METODIKA PRIRODE I DRUŠTVA-2.dio

Prostor-veliki svjetski pedagozi i metodičari u zadnja 3 st. pratili su proces izdvajanja sadržaja u prostoru iz temeljne znanstvene discipline-filozofija, napominjujući da su to sadržaji koji su od vitalne važnosti za život čovjeka.Komensky, Pestaloci, izinstiraju da se u školski sustav uvedu sadržaji ZNANOST O SVIJETU-koja bi najprije proučavala sadržaj a onda tokom vremena cijeli svijet.Zahtjev zem.nastave ide ka tome da se upozna domovina hrvatska a to je položaj, reljef, klima, hidrografija, gospodarstvo, kultura...

Da bi se ovi sadržaji realizirali postoje različiti rasporedi nastavnih sadržaja a to su analitički, sintetički, sintetičko-analitički, uzročno posljedični raspored sadržaja vezan za karakteristična područja(Primorje, Posavina, Podravina)

ANALITIČKI RASPOREDtraži da se u spoznavanju krene od zemlje kao svemirskog tijelaSINTETIČKItraži od učenika da spoznaju zem. Sadržaje, mjesta u kojem žive, pa preko šireg zavičaja, domovine, kontinenta i cijele zemlje.SINTETIČKO ANALITIČKIpolazi od zavičaja ali se onda govori o različitim zavičajima

Uzročno posljedični raspored u saznavanju prostora dolazi ili je rezultat prirodnih obilježja prostora. Raspored prema zamišljenom putovanju i u tu svrhu koristimo različite zemljovide i ne brinemo se o uzročno-posljedičnim odnosima.Prostor je temeljni zemljopisni pojam određen veličinom što pretpostavlja dužinu, površinu i volumenPosebno je važno osposobiti učenike da svate njegovu veličinu i njegov kontinuitet. Dijete osjeća prostor od začeća.u 1.razredu učenici moraju naučiti odrediti položaj objekta u prostoru, ne više samo prema sebi nego prema drugim objektima u prostoru.Moraju locirati i odrediti položaj objekta od doma do škole, u svom naselju ili u određenom dijelu grada.u 2.razredu prostor se proširuje. Uči se orjentirati u širem prostoru , moraju odrediti grad i prigradska naselja i sve što se tamo nalazi. Orjentiramo se i prema vodotocima i na kraju drugog razreda govorimo o glavnim stranama svijeta s tim da učenici drugog razreda mogu orjentirati objekte prema objektima u prostoru. Još uvijek govorimo o neposrednom promatranju, sve moraju vidjeti s tima da u iznimnim slučajevima koristimo audiovizualna sredstva.u 3.razredu govorimo o snalaženju u zavičaju, o kartografskoj pismenosti, prelazimo iz neposrednog poimanja stvarnosti na posredno u ćemu će na poslužiti različiti zemljovidi(fizička karta, reljefne karte, hidrografske karte, obradive i neobradive površine, kulturna karta Hr.)u 4.razredu obrađujemo RH gdje će se RH podjeliti za potrebe tog uzrasta na primorsku, planinsku, gorsku ili brežuljkastu i nizinsku hrvatsku i o karakteristikama svakog od ovih područja

GLAVNE STRANE SVIJETAu spoznavanju razlikujemo 3 etape:1. orjentacija sa stalnim stajalištem2. orjentacija sa promjenjivim stajalištem3. orjentacija u predodžbi

Kada govorimo o gl.str.svijeta onda za tu orjentaciju moramo izdvojiti vrijeme u kojem ćemo višekratno promatrati izlazak i zalazak sunca i kretanje od izlaska do zalaska. Postoje 2 obzora: ISTOČNI i ZAPADNITočno u podne učenici izlaze u školsko dvorište i na kojem odredimo točku stajališta. Prostor koji učenik vidi oko sebe je vidokrug-crta koja sve to spaja je obzornica.Učenik je licem okrenut prema suncu i sjena pada iza njega, ta sjena je sjever-ispred njega je jug, lijeva-istok, desna-zapad i te točke vidljivo označimo na čemu učenik stoji.Dogovor:

Orjentacija u predodžbi je onaj stupanj orjentacije kojemu se teži a to znači da će se tom orjentacijom služiti kada se nalaze pred zemljovidom a to znači da ćemo morati točno odrediti na kojoj se strani svijeta nalaze određeni dijelovi Hrvatske. Kada su učenici savladali zahtjevni sadržaj vezan za prostor onda im spominjemo i sporedne strane svijeta i to uvijek vježbajući zajedno s njima. U savladavanju kartografske pismenosti poslije osnovne orjentacije dolaze zahtjevni sadržaji, a to je STVARNO i UMANJENO.Koje podrazumjeva pojam mjerenja jer dijete na tom uzrastu promatra i vizualno procjenjuje udaljenosti. Da bi ova radnja bila kvalitetno obrađena moraju se znati osnovni sadržaji iz matematike a to znači da učenici znaju pretvarati veće matematičke u niže vrjednosti i obrnuto.Umanjeno prikazivanje vrjednosti pretpostavlja da učenike izvedemo van učionice i promatramo u dvorištu 2 predmeta ili 2 stabla koja su udaljena nekoliko metara.Pošto uč.imaju percepciju dužine 1 m u toj 1.fazi oni mjere udaljenost i zapisuju i to smjer pružanja drvoreda, procjenjuju udaljenost i izmjerenu udaljenost.Povratkom u razred sve što je viđeno i izmjereno mora biti i nacrtano.Najprije udaljenost crtamo na ploči s tim da ćemo 8 m iskazati kao 8 dm. 1:101:1 stvarna veličinaKada su svladali osnovne elemente umanjenog mjerila umanjenog mjerila i kada je sve točno zapisano prelazi se na višu fazu prikazivanja stvarnosti a to je tlocrt koji prikazuje samo one plohe koje vidimo iz ptičje perspektive.U 1.fazi crtamo samo one tlocrte koji realno mogu biti nacrtani u bilježnici.

TLOCRT ŠK.DVORIŠTA? toga plan školske zgrade i najbliže okolice s tim da će se ovaj primjer morati temeljito promatrati (izvanučionička nastava) zapisivati i izraditi taj prostor pomoću makete i modela u pješćaniku.

PLAN NASELJAodaberemo najuži dio koji možemo promatrati, a to znači da ćemo učenike povesti od škole do trga, ambulante, crkve, muzej (nešto što oni znaju).a) na putu od škole do odredišta dobro promatramo prostor, a neke djelove čak i mjerimo koracima a možemo i vremenom(stanujem 5 min. Od škole, od škole do trga vremenski je 5 min.)Ovim mjerenjima određujemo približno veličinu prostora, zatim kontinuitet prostora, orjentiramo se u prostoru, strane svijeta i tako određujemo položaj planiranih objekata. Sve skiciramo u bilježnici.b) promatranje s uzvisine-odredimo gdje je škola, rijeka, most, željeznička pruga, crkva, groblje...veličinu udaljenosti procjenjujemo otprilike u ovoj poziciji učenici mogu izrađivati jednostavni reljef, odrediti vodotoke, cestu i objektec) povratak u učionicu-sređujemo rezultate promatranja. Kada se uvjerimo da su oni s nama uočili najvažnije u tzv.pješćaniku izrađujemo maketu promatranog prostora.Pješćanik prekrijemo folijom i nekim uočljivim markerom crtamo objekte u pješćaniku. Foliju odstranimo, stavimo je na školsku ploču, i usporedimo s onim crtežom koji su učenici crtali na licu mjesta. Ako je bilo pogrešaka, učenici to moraju ispraviti u bilježnicu s tim da na prozirnom paus papiru točno svi iscrtavaju ponovo točan plan.Ispred sebe imaju grubi plan promatranog prostora. d) svako naselje ima 1 jednostavni plan i detaljan plan naseljaUčenici su u sljedećoj fazi obavezni donijeti takav plan po kojem će se orjentirati na način da olovkom najprije obilježe mjesto gdje se nalazi njihova škola. Škola je početna točka u snalaženju.Planovi naselja svi su izrađeni po istoj shemi-cijelo naselje je podjeljeno po kvadratima s tim da na jednoj strani imamo slova abecede a s druge strane brojeve.Veliki gradovi moraju imati velike panoe (digitalne) gdje svatko ukucava objekt koji želi vidjeti i točno mu se na ekranu pokaže mjesto.

Učenici su osposobljeni da se snalaze na planovima gradova i naselja. Ova faza snalaženja samo je još jedna faza uvođenja učenika u kartografsku pismenost. Uvođenje učenika u kartografsku pismenost podrazumjeva da učenici razumiju činjenice vezane za nastanak zemljovida, njegovim sadržajem i načinom korištenja. Učenike moramo osposobiti da promatrajući zemljovid po različitim kriterijima znaju odrediti gdje su vode, uzvisine, doline, veličine naselja, vrste prometnica, NP, veliki mostovi, povijesne i kulturne znamenitosti, granice. Da bi oni mogli sve to prepoznati moraju poznavati oko 40tak dogovorenih znakova koji se koriste pri izradi običnog fizičkog zem.Za upoznati prostor u zem. smislu učenike obavezno izvesti iz učionice (izvanučionička nastava) s tim da ih dovedemo na mjesto gdje oni mogu određene oblike promatrati. Poslije promatranog i zapisanog vraćamo se u razred i odma od plastelina radimo uzvisinu na kojoj točno odredimo ono što joj pripada.Izrađenu uzvisinu režemo u nekoliko slojeva odvajamo i zaključujemo da su na svakoj od izrezanih slojeva točke iste visine a kada spojimo sve to što smo razdvojili učenici zaključuju da penjuči se visina se povećava s tim da nauče pojam nadmorske visine.

570m nadmorske visine=570 m od morske površineMjesta iste visine nazivaju se izohipse...Ovaj reljef moramo i obojiti smeđom u nijansamaPosebno mjesto u saznavanju sadržaja o prostoru pripada zemljopisnim diktatima a to znači da će učenici rješavati problem na sljedeći način:

a) čita se tekst i poslije toga oni crtajub) svi ispred sebe imaju sliku koju opisuju

Prjelaz na zemljovid je za učenike izrazito stresan-mora usvojiti i zaključiti po osnovu onoga što je naučio.Njemu su to apstraktni sadržaji-zato prilikom obrade bilo kojeg djela obrade RH učenici moraju promatrati puno slikovnog materijala kako bi mogli zaključiti što pripada kojem dijelu Hr. U zemljopisnom smislu od 1-4 razreda HR je podjeljena na primorsku, planinsku, nizinsku i brežuljkasto brdovitu Hr.

Poimanje vremena i snalaženje u njemuPovijest kao predmet se uvodi tek od 5og osnovne ali se povijesni sadržaji ili sadržaji o vremenu obrađuju već od 1-4 razreda. U ovom razdoblju učenici moraju znati razlikovati sadašnjost, prošlost i budućnost i znati se snalaziti na vremenskoj vrpci ili traci, moraju upoznati najvažnije događaje iz povijesti svog zavičaja i domovine Hr.Najveći problem u obradi ovih sadržaja odnosi se na izbor i raspored nastavnih sadržaja. Brojni evropski znanstvenici bili su vrlo skeptični kada je u pitanju povijest u onom lat.smislu-historia est magistra vita jer su dokazivali da baš suprotno povijest nije učiteljica života jer se stalno ponavlja bilo u negativnom bilo u pozitivnom smislu. To znai da pojedinac, skupina ili narod su malo ili ništa naučili iz povijesti. Činjenica je da narod koji ne uči iz svoje povijesti ponavlja iste greške. Brojni evropski i hrv.pedagozi naglašavaju važnost i vrjednost znanja iz povijesti ali su zagovarali teoriju da se ti sadržaji uče tek oko 15 god.kad je pojedinac sposoban kritički prosuđivati. Povijest se u prošlim st.djelila na političku, kulturnu, domovinsku mada je to sve samo povijest. Međutim, za Hr.školstvo izuzetno je važno mišljenje Stjepana Basaričeka koji je zahtjevao da se s učenicima istražuje povijest zavičaja koja se poslije uklapa u povijest naroda jer se tada govori o domovinskoj povijesti a to znači da se onda čuva Hr.nacionalna svijest na čemu valja temeljiti i suvremenu nastavu u školi.

Po Basaričeku 3 su stvari kojima se Hr. mladež ima osobito upoznati: Hr.jezik Hr.narod Hr.zemlja

A sve zbog toga da u ovom odgojnom smislu bude dominantan domovinski odgoj. U razvoju povijesne nastave poznati su različiti rasporedi nastavnog sadržaja, npr.:

Kronološko-progresivni Regresivni Regresivno-progresivni Biografski Monografski Kalendarski

Svi ovi rasporedi imaju neku od svojih specifičnosti a učitelji da vode računa o psihofizičkim sposobnostima učenika s tim da sadržaje moraju prilagoditi učenicima i da im ti sadržaji moraju biti bliski, moraju ih zanimati i moraju odgojno djelovati.

SHVAĆANJE VREMENA I VREMENSKE ORJENTACIJE

O vremenu možemo govoriti o smislu veličine vremena, snalaženju ili orjentaciji u vremenu, shvaćanje kontinuiteta odnosno slijeda vremena.Piaget je rekao da učenici do 6 god.neshvaćaju kontinuitet vremena jer do tada prevladava intuitivno ili perceptivno poimanje vremena

1.razredvrijeme je subjektivno, egocentrično, a iskazuje neprecizno, (sada, poslije, prije, nekad, nikad...)Zadatak je učitelja da učenike uvede u preciznije određivanje vremena-danas, jučer, sutra, dan, doba dana, dani u tjednu, tjedan, godišnja doba i cijela godina, mjeseci u godiniDa bi im olakšali koristimo vremensku traku na kojoj točno određujemo slijed vremenskih događanja.

2.razredučenici mjere trajanje vremena i to pomoću različitih instrumenata a osnovna je ura a jedinica za vrijeme satTočno lociraju najvažnije događaje ? za 1.godinu-god.365 dana , 52 tjedna, radni i neradni dani, različiti državni blagdani i proslave njihove matične škole

3.razredmoraju dobro svladati termine sad., pr., bud., desetljeće i stoljeće, prošlost do 15 st., godine u st.i to sve koristeći lentu vremena. Važno je da u 3.razredu vezano za desetljeće i stoljeće učenici pronalaze događaje koji su u kontinuitetu vezani za te događaje

4.razredpovijest hrvata i to dolazak u novu domovinu, hrvatski knezovi i kraljevi-Tomislav, stoljetna borba za očuvanje samostalnosti, borbe za hrv.jezik, hrv.u svjetskim ratovima i jugoslavenskoj državnoj zajednici . Osamostaljivanje Hr., domovinski rat i uključivanje hr.u međunarodne asocijacije.Moraju znati pojam tisućljeća, milenija s tim da prošlost seže do nulte godine, do Kristova rođenja.

Oblici obrade povijesnih sadržaja: Prigodne teme Razvojne teme Povijesne slike

U 1.i2.raz. prošlost spoznajemo u obliku prigodnih tema a u 3.i 4.u sve 3 varijante.Prigodne teme se unaprijed planiraju za cijelu školsku godinu jer su važni za neke obljetnice ili su prigodne u nekom drugom smislu, blagdane, svetkovine, obljetnice, znamenite ljude i povijesne spomenike.

Blagdani su vezani za vjerska događanja,narodne običaje, važne povijesne događaje-dani kruha, dan domovinske zahvalnosti-povijesne obljetnice-smrt zrinskih i frankopana. Prigodne teme vezane za vjerske obljetnice su dan sjećanja na pokojne, božićni i uskršnji blagdani, zaštitnici gradova i mjestaU 1.i2. razredu ove prigodne teme mogu biti vezane i za obljetnicu školu, zavičaj i domovinuU ova 2 prva razreda više izinstiramo na doživljaju a manje na konkretnim činjenicama, a u 3.i 4.razredu određujemo i širinu i dubinu a to znači da im pomalo dajemo ono pravo značenje. Prigodne teme u 4.razredu imaju drugo značenje, učenici moraju znati zašto nešto slavimo i obilježavamo. Kada obilježavamo i spominjemo važne osobe u prošlosti jednog kraja ili dom.onda vezujemo uz znanost, kulturu, povijesne događaje, za sve ono što su oni doprinjeli za opće dobro.Vjerski blagdani u brojnim hrv.sredinama prilikom obiljež.imaju svoje specifičnosti. Pa kada se u nastavi obrađuju običaji zavičaja nesmiju se zanemariti vjerski.Povijesne slike-podrazumjevamo spoznavanje prošlosti na osnovu nekih umjetničkih prikaza koje će djelovati na emocije učenika a neće ih opterećivati suvišnim povijesnim sadržajima. Veliki hrv.slikari Parač, Oton Iveković, Šenoa u svojim djelima, Barvjeri...su hrv.umjetnici koji su se slikom ili tekstom odredili prema nekom pov.dog.

Razvojene teme-razvojno promatrati neku pojavu znači:1. odrediti vremensku dubinu i imenovati kad se pojavila2. objasniti vrijeme i prilike u kojima je pojava nastala3. prikazati razvojne etape do suvremenosti4. temeljito upoznati suvremeno stanje5. predvidjeti daljni razvoj u bližoj ili daljoj budućnosti

SPECIFIČNOSTI PROSTORA I OPREME U NASTAVI PID

1) gdje izvodimo nastavu – nastavni prostori2) čime se služimo u realizaciji sadržaja – nastavna sredstva i pomagala3) kako usvajamo nastavu – nastavne tehnologije

PROSTORIMogu biti u školi, okolini i neke druge društvene institucijeŠKOLA-učionica, kabinet, živi kutić, vivari, školska zavičajna zbirka, šk.dvorište, šk.park, vrt, školsko prometno vježbalište i ostali prostoriOKOLIŠ-neposredna stvarnost, botanički vrt, zoološki vrt, muzeji, čitaonice, knjižnice i škola u prirodiOKOLINA-svi prirodni objekti, sve javne ustanove (općina, pošta)UČIONICA-manje više su univerzalne(1-4 razreda) i u njima se raliziraju svi nastavni sadržaji osim ako je škola suverena- osim likovnog, glazbenog, i kineziološkog kabinetaOve učionice po standardu trebale bi biti prostrane od 60-90m2 i u tom prostoru moraju biti smješteni svi popratni elementi potrebni za realizaciju nastaveKlupe i stolice moraju biti primjerene uzrastu djece jer u protivnom dolazi do velikih oštećenja koštane i mišićne mase kod učenika.Raspored klupa i stolica formira se u odnosu na realizaciju sadržaja a to znači da možemo imati varijantu a, b i c

a) varijanta su klasično postavljene klupe i sjedaliceb) varijanta imamo potkovuc) varijanta postavljeno za rad u skupinama

Jedan uvjet mora biti zadovoljen da učitelj ima pregled cijele situacije u razredu, da je prostor prohodan ( i s unutrašnje i s vanjske strane).Razredi mogu u svom prostoru imati tzv. interesne centre gdje učenici mogu zadovoljiti svoje osnovne potrebe i želje (centar za igru, edukativni centar-mala priručna knjižica, informatički centar, kutić za prirodoslovlje...)Rasvjeta i boja zida važne su za ugođaj učionice.Posebno mora biti izdvojen stol za učitelja, treba biti i pješčanik. Učionica mora biti dobro osvjetljena danjim svjetlom, mora bit temperatura i vlažnost primjerena, panoi moraju biti uredni, tematski osvježeni, školska ploča mora biti dovoljno velika, mora imati i prostor za projekcije a ubuduće će svaka učionica imati „pametnu ploču“. Svaka učionica je odraz rada učitelja i cijelog razreda.

KABINET- uz učionicu obavezan je učiteljev kabinet. U kabinetu su sva sredstva i pomagala, zidne slike, različite zbirke, kemikalije koje su zaključane, različiti cd romovi, dvd, mape, tiskani materijali, udžbenici, priručnici i sve što je potrebno za kvalitetan rad od 1-4 razreda.Kabinet je mjesto razgovora i dogovora između učitelja i učenika, učitelja i roditelja. Kabinet ne smije biti prenatrpan, a to znači da svako nekoliko godina treba napraviti inventuru i odložiti u školski arhiv ili baciti u stari papir sve ono što se ne koristi (svake 5.god.)

ŽIVI KUTIĆ- je dio žive prirode a to su biljke i životinje koje učenici uzgajaju u sličnim uvjetima kao u prirodi, a služe za dugotrajna promatranja. U živom kutiću borave životinje samo onoliko vremena koliko je potrebno za obradu nastavnih sadržaja a poslije toga vraćaju se u prirodu.Ovaj živi kutić treba smjestiti da bude sima pristupačan, a to je obično dio namještaja koji je na kotačeNajprikladnije biljke su ukrasne biljke, kulturne biljke, a zatim biljke koje su vezane za povrtnice. Od sjemena do biljke – od sadnica do biljkeŽivotinje uzgajamo u akvariju, u terariju i u akvaterariju (žabe, kornjače, vodenjaci), u insektariju(kukci, leptiri, različiti mravi, bubice...)Živi kutić je mjesto gdje učenici razvijaju svoju sklonost jer se od njih traži sustavno promatranje, zapisivanje i ime istraživačkih elemenata.Živi kutić ima i odgojnu vrijednost, u istom onom ? kao što je cvijeće i zelenilo u školi pa sve skupa rezultira edukativnom vrijednošću.

ŠKOLSKA ZAVIČAJNA ZBIRKASkup je zavičajnog materijala kojeg su prikupili učenici zajedno s svojim roditeljima i učiteljem, a služi pri realizaciji odgojno-obrazovnih zadaća školePostoji školski muzeji ali su vezani za muzeje u većim centrima. Školski muzeji su ustanove koje sakupljaju, evidentiraju, obrađuju i izlažu materijal iz područja školstva. Važnost i vrijednost zbirki i muzeja je od neprocjenjive vrijednosti jer kod učenika razvijaju interes za svoj zavičaj, zatim ih motiviraju da i oni sakupljaju i da dolaze do spoznaje o izvornoj stvarnosti o životu u zavičaju, a to znači da sve vrijednosti koje su im potrebne u odrastanju i formiranju mogu naći na isti način u najmanjoj seoskoj sredini kao i u prostorima velegrada.

ŠKOLSKO DVORIŠTE- ima dvostruku ulogu u životu učenika. U njemu provode dio slobodnog vremena s jedne strane, a s druge strane tu se provode različite aktivnosti u svezi nastavnog sadržaja

1. razred-uvježbava se prijelaz preko ceste i raskrižja2. vježbaju strane svijeta , izrađuju sunčanu uru i simuliraju vodotoke u zavičaju

3. vježbaju umanjeno mjerilo, mjere igrališta, izrađuju reljef zavičaja, mogu vršiti vatrogasne vježbe, mogu imati male meteorološke instrumente, mjere temperaturu, vlažnost, određivanje smjera vjetra i sl

4. možemo prikazati neke pokuse s vodom, let balona i zmaja i brojne druge aktivnosti kojima se služe u obradi sadržaja

ŠKOLSKI PARK – prostor oko škole i praktično je najvrjedniji dio škole. Tu se obično nalaze elementi vrta-ukrasni vrtovi sa različitim drvećem, male stazice, klupice i sl.Jedan od najodržavanijih parkova u Hrv. je u Kaštel Lukšiću(on je botanički vrt)ŠKOLSKI VRT-svi veliki pedagozi od 16.st.do danas potenciraju da se upravo sadržaji iz prirodoslovlja praktično izvode u školskom vrtu, a to znači da bi svaka škola morala imati na većoj ili manjoj površini nešto do školskog vrtaNastava koja se izvodi u školskom vrtu je nastava u prirodi, pogodna je za neposredno promatranje, za izvođenje praktičnih radova, uvođenje učenika u prirodoslovne postupke i znanstveno istraživački rad.1.razred-učenici će u vrtu prepoznati i imenovati različito povrće i cvijeće2.razred-učenici će promatrati sijanje, sađenje i sve radnje koje su potrebne da biljka normalno raste, imenovat će alate i pribor3.razred-upoznaju se s pojmom gredice, pripremaju tlo za sadnju i sijanje određenim alatom, brinu se za uzgoj biljaka, a to znači da ih gnoje, okopavaju, zalijevaju, oprašivaju i prate njihov razvoj i ako je vrt dobro organiziran beru plodove4.razred-promatraju klijanje, listanje, pupanje, cvjetanje, upoznaju se s različitim dodatnim materijalima za prehranu, zaštitu i sl.Posebno promatraju vrste oprašivanja jer je oprašivanje najvažnija karika u lancu života

ŠKOLSKO PROMETNO VJEŽBALIŠTETemeljna je zadaća ovog prostora da se učenici pripremaju za uspješan život u uvjetima kada će i sami biti sudionici u prometu. On je specijalno uređen prostor, to je vježbalište gdje učenici uz aktivno sudjelovanje učitelja i uz pomoć stručnih osoba vježbaju i uvježbavaju sve one radnje koje ih očekuju na javnim površinama.Ovo je specijalno vježbalište uključuje i tzv. pokretno vježbalište koje se očituje u didaktičkom materijalu koji je potreban da bi se sadržaji obradili na najbolji načinOsim svega navedenoga možemo nabrojiti prostore garderobe, školske kuhinje, školska radionica, športske dvorane, male priručne školske ambulante i još nekih prostora ako škola izvodi specijalne programe(djeca s posebnim potrebama)Svi preostali sadržaji koji se ne mogu realizirati u navedenim prostorima usvajaju se kroz izvanučioničku nastavu.

Izvanučionička nastava može se realizirati na više načina, posjet, izlet, ekskurzija, projektni istraživački dan, škola u prirodi...IZVORI ZNANJAsve što može poslužiti onima koji uče u svrhu stjecanja znanja su izvori znanja:

izvorna stvarnost sva vizualna auditivna audiovizualna svi ostali mediji

U nastavi PID izvorna stvarnost predstavlja SREDIŠNJE MJESTO, a sve ono što nemože biti izvorna stvarnost preoblikujemo i služimo se tzv. nastavnim sredstvima. Nastavna sredstva su

didaktički tako oblikovana izvorna stvarnost da su dovoljno pristupačna u spoznavanju učenikove stvarnosti. Brojni pedagozi izrađivali su tzv. prioritetne piramide znanja i iskustva a zatim bi različitim simulacijama, dramatizacijama, demonstracijama, izložbama i pokretnim slikama oživljavali dječju stvarnost pa su došli do zaključka da pamtimo:

10% onoga što čitamo, 20% što čujemo, 30% što vidimo, 50% što vidimo i čujemo, 70% što kažemo, 90% što kažemo i uradimo

Suvremeni psiholozi kažu da se pamti čak 45% onoga što se vidi, a to je najopasnije.Sva ova nastavna sredstva možemo podijeliti na nastavne medije prvog, drugog, trećeg i četvrtog razreda. Ove nastavne metode prema obilježjima rada dijelimo na:

Demonstracije Nastavno radne Labaratorijsko ekspirmentalni Manipulativni Operativne Proizvoljne

Vladimir Poljak podijelio je nastavne medije prema kriteriju percepcije stvarnosti: Auditivni Vizualni Audio vizualni Tekstualni

S obzirom na dimenzije nastavnih medija razlikujemo: Dvodimenzionalne Trodimenzionalne

S obzirom na način prikazivanja pojava: Statične Dinamične

VIZUALNO NASTAVNI MEDIJIOve metode nalazimo u neposrednoj stvarnosti a to su uzorci iz okoliša, različite zbirke, preparati, fosili, modeli, makete, reljefi, crteži, slike, dijapozitivi, dijafilmovi, cd, dvd, i razne didaktičke igre.Zadatak je učitelja da osigura što više izvora koji djeluju na neposredno iskustvo a ona su temelj spoznavanja i mišljenja a posebno zauzimanje stavova. Vizualna sredstva su manje apstraktna od riječi. Nesmije se dogoditi da učitelj pri obradi nekih nastavnih sadržaja koristi jako puno vizualnog materijala odnosno da ono što je demonstrirano nesmije kod učenika ostaviti spoznaju da jedino to realnost. Zornost je polazište u spoznajnom procesu, nije sama sebi svrhom već je u službi spoznavanja biti stvari. Pravilna uporaba ovih nastavnih sredstava utječe na kvantitetu, kvalitetu i trajnost znanja. Uvijek unaprijed moramo predvidjeti koji, kako i kada ćemo se nastavnim sredstvima služiti. Trodimenzionalni nastavni elementi:

Uzorci iz učenikovog okruženja Zbirke prirodnina Fosili iz okoliša Modeli, makete i reljefi

Razlikujemo: Obične modele Modele koji pokazuju različite presječne modele Montažne modele koji su najkorisniji jer sile učenika da pažljivo prati izlaganje

učitelja i vjerno ponovi radnju koju je demonstrirao učitelj

DVODIMENZIONALNI VIZUALNI NASTAVNI MEDIJI

1) SLIKA ima jedan miran vizualni pristup, može nagovjestiti pokret, ideju, motivacija, impresija, poslužiti u odgojne svrhe, obrazovne, etičke... Slika može biti:

Pokretna Zidna Aplikacija Tematski album Slika koju koristimo pri obradi u uvodnom dijelu Rezultat obrade...

2) MIRNA PROJEKCIJA omogućava zajedničko promatranje različitog ilustrativnog materijala i može se promatrati onoliko dugo koliko to traži obrada. Mirne projekcije su projekcije: Dijafilmova Dijaprojekcija Mikroprojekcija Grafoprojekcija

Može biti i kvalitetna prozirnica koja se uz nadopune može koristiti nekoliko godina

3) DINAMIČNE PROJEKCIJE - ELEMENT FILMOvaj element film koristi se najčešće za usvajanje različitih pojmova, traje od 3-4 minute, nijemi je, a viđeno objašnjava učitelj. Ti se element filmovi malo koriste ali su vrlo korisni, jer se tijekom jednog nastavnog sata mogu koristiti nekoliko putaKad gledamo element film postoji tzv. prva projekcija-samo gledamo, druga projekcija-zaustavimo film tamo gdje je ključno, treća projekcija-sve objašnjeno i kad su pojmovi usvojeni. Tek trećom projekcijom imamo cjeloviti doživljaj

TEKSTUALNI NASTAVNI MEDIJITo su udžbenici, priručnici, čitanke, atlasi, zbirke zadataka, enciklopedije, znanstveno popularna literatura, cd romovi i sličnoUdžbenici su jedan od bitnih izvora znanja i pored svoje didaktičke naglašenosti udžbenik mora odražavati posebnost naroda i države u kojoj se koristi. On predstavlja sustav kulture posebnosti jednog narodnog identiteta. Svaka država tiska svoje udžbenike. Udžbenik je cjelovita, programirana i razgranata cjelina koja zahtjeva u obradi razgranatost. U suvremenoj školi imamo različite tipove udžbenika a posebno su naglašeni baš ovi razgranati jer u svom programskom korpusu imaju sve elemente obrade-od uvodnog dijela do zaključnih mentalnih mapa. Najzahtjevniji udžbenici su tzv. programirani koji od

učitelja zahtjevaju posebnu pripravu jer pri obradi sadržaja subjekt je učenik a ne više učitelj. Najjednostavniji udžbenik za učitelje je cjeloviti jer su učitelju ponuđena direktna rješenja s malom mogućnošću vlastite korekcije.

Svaki didaktičko metodički udžbenik ima svoja načela: Mora biti u suglasju sa zakonitostima odgoja i obrazovanja U strukturiranju on mora biti i radni udžbenik Mora biti jedan od važnih izvora znanja Udžbenik ne smije biti zamjena za ostale izvore znanja

Udžbenici nastave PID strukturirani su na način tzv. malih spoznajnih koraka koji sadrže sve elemente i zakonitosti odgojno obrazovnog rada.Odgovaraju na sva pitanja i postavljaju sva pitanja. Najnoviji udžbenici su multimedijski a to znači da upučuju na cd, otvaraju se web stranice relevantne za obradu sadržaja, koncipirane i detaljan priručnik za učitelje koji promovira powerpoint metodu kojom se služi veliki broj učitelja. Sve ove aktivnosti upućuju na kvalitetniji rad i obradu različitih sadržaja. Uz udžbenike i priručnik važna je radna bilježnica, vježbenica a posebno radni zadaci i prozirnice.

Različite alternativne pedagogije u obradi ovih sadržaja uopće ne preferiraju udžbenike(Waldof) nego učitelji u zamjenu za udžbenike zajedno s učenicima stvaraju, kreiraju svoj ili njihov zajednički udžbenik pa su to onda dobro osmišljeni radni materijali.

AUDITIVNI NASTAVNI MEDIJI

U prvom redu su to tzv.audiozapisi, živa riječ u koju ubrajamo radio emisije, kasete, ...RADIOEMISIJE-najkvalitetniji auditivni izvori i koncentriraju riječ i glazbu kao zvučni efekat. Prednosti:

1. učenici uče slušati druge ljude i tako spoznavaju sadržaje na jedan drugi način2. u radioemisijama uvijek sudjeluju istaknuti pojedinci (znanstvenici, stručnjaci, glumci,

sportaši...) i to potiće aktualnost3. u ovim emisijama približavaju se oblici života iz drugih krajeva i iz drugih područja4. ove emisije približavaju i daleku prošlost5. ove emisije su najjeftinije i u njima mogu sudjelovati učiteljica, učenici i pojedinci pri

obradi konkretnih sadržaja

svaka radioemisija ima nekoliko faza:1) priprema(neposredna priprema); moticacijsko-intelektualna2) praćenje emisije- pozorno praćenje bez komentara dok traje emisija i s minimalnim

zapisom3) zaključna razmatranja: u zaključnom radu, nakon odslušane emisije učenici se očituju,

interpretiraju svoje dojmove, zatim oni vizualiziraju ono što su čuli i konačno njihova interpretacija u smislu govornih vježbi (živa riječ)

Na kraju obrade učitelj je dužan cijeli plan realizacije zajedno s učenicima napisati na ploči, a za domaću zadaću:1.razred-mora obavezno nacrtati nešto, uz eventualnoo jednu rečenicu2.razred-mora biti slika i tekst

3.razred i 4.-mora biti primarno tekst, slika eventualno, ali mora postojati ispod svega ona završna, zaključna poruka, mora biti jedan odgojni zaključak

ŽIVA RIJEČTemeljni je izvor znanja ali nije više najvažniji. Učitelj i danas u komunikaciji koristi i najčešće živu riječ kombinirajući je s ostalim izvorima spoznaje. Živa riječ bez obzira što zauzima istaknuto mjesto, daje šansu svakom učeniku da slobodno iznese iskustva iz svog životnog okruženja, iz svoje životne prakse. Na učeničkim spoznajama učitelj gradi sve modele obrade nastavnih sadržaja.Da bi ova spoznaja bila što efikasnija učitelj mora izbjegavati sljedeće:

a) učitelj tijekom izlaganja učenika mora izbjegavati ispitno ozračjeb) učitelj mora istaknuti učenika kao dobrog poznavatelja određene temec) učitelj mora odrediti i zamoliti učenike da se kod kuće pripreme za izlaganjed) podjeliti učenike po skupinama i za jedno vremensko razdoblje(npr. mjesec

dana) zadužiti ih za određena izvješća

Živa riječ je vezana i za sve one stručne ljude koje tijekom godine dovedemo u razred(književnici, glumci, znanstvenici, liječnici, policajci, pedagozi, sociolozi...)

AUDIO-VIZUALNA SREDSTVA

NASTAVNI FILM:U odnosu na radio emisije imaju svoje prednosti, on je dinamičan, prikazuje stvarnost(vizualno), dokument je nekog događaja, govori o pojavama u prošlosti i interpretira stvarnost koja se u tom trenutku ne može realno promatrati. Prigodom gledanja filma vrijede ista pravila igre kao kod radio emisije ( priprava, gledanje filma, obrada)

TELEVIZIJA:Ona umrežuje i zvuk i sliku i sredstvo je koje najviše utječe na djecu, zato školske televizijske emisije moraju biti pomno odabrane s javnim odgojnim porukamaTelevizijske emisije su temeljene na metodički suvremenim sustavima i korisne su u obradi određenih sadržaja.Televizijske emisije su uz brojne druge izvore znanja vrlo važan čimbenik u obradi sadržaja iz nastave prirode i društva.

NASTAVNE STRATEGIJE I METODE U NASTAVI PID-A

Strategije su način na koji dolazimo do cilja, a u didaktici, pedagogiji i metodici, STRATEGIJA je skup metoda i postupaka vezanih za jedan proces, a u svrhu ostvarivanja odgojno-obrazovnih zadataka.Suvremene strategije usmjerene su na ustrojavanje takve nastave u kojoj su učenici središte svih nastavnih aktivnosti.Strategije se djele na : strategije POUČAVANJA, UČENJA, DOŽIVLJAVANJA I IZRAŽAVANJA, VJEŽBANJA, STVARANJAStrategije se najčešće realiziraju u malim skupinama, a to su seminari, radionice, izvanučionička nastava, strategije za individualni rad, strategije različitih projekata, itd.

NASTAVNE METODE:Djelimo u 3 skupine:

1) metoda praktičnih radova2) vizualne metode (metoda demonstracije, metoda crtanja, metoda ilustriranih

rodova)3) verbalne metode(metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, metoda čitanja

i rada na tekstu, i metoda pisanja)

IZBOR NASTAVNIH METODANa izbor utječu:zadaće i zadaci nastave pid-a, nastavni sadržaj pid-a, društveno okruženje, izgled i zanimanja ljudi u zavičaju, materijalno tehnički temelji nastave i dob i predznanje učenika.

U izbor nastavnih metoda učitelj ima apsolutnu slobodu, ali uz uvjet da izbor rezultira i samim nastavnim sadržajem. Posebno je važno naglasiti da pri realiziranju novih nastavnih sadržaja učitelj s mjerom odabere one nastavne metode koje će u realizaciji sadržaja dati najbolje rezultate. Tijekom nastavnog sata metode se kombiniraju i bez obzira kakva je priprema i u koje su metode tada predviđene. Učitelj po svojoj vlastitoj procjeni ako može tijekom realizacije sadržaja promjeniti nastavne metode.Metode u nastavi prirode i društva iziskuju temeljito definiranje s tim da kroz nastavnu praksu učitelj ublažava kriterije i prilagođava ih razredu.

METODA PRAKTIČNIH RADOVAVrijednost metode praktičnih radova najviše govori iskustvo, a to je:-što čujem zaboravim, što vidim zapamtim, što učinim razumijemi znam.Ovaj praktični rad u nastavi je svjesna aktivnost, a to znači da se bazira na percepciji i mišljenju. Ova metoda bazira se na:izboru materijala, različitom priboru, izvoru energije i različitim radnim operacijama.U primjeni ove metode praktičnih radova imamo tzv.metodičke etape:1.priprema rada (izbor sadržaja)2.izvođenje praktičnog rada3.vrednovanje pri postignutom rezultatu

Primjeri:1. razred – izrada čaše od papira, sijanje,sađenje, rasađivanje, izrada vjetrulje i sl.2. razred – izrada prometnih znakova, izrada aplikacija kalendara iz prirode, izrada ure,

sijanje, rasađivanje...3. razred – izrada i orjentacija pomoću kompasa, izrada makete škole, reljefa, živi svijet

u kapljici vode, uzgoj biljaka u školskom vrtu, cvjetnjaku...4. razred – svi pokusi vezani za živu prirodu

VIZUALNE METODEOrjentirane su na tzv.vizualnu komunikaciju, i to u odnosu na vizualnu stvarnu i vezane za neke posebne izvore znanja. Posebna komunikacija odnosi se na medije i ako je tzv.komunikacija vezana za direktne sadržaje društva ona ima svoje potpuno opravdanje. Ovim vizualnim kom.najčešće se koristimo onda kada niej dozvoljena vizualna stvarnost

METODA DEMONSTARACIJEOva metoda se koristi uvijek kada moramo nešto pokazati, prikazati, ima vrlo široku primjenu. Sve ono što je demonstrirano mora biti verbalno praćeno a pri tome morate imati pravi izbor sredstava za demonstraciju

Posebice treba paziti na:dob učenika i na vrijeme koje nam je potrebno za demonstraciju, a nesmije biti ni prekratko ni predugoMetodički zahtjevi idu prema pravilnom demonstriranju predmeta ili pojava, a to znači da:

1. demonstrira se u času kada se i obrađuje2. svi učenici moraju jasno vidjeti ono što se demonstrira3. cijela atmosfera mora biti usredotočena na cijelu radnju

Male predmete kao što su: cvjetići, sjemenke i sl. treba razdjeliti učenicima, moraju to opipati, vidjeti, ako je potrebno može se koristiti mikroskop.Učestale pogreške koje se javljaju pri demonstraciji valja izbjegavati:

a) ne smije do donositi veliki broj predmetab) ono što se demonstrira , ako kruži razredom učiteljica u isto vrijeme netreba i nesmije

objašnjavatic) svi predmeti koji su dati učenicima da ih vide, opipaju, pomirišu ostavljamo učenicima

METODA CRTANJAU nastavi pid-a ima jako veliku primjenu, pogotovo ako se zajednički izrađuju mentalne mape. Crtanje se provodi na način i po metodičkim zahtjevima likovne kulture, nego su to uvijek pojednostavljene sheme Ovom metodom često puta isto tako vršimo nadomjestak za istu stvarnost U 1.razredu učenici crtaju jer još uvijek ne znaju pisatiU 2.razredu spoj crteža i tekstaU 3.razredu različitim vrstama crteža učenici prikazuju tlocrt, nacrt, različite grafikone, udaljenostU 4.razredu vremenske crte, granice, različiti simboli, crtaju i cijele pokuse

VERBALNE METODEa) metoda usmenog izlaganja tzv.monološka metoda u prvom redu to je riječ učiteljadijaloška metoda-između učitelja-učenikab) metoda čitanja i rada na tekstu-čitamo tekstove iz udžbenika, neki priručnik izvora,

čitamo ono što smo skinuli s interneta, čitamo i radimo na tekstu ono što su drugi rekli, a mi zapisivali(priču starog ribara, različitit stari zanati), različite znanstveno popularne tekstove. Učenici zajedno s učiteljicom odlaze u školsku ili gradsku knjižnicu i tamo pronalaze one tekstove koji su potrebni pri obradi nastavnih sadržaja

c) metoda pisanja –ova metoda često koristi jer se prilično toga zapisuje na ploči, u bilježnici, a može biti kombinirana s likovnim radovima. Ovom metodom služe se i učitelji i učenici

PLAN PLOČENa kraju svake obrade i ponavljanja izrađuje se plan ploče ili mentalna mapa, koje su uvijek kombinacija slikovnog i teksta. Primjer umne mape: prometni znakovi, obavijest, zabrane i upozorenjaPostoje još i neke pod metode, međutim, u ovom spoznajnom ciklusu važno je pri obradi sadržaja kombinirati sve nastavne metode kako bi dobili na kvaliteti rada i na dinamičnosti.

OBLICI RADA U NASTAVI PID

-SPECIJALNI OBLICI NASTAVNOG RADA ILI SOCIJALNI OBLICI RADA4 socijalna oblika: a) FRONTALNI, b) RAD U SKUPINAMA, C) RAD U PARU, d) INDIVIDUALNI OBLIK RADA.

FRONTALNI oblik rada je najčešći oblik,i na relaciji je učitelj – razred ili učenik – cijeli razred + učitelj.Ovaj frontalni oblik rada preferira es onda kada imamo tzv.uvodne satove. On je uvijek na početku šk.godine,na početku polugodišta, uvijek je u onom uvodnom dijelu sata 5-7 min, kad započinjemo jednu novu cjelinu.

RAD U SKUPINAMA – ovaj oblik rada se više kristi jer se pokazalo da rad u skupinama od 3-6 učenika u konačnici daje najbolje rezultate. Noviji hrv.standard upravo preferira ovaj rad u skupini jer se nastava sve više kombinira i kao izvanučionična nastava. Skupine određujemo po određenim kriterijima, one moraju biti homogene, a to znači da su sastavljene, čine ih učenici i „dobri i loši“, s tim da svaka grupa ima svoga predstavnika čiji je zadatak da po obavljenom zadatku u ime grupe izvijesti obavljene zadatke.Dobro je s vremen na vrijeme mijenjati voditelja grupe tako da se svi učenici u grupi izmijene.U odgojnom smislu rad u grupi u stvari daje najbolje rezultate jer su učenici upućeni jedni na druge i žele biti najbolji.Rad u grupi organnizira se na način da i klupe u razredu razmjestimo za potrebe takvog oblika rada, pa imamo: da učenici sjede u obliku trokuta, četverokuta, peterokuta,šesterokuta. Svi moraju odlikovati cjelinu.

RAD U PARU se često koristi kada se rješavaju zadaci kod kojih učenici unaprijed znaju da će jedan drugoga vrednovati, pa onda postoji jedan pozitivan naboj da rezultati budu najbolji.Rad u skupini uvijek preferira natjecanje s tim da uvijek slijedi vrednovanje od strane učitelja jer je samo vrednovanje poticaj.

INDIVIDUALNI OBLIK RADA – predstavlja onaj oblik gdje učenik sam izvršava postavljene zadatke, najčešće u svrhu i individualnog vrednovanja.

Sva četiri oblika socijološkog rada se kombiniraju i u jednom radnom danu obično ima 2-3 oblika rada.Individualni oblik koristimo kada učenici rješavaju nastavne listiće s tim da ne mora cijeli razred rješavati iste zadatke, nego može biti shema tzv. Vertikalna i horizontalna. Horizotntalni i vertikalni oblici rada su najbolja povratna informacija učitelju da li su složeni sadržaji najbolji usvojeni, jer iste zadatke mogu provjeriti u nekoliko skupina.

Prilikom vrednovanja postoji i tzv.specijalni testovi znanja koji se odnose konkretno na 3 razine:1.skupina zadataka za individualni rad odnosi se na cijeli razred (naša je prosudba da zadatci mogu riješti svi učenici u razredu)2.postoje zadaci za indvidualni rad koji se odnosi na onu skupinu učenika (koja je malobrojna) koji uvijek hoće znati više, zadaci težek tipa3. skupina su oni učenici koji trebaju neku dodatnu nastavu ili su učenici s posebnim potrebama, a to znači da učitelj mora predvidjeti zadatke individ.tipa za sve 4 situacije.

JOŠ NEKI OBLICI:Nastave različitog tipa: DRAMSKE,LIKOVNE,ISTRAŽIVAČKE,MATEMATIČARI,GLAZBENA

SURADNIČKO UČENJE – odnosi se na način da se odabere određena tema koja zanima nekolicinu učenika i započinje realizacija nastavnog sata.

RAZVOJ STVARALAŠTVA NASTAVOM PID-postoje pravila koja čine sustav stvaralaštva i različitih sposobnosti kod učenika. to se postiže različitim postupcima:1.stvaranje rečenice na temelju zadanih riječi (najčešće u 1.razredu)2.iznošenje ideja3.promatranje stvari i pojava4.osposobljavanje za učenje i istraživanje5.razvoj stvaralaštva u ozračju razreda6.kombinacija različitih ideja i kombinacija7.osposobljavanje za rješavanje problema itd.

IZVANUČIONIČNA NASTAVA U PID-nastava se izvodi u prirodi i to može biti samo posjet, izlet, ekskurzija, i škola u prirodi.NASTAVNA EKSKURZIJA – 3-4 dana. Postoje različiti kriteriji organiziranja:1.kriterij se odnosi na mjesto. Ekskurzija može biti: samo priroda, na travnjak,vrt,polje, park, muzej, izložba, zanatska radionica, seosko gospodarstvo itd.Sadržaj ekskurzije: biološka (biljke i životinje), zološka, botanička, ekološka, zemljopisna, povijesna, prometna,mješovita.2.krijerij trajanja – jednosatna, dvosatna, poludnevna, dnevna i višednevna3.kriterij metodička namjena- može biti uvodna, istraživačka, ilustratura, mješovita.

S obzirom na logički put – analitička, sintetička, anal.-sintet.,opisna, razvijena,kombarativnaS obzirom na broj učenika – cijeli odjel, skupina učenika, ili samo pojedinici.

Planiranje nastavnih ekskurzija

U početnim razredima učitelj planira nastavne ekskurzije u neposrednu okolinu prema godišnjim dobima. Dobro je odabrati pogodne objekte u neposrednom okolišu škole i ustrojiti njihov obilazak u svako god.doba kako bi učenici mlađih razreda sustavno pratili fenološke promjene na istim objektima.

1.razred-Jesen u prirodi-vrt, voćnjak, šuma -pojave u prirodi zimi-okoliš škole -proljeće i proljetne pojave-listanje, cvjetanje - Seosko dvorište --radionica svijeća - važnije ustanove u naselju2.razred-Plodovi sazrijevaju u voćnjaku, vinogradu i polju -Posjet minifarmi -Divlje životinje-muzej, šuma -Proljetni radovi u vrtu -Kulturno bilje u vrtu -Posjet općinskom središtu

3.razred-Opća slika jeseni - Opća slika zimi -Najpoznatiji stanovnici bare-obilazak bare -Živi svijet i njegov okoliš -Gospodarstvo u zavičaju-obilazak tvornice - Posjet županijskom središtu4.razred-Tlo u našem zavičaju - Povezanost biljaka i životinja s neživom prirodom - Upoznavanje susjedne županije -Biljni i život.svijet zimi - Biljke i životinje travnjaka -Posjet Zagrebu

Pri izradi godišnjeg plana i programa jednosatne i dvosatne ekskurzije valja planirati češće, a poludnevne ili cjelodnevne svaka 2 mjeseca. Pri ustrojavanju svake ekskurzije razlikujemo 1. PRIPREMU EKSKURZIJE 2. IZVOĐENJE EKSKURZIJE

3. RAD U UČIONICI NAKON EKSURZIJE

1.Pripremanje ekskurzijeTreba obaviti solidno, kao i za svaku drugu nastavnu djelatnost. Učitelj određuje koju nast.jedinicu ili temu će odraditi izvan učionice, zatim određuje mjesto gdje će izvesti ekskurziju, te predvidjeti određena nastavna pomagala, metode i socijalne oblike rada. Posebno mjesto zauzimaju neposredni zadaci nastave koje valja ostvariti.te će tako učitelj za temu Travnjaci predvidjeti sljedeće zadatke: promatranje tla i ispitivanje vlažnosti, mjerenje temp.zraka i tla, prepoznavanje bilja koje raste na travnjaku, utjecaj vlažnosti i topline na rast biljaka travnjaka, prikupljanje bilja za herbarij, uočavanje i prepoznavanje životinja na travnjaku.Također učitelj prije samog izvođenja treba obići mjesto ekskurzije da ga upozna te da ga priroda ne iznenadi.Nakon izrade plana ekskurzije, potrebno je upoznati i učenike na njega kako bi se i oni mogli pripremiti potrebna sredstva koja će ponijeti sa sobom. Učenike je važno upozoriti na lijepo ponašanje i potrebnu disciplinu. Dobro je da svaki učenik u skupini ima određeni zadatak, jer se time učenici potiču na aktivnost. Ako se izvanučionička nastava odvija u nekoj tvornici učitelj treba radnike pripremiti jer će jedino radnici učenicima objasniti proizvodno-tehnološki proces. Pri ustrojavanju ekskurzije na travnjak učitelj učenicima kaže da će ići na izvanučioničku nastavu koja će trajati 2 školska sata te im određuje zadatke.Učenici moraju ponijeti bilježnice i udžbenik,atlas prirode i društva, olovku, kutijicu za životinje. Za potrebe cijelog razreda ponijet će se pribor za ekskurziju (termometar, lopatica, nož, kompas, pinceta, korice za herbarij, novinski papir, botaničku prešu, etnomološku mrežicu, bočice za uzorke). Učitelj o ekskurziji upoznaje roditelje te roditelji mogu pomoću učitelju u izvođenju prije svega kao pratitelji.

2.Izvođenje ekskurzijeZapočinje polaskom iz škole, učitelj okuplja učenike u polukrug te im govori da su došli do mjesta gdje će upoznati biljke i životinje travnjaka, ali i uvijete gdje žive.Učitelj upućuje učenike da promatraju tlo, a zatim da istraže vlažnost tla. Učenici lopaticom iskopavaju udubinu u tlu te iznose svoje zapažanje . mjere temperaturu tla te zapisuju u bilježnicu. Uz pomoć udžbenika i atlasa prepoznaju biljke te izdvajaju njihove karakteristike.

Učitelj im pokazuje kako se skupljaju biljke za herbarij. Zatim odlaze na drugi travnjak gdje se smjestio potočić uz kosinu. Zaključuju da tlo nije tako vlažno te da je temperatura viša te se izvodi zaključak da je vlažno tlo ima nižu temperaturu a da suho tlo ima višu temperaturu. Učitelj usmjeruje učenike da promatraju bilje na ovom tlu i da ga usporede sa biljem s drugog travnjaka. Važno je da učenici uoče razliku između samoniklog jestivog bilja:maslačak, kiselica, djetelina, stolisnik, trputac. Nakon upoznavanja biljaka, uočavaju životinjski svijet:pčele, bumbare, leptire, skakavce, mrave, ptice ševe, prepelice, golubove, sisavce miševe, zečeve. Učenici još jedanput ističu utjecaj vlage i topline na biljke i životinje.

3.Rad u učionici nakon ekskurzijeObično započinje razgovorom gdje učenici opisuju ekskurziju i svoje doživljaje. Najbolje je da učenici izvještavaju prema svojim zadacima i bilješkama o životu na travnjaku , karakterističnim biljkama i životinjama , njihovoj povezanosti te značaju travnjaka za stočarstvo . učitelj vodi obradu nastavnog gradiva koristeći se materijalima s ekskurzije za demonstraciju. Na kraju se provjerava učinkovitost nastavnog procesa: prepoznaju se karakteristične biljke i životinje i rješavaju se zadaci u radnoj bilježnici.

ŠKOLA U PRIRODIPočetkom 20stoljeća kao reakcija na višesatni boravak učenika u učionicama u sve onečišćenjima gradovima nastao je pedagoški pokret u škola u prirodi. Zastupnici pokreta za odgoj u djece u prirodi pokušali su to riješiti na 2 načina: odgojem mladih izvan onečišćenih gradova u odgojnim domovima u prirodi i odgojem mladih u šumskim školama. Kod nas se te škole najčešće nazivaju šumske škole, škole u prirodi, poljske učionice. Prvu šumsku školu u Hrvatskoj otvorio je F.Higy Mandić 1929. u Tuškancu u Zg. Škola i prirodi ustrajava se tako da se učenici jednog razreda sa svojim učiteljem dovode u internatski smještaj, npr.planina ili na morsku obalu i u njemu provode 1-2 tjedna . sustavno ustrojenu školu u prirodi ima Zagreb gdje učenici 3.razreda provode tjedan dana sa učiteljem na Sljemenu, a učenici 4.razreda tjedan dana u Crikvenici. Kroz to vrijeme isprepliću se odgojne, obrazovne, športsko-rekreacijske i kulturno zabavne aktivnosti. U tom se radu posebna pozornost pridaje nastavi PID , koje se sadržaji obrađuju na neposrednoj Izvornoj stvarnosti. Npr. Učenici 4 razreda obrađuju teme:

1. primorski kraj2. brodom do Šila, razgledavanje, plovidba do Selca i povratak u Crikvenicu3. razgledavanje hotela i turističkih objekata u Crikvenici4. zanimanja ljudi uz more5. razgledanje Vinodola6. posjet Rijeci, Trsat

ŠKOLA U PRIRODI – se organizira u trajanju tjedan dana s tim da se prethodno odredi mjesto boravka i svaki radni dan mora biti isplaniran. Škole u prirodi su uvijek u drugom ambijentu (zemljopisnom) u odnosu na matičnu školu. Sve mora biti organizirano i moraju biti uključeni svi učenici.Uz ovaj obavezni sustavni rad planira se vrijeme rekrecaije i slobodno vrijem. Svi obrazovni eurpski sustavi imaju školu u prirodi.PLANIRANJE I PRIPREMANJE u nastavi nužno je pa tako i u PID. PRIPREMANJE se odnosi na: 1. novu šk.godinu, 2.izbedbeno ili ? pripremanje, 3.neposredno pripremanje.

1. pripremanje za novu šk.god: postoji generalni program na razini cijele države i on je kao okvir obavezan svima. Ovo godišnje planiranje naziva se orjentacijsko, globalno i makroplaniranje. Posebno je važno naglasiti god.makro plan rada na užem području gdje se nalazi škola izrađuje se iz okvirnog programa, regionalnih sadržaja i programa škole. Ovaj god.makro plan mora slijediti za niže razrede ritam godišnjih doba, izvornu stvarnost, prigodne teme i sl.

mora slijediti sadržaje koji su vezani za prirodoslovlje i mora naglasiti korelaciju s ostalim predmetima.Ovaj godišnji mkikro plan uključuje i broj sati za određeni predmet i to po mjesecima i mora točno održavati broj sati obrade nastavnih sadržaja, ponavljanja i provjeravanja.U sastavljanju makro globalnog plana osim učitelja sudjeluje stručna školska služba, vanjski suradnici, učenici i njihovi roditelji. Ovaj globalni plan podijeljen je na cjeline, a može biti podijeljen na teme u smislu da ga zovemo tematskim programom.(Vidjeti u metodici što se obrađuje u okviru globalnog makro plana od 1-4 razreda)!!!

2. izbedbeno tematsko planiranje i programiranje-izvedbeno planira učitelj na početku i tijekom šk.god.-za svaku nastavnu cjelinu ili temu određuje se zadaća i zadaci,ključni pojmovi,broj sati raspoređenih na obradu,ponavljanje,vježbanje i provjeravanjePosebno se mora naglasti broj sati koji se odnosi na obradu novih sadržaja mjesto gdje se realizira nastava, tko u njoj sudjeluje i što je sve potrebno za realizaciju određenih sadržaja.Za ovo planiranje potrebne su tzv.tematske mape u koje se ulaže sav potrebni materijal za jednu nastavnu cjelinu, koji se svake godine nadopunjuje.

3.neposredno pripremanje nastave- to je završni čin planiranja i programiranja. Odnosii se na 5 minutnu nastavu, na obradu nastavne jedinice, za blok sat,istraživački dan i sl.Ovo neposredno planiranje obuhvaća sadržajnu, pedagošku, psihološku i materijalnu tehničku sastavnicu.U neposrednoj praksi mikroprogramiranje se ostvaruje:a) postavljanjem zamisli nastavne djelatnostib) izradom pisanih metodičkih materijalaOva metodička priprava može biti detaljna, a može sadržavati skicu djelatnosti.

PISANA PRIPRAVA SADRŽI: ime i prezime autora priprave, nadnevak izvođenja, razred u kojem se ostvaruje nastave, suradnici prizori priprave (opći podaci)2.opći metodički podaci moraju biti: nastavni predmet(pid), navedena nastavna cjelina i tema, nastavna cjelina, zadaće i zadaci, tzv.odjelotvoreni zadaci (spoznajni,funkcionalni,odgojni), moraju biti navedeni nastavni objekti gdje se realizira, izvori znanja, odnosno nastavni mediji, nastavne metode, socijalni obici rada.3. tijek nastavne djelatnosti: sve etape djelatnosti, plan ploče ili ? ili umna mapa, zabilješke o ostvarivanju nastavne djelatnosti- postoji još jedna pisana priprema, a ona se odnosi samo na skicu za nastavnu djelatnost.

VREDNOVANJE NASTAVNE DJELATNOSTI

1.mora se provjeriti jesu li realizirani najvažniji zadaci nastave

2.kako je provedena materijalno tehnička priprava nastave3.da li se može učiniti još nešto da bi realizacija bila kvalitetnija4.jesu li korištena suvremena sredstva i pomagala5.raščlambom nastavnih metoda osigurati kvalitetnu obradu nastave6. pravilnim odabirom socijalnih oblika rada osigurati kvalitetnu nastavu7. da li su svi sadržaji stručno pripremljeni8. raščlambom sadržaja treba utvrditi odnos između učitelja i učenika s tim da se inzistirana samostalan rad učenika9.plan ploče ili umna mapa mora odgovarati ciljevima i zadaćama sadržaja koji se obrađuje10.odnos učitelja i učenika mora biti kooperativan u smislu da stavovi učitelja moraju biti poticajni, a rezultati moraju biti zajednički

Postoji: 1. godišnji makro plan2.izvedbeni tematski plan i program3. neposredno pripremanje ili tzv. Odjelotvoreno pripremanje ili realizcaija

VREDNOVANJE POSTIGNUĆA U SVIM VIDOVIMA DJELATNOSTI U NASTAVI PID.

Svaki rad mora biti vrednovan a da bi bio pravilno vrednovan mora biti praćen, provjeravan, faza procjenjivanja, mjerenja i konkretno ocjenjivanje-opisno i brojčano.PRAĆENJE podrazumjeva sustavno bilježenje sva zapažanja koja se odnose na zanimanje i motivaciju učenika te o učenikovim odgojnim vrjednostima. U ovom praćenju ubrajaju se obvezne aktivnosti tijekom redovite nastave, samostalne aktivnosti i slobodne samostalne aktivnosti vezane za stvaralaštvo (radionice). Praćenje može biti opisno a to znači da će bilježiti predznanja učenika, interes, predodžbe i pojmove, praktićne, organizacijske i stvaralačke sposobnosti, prilagodbu na nove situacije i u svim drugim neobveznim situacijama. Skala vrednovanja:

a) znanje i uspjeh:A- izvrstan rezultat u odnosu na predviđene zadatke nastaveB- vrlo dobro postignuće u odnosu na planirane zadatke nastaveC- dobar rezultat u odnosu na predviđene zadatkeD-zadovoljavajući rezultat u odnosu na predviđene zadatkeE-minimalni rezultat uz koji može nastaviti školovanje

b) zalaganje A – zalaže se iznad očekivanja B – pokazuje dosljedno zalaganje C – uobičajeno se zalaže D – povremeno se zalaže E – rijetko se zalaže

c) napredovanjeA- iznad očekivanjaB- očekivanoC- napreduje

D- ima početni rezultatE- na samom je početku

PROVJERAVANJE je sustavno praćenje u odnosu na usvajanje zadaća određenih nastavnih sadržaja. S obzirom na vrijeme provjeravanja postoji tekuće( u tijeku) i završno provjeravanje. Tekuće se odnosi na cjelokupni nastavni proces a to znači da usvajanje znanja moramo vrednovati praćenjem i neke druge vrjednostiOblik provjeravanja može biti:usmeno, pismeno i praktičnoUsmeno je najčešće u nižim razredima. Pismeno je individualno i može biti dio svakog sata obrade novih sadržaja-kratki zadatci za provjeruS pisanim provjerama treba započeti već u 1.razredu OŠ jer su pismene provjere najtraumatičnije za učenika zato što traže točan i precizan odgovor bez obzira kakvog su oblika tekstovi provjere. Pisane odgovore vole samo oni učenici koji su po prirodi introvertni pa im ta samozatajna atmosfera i odgovara. Elokventnim učenicima više odgovara usmeno. Kao budući učiteji najviše prakticirati usmeno provjeravanje a pisani tekstovi trebaju biti na kraju polugodišta i godine. Pisani tekstovi mogu bitia) odgovor DA NEb) zaokružic) dodajd) izbaci

U 1.razredu OŠ moraju zadatci biti jednostavni zato što učenici nisu usvojili tehniku pisanja. U 2.razredu konkretni s tim da možemo napraviti zadatke za prosječnost, nadarene i one kojima treba pomoćKRITERIJ VREDNOVANJA- na početku šk.god. morate se precizno dogovoriti s učenicima koliko bodova-ocjena . Bodovna skala mora biti određena za cijelu školsku godinu (moraju je znati i roditelji)

Alternativni zadatci koji od učenika traže ne da znaju više nego to su zadaci vezani za sadržaj PID-a, a tiču se zaključivanja i mišljenja (inteligencija). Možemo provjeravati i pomoću pokusa-pokusi služe za provjeru (propusnost tla)

PROCJENJIVANJE-možemo svakog učenika posebno i razred u cjelini s tim da sve to možemo izraziti vrjednosnom skalom. Procjena nesmije biti subjektivna-maksimalno objektivna mada nikad do kraja točna. Procjena ne smije biti ishitrena već da bi donijeli sud o nekome morate imati dovoljno argumenata za konačni sud. Za pravičniju prosudbu najbolje je konzultirati učenike međusobno, ostale nastavnike koji zajedno s vama realiziraju nastavu –prof.stranih jezika, glazbene kulture, religijske kulture, prof.likovnog odgoja i na kraju ako postoji dilema pogotovo na kraju šk.god. uputno je razgovarati s roditeljima.

MJERENJE-skala mjerenja koja pokazuje da učenik savladava sadržaje ili napreduje ili nazaduje, odnosno pomoću različitih zadataka objektivnog tipa određuje njihova postignuća. Svako mjerenje ima svoju bodovnu skalu koja na kraju određenog vremenskog razdoblja daje sliku o postignućima svakog učenika, cijelog razreda i povratna je informacija učitelju u onom smislu dali radi dobro i može li bolje. U ovim procjenama služi se ljestvicama i podatke ubacuje kompjuterski.Ocjenjivanje-izvrstan, vrlo dobar, dobar, zadovoljavajući, minimalan uspjeh uz koji ne može nastaviti školovanje. U nastavi pid-a, vrednujemo znanje, napredovanje, zalaganje, interes i subjektivne i objektivne sposobnosti . Ovo ocjenjivanje može vršiti učitelj, rad u paru, stručna

služba škole za specijalne potrebe. Trenutačno nema ni jednog dijela pedagoške institucije koja vrednuje učitelja osim u slučajevima kada im se izriče nekakva kazna. Ako stručna služba šk.procjeni zbog mnogo razloga da se učitelj po mnogočemu razlikuje u svom radu, zalaganju i kvaliteti rada uč.bude predložen za učitelja savjetnika i učitelja mentora. U izradi je pravilnik o vrednovanju svakog učitelja po kojemu će u odnosu na svoj rad dobivati privremenu ili trajnu licencu za rad. Najbolji pokazatelj rada učitelja je rezultat uspjeha cijelog razreda.

Pri ocjenjivanju učenikova postignuća treba znati:1. točno odrediti tzv. odjelotvorene zadaće i zadatke a to znači da prilikom obrade

svake nastavne jedinice učenici moraju točno znati na koje zadatak i zadatke moraju odgovoriti. Što od znanja moraju usvojiti.

2. promatrati svaki rezultat učenika neovisno od drugih rezultata3. ispitivanje je pismeno i za druge učenike anonimno, a ispitavanje je javno i

ocjenjivanje je javno4. pojačati osjetljivost ispitivanja i lagano povećavati broj pitanja5. češće treba koristiti zadatke tzv. esejskog tipa pitanja s podpitanjima6. služiti se različitim sustavima procjene i to u različitim situacijama.(brzina,

uvijek točnost, mašta, snalažljivost, intelektualna širina)7. kombinirati subjektivno i objektivno ispitivanje a to su sustavi procjene i

zadatci objektivnog tipa i tekstovi znanja.

Učenicima je nužno javno priopćiti ocjenu, obrazložiti je, tražiti mišljenje učenika, mišljenje cijelog razreda i obavjestiti roditelje.Važno je znati vrijednost uloženog truda, koje je uobličeno u ocjenu jer to vodi ka samoprocjenjivanju i diže samopouzdanje učenika. Vrlo je važna komunikacija i s roditeljima jer oni često puta iz neobavještenosti i neznanja reagiraju u smislu da su njihova djeca u vrednovanju zakinuta . Zato je nužno kad učenik ascilira u svojim postignućima odmah obavjestiti roditelje i dogovoriti zajedničku strategiju.

DOPUNSKA,DODATNA NASTAVA, IZVANNASTAVNE I IZVANŠKOLSKE AKTIVNOSTI

Svi navedeni oblici rada otvaraju učenicima mogućnost da slobodno grade i izgrade svoju osobnost. Ovi oblici su već ugrađeni u plan i program rada za cijelu šk.godinu a to znači da se izvode sustavno.

DOPUNSKA NASTAVAPohađaju svi oni učenici koji u zakonski propisanom roku ne mogu savladati određene nastavne sadržaje. Uzroci njihovih teškoća najčešće proistječu iz obiteljskih, socijalnih, zdravstvenih i psiholoških razloga. Ova nastava realizira se ili u okviru redovite nastave (prilagođeni programi) ili izvannastavne aktivnosti kada učenike uključimo u produženi boravak. S ovim učenicima treba raditi individualno i ako je potrebno učiteljici pomaže stručna osoba.

DODATNA NASTAVAPrepoznavanje i identifikacija tzv.“darovitih“ učenika. Vrlo je složena i u njoj sudjeluju uz učiteljicu i ostali stručnjaci služeći se u otkrivanju specifičnim metodološkim postupcima.

Sadržaji dodatne nastave temelje se na sadržajima redovite nastave a onda različitim oblicima rada uključujemo učenike u različite izvannastavne i izvanškolske aktivnosti sa svrhom da prošire temeljna znanja. (specijalni oblici rada)

IZVANNASTAVNE I IZVANŠKOLSKE AKTIVNOSTIOrganizira u OŠ već davno i sa svrhom da se obogate sadržaji iz određenih odgojno obrazovnih područja. Rad kroz ovakve vidove ima svoju psihologijsku, pedagogijsku i znanstvenu vrijednost. Izbor programskih sadržaja ovih aktivnosti prepušten je u 1.redu učenicima i učiteljima i on je najčešće istraživački. Često puta učenici svoje aktivnosti realiziraju u skladu s interesima i sposobnostima u dogovoru s roditeljima(glazbena škola, sportske, muzejske radionice, aktivnosti u gradskoj knjižnici. Sve ove aktivnosti imaju zadatak da kod učenika pojača interes za rad do potrebne granice(dopunska) odnosno pomaže se onim učenicima da kroz različite oblike dodatne nastave nauče više.Sve ove aktivnosti u redovitoj nastavi i spomenutim oblicima dodatne nastave provjeravaju se svake školske godine na različitim natjecanjima unutar razreda, škole, grada, županije i republike Hr.a neka natjecanja su i na internacionalnoj razini.Prilikom vrednovanja najčešće se uz postignuti rezultat učenika spominje mentor(učitelj) škola , stručna služba i šire okruženje koje je pridonjelo vrhunskim rezultatima učenika. Ovi rezultati su vrhunski motiv učenicima, učiteljima, roditeljima i cjelom obrazovnom sustavu na ovoj razini da dobro smišljenim projektima pomažu učenicima u obrazovnom a onda i odgojnom razvoju.

RAD U KOMBINIRANIM ODJELIMA

Uz tzv. Čiste odjele u Hrv. Imamo veliki broj kombiniranih razrednih odjela što potvrđuje činjenicu da je djece sve manje, a to znači da se samo snižava br.učenika već se moraju odjeli kombinirati i to na način: 1. i 2.raz, 1. i 4.raz, 1. i 3.raz i na kraju sva četiri razreda. Današnji hrv. Pedagoški standard je znatno izmiijenjen u odnosu na raniji. Prije je bilo dozvoljeno do 35 učenia, ako je bilo djece s posebnim potreba 25 – 27. Danas 18 – 20 učenika, ako ima s posebnim potrebama 15. na otocima ima 1 -7 učenika.

KAKO ORGANIZIRATI NASTAVU U KOMB.ODJELIMA? to je veoma složeno i mora resprektirati u svakom slučaju psihofizički razvitak djeteta i tako planirati dnevne, tjedne, mjesečne, polugodišnje i godišnje planove i programe. Nastava se kombinira u odnosu na posebne sadržaje za svaki razred i zajedničke sadržaje. Posebni sadržaji (mat, hrv, pid). Izmjenjuje se tzv.aktivni dio i tzv.tihi rad.Rad u komb.odjelima zahtijeva specijalne metodičke pripreme, a to znači da mora biti puno prostora za slikovni materijal, različite panoe, platno za projekciju i suvremenu nastavnu opremu. Svaki razred mora imati svoju ploču, a učenici moraju sjediti tako da su ploče točno ispred njihovih prvih klupa. Pri godišnjem planiranju jako je važno naglasiti što je neposredna i što posredna nastava, a to znači da se točno odredi koje će sadržaje obradtiti učitelj, a koje će sadržaje obrađivati neke druge osobe. Posebno je važno planirati školu u prirodi jer pri realizaciji sadržaja aktivno sudjeluju svi učenici. Rad u ovim odjelima traži svakidašnje praćenje uglavnom pisemno i češće provjere znanja. Satnica u kombiniranim odjelima je fleksibilna pa tu ne treba vrijediti ono pravilo 45 min ili 90 min, važno je da se u roku od 3 sunčana h ( 4 ako su viši razredi) da se sadržaji obrade. U radu u ovakvim odjelima najviše

profitiraju učenici 1.raz. jer su oni u situaciji da savladavaju svoje sadržaje ali uvijek čuju nešto više. Pri planiranju i provedbi nast.sati u komb.odjelima vrijede neka pravila:

1) na jednom nast.satu može biti obrađena samo jedna nast.jedinica2) u ovim razredima provodi se izmjeničko izravna i neizravna nastava koje moraju biti

uzajamno i funkcionalno povezane3) svaki rad mora biti provjeren4) učitelj mora više raditi s nižim nego s višim razredima (viši razredi mogu raditi

samostalno)5) s učenicima mlađih razreda etape rada traju kraće a u 3. i 4.raz.traju duže. Ako se u

razredu nađe učenik s posebnim potrebama ako su oštećenja tzv.nižeg tipa stručna služba škole mora procjeniti da li će učiteljici dodijeliti dodatnu pomoć ili je učiteljica s obzirom na stupanj obrazovanja u mogućnosti sama realizirati i taj dio posla.

Rad u ovim odjelima ako je 15 i više učenika najbolje je podijeliti u parove ili skupine i tako praktično usmjeriti učenike da pomažu jedni ddrugima. Vođe skupine moraju biti izvrsni učenici jer je to sigurnost da će posao biti dobro obavljen. Ako se u komb.odjelima nađe 3 -5 učenika nastava se realizira individulano, a to znači da učitelj mora dolaziti njihovoj kući. U ovim odjelima često puta prevladava nastava gdje se dosta čita, dosta piše. Pismeni radovi u nastavi PID moraju biti u tzv.obliku pismenih diktata gdje će se uz zvanje hrv.jezika pratiti i vrednovati znanje iz PID, npr. rijeke i planine Hrv., a provjera od slike do teksta i od teksta do slike.Praktični radovi su česti u nastavi u komb.odjelima jer se oni vežu za samostalan rad učenika, a pravo su vrijeme za aktivan rad s drugim razredom. Svi sadržaji koje realiziramo kroz projektnu nastavu uključuju istodobno učenike koje činu taj komb.odjel samo na različitoj razini.Komb. Odjeli uglavnom su vezani za područje škole koje su vezane za matične škole. Novi zakon predviđa kroz pedagoške standarde do 2020.da će svaki učitelj u komb.odjelima imati adekvatnu stručnu pomoć.