeneracijehrvatskihdramatiarasedamdesetihi osamdesetih.Hermetizamjenjihovapoetikagesta,anovapoetikapronalajepo krovom Teatra ITD svoju pozornicu koja joj ne namee obvezu svianja iroj publici. (Lederer, A., n.d., str. 248.) 17 dramatiara(uodnosunaprethodnaistraivanja)proirujeimenima LukasaNoleiFilipaovagoviakojaese,uztzv.petinarataj32 dramskihpisaca(T.Zajec,P.Bajsi,T.tivii,I.Sajko),sveee susretatiuteorijskimiknjievnokritikimradovimanaredihgodina. Upravo (ili, bolje, izmeu ostalog) iz ovog posljednjeg razloga studiju A. Ledererdrimoprijelomnomuteorijskojikritikojrecepcijihrvatske dramske i kazaline produkcije kraja stoljea jer najavom novih strujanja otvaranekenovehrvatskedramske'terminolokeobzore'(te,naravno,i njima nune popratne nedoumice).Jedanodprvihtekstovakojisebaviupravotim'najnovijim' imenimasvakakojeonajJasenaBokeuasopisuKazaliteukojemo fenomenu mlade drame zapravo vie nema niti rijei. Istraujui podruje tzv.noveeuropskedrameBokotuukazujedaspecifinosthrvatske situacijeleiuinjenicidauposljednjedvijeilitrigodineglavni pokreta dramske ivosti nisu samo dramatiari, ve dramski pisci dolaze iz dva segmenta kulturnog ivota s kojima bi se teko mogle nai paralele uscenskomivotuEurope.33Dvaspomenutasegmentaobuhvaaju,s jednestrane, uspjenemlade prozaike(J. Pavii,A.Tomi,R.Perii i M. Jergovi) koji su se okuali u dramskom pismu te, s druge strane, sve aktualnije pripadnike tzv. splitskog novog vala (F. ovagovi, E. Bonjak iT.Juki,adonekleiS.Anoi)koji,poBokinusudu,predstavljaju najvanijuinjenicuhrvatskogglumitanasmjenimilenija.34U dramskompismusplitskog'trolista'prepoznajeodreeneformalnei tematskeslinosti(vraanjeinteresanamarginu,licasasamogdna ljudskogpostojanja,izostanakklasinepodjelenaantagonistei 32 Spomenuta su imena vezana uz asopis T&T. 33 Boko, Jasen, Nova hrvatska drama: glumci u ulozi pisca, u: Kazalite, 4, 2001, 5 6, str. 87. 34Bokonapominjedajeuposljednjedvijegodineupodrujudramesveevidentnija pojava i ena kao npr. T. tivii i I. Sajko no one su, po njegovu sudu tek izuzeci koji potvruju pravilo!18 protagoniste,nedostatakindividualnosti,iskonskogdramskogdijaloga, slikaosamljenostiiizoliranosti),kaoispecifianosjeajsvijeta35 temeljemkojegistu,tvrdi,moemoprepoznatikaoformiranjenove hrvatskedrame(soznakomlokaliteta:splitskadrama)tedovestiu usporedbu s novom europskom dramom.36 UistombrojuKazalitaobjavljenasujodvanadasvezanimljiva radakoja,uznetomspomenutiBokin,moemookarakteriziratiikao zaetaknovihpropitivanjasuodnosahrvatskihseuropskihdramsko-kazalinimprostorima.Prvije,svakako,onajpoiznesenimstavovima Jasenu Boki potpuno suprotni Ive Breana. Piui, naime, svoj izvjetaj s 11.MarulievihdanaBreantvrdidapodterminomnovahrvatska drama,kojisenaistimapokuaoinaugurirati,nema(unatoprisustvu novih traenja i eksperimenata) niega to bi se dalo svesti pod zajedniki nazivnik,tedecidirano(temeljemanalizekojudritekpartikularnom slikomnaekazalinesituacijejerizjednogfestivalanemogueje iitationu'stvarnu')istiedaizmeuhrvatskeisvjetskeprodukcije postojipotpuniraskorak.37UdrugompaktekstuSanjaNikevivrlo iscrpnoopisujetosetonovodogaaueuropskojdrami,teutom konteksturazmatraihrvatskusituaciju.38iruiteorijskirazraeniju elaboracijutezanimljivetemedajeusvomnarednomradukojim,u skladu sa svojim naslovom, 'udara u lice' krivih prosudbii pretencioznih naziva. Pojanjavajui podrijetlo i znaenje termina nova europska drama 35Onese,poBokinusudu,izdvajajuodglavnogtokahrvatskedramedevedesetih kojukarakteriziravalnacionalnepatetike,pojavavelikihpovijesnihlinosti, domoljubljeisl.Dakle-sudeipokarakteristikamakojenavodipodsintagmom glavni tok kritiar oito ne misli na mladu dramu. 36 O fenomenu nove europske drame vidi i u: Ivankovi, Hrvoje, U potrazi za novom dramom, u: Kazalite, 4, 2001, 5 6, str. 66 73. 37 Brean, Ivo, 11. Marulievi dani i 'nova hrvatska drama', u: Kazalite, 4, 2001, 5 6, str. 60 65. 38Nikevi,Sanja,tosenovodogaaueuropskojdramiilitkojeprotjeraopriu, Kazalite, 4, 2001, 5 6, str. 78 85. 19 (tenjemususljednihpojmovakaotosunovabritanskadrama,drame koje udaraju u lice, drama krvi i sperme, sado-mazohistika dramai sl.) zakljuujetudaonanikaodramskipravac,ajomanjekaostilska formacijajednostavnonepostoji.39Reagirajui,izmeuostalog,ina Bokin lanak posebno pogrenim dri etiketiranje drama splitskoga kruga terminomnoveeuropske dramejerone nemaju niti stilske, niti tematske veze sa sado-mazohistikim valom engleske drame.40

Nakrajunamvaljaspomenutiitristudijeobjavljene2001.,tj. 2002. godine koje predstavljaju svojevrsnu sumu dosadanjih istraivanja nesamohrvatskedramskeikazalineprodukcijeskrajadvadesetog stoljea,veinjenakontekstausveukupnostihrvatske(dramske) knjievnosti rije je, ponajprije, o Hrestomatiji novije hrvatske drame II.dio,19411995.BorisaSenkera,tepotomizboruizdrame devedesetih Jasena Boke i antologiji Sanje Nikevi.Usvomantologijskomizborupolustoljetnogkorpusahrvatske drame(kaoinezaobilaznomosvrtunastanjenaegglumita,alii teatrolokekritiketogarazdoblja)kojegimenujekaoVrijemedijaloga nasuprotmonologuBorisSenkersenijesloiosnekim,dosada, uvrijeenim 'podjelama' na razliite tematske odvojke nae novije drame, negojesamosvojnim,dubokofundiranimistraivakimpostupkom 39Nepostojinova europska drama kaodramskipravac,prematometerminsene moe pisati velikim slovom. Postoji europska potreba vraanja dramskom piscu, kao i brojnizanimljividramskipisciiromEurope,alioninedijelenitizajedniko osjeanje svijeta, dakle svjetonazor, niti teme, niti pristup kazalitu da bi se sveli pod jedan teorijski naziv. Oni ne tvore stilsku formaciju, barem se ona u ovom trenutku jo uvijeknemoeoitati.Asvakakojepogrenoterminnovaeuropskadrama primjenjivatiiskljuivonasado-mazohistikedrame,dramekojeudarajuulice. (Nikevi,Sanja,Novadramakojaudaraulice,u:KrleinidaniuOsijeku2001.Hrvatskadramskaknjievnostikazaliteinventuramilenija,II.dio,Zagreb Osijek, 2002, str. 327.) 40 Svoje teze Boko revidira u narednom goditu Kazalita o emu e i biti rijei neto kasnijeuovomradu.Vidi:Boko,Jasen,Novaeuropskadramaudevedesetima Scenski odgovor na neuspjeh utopije 'Nova Europa', u: Kazalite, 5, 2002, 9 10, str . 158 169. 20 ponudionova,svjea,ponegdjeakiprevratnikarjeenja.41Unutar dvaju'godinameaa'(1945.i1995.)42razdvajaetiriodjelita'modela' dramskogrukopisa:Nastavaknovogrealizma(kojijezapravojasna poveznicasprethodeimrazdobljemobuhvaenimprvomautorovom hrestomatijom43), nakon kojeg slijedi razdobljePluralizma u pedesetim i ezdesetimgodinama.44Prijelazizezdesetihusedamdesetegodine donosipolitizacijuijasankritikiangamanhrvatskedramskei knjievnostiikazalita,asedamdesetegodine,napokon,pojavu postmoderneijajebitnoobiljejereinterpretacijatradicijeihibridni anrovi.Postmodernu(ijipoetakkorespondirasulaskomukazalite prvepredstavniceiprvogpredstavnikanovognaratajahrvatskih dramatiarakojieobiljeitiosamdeseteidevedesetegodine:L. KatelaniM.Gavrana)Senkerdefinirakaoodjelitisegmenthrvatske dramske knjievnosti unutar kojeg stvara itav niz sada ve respektabilih mladihdramatiara(poputvespomenuteL.KatelaniM.Gavrana,te potomM.Brumeca,M.Luki,P.Marinkovi,M.Matii,A.Srnec Todorovi,I.Vidi,B.Vuji),aliimnogidrugiautoriprethodnog naratajaprimjericeL.PaljetakiV.Stojsavljeviimeautor,dakako, neelireitodajetadramasvagdaiusvemueminentno postmodernistika,kaonitodaniegizspomenuteHassanove'katene postmodernistikihznaajki'unaojdraminijebiloiprijeosamdesetih godina.45Prihvaajuiterminmladahrvatskadramauglavnomu kontekstu veine ve poznatih nam teorijsko-kritiarskih promiljanja (od 41 Batui, Nikola, Posve nova vizura, u: Kazalite, 5, 2002, 9 10, str. 259. 42Razlozi zbogkojihsukaomeaipostavljeneupravoovedvijegodinekodautora suprimarnokazalinenaravi.Vidi:Senker,Boris,Hrestomatijanovijehrvatske drame II. dio (1941 1995), Zagreb, 2001, str. 6. 43Vidi:Senker:Boris,HrestomatijanovijehrvatskedrameI.dio,18951940, Zagreb, 2000. 44Kljunimautomekontekstudakakodritridramskatekstapraizvedenaudrugoj polovici pedesetih godina na pozornici HNK Gloriju, Herakla i Areteja. 45 Senker, Boris, Hrestomatija II. dio, str. 32. 21 onihV.ViskoviapadoD.Vrgo,daklekaosvojevrsnustilsku grupaciju46) Senker taj termin ipak stavlja pod navodnike te tako, ini se, upozorava na njegov generacijski, naratajni karakter koji bi se u novom, teknadolazeemrazdobljueventualnomogaonadopunitiili'preslagati' pojavomnovih,'mladih'dramatiara(spominje,naime,I.SajkoiT. Radovi kao predstavnice nove, tzv. techno-drame), te logino - i novim, moda boljim terminolokim i inim drugim modelskim, periodizacijskim rjeenjima.JasenBokodonosinam(kakoisamtvrdipotpunosubjektivan) izborizhrvatskedramedevedesetihgodinakojiiupolitikomiu povijesnom,aliiumjetnikomsmislupredstavljaponjegovusudu jedinstvenorazdoblje,dekadudevedesetih.Naslovnjegove 'antiantologije'Novahrvatskadramakorespondentanjeinisedobro namvepoznatojodredniciA.Lederer-suvremenahrvatskadrama-u smislu obiljeavanja 1990.g.kaodonje,poetneperiodizacijskegodine, tezavrne2000.godinomnakonkojenadolazinekodrugo,bitno drugaijenovovrijeme,nekinovival.Unutartogmonologom47 osjenanogdobaBoko'naratajne'shememodificirautriodjelite kategorije:Nesalomljive(Onekojiopstaju),Zaboravljen(e)(Onajkoji nestaje)iNovival(Onikojinastaju).Uvrloiscrpnomipoticajnom predgovorukojiobilujemnogobrojnimpodacima48relevantnimza sagledavanjebogatogdramsko-kazalinogokruenja49autorkorigira 46 Vidi: Flaker, Aleksandar, Stilske formacije, Zagreb, 1986. 47 Boko se, naime, osvrena SenkerovuHrestomatiju u kojom je razdoblje od 1945. do1995.g.nazvanovremenomdijaloganasuprotmonologu,tenavodidajetakova odrednicazapravoneprimjerenazaobiljeavanjeposljednjedekadeprologstoljea kojajenadasvemonoloka.BokinargumentdaseSenkerovsudtemelji,izmeu ostalog, na politikim konotacijama, za razliku od njegova koji je ogranien iskljuivo onim dramaturkim valjalo bi svakako preispitati.48SvomizborunajznaajnijihdramskihtekstovadevedesetihBokododajeiiscrpan popis izvedbi tekstova domaih autora u profesionalnim hrvatskim kazalitima. 49Posebnojetuvanospominjanje,osimvedobronampoznatihinicijativaMile GavranauITD-uisl.,zapromocijudomaedramepoticajnihinicijativakaotosu 22 svoje stavove iznesene u svom prvom radu posveenomnovoj europskoj drami, te iznosi tvrdnju da recentna hrvatska dramska produkcija gotovo uopenekorespondirasonimtoseod1995.nazivanovomeuropskom dramomizuzetakpredstavljajusamoRadakovievtekstDobrodoliu plavipakaoiCiglaF.ovagovia.Zanimljivojenakojinainautor definirasintagmuPiscikojinastaju-tojeklasifikacijskaodrednica unutarkojesustvorenenajzanimljivijedramedevedesetih,premda sigurno nisu jedini koji su takve drame pisali. Ovi autori raznorodnih, ali uvijekzanimljivihscenskihestetika,kojipromovirajudrugaijeinterese, a pritom su izrazito dramaturki pismeni50, te se odmiu od teatrolokih odrednicakojesuobiljeiledramuosamdesetih(ponajprijeusmislu odmakaodtzv.politikogteatra).Tvrditakoerdaseupravoovipisci opratajuoddominacijepostmoderneirazmiljanjaonjoj.Pritom,na alost,Bokoneiznositopostmodernaponjemujest,vesamo napominje da je to vrlo neodreen, ali rado koriten (oito stilski) termin zaobiljeavanjedrameosamdesetih.Mibismosamododalidaautorova tvrdnja prema kojoj su mladi pisci neoptereeni klasifikacijama, teorijama inormama(kojepoBokinejasnojeobiljeavajupostmodernu dramu?!),tedabezkompleksapiuoonometoihzanimaneznai ujedno da njihova djela ne podlijeu naknadnim teorijskih promiljanjima koja se, neminovno, istima slue. to se pak tie terminamlada hrvatska dramauovomraduon(kaouostalomiuprvospomenutom) jednostavnoiezava,tj.utapaseukategorijuonihkojinastaju-ime autor,inise,pokuavaproiritipreuskegeneracijskemee.Ipak,na krajuostajedojamdajenovivalnastajuihpisacauteorijskomsmislu

primjerice:festivaldomaedrameMarulievidani,natjeajMarinDrizanovi dramski tekst, Dramski program Hrvatskog radija. Vidi i: Turinovi, eljka, Dramski programHrvatskogradijakaopromotorsuvremenehrvatskedrame,u:Kazalite,6, 2003, 13 14, str. 124 129. 50 Boko, Jasen, Nova hrvatska drama, Zagreb, 2002, str. 22. 23 ipak nedostatna, prilino nejasna i unato svemu ipak (dodue neto ira) naratajnaodrednica(kojojnedostajedetekcijasrodnostistrukturalnih elemenataucijelomnizuknjievnihdjelakojihsedotie)unutarnove dramekaoiskljuivovremenskeperiodizacijskekategorijeijase pridruenaodrednicaprepoznatljiviosjeajsvijetazapravoini nedostatnom i manjkavom poveznicom. I, na kraju, 2002. godine objavljena je i prva antologijaSuvremene hrvatskedramenajednomstranom,ovogputamakedonskomjeziku.51 CiljnjeneautoriceSanjeNikevibiojepredstavljanje,kakoisama tvrdi,najznaajnijihnovihhrvatskihpisacakojisustasalikrajem osamdesetihiodredilidevedesete,akoje(sobzirom,naravno,na drutveneipolitikeokolnosti)makedonskapublikanepoznaje.U iscrpnompredgovoruukojemje,naravno,datpresjeknajzaajnijih dogaanjaiokolnostiukojimaseonarazvija,autoricasintagmumlada hrvatskadramaobjanjavakaopoetnosocioloku,apotomanrovsku injenicukojasejepostupnouklopilausuvremeneteorijsketrendove postmoderneidekonstrukcije.Njenom(vedobropoznatominajee isticanom)glavnomobiljejupolitikojneosjetljivostiSanja Nikevi,misleiprijesveganapisceI.Vidia,A.SrnecTodorovi,P. MarinkoviaiM.Brumeca,sadapridajeinovuodrednicutemeljenu premaosnovnomosjeajusvijetanovipesimizamteistiedanjen dramskirukopisnijeijedinikojiodreujekazalitedevedesetihu Hrvatskoj.UznjegasejavljajuiimenaM.Gavrana,L.KatelaniM. Matiiaijasudjelapoautoriinusuduudosadanjimpregledima pogrenotumaenaisvrstavanauprethodnospomenuti 51BibliotekaMansionije2003.godineobjavilaknjiguDifferentvoices:eight contemporaryCroatianplaysukojojsutiskaniengleskiprijevodidramaosam suvremenihhrvatskihdramatiararoenihizmeu1961.i1975.godine.Izbori opsean pogovor napravio je prireiva knjige Boris Senker. 24 postmoderni/dekonstrukcijikontekst.52Unatoznaajuovihautora,i njihovadjelovanjauosamdesetimaidevedesetima,teorijskarecepcija kojajekasnijepreferiralalinijunovogpesimizmanatrenutkeje zamaglila pravu sliku stanja u hrvatskoj drami devedesetih, priznajui im pojedinane vrijednosti ali ih ne svrstavajui ni u kakav teorijski koncept. No,ovadrugalinijakojaserazvijalaparalelnonijesamostvarala znaajnadjelanegojevanaizatojerjeuvalaprostorzadaljirazvoj hrvatskedrame.JerakoekrajemdevedesetihIvanaSajkoiliTomislav ZajecnastavitiovulinijuVidievihidramaAsjeSrnecTodorovi,bez Gavrana,MatiiailiLadeKatelannebibilimoguiautorskiglasovi poput Tene tivii, Marjane Nola, Dubravka Mihanovia.53 Dok se u prvom dijelu predgovora autorica u klasifikaciji odjelitih grupasluinesamogeneracijskimveponajprijestrukturalnimi tematskimkriterijima,udrugompodnaslovomKrajdevedesetih-nova hrvatskadramaslijediprimarnonaratajne,tesocioloko-kulturalne odrednice.Istiedakrajemdevedesetihgodinakreenovivalhrvatske drame'ponekadnazivan'novahrvatskadramakoji,slijedeiuglavnom europskekazalinetrendoveunjegovojpotrazizapiscemi'novom dramom',zasadanepokazujezajednikestilskekarakteristike,aliga karakterizirajuzajednikisociolokifenomenitojevidljivopo preuzimanjudramskogpismaodstraneredatelja(L.Nola,B.Jeli,N. Rajkovi,S.Anoi,R.Medveek),pojavipisaca-glumaca(splitski krug: F. ovagovi, E. Bonjak, T. Jurki), aktiviranju proznih pisaca (M. Jergovi,R.Perii,A.Tomi,I.Ivanievi)teulaskunakazalino dramskuscenu nove generacijemladihpisacaroenih sedamdesetih koji dolazi s Akademije dramske umjetnosti: I. Sajko, M. Nola, T. tivii, T. 52 Usp. Senker, B, n.d. 53Nikevi,Sanja,Antologijananovatahrvatskadrama,Skopje,2002,str.10. (prevela: Sanja Nikevi) 25 Radovi,T.ZajeciD.Mihanovi.Njihovomdramskomrukopisutek predstoji put filtriranja kojeg e, naravno, definirati samo vrijeme.54 Usporedimolisvedosadspomenutenainetumaenjapojma mlada hrvatska drama (i njoj bliskih termina suvremena, tj. postmoderna knjievnost,tenajnovijegnovahrvatskadrama)sknjievnoteorijskim praksamadramisusljednihgenolokihpodrujahrvatskeknjievnosti ustanovitemo,naime,dajesveintenzivnijebavljenjemladom hrvatskomdramomuknjievnoteorijskimiteatrolokimstudijama vezanimuzpodrujehrvatskedramskerijeidrugepoloviceprolog stoljea unijelo mnoge promjene i pomake, odnosno otvorilo nova pitanja slinaonimakojenalazimoinaostalimpoljimahrvatskeknjievnosti naegadoba.Vezanasuona,prijesvega,uznainpristupaproblemu postmodernizmaterminakojiseunaojknjievnoteorijskojpraksi najeetumaikaoperiodizacijskipojamkojiupuujenainjenicu pripadnostikulturnojsadanjostikaorazliitojodnedavnekulturne prolosti kojoj je obiljeje modernizam. Sve do 1995. godine (a i kasnije) veina se je naih teoretiara s podruja dramske rijei (Z. Mrkonji,55 B. Donat,56P.Pavlii,57B.Pavlovski,58L.aleFeldman, 59J.Dzuiba60) slagalaurazmiljanjimadapostmodernizampoinjepoetkom sedamdesetihgodina(prijelomnomjedramomtakonajeenavoena 54Vidii:Nikevi,Sanja,Kakozaobiidramskogpiscailisubverzivnosthrvatskog kazalitadevedesetihpremasuvremenomhrvatskomdramskompiscukaostruci,u: KrleinidaniuOsijeku2002anroviuhrvatskojdramskojknjievnostiistrukeu hrvatskom kazalitu, Zagreb Osijek, 2003, str. 267 282. 55 Vidi: Mrkonji, Zvonimir, Izmeu krika i utnje, u: Prolog, VI, 1991, 19 20 - 21, str. 23 - 28. 56 Donat, B., Postmodernistiki 57 Pavlii, Pavao, Stih u najnovijoj hrvatskoj drami, u: Krleini dani u Osijeku 1995, I. knjiga, Osijek Zagreb, 1996, str. 67 - 83. 58Pavlovski,Borislav,Postmodernistikakarnevalizacija,u:Krleinidani uOsijeku 1995, II. knjiga, Osijek Zagreb, 1997, str. 68 - 79. 59 ale Feldman, Lada, Tetatar u teatru u hrvatskom teatru, Zagreb, 1997. 60Dziuba,Jolanta,Postmodernasvijestunovojhrvatskojdrami,u:Drugihrvatski slavistiki kongres Zbornik radova II., Zagreb, 2001, str. 347 354. 26 BreanovaPredstavaHamletauseluMrduaDonja).Pojavom,prije svega,tekstaAndrejeZlatarpostmodernistikesetendencijepomiuu osamdesetegodine.Naslinaemorazmiljanjavrloesto(eenou drami)61nailazitinapodrujimaprozeipoezije:kodVlaheBogii,62 AleksandraFlakera,63KreimiraNemeca,64Brankaegeca,65Hrvoja Pejakovia.66Pomacipremaosamdesetimgodinamanajoitijisu,toje svakako indikativno, upravo na podruju kratke proze: i Kreimir Nemec iKreimirBagi67iHelenaSabliTomi68postmodernizamvezujuuz minimalistikiprojektkratkeprozeiskupinuokupljenuokoasopisa Quorum.Unizupaktekstovaposveenihhrvatskojpostmodernina Drugom hrvatskom slavistikom kongresu autori poput D. Orai-Toli,69 61Iunekihproznihipoetskihanalitiara(nomnogorjeenonadramskompolju) postmodernizamseveeuzsedamdesetegodine.Vidi:Milanja,Cvjetko,Skica moguetipologijeporatnoghrvatskogpjesnitva,u:Republika,XLV,1989,11-12, str.2245;Milanja,C.,Doba;Milanja,Cvjetko,Hrvatskiroman1945.1990., Zagreb,1996;Toli,Dubravka,Teorijacitatnosti,Zagreb,1990;OraiToli, Dubravka,Avangarda/Postmoderna,u:Pojmovnikruskeavangarde,Zagreb,1990; Orai Toli, Dubravka, Tri kraja stoljea, u: Prvi hrvatski slavistiki kongres (Zbornik radova II.),Zagreb, 1997, str. 441 450; icel,Miroslav,Hrvatskaknjievnost 19. i 20. stoljea, Zagreb, 1997. 62 Bogii, Vlaho, Pria koja bi to htjela biti, u: Revija, 28, 1988, 12, str. 1351 1353. 63Flaker,Aleksandar,Bezimeninacrtperiodizacijeevropskeknjievnostiposlije 1945, u: Umjetnost rijei, XXXII, 1988, 1, str. 33 38. 64Nemec,Kreimir,Eksplozijaoblika:hrvatskiroman19801990,u:Tragom tradicije, Zagreb, 1995, str. 161 176; Nemec, Kreimir, Antologija hrvatske novele, Zagreb, 1997; Nemec, Kreimir, Postmodernizam i hrvatski sonet, u: Republika, LV, 1999, 1 2, str. 8 17. 65egec,BrankoMianovi,Miroslav,Strastrazlike,tamnizvukpraznine (Hrvatsko pjesnitvo osamdesetih i devedesetih), u: Quorum, XI, 1995, 5/6, str. 403 459.66 Pejakovi, Hrvoje, Antologija suvremene hrvatske poezije, 1997. 67Bagi,Kreimir,ProzaQuorumovanarataja(19841966),u:Quorum,XII, 1996, 2/3, str. 6 37. 68Sabli-Tomi,Helena,Tekstkaotemakratkihpriaautorabibliotekeiasopisa Quorum,u:Prvihrvatskislavistikikongres(ZbornikradovaII.),Zagreb,1997,str. 469 475; Sabli Tomi, Helena, to kratku priu ini kratkom, u: Kolo, VIII, 1998, 1, str. 223 241. 69OraiToli,Dubravka,Hrvatskaprozanakraju20.stoljea,u:Drugihrvatski slavistiki kongres Zbornik radova II., Zagreb, 2001, str. 389 398. 27 J. Poganik,70 M. Protrke,71 G. Rema72 i sl. granice postmoderne nanovo vraaju,pamoemonanekinainzakljuiti,ivrstoucrtavajuu sedamdesetegodine.inise,dakle,dasuraspravekojesevodeoko periodizacijskihproblemavezanihuz(postmoderno)hrvatskoproznoi poetskopismo,ponedoumicamaizazvanimtzv.generacijskimi asopisnim razdiobama,73 umnogome sline onima o kojima je bilo rijei u svezi pojma mlada hrvatska drama. Posebno je to vidljivo usporedimo liihsjednomodposljednjihobjavljenihstudijaBranimiraBonjakau kojojseautorbaviperiodizacijskimproblemimaizazvanimkoritenjem pojmovamladaproza,novamladaproza,postmodernizam,generacija, narataj i sl.74

U svezi pak odnosa mlade hrvatske drame prema pojmu suvremene knjievnostivaljaistai,prijesvega,vespomenuteradoveAneLederer kojiumnogomekorespondirajusanajnovijimknjievnoteorijskim prosudbama hrvatske prozne i poetske knjievnosti posljednjeg desetljea prologstoljea.Naime,uspostavommarkacijekojajasnoupozoravana 70 Autorica dri da prozu G. Tribusona, ali i cjelokupnog narataja sedamdesetih valja zapravookarakteriziratikaoprijelaznufazuizmeumodernististikei postmodernistikeparadigme.Vidi:Poganik,Jagna,Autoreferencijalnosti metatekstualnostfantastineprozeGoranaTribusona,u:Drugihrvatskislavistiki kongres Zbornik radova II., Zagreb, 2001, str. 407 412.SvojabavljenjahrvatskomprozomautoricajeutekstuobjavljenomuDometima 2000. g. usporedila s istim vremenskim odsjekom hrvatske drame, te jena primjeru 'postmodernog dramskog rukopisa P. Marinkovia' pronala mnoge zajednike toke. Vidi:Poganik,Jagna,PostmodernostdramskogrukopisaPaveMarinkovia,u: Dometi, 10, 2000, br. I. IV., str. 67 73. 71Protrka,Marina,Postmodernizaminovopovijesniroman,u:Drugihrvatski slavistiki kongres Zbornik radova II., Zagreb, 2001, str. 413 418. 72Rem,Goran,Hrvatskopostmodernopjesnitvoifanzinskakultura,u:Drugi hrvatski slavistiki kongres Zbornik radova II., Zagreb, 2001, str. 425 426. Vidi i: Rem,Goran,Postmodernauintermedijalnompjesnitvu,u:Rijekifilolokidani Zbornik radova s Meunarodnoga znanstvenog skupa Rijeki filoloki dani odranoga u Rijeci od 3. do 5. prosinca 1998, Rijeka, 2000, str. 359 390. 73Odvojstvenostimatzv.generacijskogpogledanaknjievnostvidiu:Mrkonji, Zvonimir,Grupniportretspukotinom,u:Republika,XXXX,1,1984,str.1925; Milanja, C., Doba ; Bagi, K., nav. dj; Lederer, A., Dramski74Bonjak,Branimir,Energijapostmoderneuhrvatskompostmodernompismu,u: Republika, LV, 1999, 1 2, str. 18 25. 28 razlikeuodnosunaprethodnikemladehrvatskedrame,aliinanjene slinostisgeneracijskidifuznimdramskimpraksamaautoricaunau knjievnoteorijskupraksuunosiperiodizacijskinovo,alinezaobilazno knjievnopovijesnoodreenje(tosmo,uostalom,mogliividjetikodS. NikeviiJ.Boke).Dotadaneutralniterminsuvremenostipoprimau njenimstudijamajasnodefiniranoznaenje,doksedotadaionako konfuzanisporanpojampostmodernizmadodatnouslonjava,teaki rasplinjujeunekuvrstneodreenetipolokekategorije.Korespodentne (iakouterminolokomsmisluneuvijekiidentine)knjievnoteorijske prosudbehrvatskeprozneipoetskeknjievnostiposljednjegdesetljea prologstoljeamoemoiitatiiizradovaAleksandraFlakera,75 KreimiraNemeca,76AnteStamaa,77JulijaneMatanovi,78Pavla Pavliia,79aliionihsvespomenutogDrugoghrvatskogslavistikog kongresaukojimaseglavnimkarakteristikamaposljednjegdesetljea dvadesetogstoljeanavodepojavapublicistiko-knjievnogadiskursao egzilu,80 autobiografskog diskursa, romansiranih biografija, emancipacija naelatzv.slabogsubjekta81isl.Uvoenjem1990.(negdjei 75Vidi:Flaker,Aleksandar,Hrvatskazaraenaknjievnost(1989.1993.),u: Republika, L, 1994, 9 10, str. 5 21. 76Vidi:Nemec,Kreimir,Postmodernizamihrvatskaknjievnost,u:Croatica, XXIII/XXIV, 1993, 37 38 - 39, str. 259 268. 77 Stama, Ante, Prijedlog za periodizaciju novije hrvatske knjievnosti, (Ms. referat s Prvog hrvatskog slavistikog kongresa), Pula, 1995. 78Matanovi,Julijana,PovijesniromanuhrvatskojknjievnostiXX.stoljea, (doktorska disertacija), Zagreb, 1998. 79 Vidi: Pavlii, P., Stih 80Vidi:JambreiKirin,Renata,Egzilkaouporiteenskogratnogpisma,u:Drugi hrvatski slavistiki kongres Zbornik radova II., Zagreb, 2001, str. 363 370. 81SabliTomi,Helena,Zatosedevedesetihnajeepieautobiografskim diskursom?, u: Drugi hrvatski slavistiki kongres Zbornik radova II., Zagreb, 2001, str. 437 446. Vidi i: Sabli-Tomi, Helena, Ljepa polovica knjievnosti 1990-ih, u: Rijekifilolokidani ZbornikradovasMeunarodnogaznanstvenogskupaRijeki filolokidaniodranogauRijeciod3.do5.prosinca1998,Rijeka,2000,str.391 400;tose,pak,tie,podrujapoezijevidi:Pieniek,Krystyna,Lirskisubjektu labirintusuvremenosti,u:DrugihrvatskislavistikikongresZbornikradovaII., Zagreb, 2001, str. 399 406. 29 1991.godine)kaoprijelomnegodinenasvimsegenerikimpodrujima umnaajutakonovemogunostiitanjaukupnogvremenahrvatske knjievnosti(usvezikojeseakponegdjespominjeismrt postmodernizma),tenameupotreberazgrtanjaiponovnogiitavanja dosadanjihperiodizacijskihshema.Iakose,drimo,uvoenjemtenove demarkacijskelinijenanekinainnaruavakontinuitetstvaranjatzv. starijeiuvelikepotvrenegeneracije(dramskih)stvaraocainjenicajest daovakvateorijskapromiljanjapotvruju,kaotoistieBranimir Bonjak,dadananjamodelskiraznovrsnaknjievnaprodukcijaukazuje namnotvonovihmogunostiitanjaukupnogvremenahrvatske knjievnosti.Za spomenuti je jo jedan vaan podatak - to se tie razotkrivanja mjestaiznaenjamladehrvatskedrameunutarcjelokupnogkorpusa hrvatskeknjievnostiuknjievnopovijesnimstudijamaobjavljenimdo krajaprologstoljeagotovodainemapreglednestudijeukojojseto podrujepodrobnijeanalizira.Usvojojanalizihrvatskeknjievnosti posljednjegdesetljeapodnaslovomPostmodernizamihrvatska knjievnost Kreimir Nemec tek usputno spominje ime Mire Gavrana iji setekstZatoenici,ponjegovusudu,kreeupravcubiografskei pseudobiografskedramezasnovanenaivotopisimapovijesnih osobnosti.82Usaetomprikazuhrvatskezaraeneknjievnosti (obuhvaenojerazdobljeod1989.do1993.godine)nastalomnapoziv talijanskognaruiteljaAleksandarFlakeruosvrtunagluminifestival podnaslovomHrvatskadramaITDkojijetrebaorezimiratiputove mlae hrvatske dramske produkcije preuzima dijagnozu same direktorice festivala prema kojoj se glavnim obiljejem mlade hrvatske drame moe smatratiodsustvobilokakovihideoloko-politikihangamana,poetika 82 Vidi: Nemec, Kreimir, Postmodernizam i hrvatska knjievnost 30 otuenja, izoliranosti, usamljenosti i jednostavnosti.83 Miroslav icel pak u svom pregleduHrvatske knjievnosti 19. i 20. stoljeaiz 1997. godine meupostmodernistikim84hrvatskimpiscimaspominjesamojedno, namazanimljivoime:MiruGavranausvezikojegtvrdidajeobjavioi nekolikozapaenihdramskihtekstova(Zatoenici,1984,Razotkrivanje, 1989. i drugo) s tematikom iz ivota suvremenog intelektualca i njegovim frustracijama.85Omladojhrvatskojdrami,vidimo,nemanitispomena. Dubravko Jeli 1971. godinu dri poetkom postmoderniteta u hrvatskoj knjievnosti,tedodajedasudramskojknjievnostiovograzdoblja nezaobilazanprilogdaliI.Brean,I.Bakmaz,S.najderitrolistT. MujiB.SenkerN.krabe.DakleaknioGavranunitirijei.86 Uzrokeovegotovoposvemanjeutnjeomladojhrvatskojdramiu spomenutim komparatistikim i preglednim studijama najnovije hrvatske knjievnosti valjalo bi svakako potraiti, osim u nedovoljnom povijesnom odmaku, i u odsustvu itavog niza potrebnih predradnji koje bi trebale biti temeljemiscrpnijihknjievnopovijesnihprosudbiodonihisto pozitivistikihibibliografskih,prekopoetikihdeskripcijao pojedinanimpoetikamaautora,pasvedokritikihobradaasopisnihi inih grupnih portreta, knjievnokritikih analiza djela ili opusa pojedinih autora i sl. Unovomsetisuljeusituacijapostupnomijenja-zarazlikuod DubravkaJeiakojisvoje'drugo,znatnoproireno'izdanjePovijesti hrvatskeknjievnosti87nadopunjujetek osvrtomnadramsko stvaralatvo MireGavranamladihrvatskidramatiarisvojezasluenomjestou konteksturecentnehrvatskeknjievnostikonanodobivajuu(godinu 83 Vidi: Flaker, A., Hrvatska 84 Razdoblje postmodernizma prema icelu poinje 70-tih godina.85 icel, Miroslav, n.d., str. 252. 86 Jeli, Dubravko, Povijest hrvatske knjievnosti, Zagreb, 1997. 87Jeli,Dubravko,Povijesthrvatskeknjievnosti:tisuljeeodBaanskeploedo postmoderne, II. izdanje, Zagreb, 2004. 31 danauodnosunaJeiaranijeobjavljenoj)Povijestihrvatske knjievnosti:odBaanskeploedodanasSlobodanaProsperova Novaka. U poglavlju posveenom suvremenicima (kojim, naputajui bilo kakvouskoperiodizacijskoiklasifikatorskopojmovljepatakoi sintagmumladahrvatskadramainjojsrodneinaice,obuhvaavrlo irokorazdobljehrvatskeknjievnostiposlijedrugogsvjetskograta unutarkojegdevedesetegodinetakoerdriprijelomnima)onvrlo iscrpno,matovitoioputenoanalizirastvaralatvonajrecentnijih hrvatskih dramatiara naeg vremena i kazalini kontekst unutar kojeg isti djeluju.MiruGavranaimenujementoromnovognaratajahrvatskih pisacakojinadramskuscenustupajudevedesetihgodina.Gavranje, premdanjegovvlastitidramaturkirazvojtomukasnijeproturjei,bio poetikirodonaelniktihmladihdramatiara,anjegovtekstKreontova Antigona svojevrsniimjemanifest,izravnanajavaapolitinogteatrau vremenuraspadanjakomunistikogporetkauJugoslavijiiIstonoj Europi.88 Slijede potom lucidne analize dramskih tekstova Lade Katelan, AsjeSrnecTodorovi,IvanaVidia,PaveMarinkovia,Borislava Vujia,MateMatiia,Filipaovagovia,ZoriceRadakovi,Davora piiaiTomislavaZajecakojisu,kakotvrdiNovak,ludistiki reinterpretiralitradicijsketemeilikove,slobodnosepoigravali predlocimaizgrkeknjievnosti,modernomeuropskomdramskom batinom,ironiziralidomaeklasike,nacionalnekliejeSlauises veinomkritiaradamladinaratajpisacauglavnomizbjegavaizravan komentardrutvenezbiljedodajetisudramatiarinajavilinovo vrijemekazalitaukojemdomaipiscivienisupristajalibitidio autoritativnogmehanizmanitisupristajalibitibiloijamonetaza politikonadigravanje()Najnovijihrvatskiteatarzatojeekstremno 88 Novak, Prosperov Slobodan, Povijest hrvatske knjievnost: Od Baanske ploe do danas, Zagreb, 2003, str. 669. 32 ludistiki,dramaturkivrloizazovanistilskiprilinonekoherentan,ali upravo tim svojim obiljejem upozorio je na krizno vrijeme i poremeeno mjestosvoganastanka.Najnovijiteatarpokuaojeiskazatisvijesto drutvu u kojem se preko noi nitko vie nije nalazio na svojemu pravom ljudskommjestu.Biojetokazaliniiskazporemeenedrutvenostii izmijeanosti, scenska slika glumita koju su jedni namjerno previali, a drugi svjesno uveliavali.89 Novakovom priom o knjievnosti okonali bismo na rad nadajui sedasmonjimeuspjeliobuhvatitinajrelevantnijestudijeposveene problemuhrvatskedramskeknjievnostiunatragposljednjihpetnaestak godina.Umjestozakljukanasamomkrajueljelibismoistaikako drimo da nam unutar guste ume pojmovlja i znaenja koje smo dotakli jedno od 'moguih rjeenja' moe ipak pruiti studija D. Orai Toli koja se,dodue,nedotiedramskihikazalinihfenomena,alisvojim promiljanjimaodvamanajvanijimparadigmama20.stoljea umnogomesnjimakorespondirate,uteorijskomsmislu,nudizasada najdosljednijaperiodizacijskarjeenja.Nastojeiobrazloitirazliku izmeumakroperiodizacija(Modernavelikimslovom:megakulturaod kraja18.dokraja20.stoljea),mikroperiodizacije(povijesnekulture kojeinemegakulturuModerneu20.stoljeu:modernamalimslovom, avangarda,postmoderna)testilskihpojmovaizangloamerikihkultura (modernizam,postmodernizam)90autoricatudijakronijskeparadigme prolog stoljea:avangardu i postmodernu promatranadvijerazine:kao sustavgraenodnizapodsustava(pojedinanihparadigma)ikao povijesnekulturesjasnimvremenskimgranicama(avangardakao 89 Novak, P. S., n.d., str. 673. 90 Orai Toli, Dubravka, Paradigme 20. stoljea: avangarda i postmoderna, Zagreb, 1997, str. 10. 33 povijesnakulturauvelikomdijelu20.stoljea,od1910.do1968., postmodernakaopovijesnakulturauposljednjojtreinistoljea,od70-tihgodinanadalje).91Unutartihdvajudijelovarazaznajeidvijevane dijakronijskegranice:uprvom,velikomdijelustoljeatoje1930-a,au drugom,manjem,postmodernomodjeljku1990-agodina.92Ustudiji objavljenojnaDrugomhrvatskomslavistikomkongresunajavljujei treu'meanu'godinukojuvezujeuznajnovijetendencijekojesena samom kraju 20. stoljea javljaju u tzv. posttraumatskoj hrvatskoj prozi.93 Nesumnjivojedaseoveperiodizacijsketezeumnogomepreklapajus mnogobrojnimterminolokidodueneujednaenim,alibliskim dijakronijskimpredlocimaokojimajedosadabilorijei:odonihkoji poetak postmoderne vide u 70.tim godinama, preko spominjanja 1990-te g. kao godine nastanka tzv. suvremene drame, pa sve do nove prijelomne -2000.g.koja,inise,najavljujeopetnekunovudramu.Utombismo kontekstu,drim,mogliofenomenumladehrvatskedramesvakako govoritikaosvojevrsnompodsustavu,pojedinanojparadigmiunutaru teorijski uvelike ve priznatom (jer,ma kako nekima on nesipatian bio, zasadajedrugogtekoizabrati)dijakronijskompostmodernistikom segmentu.U svakom sluaju iz prethodnog smo se pregleda mogli uvjeriti da knjievnapraksadananjicesvojomvieslojnouuspostavljamnotvo 91 Isto. 92VanojespomenutidaD.OraiTolikaojednomodnajbitnijihobiljeja postmodernedriprevladavanjeontolokedominante.Dodajedajenjenajasna granica1968,g.kadajesvojivotnivijekzavrilavelikaprosvjetiteljskaidejao apsolutnoj emancipaciji i napretku u slobodi. 93Tejegodine,naime,naknjievnuscenustupilageneracijskiraznolikaistilski arolika grupa pisaca okupljena oko Festivala alternativne knjievnosti. Revolt protiv zbiljeonojetemeljemegatepisceipakmoemoujediniti:realiziranjeonnavrlo raznolik nain od bijega iz stvarnosti do raznih postupaka mistifikacije i simulacije, od tema sirova nasilja do dekonstrukcije svih smislova i vrijednosti. Vidi: Orai Toli, Dubravka, Hrvatska proza 34 zamkiinedoumica,teotvaramnogapitanjaokojimaperiodizacijakao vaan zadatak knjievne povijesti mora voditi rauna. Najprimjetnije je to vratimo li se ponovno na fenomen mlade hrvatske drame - usporedimo li ponovno Gavranovu poetnu, radnu hipotezu prema kojoj o autorima sabranimuzbornikuMladahrvatskadramanemoemogovoritikaoo pripadnicima iste stilske formacije s kasnijim kritikim osvrtima na rad istihukojimase,kakosmomogliividjeti,upravoufenotipurazlike oslikavanunostzajednitva.Hoelitozajednitvoubudunostibiti prepoznatoukontekstubivegilinovogpojmasuvremenosti94ilie, ini se ipak, biti prekriveno postmodernistikim velom, hoemo li govoriti o mladoj drami kao o osobitoj stilskoj grupaciji, odreenom podsustavu, pojedinanojparadigmiunutarnekogknjievnogperiodailiukontekstu nekenove,joneimenovanestilskeformacije,makro-ilimikro-sistema, naravno,nemoemojoznati.Sigurnojedaenasnedoumice,a ponajviegeneracijskeneodreenostiiliakneloginosti,susljednostii prelamanjapratitijodugokaologinaposljedicaukljuenostiujo uvijekivi,pulsirajuiknjievnokazalinitijekdananjice(tose ponajboljevidiiizposljednjihdvajuantologijaukojimasesintagma mladahrvatskadramaumnogomedodiruje,prelamailiakprekriva novom hrvatskom dramom). U svakom sluaju, dosadanje su nam studije (razliiteunainudefiniranjaknjievnogkolektiviteta)dalepoticajeza budua dokazivanja pretpostavljenih knjievnih osobina i periodizacijskih shema,aodnadolazeegjevremenazaoekivatiodreeno selekcioniranjenastajueknjievneprakse,oblikovanjenjenepovijesne uporabljivosti,tepronalaenjenovihodgovorakojimbimoglebiti 94 Kojem se, ini se, kao ipak 'najneutralnijem' terminu kritiari sve vie vraaju. Vidi npr.tematpodnaslovomSuvremenahrvatskadrama:kazalite,mediji,prozau: Kazalite, 6, 2003, 13 14, str. 122 143.35 razgrnutesveteorijskeiperiodizacijskenedoumicekojimasedanas bavimo. 36 Koritena literatura: Bagi,Kreimir,ProzaQuorumovanarataja(19841966),u:Quorum,XII, 1996, 2/3, str. 6 37. Batui, Nikola, Posve nova vizura, u: Kazalite,5, 2002, 9 10, str. 258 259. Bogii, Vlaho, Pria koja bi to htjela biti, u: Revija, 28, 1988, 12, str. 1351 1353. Boko, Jasen, Nova hrvatska drama, u: Mogunosti, XLIII, 1996, 10 12, str. 1 5. Boko, Jasen, Nova hrvatska drama: glumci u ulozi pisca, u: Kazalite, 4, 2001, 5 6, str. 86 89. Boko, Jasen, Nova hrvatska drama, Zagreb, 2002.Boko,Jasen,NovaeuropskadramaudevedesetimaScenskiodgovornaneuspjeh utopije 'Nova Europa', u: Kazalite, 5, 2002, 9 10, str. 158 169. Bonjak,Branimir,Energijapostmoderneuhrvatskompostmodernompismu,u: Republika, LV, 1999, 1 2, str. 18 25. Brean, Ivo, 11. Marulievi dani i 'nova hrvatska drama', u: Kazalite, 4, 2001, 5 6, str. 60 65. Car-Mihec,Adriana,Postmodernadrama,u:Fluminensia,11,1999,1-2,str.49 72. Car-Mihec,Adriana,tojehrvatskapostmodernadramahrvatskojknjievnosti?,u: KrleinidaniuOsijeku1998.Hrvatskadramskaknjievnostikazaliteihrvatska knjievnost' (Zbornik radova), Zagreb - Osijek, 2000, str. 122 130. ale Feldman, Lada, Tetatar u teatru u hrvatskom teatru, Zagreb, 1997. egec,Branko Mianovi, Miroslav, Strast razlike, tamni zvuk praznine (Hrvatsko pjesnitvo osamdesetih i devedesetih), u: Quorum, XI, 1995, 5/6, str. 403 459.Differentvoices:eightcontemporaryCroatianplays,selectionandforewordBoris Senker, Zagreb, 2003. Dometi, 10, 2000, I. IV. Donat, Branimir, Postmodernistiki remake u suvremenoj hrvatskoj drami, u: Krleini dani u Osijeku 1987 1990 1991, Osijek Zagreb, 1992, str. 217 225. Dziuba,Jolanta,Postmodernasvijestunovojhrvatskojdrami,u:Drugihrvatski slavistiki kongres Zbornik radova II., Zagreb, 2001, str. 347 354. 37 Fabrio, Nedjeljko, Obris tektonike hrvatske dramske knjievnosti od 1968. do 1990, u: Krleini dani u Osijeku 1995. Suvremena hrvatska dramska knjievnost i kazalite od 1968/1971. do danas, I. knjiga, Zagreb Osijek, 1996, str. 7 11. Flaker, Aleksandar, Stilske formacije, Zagreb, 1986. Flaker,Aleksandar,Bezimeninacrtperiodizacijeevropskeknjievnostiposlije1945, u: Umjetnost rijei, XXXII, 1988, 1, str. 33 38. Flaker,Aleksandar,Hrvatskazaraenaknjievnost(1989.1993.),u:Republika,L, 1994, 9 10, str. 5 21. Heimovi, Branko, Dramaturi triptihon, Zagreb, 1979. Heimovi, Branko, Povijest i suvremenost hrvatske dramske knjievnosti i kazalita, u: Suvremena drama i kazalite u Hrvatskoj, Novi Sad Rijeka, 1987, str. 5 18. Ivankovi, Hrvoje, U potrazi za novom dramom, u: Kazalite, 4, 2001, 5 6, str. 66 73. JambreiKirin,Renata,Egzilkaouporiteenskogratnogpisma,u:Drugihrvatski slavistiki kongres Zbornik radova II., Zagreb, 2001, str. 363 370. Jeli, Dubravko, Povijest hrvatske knjievnosti, Zagreb, 1997. Jeli,Dubravko,Povijesthrvatskeknjievnosti:tisuljeeodBaanskeploedo postmoderne, II. izdanje, Zagreb, 2004. Kazalite, 4, 2001, 5 6. Kazalite, 5, 2002, 9 10. Kazalite, 6, 2003, 13 14. KrleinidaniuOsijeku1999.Hrvatskadramskaknjievnostikazaliteihrvatska knjievnost, Zagreb Osijek, 2000. Lederer, Ana, Dramski tekstovi Antuna oljana, u: Republika, XLVIII, 1992, 11 12, str. 112 126.Lederer,Ana,Suvremenahrvatskadrama,u:HrvatskadramaBiltenHrvatskog centra ITI, Zagreb, 1995, 2, str. 11 13. Lederer,Ana,Hrvatskadramanakrajuovogstoljea,u:Prvihrvatskislavistiki kongres Zbornik radova III, Zagreb, 1999, str. 21 26. Lederer, Ana, Hrvatska drama i kazalite u devedesetim godinama, u: Krleini dani u Osijeku1999.Hrvatskadramskaknjievnostikazaliteihrvatskaknjievnost, Zagreb Osijek, 2000, str. 246 252. Matanovi, Julijana, Povijesni roman u hrvatskoj knjievnosti XX. stoljea, (doktorska disertacija), Zagreb, 1998. 38 Milanja,Cvjetko,Skicamoguetipologijeporatnoghrvatskogpjesnitva,u: Republika, XLV, 1989, 11 - 12, str. 22 45. Milanja, Cvjetko, Doba razlika, Zagreb, 1991. Milanja, Cvjetko, Hrvatski roman 1945. 1990., Zagreb, 1996.Mlada hrvatska drama (zbornik), ur. Miro Gavran, Zagreb, 1991. Mrkonji,Zvonimir,Grupniportretspukotinom,u:Republika,XXXX,1,1984,str. 19 25;Mrkonji, Zvonimir, Izmeu krika i utnje, u: Prolog, VI, 1991, 19 20 - 21, str. 23 - 28. Nemec,K.,Postmodernizamihrvatskaknjievnost,u:Croatica,XXIII/XXIV,1993, 37 38 - 39, str. 259 268. Nemec,Kreimir,Eksplozijaoblika:hrvatskiroman19801990,u:Tragom tradicije, Zagreb, 1995, str. 161 176.Nemec, Kreimir, Antologija hrvatske novele, Zagreb, 1997.Nemec, Kreimir, Postmodernizam i hrvatski sonet, u: Republika, LV, 1999, 1 2, str. 8 17. Nikevi,Sanja,tosenovodogaaueuropskojdramiilitkojeprotjeraopriu,u: Kazalite, 4, 2001, 5 6, str. 78 85. Nikevi,Sanja,Novadramakojaudaraulice,u:KrleinidaniuOsijeku2001.Hrvatskadramskaknjievnostikazaliteinventuramilenija,II.dio,Zagreb Osijek, 2002, str. 313 328. Nikevi, Sanja, Antologija na novata hrvatska drama, Skopje, 2002. Nikevi,Sanja,Kakozaobiidramskogpiscailisubverzivnosthrvatskogkazalita devedesetihpremasuvremenomhrvatskomdramskompiscukaostruci,u:Krleini dani u Osijeku 2002 anrovi u hrvatskoj dramskoj knjievnosti i struke u hrvatskom kazalitu, Zagreb Osijek, 2003, str. 267 282. Novak,ProsperovSlobodan,Povijesthrvatskeknjievnosti:OdBaanskeploedo danas, Zagreb, 2003. OraiToli,Dubravka,Avangarda/Postmoderna,u:Pojmovnikruskeavangarde, Zagreb, 1990.Orai Toli, Dubravka, Teorija citatnosti, Zagreb, 1990.OraiToli,Dubravka,Paradigme20.stoljea:avangardaipostmoderna,Zagreb, 1997. 39 Orai Toli, Dubravka, Tri kraja stoljea, u: Prvi hrvatski slavistiki kongres (Zbornik radova II.), Zagreb, 1997, str. 441 450. OraiToli,Dubravka,Hrvatskaprozanakraju20.stoljea,u:Drugihrvatski slavistiki kongres Zbornik radova II., Zagreb, 2001, str. 389 398. Pavlii,Pavao,Dramaustihuisuvremenahrvatskaknjievnost,u:Krleinidaniu Osijeku 1993, Osijek Zagreb, 1995, str. 73 90. Pavlii, Pavao, Stih u najnovijoj hrvatskoj drami, u: Krleini dani u Osijeku 1995, I. knjiga, Osijek Zagreb, 1996, str. 67 - 83. Pavlovski,Borislav,Postmodernistikakarnevalizacija,u:KrleinidaniuOsijeku 1995, II. knjiga, Osijek Zagreb, 1997, str. 68 - 79. Pejakovi, Hrvoje, Antologija suvremene hrvatske poezije, Zagreb, 1997. Pieniek,Krystyna,Lirskisubjektulabirintusuvremenosti,u:Drugihrvatski slavistiki kongres Zbornik radova II., Zagreb, 2001, str. 399 406. Poganik,Jagna,PostmodernostdramskogrukopisaPaveMarinkovia,u:Dometi, 10, 2000, br. I. IV., str. 67 73. Poganik,Jagna,AutoreferencijalnostimetatekstualnostfantastineprozeGorana Tribusona,u:DrugihrvatskislavistikikongresZbornikradovaII.,Zagreb,2001, str. 407 412.Protrka, Marina, Postmodernizam i novopovijesni roman, u: Drugi hrvatski slavistiki kongres Zbornik radova II., Zagreb, 2001, str. 413 418. Rem,Goran,Postmodernauintermedijalnompjesnitvu,u:Rijekifilolokidani Zbornik radova s Meunarodnoga znanstvenog skupa Rijeki filoloki dani odranoga u Rijeci od 3. do 5. prosinca 1998, Rijeka, 2000, str. 359 390. Rem,Goran,Hrvatskopostmodernopjesnitvoi fanzinskakultura,u:Drugihrvatski slavistiki kongres Zbornik radova II., Zagreb, 2001, str. 425 426. Sabli-Tomi,Helena,Tekstkaotemakratkihpriaautorabibliotekeiasopisa Quorum,u:Prvihrvatskislavistikikongres(ZbornikradovaII.),Zagreb,1997,str. 469 475. Sabli Tomi, Helena, to kratku priu ini kratkom, u: Kolo, VIII, 1998, 1, str. 223 241. Sabli-Tomi, Helena, Ljepa polovica knjievnosti 1990-ih, u: Rijeki filoloki dani Zbornik radova s Meunarodnoga znanstvenog skupa Rijeki filoloki dani odranosa u Rijeci od 3. do 5. prosinca 1998, Rijeka, 2000, str. 391 400.40 SabliTomi,Helena,Zatosedevedesetihnajeepieautobiografskim diskursom?, u: Drugi hrvatski slavistiki kongres Zbornik radova II., Zagreb, 2001, str. 437 446.Senker:Boris,HrestomatijanovijehrvatskedrameI.dio(18951940),Zagreb, 2000. Senker,Boris,HrestomatijanovijehrvatskedrameII.dio(19411995),Zagreb, 2001. Stama,Ante,Prijedlogzaperiodizacijunovijehrvatskeknjievnosti,(Ms.referats Prvog hrvatskog slavistikog kongresa), Pula, 1995. icel, Miroslav, Hrvatska knjievnost 19. i 20. stoljea, Zagreb, 1997. Turinovi,eljka,DramskiprogramHrvatskogradijakaopromotorsuvremene hrvatske drame, u: Kazalite, 6, 2003, 13 14, str. 124 129. Velimir,Viskovi,Izazovipredmladomhrvatskomdramom,u:Krleinidaniu Osijeku 1995, I. knjiga, Osijek Zagreb, 1996, str. 123 126. Vrgo,Dubravka,Novahrvatskadrama(primjeridramskogstvaralatva skraja80-tih godina), u: Kolo, 2, 1997, str. 80 93. Vrgo, Dubravka, Zalomi hrvatske nove drame, u: Hrvatska drama, (Bilten hrvatskog centra ITI), 4, 1998, str. 7 12. Zlatar,Andrea,Antiketemeumladojhrvatskojdrami,u:KrleinidaniuOsijeku 1995, I. knjiga, Osijek Zagreb, 1996, str. 127 132.