Svjesni značaja rijeke Save za gospodarski, društveni i kulturni razvoj u regiji,

U želji da se razvije unutarnja plovidba rijekom Savom,

Uzimajući u obzir Europski sporazum o glavnim unutarnjim plovnim putevima od

međunarodnog značaja (AGN), a posebno njegov aneks III,

Vjerujući da javne vlasti mogu značajno doprinijeti razvitku vodnog puta rijeke Save

svojim angažiranjem u osiguravanju i održavanju odgovarajućeg vodnog puta na

osnovi međunarodno dogovorene klasifikacije i parametara,

U skladu s člankom 16. stavcima 1. (a) i 2. Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save

(Okvirni sporazum) i člankom 9. stavkom 4. Protokola o režimu plovidbe uz Okvirni

sporazum o slivu rijeke Save, Međunarodna komisija za sliv rijeke Save (Savska

komisija) na VIII. izvanrednoj sjednici održanoj 12-13. studenoga 2007. godine

donijela je

ODLUKU 31/07

o donošenju

PRAVILA O OBILJEŽAVANJU VODNOG PUTA

NA SLIVU RIJEKE SAVE

1. Tekst Pravila o obilježavanju vodnog puta na slivu rijeke Save u prilogu je ove

Odluke i čini njen sastavni dio.

2. Stranke Okvirnoga sporazuma donijet će mjere potrebne za provedbu ove

Odluke i o istima obavijestiti Savsku komisiju.

3. Ova Odluka obvezujuća je za stranke Okvirnoga sporazuma osim ukoliko bilo

koji član Savske komisije povuče svoj glas u roku od 30 dana od dana

donošenja Odluke ili izvjesti Savsku komisiju da Odluka podliježe odobrenju

nadležnog tijela njegove države.

Ukoliko bilo koji članova Savske komisije povuče svoj glas u roku od 30 dana

od dana donošenja ove Odluke ili obavijesti Savsku komisiju da Odluka

podliježe odobrenju nadležnog tijela njegove države, Tajništvo Savske komisije

će o tome obavijestiti ostale članove Savske komisije.

4. Ukoliko nitko od članova Savske komisije ne povuče svoj glas niti ne obavijesti

Savsku komisiju da Odluka podliježe odobrenju nadležnog tijela njegove države,

ova Odluka stupa na snagu 13. prosinca 2007. godine.

5. Nakon stupanja na snagu, ova Odluka postaje u cijelosti obvezujuća i

nesposredno se primjenjuje u svim strankama Okvirnoga sporazuma.

6. Tajništvo će obavijestiti stranke Okvirnoga sporazuma o stupanju na snagu ove

Odluke.

Ref. br. 1S-8-D-07-7/1-3

U Zagrebu, 13. studenoga 2007. godine

Kemal Karkin

Predsjedavajući Savske komisije

Original: ENGLESKI JEZIK

Dok. br.: 1S-8-O-07-28/1-3

13. studeni 2007. godine

HRVATSKI JEZIK

PRAVILA O

OBILJEŽAVANJU VODNOG PUTA NA SLIVU RIJEKE SAVE

5 SADRŽAJ

POGLAVLJE 1 OPĆE ODREDBE .....................................................................................................7

POGLAVLJE 2 UVJETI KOJE ZNAKOVI I OZNAKE MORAJU ZADOVOLJAVATI I PLAN NJIHOVOG POSTAVLJANJA...........................................................................................................8

POGLAVLJE 3 VIDLJIVOST ZNAKOVA I SVJETALA .................................................................9

Uvjeti vidljivosti i dimenzije znakova .................................................................................................9

Uvjeti vidljivosti svjetala ...................................................................................................................12

Obveza neometanja cestovnog i željezničkog prometa......................................................................12

POGLAVLJE 4 POSTAVLJANJE ZNAKOVA I OBILJEŽAVANJE U KARAKTERISTIČNIM SEKTORIMA RIJEKE ......................................................................................................................13

Opće odredbe......................................................................................................................................13

Obilježavanje aluvijalnih plovnih puteva...........................................................................................15

Postavljanje oznaka za prijelaz i obalskih svjetala.........................................................................15

Postavljanje znakova i signala na vodi...........................................................................................18

Obilježavanje plićaka .........................................................................................................................19

Obilježavanje blizine mostova i plovidbenih otvora mostova ...........................................................21

Postavljanje znakova i signala na vodi koji obilježavaju sidrišta ......................................................22

Referentni brojevi na plutačama i markerima ....................................................................................22

Označavanje opasnih mjesta ..............................................................................................................23

POGLAVLJE 5 POSTAVLJANJE RADARSKIH REFLEKTORA NA ZNAKOVE I SIGNALE..23

POGLAVLJE 6 TEHNIKE PRIKAZIVANJA INFORMACIJA.......................................................24

Opće preporuke ..................................................................................................................................24

DODATAK 1 DIMENZIJE ZNAKOVA (PRIMJERI)......................................................................25

DODATAK 2 PRIMJERI NOVIH TEHNIKA PRIKAZIVANJA INFORMACIJA.........................31

Light Guide technology......................................................................................................................31

Dioda za emitiranje svjetla (LED)......................................................................................................31

Elektromagnetski segmentirani prikaz ...............................................................................................31

Rotirajući bubnjevi .............................................................................................................................32

Pokretni ekrani ...................................................................................................................................32

6

7 Poglavlje 1

OPĆE ODREDBE

Članak 1.0 Ova Pravila primjenjuju se na vodne puteve rijeke Save od riječnog kilometra 0.00 do riječnog kilometra 586.00, na rijeci Kolubari od riječnog kilometra 0.00 do riječnog kilometra 5.00, na rijeci Drini od riječnog kilometra 0.00 do riječnog kilometra 15.00, na rijeci Bosni od riječnog kilometra 0.00 do riječnog kilometra 5.00, na rijeci Vrbas od riječnog kilometra 0.00 do riječnog kilometra 3.00, na rijeci Uni od riječnog kilometra 0.00 do riječnog kilometra 15.00 i na rijeci Kupi od riječnog kilometra 0.00 do riječnog kilometra 5.00.

Članak 1.1

U svrhu ispunjenja cilja, obilježavanje se sastoji od dvije kategorije znakova: (a) znakova koji se koriste za reguliranje plovidbe na vodnom putu, prikazanih u Dodatku 7 Pravila

plovibe na slivu rijeke Save, i (b) znakova za obilježavanje vodnog puta, prikazanih u Dodatku 8 Pravila plovibe na slivu rijeke Save.

Članak 1.2

Znakovi prikazani u Dodatku 7 Pravila plovibe na slivu rijeke Save su znakovi zabrane, obveze, ograničenja, preporuke ili obavještavanja i pomoćni znakovi.

Članak 1.3

U skladu s člankom 5.01 Pravila plovibe na slivu rijeke Save, lađar je obvezan poštovati zahtjeve i uvažavati preporuke ili napomene na koje mu se skreće pažnja ovim znakovima.

Članak 1.4

Znakovi i signali na vodi i obalske oznake prikazani u Dodatku 8 Pravila plovibe na slivu rijeke Save koriste se za pokazivanje ruba, pravca i dubine plovnog puta, a dodatno se koriste i za označavanje prepreka i trajnih struktura na plovnom putu ili u njegovoj blizini.

Članak 1.5

Broj obalskih oznaka, znakova i signala na vodi i plan njihovog postavljanja na terenu mora biti u skladu s uvjetima sigurne plovidbe.

Članak 1.6

Izbor oznake i uspostavljanje njenog broja zavisi od lokalnih karakteristika vodnog puta i funkcije oznake. Njihovo postavljanje mora biti izvršeno na način da se osigura vidljivost od jedne oznake do iduće oznake.

Članak 1.7

Svjetlosni domet svjetala utvrđuju nadležne vlasti odnosnih zemalja u smislu lokalnih uvjeta plovidbe. Pri računanju svjetlosnog dometa, koeficijent atmosferskog prijenosa od 0.6 treba se koristiti za udaljenost od jedne nautičke milje.

Članak 1.8

Boja svjetala, u načelu, treba biti u skladu s preporukama Međunarodne komisije za osvjetljavanje ("Boja svjetlosnih signala", u okviru ICI izdanja br. 2.2 (T.C. 1.6) 1975).

Članak 1.9

Oznake moraju biti postavljene od strane nadležnih vlasti koje su obvezne: (a) redovito pratiti stanje riječnog korita i promjena koje se u njemu dešavaju, te vršiti ispravke pozicije

znakova i oznaka na temelju rezultata promatranja i, kada je neophodno, dodavati dodatne kako bi se obilježio plovni put;

(b) redovito mjeriti dubinu i širinu obilježenog plovnog puta i osiguravati neophodne informacije u vezi s minimalnim dubinama, širinama i razinama vode zapovjednicima brodova;

(c) uspostavljati plan postavljanja znakova i oznaka u pojedinim sektorima i utvrđivati vrstu i broj znakova i signala na vodi i obalskih oznaka koje se koriste, a sve u svrhu osiguranja uvjeta sigurnosti plovidbe i lokalnih uvjeta;

8 (d) osigurati nesmetano funkcioniranje svih znakova i signala na vodi i obalskih oznaka; (e) pravodobno obavještavati zapovjednike brodova o datumu postavljanja i uklanjanja znakova i

signala, o svim promjenama njihovog broja, vrste, položaja i osvjetljenja, kao i o pravilima koja se uspostavljaju radi dozvoljavanja prolaza plovilima na restriktivnim dionicama gdje je susretanje i obilaženje zabranjeno.

Poglavlje 2 UVJETI KOJE ZNAKOVI I OZNAKE MORAJU ZADOVOLjAVATI

I PLAN NjIHOVOG POSTAVLjANjA

Članak 2.1 Obilježavanje mora neprekidno biti u funkciji (i noću i danju) duž cijele plovne dionice rijeke, kao i kada na vodnom putu nema leda, sve do njegove pojave; mora se korigirati s pojavom određenih promjena u razini vode i na plovnom putu.

Članak 2.2 Redovno obilježavanje koje se uklanja da bi se zaštitilo od mogućih oštećenja tijekom perioda visokih vodostaja i leda, mora se u najvećoj mogućoj mjeri zamjeniti vršnim figurama i motkama, čije vršne oznake i boje moraju odgovarati onim koji su usvojeni za odgovarajuću stranu plovnog puta.

Članak 2.3 Obalske oznake i dodatni znakovi i signali na vodi moraju, ukoliko je to moguće, biti u funkciji sve dok plovidba zbog leda u potpunosti postane nemoguća.

Članak 2.4 Postavljanje znakova, kao što je već rečeno, mora biti izvršeno na način da osigurava dnevnu i noćnu vidljivost od jedne oznake do prve slijedeće.

Članak 2.5 Znakovi i signali na vodi moraju se postaviti na način da osiguravaju sigurnost plovila na plovnom putu.

Članak 2.6 Plutače moraju biti nepotopive i takve moraju biti pri svim vremenskim uvjetima, a njihovo tijelo stoga mora biti vodonepropusno; one ne smiju samo plutati već moraju biti i stabilne, tj. moraju što bolje zadržati vertikalan položaj i da ih valovi i vjetar pretjerano ne naginju.

Članak 2.7 Osnovni uvjet koji plan obilježavanja treba osigurati je sigurnost plovila i kontinuitet prometa danju i noću tijekom plovidbene sezone, te treba zapovjednicima brodova osigurati jasne i nedvosmislene pokazatelje u vezi s pravcem i granicama plovnog puta.

Članak 2.8 Plan postavljanja znakova i oznaka mora se pripremiti na način da dozvoljava svrsishodnu kombinaciju obalskih oznaka i znakova i signala na vodi. Prilikom izrade plana treba voditi računa da se isti temelji na uvjetima plovidbe i specifičnim hidrografskim i hidrometeorološkim uvjetima, potrebi da se osiguraju utvrđene dimenzije plovnog puta i formiraju neophodni uvjeti za sigurnnost i kontinuitet plovidbe za sva riječna plovila.

Obalske oznake se koriste za navođenje zapovjednika brodova i pokazivanje pravca plovnog puta. Znakovi i signali na vodi su dopuna obalskim oznakama u sektorima gdje je, kako bi se osigurala sigurnost plovidbe, od bitne važnosti da se pokazuje ne samo pravac plovnog puta već i njegove granice, kao i da se obilježe mjesta na kojima se nalaze određene prepreke.

Članak 2.9

Pri izradi plana obilježavanja trebaju se uzeti u obzir sljedeći uvjeti: (a) samo znakovi prikazani u Dodacima 7 i 8 Pravila plovibe na slivu rijeke Save moraju se koristiti za

obilježavanje plovnog puta i reguliranje plovidbe; u izuzetnim slučajevima također se mogu koristiti

9 i specijalne dodatne obalske oznake pod uvjetom da te oznake nisu u suprotnosti s oznakama sadržanim u Pravilima plovidbe na slivu rijeke Save;

(b) dimenzije označenog plovnog puta moraju odgovarati dimenzijama objavljenim od strane nadležnih vlasti;

(c) izbor mjesta postavljanja znakova se mora temeljiti na posljednjim mjerenjima, stečenom iskustvu i dostupnim podacima o stanju plovnog puta, kritičnim točkama, vodostajima, itd.;

(d) znakovi i signalna svjetla moraju biti vidljivi bez obzira na vodostaj na svim dijelovima plovnog puta i sve dok su neophodni za navođenje zapovjednika brodova.

Članak 2.10

Plan obilježavanja mora sadržavati informacije o vrsti postavljenih znakova, obali/rubu na kojem je postavljen, riječnoj kilometraži postavljanja i rekapitulaciju svih znakova i signala na vodi i obalskih znakova korištenih prilikom obilježavanja.

Članak 2.11 Ukoliko postoji uzastopan pad razine vode, na nekim dionicama rijeke koristi se izvanredno hidrografsko mjerenje kako bi se provjerilo da li su položaji znakova prikladni i da bi se utvrdilo da li se obilježavanje treba dopuniti novim znakovima.

Članak 2.12 Učestalost ovih izvanrednih hidrografskih mjerenja određuje se u skladu s promjenama vodostaja. Što je brži pad vodostaja, to su potrebna češća mjerenja.

Poglavlje 3 VIDLJIVOST ZNAKOVA I SVJETALA

Članak 3.1

Bez obzira na položaj plovila u odnosu na znak ili signalno svjetlo, karakteristike znaka ili svjetla moraju biti nepromijenjene. Ove karakteristike dnevnih znakova su: oblik (figura, vršni znak) i boja; za noćne znakove i signale: vrsta i boja svjetala.

Članak 3.2 Oblici i boje vršnih znakova i vrste i boje svjetala su detaljno prikazani u Dodacima 7 i 8 Pravila plovidbe na slivu rijeke Save.

Članak 3.3 Skice znakova su date u Dodatku 1 ovih pravila. Brojčano označavanje skica odgovara brojčanom označavanju znakova koje je prikazano u Dodacima 7 i 8 Pravila plovidbe na slivu rijeke Save.

Uvjeti vidljivosti i dimenzije znakova1/

Članak 3.4 Osnovni uvjet koji znakovi i obilježavanje trebaju ispunjavati je osiguranje dobre vidljivosti svih znakova i signala u toku dana i noći.

Članak 3.5 Postoje tri stupnja vidljivosti znakova i signala:

(a) kada zbog udaljenosti znak predstavlja samo mrlju na nekoj podlozi te se ne mogu raspoznati ni oblik ni boja (točkasta kontura);

(b) kada je znak vidljiv i njegov oblik i kontura se mogu vidjeti, ali je boja nejasna; (c) kada se oblik i boja znaka mogu jasno razlikovati.

1/ Nadležne vlasti mogu osigurati vrijednosti visine i širine.

10 Članak 3.6

Radi pravilne orijentacije zapovjednika broda, neophodno je osigurati vidljivost drugog i trećeg stupnja. U skladu s tim treba birati vrstu i dimenzije znakova.

Članak 3.7 Stupanj vidljivosti znaka, kao i bilo kojeg drugog objekta, prvenstveno ovisi od veličine kuta gledanja, kontrasta boja, kontrasta osvjetljenja i vremenskih uvjeta.

Članak 3.8 Da bi se osigurao prvi stupanj vidljivosti, neophodno je da se znak može vidjeti pod kutem od 1' danju i 10' noću.

Članak 3.9 Detaljan oblik i boja znaka (vidljivost drugog i trećeg stupnja) prepoznaju se samo pri još većim kutevima.

Članak 3.10 Najveći kut prepoznatljivosti pod dnevnim uvjetima za jednostavne oblike (kvadrat, trokut, krug i sl.) nalazi se u opsegu od 3.5' – 5', a za složene oblike (brojevi, slova i sl.) u opsegu od 5' – 8'. Da bi zapovjednik broda pri odgovarajućim udaljenostima i vidljivosti mogao da (bez optičkih pomagala) raspozna oblik znaka na odgovarajućim udaljenostima i vidljivosti, iz gore navedenog proizilazi da se za proračun dimenzija znaka može koristiti slijedeća formula:

αα sin⋅≅⋅= LtgLH

H (m) – visina znaka;

L (m) – udaljenost;

α (') – kut gledanja.

U Tabeli 1 su dane vrijednosti za H (m) u funkciji od L (m) i α (').

Tabela 1:

L(m)

α (')

500 1000 2000

3 0.44 0.87 1.74

4 0.58 1.16 2.32

Za jednostavne oblike (kvadrat, trokut, krug i sl.)

5 0.73 1.45 2.90

Članak 3.11

Iz Tabele 1 se vidi da se pri rastojanju od L = 500m i kutu gledanja α = 4' može razlikovati oblik znaka sa dimenzijom H = 0.5m; pri rastojanju od L = 1000m, H = 1m, itd.

Ukoliko znakovi sadrže jednostavne slike (točka, crta, strelica), treba računati na umanjenje vidljivosti za 15%, dok kod složenih slika treba računati na umanjenje vidljivosti za oko 30%.

11 Članak 3.12

Najmanje dimenzije trebaju biti: (a) za table obalskih oznaka kojima se regulira plovidba na unutrašnjim plovnim putevima iz Dodatka

7 Pravila plovidbe na slivu rijeke Save u skladu sa Dodatkom 1 ovih Pravila. (b) za plovne oznake kojima se označava plovni put i označavaju prepreke plovidbi iz Dodatka 8

Pravila plovibe na slivu rijeke Save: 1) najmanje dimenzije figura za raspoznavanje plutača:

• visina figure > 0.60m; • širina figure > 0.35m; • visina od razine vode do najviše točke plutače veća od 1m;

2) najmanje dimenzije vršnih figura i motki prikazane su u Dodatku 1 ovih pravila; (c) za obalske oznake koje označuju plovni put i prepreke plovidbi prikazane u Dodatku 8 Pravila

plovidbe na slivu rijeke Save: 1) najmanja visina od donjeg ruba table do temelja znaka je 3m. Pri visokim vodostajima visina

od razine vode do donjeg ruba table ne smije biti manja od 1.5m; 2) najmanje dimenzije tabli i figura za raspoznavanje prikazane su u Dodatku 1 ovih Pravila.

Članak 3.13

Primjeri minimalnih veličina znakova prikazani su u Dodatku 1 ovih pravila. Alfanumeričke oznake prometnih znakova trebaju osigurati standard za različite prometne znakove.

Članak 3.14 U pogledu znakova i signala iz Dodatka 7 i Dodatka 8 Pravila plovibe na slivu rijeke Save, nesvjetleće plutače i nesvjetleći obalski znakovi trebaju biti prekriveni reflektirajućim materijalom. Svjetleće plutače i svjetleći obalski znakovi također mogu biti prekriveni istim materijalom. Boje ovih materijala moraju odgovarati onima koje su utvrđene za svjetla plutača ili tabli. U svim slučajevima, figure za raspoznavanje svjetlećih plutača moraju biti prekrivene reflektirajućom bojom ili materijalom.

Članak 3.15 Kako bi se osigurala jasna vidljivost obalskih oznaka, njihove dimenzije moraju biti određene u kontekstu njihove svrhe, udaljenosti između plovnog puta i obala, prirode regije i specifičnosti ili drugih posebnih uvjeta predmetnog sektora.

Članak 3.16 Dobra vidljivost znaka ili signala ovisi od kontrasta između osvjetljenja znaka ili signala i pozadine. To se mora uzeti u obzir prilikom odabira lokacije znakova i signala. Na primjer, od dvije table – jedne crvene i jedne bijele – smještene jedna pokraj druge u odnosu na svijetlu pozadinu, crvena tabla će biti vidljivija kao i vidljivija na većoj udaljenosti od bijele table, dok će se suprotno tome bijela tabla lakše vidjeti od crvene table u odnosu na tamnu pozadinu.

Članak 3.17 Vidljivost znakova i signala kojima se regulira plovidba na vodnom putu mora biti osigurana njihovim noćnim osvjetljenjem s fiksiranim usmjerenim bijelim svjetlima koja funkcioniraju bez prestanka i smještena na takav način da svjetlo ne ometa zapovjednike brodova.2/

Članak 3.18 Ukoliko se ne može koristiti električno osvjetljenje, table znakova moraju biti prekrivene reflektirajućim materijalom odgovarajuće boje na kojoj simbol mora biti jasno vidljiv plovilima.

Članak 3.19

Osvjetljenje i njegova pravilnost su također veoma bitni sa stajališta vidljivosti znakova i signala. Kada su table osvjetljene, treba oosigurati da nijansa njihove boje bude nepromijenjena. Osvjetljenje prmatranog znaka ili signala, kao i bilo kojeg drugog objekta, ovisi ne samo o rasvjeti već i o sposobnosti površine znaka da reflektira svjetlosne valove koji na nju padaju. To se mora uzeti u obzir prilikom bojanja znakova; ovo se radi na takav 2/ Nadležne vlasti mogu odustati od ovih zahtjeva.

12 način da je površina znaka glatka i da odgovarajuće reflektira svjetlost, te da nije mutna i prekrivena nejednakim slojem boje.

Uvjeti vidljivosti svjetala

Članak 3.20 Vidljivost svjetala se određuje prema njihovoj jakosti i vremenskim uvjetima.

Članak 3.21 Jednadžba prikazana u Dodatku 5 Pravila plovibe na slivu rijeke Save može se koristiti za utvrđivanje najmanje jakosti svjetlosti neophodne za dobivanje željene vidljivosti.

Članak 3.22 Budući da za svjetla u boji. koja se dobivaju primjenom filtera, jakost svjetla treba biti veća, neophodan je i jači izvor svjetla. U Tabeli 2 prikazane su jakosti izvora svjetla izračunate za uvjete atmosfere pri lakoj izmaglici:

Tabela 2:

Jakost svjetla (W) Jakost izvora svjetla (cd) Vidljivost (m)

Bijelo svjetlo Bijelo svjetlo Crveno svjetlo Zeleno svjetlo

500 0.06 0.06 0.40 0.60

1000 0.25 0.25 1.70 2.50

2000 1.40 1.40 9.30 14.00

3000 4.20 4.20 28.00 42.00

4000 9.80 9.80 65.00 99.00

5000 20.00 20.00 133.00 200.00

Članak 3.23

Kao što je već ranije istaknuto u prvom dijelu – Opće odredbe – boje svjetala se u načelu moraju slagati s preporukama Međunarodne komisije za osvjetljavanje („Boja svjetlosnih signala“, u okviru ICI izdanja No. 2.2 (T.C. 1.6) 1975).

Članak 3.24 Svjetla za obilježavanje su fiksna ili bljeskajuća svjetla. Svjetlosni opseg bljeskajućih svjetala je manji od fiksnih svjetala s istom jakošću osvjetljenja. Bljeskajuća svjetla se, međutim, mogu lakše vidjeti i brzo privući pažnju zapovjednika broda, naročito kada postoje svjetla u okruženju.

Članak 3.25 Trajanje bljeska signalnog svjetla ne može biti manje od 0.5 sekundi. Kraći bljeskovi, čak i kada su česti, zamaraju oči zapovjednika broda i ometaju orijentaciju. S druge strane, dugi i rijetki bljeskovi takođe ometaju orijentaciju, s obzirom na to da dok čeka sljedeći bljesak, zapovjednik broda ne može biti siguran da se kreće u željenom pravcu.

Članak 3.26 Detalji karakteristika signalnih svjetala koja se koriste nalaze se u Dodatku 8 Pravila plovibe na slivu rijeke Save.

Obveza neometanja cestovnog i željezničkog prometa

Članak 3.27 Znakovi i obilježavanje moraju se postaviti na način da njihova svjetla ne ometaju kretanje drugih vrsta prometa ukoliko se u blizini rijeke nalaze cesta i željeznica.

13 Članak 3.28

U sektoru u kojem se u blizini rijeke nalaze cesta ili željeznica, postavljanje svih gore navedenih znakova i signala mora se izvršiti uz konzultacije s odgovarajućim nadležnim vlastima.

Poglavlje 4 POSTAVLjANJE ZNAKOVA I OBILJEŽAVANJE U KARAKTERISTIČNIM SEKTORIMA RIJEKE

Opće odredbe

Članak 4.1

Znakovi mogu biti orijentirani na dva načina: (a) paralelno s osi plovnog puta; (b) okomito na os plovnog puta.

Članak 4.2

Znakovi pod (a) su pretežno znakovi zabrane ili obavještavanja, a postavljaju se na stranu plovnog puta na koju se zabrana i obavještavanje primjenjuje.

Članak 4.3 Većina znakova se postavlja kao što je objašnjeno pod (b), i obično se ne primjenjuju samo na jednu stranu plovnog puta. Ovi znakovi su postavljeni pod pravim kutem u odnosu na os plovnog puta tako da su vidljivi korisnicima koji plove.

Članak 4.4 Korištenje određenog znaka ili signala na vodi ili obalske oznake i način na koji je postavljen, s jedne strane, ovisi od lokalnih specifičnosti rijeke (brzine toka, varijacije u razinama, meandriranja, širine korita, postojanja pragova, rukavaca, otoka, itd.) a, s druge strane, od gustoće prometa u danom sektoru, te oblika i veličine sastava.

Članak 4.5 Položaj svakog znaka ili signala na vodi koji pokazuje stranu plovnog puta mora se odrediti na temelju plana obilježavanja temeljenog na rezultatima mjerenja. Dubine u okviru širine obilježenog plovnog puta ne mogu, ni pod kojim uvjetima, biti manje od minimalne dubine objavljene za predmetni sektor.

Članak 4.6 Kada su znakovi i signali postavljeni na vodi, od bitne je važnosti u obzir uzeti pravac toka. Ukoliko tok teče u smjeru neke prepreke, onda znak ili signal mora uvijek biti postavljen daleko od opasnosti po plovidbu (prepreke); ukoliko, sa druge strane, tok teče u suprotnom smjeru, znak ili signal mora biti bliže postavljen.

Članak 4.7 Obalske oznake koje se koriste u dvosmjernoj plovidbi trebaju biti postavljene paralelno u odnosu na os plovnog puta. U nekim slučajevima (bolja vidljivost) kut između oznake i osi plovnog puta može biti 10° ili manji. (Crtež 1, znakovi a).

Članak 4.8 Obalske oznake koje se koriste u jednosmjernoj plovidbi trebaju biti postavljene okomito na os plovnog puta. U nekim slučajevima (bolja vidljivost) kut između oznake i osi plovnog puta ne može biti manji od 60° (Crtež 1, znak c).

Članak 4.9 Prepreke na plovnom putu se uvijek obilježavaju znakovima ili signalima na vodi. Kada je prepreka predstavljena samo jednim znakom, onda se mora postaviti na nizvodnom kraju prepreke, na rubu plovnog puta. (Crtež 1, znak b).

14 Crtež 1

Članak 4.10 Pravilo je da se svjetleće ili nesvjetleće plutače koriste za obilježavanje uzvodnih i nizvodnih krajeva pragova, obala koje sužavaju plovni put, aluvijalnih kanala, obala izbočenih u plovni put, naslaga kamenja, grebena, inženjerskih konstrukcija za opskrbu vodom i podvodnih opasnosti ili prepreka (potopljenih plovila, sidara, itd.).

Članak 4.11 Vršne figure i motke se moraju koristiti kao dodatni znakovi koji služe kao pomoć plutačama kako bi se dao jasan pokazatelj granica plovnog puta u odnosu na složene prepreke, te kako bi se obilježile podvodne prepreke. U nekim slučajevima i nekim sektorima, plutače mogu biti zamjenjene vršnim figurama i motkama.

Članak 4.12 Kako bi se izbjegla oštećenja plutača tokom pojave leda, plutače se trebaju zamijeniti motkama.

Članak 4.13 Dionice rijeke na kojima se obavlja dnevna i noćna plovidba, račvanja, ušća i središnja crta plovnog puta, zajedno sa preprekama plovidbi koje se nalaze u plovnom putu, moraju biti obilježeni svjetlećim plutačama ili obalskim svjetlima. Znakovi i signali na vodi moraju biti postavljeni na takvoj dubini i udaljenosti od prepreke na način da se osigurava sigurnost i lako kretanje plovila tijekom noći i pri slaboj vidljivosti.

Članak 4.14 Na dionicama gdje je plovni put uzak, prednost se daje oznakama na obalama.

Članak 4.15 Svaki znak ili signal na obali mora se postaviti tek nakon obilaska područja i izbora najodgovarajućeg položaja. Potreba da se osigura vidljivost znaka bez obzira na razinu vode treba biti uzeta u obzir.

Članak 4.16 Na mjestima na kojima je neophodno osigurati dobru vidljivost simbola na znaku pri velikoj udaljenosti, i za plovila koja plove uzvodno i za plovila koja plove nizvodno, mogu se postaviti dvije table na nosaču znaka, jedna usmjerena uzvodno, a druga nizvodno.

Članak 4.17 Pri izboru položaja znaka ili signala na obali, mora se uzeti u obzir potreba da se osigura njegovo lako održavanje i zaštita od leda i poplava.

Članak 4.18 Prije nego što se postavi znak ili signal, obvezno je izmjeriti dubinu u području ispred njega i u smjeru na koji on ukazuje.

Članak 4.19

Kao opće pravilo, cilj je samo da sustav znakova i signala na obali omogući neprekidno definiran položaj plovnog puta, dok znakovi i signali na vodi trebaju pomoći zapovjednicima brodova da odrede granice plovnog puta.

15

Obilježavanje aluvijalnih plovnih puteva Postavljanje oznaka za prijelaz i obalskih svjetala

Članak 4.20

Oznake za prijelaz i obalska svjetla se mogu koristiti u aluvijalnim plovnim putevima kako bi se označio prelazak plovnog puta sa jedne obale na drugu (znakovi prikazani pod B.1, B.2, B.3, B.4 u Dodatku 8 Pravila plovidbe na slivu rijeke Save).

Članak 4.21 Aluvijalni plovni putevi su obilježeni obalskim svjetlima i oznakama za prijelaz kada je plovni put dovoljno širok, kada je osigurana njegova sigurnost i kad pravac treba samo približno označiti.

Članak 4.22 Obalska svjetla i oznake za prijelaz moraju se odabrati na način da se razlikuju prelaznice plovnog puta u smislu njihove dužine, točnije u smislu udaljenosti između dva susjedna znaka. Dužina prijelaza je relativna s obzirom da ovisi o širini plovnog puta.

Članak 4.23 Oznake za prijelaz i obalska svjetla daju najbolje rezultate u razmacima do 3km. Na takvim dionicama mogu biti postavljeni znakovi za prijelaz (bez plovnih oznaka) pri uvjetima kada je raspoloživa širina više od dva puta veća od širine plovnog puta.

Članak 4.24 Ukoliko je raspoloživa širina manja od dvostruke širine plovnog puta, znakovi za prijelaz i obalska svjetla (bez plovnih oznaka) ne mogu biti postavljeni u razmaku većem od 1.0 – 1.5 km.

Članak 4.25 Ukoliko je udaljenost između dvije susjedne oznake za prijelaz veća od računske vidljivosti i kada crta plovidbe prolazi u blizini obale, između te dvije susjedne oznake za prijelaz se postavlja obalski svjetleći znak kojim se dodatno označava položaj crte plovidbe (Crtež 2, znak a).

Članak 4.26 Obalski svjetleći znak se takođe postavlja kada crta plovidbe prolazi blizu obale (Crtež 2, znak b). Crtež 2

16 Članak 4.27

U slučaju kada je matica pod kutem u odnosu na crtu plovidbe, kod pojave jakih bočnih vjetrova ili sl., plovni put može biti dodatno obilježen plovnim oznakama u skladu sa lokalnim uvjetima (Crtež 3). Crtež 3

Članak 4.28 Ukoliko crta plovidbe kod dužih prijelaza prolazi sredinom rijeke ili oštro prijelazi od jedne ka drugoj obali, tada mogu biti postavljene oznake za obilježavanje pokrivenih pravaca (B.5, B.6), kojima se na bolji način obilježava prijelaz.

Članak 4.29 Prednost oznakama za obilježavanje pokrivenih pravaca (B.5, B.6) daje se u slučaju pravocrtnih dionica dužih od 5km, gdje je raspoloživa širina manja od dvostruke širine plovnog puta. U tom slučaju i kada to konfiguracija obale dozvoljava, postavljaju se oznake za obilježavanje pokrivenih pravaca na oba kraja prijelaza (Crtež 4).

Crtež 4

Članak 4.30

Oznake za obilježavanje pokrivenih pravaca (B.5, B.6) se također postavljaju i pri pojavi prepreka plovidbi ili drugih opasnosti koje sužavaju plovni put.

Članak 4.31 Na dionicama gdje crta plovidbe neposredno poslije prijelaza ka suprotnoj obali opet prelazi na suprotnu obalu, obvezno se postavljaju tri oznake (prednja treba imati dvije table) za obilježavanje pokrivenih pravaca (Crtež 5). U tom slučaju, svjetla stražnjih oznaka za obilježavanje pokrivenih pravaca trebaju strogo biti usmjerena po osi plovnog puta: jedno uzvodno, drugo nizvodno.

17 Crtež 5

Članak 4.32 Radi točnog izračuna položaja triju oznaka za obilježavanje pokrivenih pravaca koji su duži od 4km, primjenjuje se posebna formula.

Članak 4.33 Međusobni odnos prednjih i stražnjih znakova kod pokrivenih pravaca kraćih od 4km prikazan je u Tabeli 3. Tabela 3:

L(m) d(m) ho(m) a(m) 2a(m) 200 17 8.50 2.6 5.0 300 25 8.70 4.0 8.0 400 33 8.85 5.2 10.5 500 42 9.00 6.5 13.0 600 50 9.10 8.0 16.0 700 58 9.20 9.0 18.0 800 67 9.35 10.0 20.0 900 75 9.50 12.0 24.0

1000 83 9.60 13.0 26.0 1500 125 10.25 19.0 38.0 2000 166 10.90 26.0 52.0 2500 207 11.50 33.0 66.0 3000 250 12.15 39.0 78.0 3500 290 12.75 46.0 92.0 4000 330 13.40 52.0 104.0

> 4000 760 14.20 25.0 50.0 L (m) – najveća udaljenost pri kojoj se mogu koristiti oznake za obilježavanje pokrivenih pravaca;

d (m) – udaljenost između prednjih i stražnjih oznaka (iznosi približno L12

1);

ho (m) – visinska razlika između svjetala prednje i stražnje oznake; a (m) – udaljenost potrebna plovilu da ispravi kurs ukoliko ne prati pokriveni pravac; α (') – kut gledanja.

18 Tabela 3 je izrađena pod pretpostavkom da se oko promatrača nalazi na 5m iznad razine vode, a da je svjetlo nižeg (prednjeg) znaka na visini od 8m iznad razine vode.

Članak 4.34 Veličina "a" karakterizira točnost pokrivenog pravca i veoma je važna pri plovidbi kroz uski plovni put. Točnost se, u načelu, povećava sa približavanjem oznakama za obilježavanje pokrivenog pravca.

Članak 4.35 Radi dobrog raspoznavanja oznaka za obilježavanje pokrivenih pravaca i dobrog raspoznavanja njihovih svjetala noću, kut gledanja α (') ne smije biti manji od 4'.

Postavljanje znakova i signala na vodi

Članak 4.36 Na dionicama aluvijalnih plovnih puteva, gdje plovni put prolazi sredinom riječnog korita ili duž obale ili sporo prolazi od jedne do druge obale, znakovi i signali na vodi koriste se za obilježavanje formacija u riječnom koritu ili prepreka, i prirodnih i umjetnih, pokraj plovnog puta (obale, nasipi, riječni otoci, kamenje, potopljena plovila, ostaci mostova, itd.), kada prepreke ulaze u plovni put i smanjuju njegovu širinu (Crtež 6). Crtež 6

Članak 4.37 Ove podvodne prepreke obilježavaju se u dionicama aluvijalnih plovnih puteva znakovima i signalima na vodi ukoliko, u okviru gore navedenih granica za širinu, dubina vode iznad ovakvih prepreka ne prelazi najmanju dubinu koja je objavljena za tu dionicu. Ukoliko prepreka nije vrlo široka, mora se postaviti svjetlosni signal na vodi na njegovoj uzvodnoj dionici. Vršna figura ili motka se može postaviti na njegovoj nizvodnoj dionici u zavisnosti od njegove dužine.

19 Članak 4.38

Znakovi i signali na vodi koji obilježavaju podvodne prepreke značajne dužine postavljaju se na takav način da se dijelovi, koji su najbliži plovnom putu, obilježavaju svjetlosnim signalima između kojih se postavljaju nesvjetleći znakovi čime se omogućuje potpuno obilježavanje predmetne prepreke (Crtež 7).

Crtež 7

Članak 4.39 U dijelovima riječnog korita gdje je obala, nasuprot obale koju prati crta plovnog puta, obrubljena obalskim nasipom, gdje se u prirodnim uvjetima daje prednost uzvodnoj plovidbi u mirnoj vodi, obala je obilježena znakovima i signalima na vodi neovisno od širine korita.

Članak 4.40 U dionicama aluvijalnih plovnih puteva, sustav obilježavanja na obali u razdobljima visokih voda u načelu ostaje isti kao i u razobljima najnižih voda, osim na dionicama u kojima se pri visokim vodama preporučava eventualno neki drugi plovni put s boljim plovidbenim karakteristikama. U ovom slučaju, odabrani plovni put mora se odgovarajuće obilježiti.

Obilježavanje plićaka

Članak 4.41 Na plićacima važi isto načelo kao i na ostalim dionicama po kome sustav oznaka mora osigurati neprekidno obilježavanje plovnog puta.

Članak 4.42 Plovni put na plićacima može biti obilježen oznakama za prijelaze, obalskim oznakama i znakovima, i signalima na vodi.

Članak 4.43 Oznakama za obilježavanje pokrivenih pravaca mogu biti obilježeni naizmjenično postavljeni prudovi, s dovoljnom raspoloživom širinom, između kojih plovila prolaze pravocrtno (Crtež 8).

Crtež 8

20 Članak 4.44

Plovni put koji prolazi preko plićaka se obično obilježava znakovima i signalima na vodi (Crteži 8 i 9).

Crtež 9

Članak 4.45 Ukoliko plovni put prolazi pravocrtno između prudova koji duboko zalaze u riječno korito, neophodno je na ulazu i izlazu iz takve dionice postaviti najmanje dva osnovna znaka na vodi: jedan na vrhu uzvodnog, a drugi na vrhu nizvodnog pruda (Crtež 10).

Crtež 10

Članak 4.46 Ukoliko je plovni put zakrivljen u dijelu između prudova neophodno je postaviti dopunske znakove na vodi (Crtež 11).

Crtež 11

21 Članak 4.47

Na ulazu i izlazu teško prohodnih dionica s prudovima, koje karakteriziraju i bočna strujanja, moraju biti postavljeni dopunski znakovi na vodi.

Članak 4.48 U slučaju kada je nemoguće primjeniti obalske oznake (za obilježavanje prijelaza ili pokrivenih pravaca), plovni put se može, s jedne ili obje strane, obilježiti znakovima ili signalima na vodi ovisno o širini plovnog puta i hidroloških uvjeta.

Obilježavanje blizine mostova i plovidbenih otvora mostova

Članak 4.49 Plovidba plovila i tegljenih ili potiskivanih sastava u blizini mostova i kroz plovidbene otvore mostova zahtjeva posebnu pažnju i predostrožnost od strane zapovjednika broda zbog uskog plovnog puta. Ove dionice, stoga, moraju biti obilježene sa najvećom pažnjom.

Članak 4.50 Osnovni uvjet koji se mora ispuniti radi osiguranja sigurnog prolaza kroz plovidbene otvore mostova je obilježavanje pravca plovnog puta i naravno njegovih rubova, kada je to neophodno. Znakovi i signali na vodi i na obalama mogu se koristiti kao dopuna tablama i svjetlima za obilježavanje plovidbenih otvora mostova.

Članak 4.51 Izbor i postavljanje znakova u svakom slučaju ovisi o lokalnim uvjetima na dionici gdje se nalazi most.

Članak 4.52 Postavljanje znakova za obilježavanje u blizini mostova i obilježavanje plovidbenih otvora plutačama mora biti u skladu sa sljedećim uvjetima:

(a) kako bi se obilježila dozvola korištenja plovidbenog otvora mosta, moraju se koristiti samo znakovi A.10, D.1 ili D.2 prikazani u Dodatku 7 Pravila plovidbe na slivu rijeke Save;

(b) postavljanje znakova za obilježavanje mora se temeljiti na mjerenjima dubine i pravca toka u neposrednoj blizini mosta i na prilaznim dionicama;

(c) postavljanje znakova smještenih u blizini mosta mora se prilagoditi izmijenjenim uvjetima plovidbe;

(d) ukoliko je, prilikom približavanja mostu ili plovidbenom otvoru, pravac toka pod kutem u odnosu na most, pri čemu izaziva turbulentno tečenje oko stupova mosta, znakovi na vodi moraju se postaviti na način da pokazuju smjer tečenja.

Članak 4.53

Znakovi i signali mogu biti postavljeni na vodi na prilazu plovidbenim otvorima kako bi dali točan položaj plovnog puta.

Članak 4.54 Primjeri postavljanja spomenutih znakova na vodi ili obalskih oznaka kojima se obilježavaju dionice u blizini mostova:

(a) ukoliko se most nalazi u infleksiji, pravac prolaska plovila kroz plovidbeni otvor mosta može se obilježiti oznakama na vodi (B.1, B.2 Dodatka 8 Pravila plovidbe na slivu rijeke Save) (Crtež 12).

Crtež 12

22 (b) ukoliko zbog veće zakrivljenosti plovnog puta ili nekih drugih razloga nije moguće riješiti

obilježavanje gore spomenutim oznakama, mogu se primjeniti znakovi i signali na vodi (plutače i sl.), koji trebaju biti postavljeni tako da prate tok (Crtež 13).

Crtež 13

(c) ukoliko je most postavljen na dionici na kojoj je tok pod kutem u odnosu na plovni put, obilježavanje može biti izvedeno s dva para plutača uzvodno od mosta. Par plutača bliže mostu postavlja se na razmaku od 100 – 200m uzvodno od mosta, a drugi par na 400 – 700m uzvodno od mosta. Plutače udaljenije od mosta postavljaju se tako da s bliže postavljenim parom plutača prate rječni tok. Nizvodno od mosta može biti postavljen još jedan par plutača na razmaku od 100m od mosta (Crtež 14).

Crtež 14

Postavljanje znakova i signala na vodi koji obilježavaju sidrišta

Članak 4.55 Na mjestima gdje postoji povećan intenzitet prometa plovila i znatna koncentracija plovila u lukama ili pristaništima, ne trebaju se koristiti samo znakovi i signali na obalama da bi se obilježila mjesta za izvezivanje plovila već i znakovi i signali na vodi.

Referentni brojevi na plutačama i markerima

Članak 4.56 Preporučuje se korištenje alfanumeričkih oznaka i velikih slova na plutačama i markerima. Tamo gdje se koriste i slova i brojevi, njihova visina treba biti ista. Tamo gdje se pojavljuju dvije ovakve kombinacije, kao npr. na bifurkacijama, treba se koristiti crtica.

Članak 4.57 Karakteri ne trebaju biti manje od 200 mm visoki, bijeli na crvenim ili zelenim plutačama, ili crni na žutim plutačama.

23

Članak 4.58

Karakteri na svjetlećim plutačama mogu biti crni na bijeloj pozadini. Znakovi su obično zaljepljeni na posebne pločice sa imenom. Preporučuje se da karakteri budu prikazani na obje strane plutača.

Označavanje opasnih mjesta

Članak 4.59 Različiti znakovi i signali na vodi i obalske oznake, kao i obalske oznake C.1, C.2 i C.3, moraju se koristiti za obilježavanje opasnih mjesta (Dodatak 8 Pravila plovidbe na slivu rijeke Save).

Članak 4.60 Oznaka C.3 mora biti postavljena na uzvodnom i nizvodnom dijelu riječnog otoka koja razdvaja riječno korito na dva plovna rukavca, a isto tako i na ušću kanala i plovnih pritoka.

Poglavlje 5 POSTAVLjANjE RADARSKIH REFLEKTORA NA ZNAKOVE I SIGNALE

Članak 5.1

Obalski znakovi i znakovi na vodi trebaju biti opremljeni radarskim reflektorima kako bi se osigurala njihova vidljivost.

Članak 5.2 Kada su znakovi opremljeni radarskim reflektorima postavljeni, mora se uzeti u obzir najveća udaljenost između plovila i znaka u smislu opažanja znaka na radarskom ekranu.

Članak 5.3 Kako bi se omogućio siguran prolaz kroz mostove, plutače opremljene radarskim reflektorima trebaju biti postavljene na obje strane prolaza, ne manje od 15-20m uzvodno i nizvodno od mosta ili plovidbeni otvori trebaju biti obilježeni radarskim reflektorima postavljenim na samom mostu.Treba učiniti potreban napor da se isti postave pomoću potpornja na konstrukciju mostova kako bi se obilježio plovidbeni otvor.

Članak 5.4 Opasnosti u plovidbi i različite prepreke (potopljena plovila, naperi i druge regulacijske građevine, itd.) koje se nalaze u riječnom koritu također se mogu obilježiti znakovima opremljenim radarskim reflektorima. Ukoliko se naperi ili druge regulacijske građevine obilježene signalima s radarskim reflektorima nalaze duž jedne obale, pri čemu plovni put prati suprotnu obalu, koja je niska i ravna, onda se signali s radarskim reflektorima također mogu postaviti na toj obali kako bi se olakšala orijentacija plovila koja plove uz pomoć radara.

Članak 5.5 Načelno, kada se koriste radarski reflektori na znakovima i signalima, oni ne smiju izmijeniti oblik ili veličinu znaka ili signala. Njihova boja također treba odgovarati boji znaka ili signala o kojem se radi.

Članak 5.6 Praktično iskustvo je pokazalo da postoji potreba za najmanje dvije standardne veličine reflektora na plutačama i markerima. Preporučene dimenzije su sljedeće: tip 1: od vrha do vrha visina 420 mm

tip 2: od vrha do vrha visina 800 mm

Članak 5.7

Gore spomenuta kvadratna ploča ima hipotenuzu 300mm ili 565mm i dužinu stranica 210mm ili 400mm. Reflektor treba biti postavljen u ležeći položaj kako bi se što više povećala njegova refleksija.

24 Poglavlje 6

TEHNIKE PRIKAZIVANjA INFORMACIJA

Opće preporuke

Nove tehnike prikazivanja informacija mogu se koristiti pod sljedećim uvjetima:

(a) način izvedbe mora biti u skladu s Pravilima plovidbe na slivu rijeke Save;

(b) odstupanje od izvornih boja moguće je kod nekih znakova prilikom primjene nove tehnike. To se radi u okviru opisa relevantnih znakova;

(c) budući da nove tehnike prikazivanja koriste slike sastavljene od mnogo piksela, posebnu pažnju treba posvetiti dizajnu slike;

(d) opća karakteristika novih tehnika prikazivanja informacija je da se tekst i slike mogu daljinski kontrolirati; moguće su različite slike u okviru jednog prikaza. Fantomski efekti, tj. reflektirajući efekti i iluzije izazvani sunčevom svjetlošću mogu se kontrolirati.

Primjeri novih tehnika prikazivanja informacija su prikazani u Dodatku 2.

25 DODATAK 1

Dimenzije znakova (primjeri)

U načelu, table mogu imati bijeli okvir širine 2.5 do 4.5cm ili crni okvir širine 1.0cm s ciljem unaprijeđenja vidljivosti simbola na obalskim znakovima.

U posebnim slučajevima, gdje uvjeti na terenu to dopuštaju ili zahtijevaju, dimenzije znakova mogu biti uvećane za najviše 50% ili umanjene za najviše 50% (zadržavajući isti odnos stranica znaka).

Tabela 1 prikazuje primjere znakova za obilježavanje i daje njihove dimenzije i kodove u skladu s Pravilima plovidbe na slivu rijeke Save.

Tabela 1:

Kodovi znakova s istim dimenzijama (120x100 cm) A.1.

Bijeli okvir 2.5cm: A.1.

C.5.

E.1.

26

Kodovi znakova s istim dimenzijama (100x100cm) B.7.

bijeli okvir 2.5cm: A.5. A.5.1. A.6. A.7.

A.8. A.9. A.12. A.13. A.14. A.15. A.16. A.17.

A.18. A.19. A.20.

B.5. B.6. B.7. B.8. B.9. B.11.a. B.11.b.

C.1. C.2. C.3. C.4.

bijeli okvir 4.5cm: E.2. E.5. E.5.1. E.5.3. E.5.4. E.5.5. E.5.6. E.5.7.

E.5.8. E.5.9. E.5.10. E.5.11. E.5.12. E.5.13. E.5.14. E.5.15.

E.6. E.7. E.7.1. E.8. E.9. E.10. E.11. E.13. E.14. E.15. E.16. E.17. E.18. E.19. E.20. E.21.

E.22. E.23. E.24.

bez okvira: B.1.

bijeli okvir (samo gore i dolje) 3.0cm: B.3.

B.5. (80x80cm i 100x100cm)

Kodovi znakova s istim dimenzijama (100x100cm) D.2.

bijeli okvir 2.5cm: A.10.

bijeli okvir 2.5cm i crni okvir 1.0cm: D.1.a. D.1.b. D.2.

bez okvira: B.2. B.4.

B.6. (80x80cm i 100x100cm)

27

Kodovi znakova s istim dimenzijama (100x150cm i 150x100cm) A.7.

bijeli okvir 2.5cm: A.2. A.3. A.4. A.4.1.

B.1. B.2.a. B.2.b. B.3.a. B.3.b. B.4.a. B.4.b.

bijeli okvir 4.5cm: D.3.

E.3. E.4.a. E.4.b.

28

Kodovi znakova s istim dimenzijama (200x100cm) E.5.2.

bijeli okvir 4.5cm: E.5.2.

Kodovi znakova s istim dimenzijama (axaxa=100x100x100cm) C.1.

bez okvira: C.1. C.2. C.3.

29

Kodovi znakova s istim dimenzijama (100x35, 150x35 i 100x100x100cm) Pomoćni znakovi – Dodatne table

crni okvir 1.5cm

crni okvir 1.5cm

crni okvir 1.5cm

30

Kod Primjeri plutača kojima se označavaju granice plovnog puta

A.1.

A.2.

A.3.

31 DODATAK 2

Primjeri novih tehnika prikazivanja informacija

Light Guide technology

Light Guide Technology je najpoznatija od matričnih signalnih sredstava postavljenih iznad puteva. Slike se prikazuju nizom leća, povezanih optičkim kablovima (stakleni ili plastični) u optički uređaj s, obično, glavnim i pomoćnim svjetlom. Svaka slika se kontrolirana iz jednog ili više optičkih uređaja. Uključivanjem i isključivanjem različitih optičkih uređaja mogu se prikazivati različite slike, te samim time i različite informacije.

Prednosti: • odsustvo mehaničkih/pokretnih dijelova; • malo održavanje; • velika jakost svjetala (podesiva); • prikaz visokog kvaliteta; • za sve vremenske uvjete; • priključci su pristupačni.

Nedostaci: • relativno skupa • ograničen broj prikaza

Dioda za emitiranje svjetla (LED)

LED predstavlja mali izvor svjetla niskog napona. Njena vidljivost je ograničena njenim kutnim rasponom i osvjetljenjem LED-a. Prikazi se sastoje od velikog broja LED dioda, koje su pojedinačno kontrolirane. Njene osobine su po drugim vidovima veoma slične onima u okviru Light Guide Technology.

Prednosti: • odsustvo mehaničkih/pokretnih dijelova; • malo održavanje; • jednostavna kontrola; • prikaz visokog kvaliteta.

Nedostaci: • ograničen broj prikaza boja; • na svjetlosni rezultat utječe temperatura okoliša.

Elektromagnetski segmentirani prikaz

Bilo koja željena slika može se prikazati okretanjem elektromagnetskih segmenata, od kojih je jedna strana svijetle, a druga tamne boje. Kutni raspon kod ovih prikaza je i vodoravno i okomito širok.

Prednosti: • fleksibilnost prikazivanja; • prikazi u svim bojama; • lako čitljivo; • malo korištenje energije; • nastavlja da prikazuje posljednju sliku po nestanku struje.

Nedostaci: • uređaji za prikazivanje obično moraju držati u prostoru sa kontroliranim uvjetima zbog

pokretnih dijelova; • zahtijeva osvjetljenje pri mraku.

32

Rotirajući bubnjevi

Rotirajući bubnjevi su pogodni za prikazivanje konfiguracija koje se redovno mijenjaju.

Prednosti: • IWPR konfiguracija se može tačno reproducirati; • prikazi u svim bojama; • dobra vidljivost.

Nedostaci: • mehanički dijelovi, te su neophodni uređaji za održavanje; • ograničen broj prikaza; • zahtijeva osvjetljenje pri mraku.

Pokretni ekrani

Pokretni ekrani mogu se sastojati od prikaza s velikim brojem svjetlosnih tačaka (LED ili bipolarni segmenti), sastavljenih tako da formiraju bilo kakve tekstove ili dijagrame. Tekst se također može micati, pri čemu je dužina poruke koja se prikazuje praktički neograničena.

Prednosti: • fleksibilnost, neograničeni prikazi; • bez pokretnih dijelova; • pri svim vremenskim uvjetima.

Nedostaci: • jednobojni; • relativno skupi.

Primjena: informacija o vremenu čekanja, vremenu funkcioniranja, itd.