��������������

BiH 2 KM | EU 3 € | US 4 $ | CG 1€ | HRK 12.00 SlT 350 | CHF 4.50 | CAD 4 | AUD 2BiH 2 KM | EU 3 € | US 4 $ | CG 1€ | HRK 12.00 SlT 350 | CHF 4.50 | CAD 4 | AUD 280 80 DINARADINARA

18. Zu-l-ka'de 1432. 18. Zu-l-ka'de 1432. •• 15. oktobar 2011. 15. oktobar 2011. • • Broj 223 Broj 223 • • Godina XVGodina XV

Zeri islamZeri islam

GlasGlasislamaislamawww.glas-islam

a.info

S T O P S E G R E G A C I J I � ���� � �� ����� �� �� ��� � ��� ������� � ����� �� �� �� ���� ��� ���� �

��� ���! � ���� �� � "�#�$� �A ko govori ljepše od onoga koji poziva Allahu, koji dobra djela �ini i koji govori:

'Ja sam doista musliman!' (Kur'an)

MU

SLIMAN

MU

SLIM

GLAVNI MUFTIJA POSJETIO BOŠNJAKE U MAKEDONIJI

NIKOLI� KOD GLAVNOG MUFTIJE

PROMOVIRANABKZ U SKOPLJU

ORGANIZUJTE VAŠE PORODIČNE I ORGANIZUJTE VAŠE PORODIČNE I POSLOVNE SKUPOVE U PRELIJEPOM POSLOVNE SKUPOVE U PRELIJEPOM

AMBIJENTU RESTORANA "SAZ"AMBIJENTU RESTORANA "SAZ"

Restoran SAZ posjeduje Restoran SAZ posjeduje • • dvije sale dvije sale • • terasuterasu• • baštu i letnjikovac baštu i letnjikovac

pored vodepored vode• • igralište za djecuigralište za djecu• • širok parking prostorširok parking prostor• • abdesthanu i mesdžidabdesthanu i mesdžid

TRGOKEMOt r a d e t r a n s p o r t a n d m o r e

adressDubrova�ka bbNovi PazarSerbia

phone/fax: + 381 20.360.181phone/fax: + 381 20.360.182email: office@trgokemo.comweb: www.trgokemo.com

Posjetite novootvoreni SAZ CAFFE I PICERIJUPosjetite novootvoreni SAZ CAFFE I PICERIJU u centru grada (pored hotela Kan) u centru grada (pored hotela Kan)

Kapacitet restorana Kapacitet restorana

700700 mjesta mjesta

TRTRHidžabHidžabkod Nazire

Adresa: ul. 1. maj 56, Novi Pazar Telefon: 063/17-17-866

Prodaja robe Prodaja robe

iz Turske iz Turske

i Sirije za i Sirije za

pokrivene žene pokrivene žene

i djevojke, i djevojke,

mla�e i mla�e i

starije...starije...

Svake n

edjelje n

ova roba

...

Svake n

edjelje n

ova roba

...

Uvijek n

ovi mod

eli...

Uvijek n

ovi mod

eli...

Adre

������������������������������������������PUTUJTE SA TURISTI�KOM AGENCIJOM

ODLAZAK NEDJELJOM U 9hODLAZAK NEDJELJOM U 9hPOVRATAK UTORKOM U 10h

REDOVNE LINIJE

NOVI PAZAR - ISTANUL - NOVI PAZAR

TELEFONI:TELEFONI:TURSKA: +90.535.893.3234TURSKA: +90.535.893.3234

SRBIJA: +381.63.609.160 +381.63.661.662SRBIJA: +381.63.609.160 +381.63.661.662

NOVI P AZAR

Bestattungsdienst „Džankovi�“Mi Vam nudimo: Prijevoz dženaza iz svih Evropskih zemalja za BiH,

Sandžak, Crnu Goru, Kosovo i druga odredišta, sre�ivanje dokumentacije, prijevoz specijalnim pogrebnim vozilom, najpovoljnije usluge

Opremanje i prijevoz obavlja Suljo ef. Džankovi�.Kontakt telefoni: +49/4065033854, +381/20315800,

+381/644434312Suljo ef. Džankovi�: +49/17649016539

5 Glas islamaBROJ 223/GOD. XV

BORIS ILI TOMA

Posjeta lidera naprednjaka Glav-nom muftiji zbunila je javnost. Uspani�ili se kvazi-demokrate i režim-ski poslušnici pa ovih dana pokušava-ju da susret dvojice odgovornih ljudi predstave kao pokušaj "spašavanja po-topljenog broda“. Takve ocjene stižu od neodgovornih politi�ara i kvazi-analiti�ara koji su dobro pla�eni od strane režima da podržavaju samo ono što licemjerni demokrate rade, a ni-podaštavaju sve ono što radi opozici-ja, pa makar bilo i otpo�injanje veoma važnog dijaloga sa Bošnjacima u San-džaku. Posebno ako ta opozicija ima snagu i na dobrom je putu da preuzme vlast na narednim izborima.

Pomenuti dušebrižnici su propusti-li da upitaju šta su to ministri iz San-džaka sve ove godine �inili u Beogradu stupaju�i u koalicije �as sa jednima, �as sa drugima, ne vode�i mnogo ra�una što je „vje�ito neobaviješteni“ vi�en na brdima kako iz teškog mitraljeza niša-ni nedužne Sarajlije, niti što je Boris varao kada je pred dvadeset hiljada Sandžaklija u Novom Pazaru obe�ao jedinstvenu Islamsku zajednicu. Koji su to interesi spajali bošnja�ke poda-nike sa kvazi-demokratama?

Nisu gra�ani zaboravili da je SDP ministra za socijalni rad i socijalnu po-litiku nakon izbora u Prijepolju po-klonila mjesto predsjednika Opštine naprednjacima, a da u Novom Paza-ru kohabitiraju sa radikalima Vojislava Šešelja. Zar ovo nije borba za o�uvanje vlasti? Zarad opstanka na vlasti oba bošnja�ka ministra su podržavali sva-koga bez obzira na ideološke razlike, a u svrhu dodvoravanja režimu glasali za izjedna�avanje partizana i �etnika, za donošenje nakaradne Rezolucije o Srebrenici u kojoj se ne spominje ge-nocid, kao i za regionalizaciju na štetu Sandžaka. A podržavali su i druge za-konske regulative koje su štetne po Bošnjake, kao Zakon o restituciji imovine.

Aktualni režim nije želio da obuz-da svoj pseudoponos i po�ne dijalog sa Bošnjacima, naro�ito o pet spornih pitanja: jedinstevna Islamska zajedni-ca, povra�aj vakufske imovine, prizna-vanje BNV, akreditacija IUNP, te vra-

�anje vjerou�itelja u škole. Sporna pi-tanja su samo jedan dio �itave palete problema koji optere�uju Sandžak.

Šta je to spre�avalo Tadi�a da otpo�-ne dijalog sa Glavnim muftijom koji uživa najve�e povjerenje sandža�kih Bošnjaka, pita se normalan dio javno-sti? Da li je Tadi� pogriješio slušaju�i savjete i uputstva iz „Doma staraca“? Da li su demokrate zbog uvrjedljivog licemjernog odnosa prema Bošnjacima izgubili njihovo povjerenje? Jedno je sigurno: ono što nije htio Boris - ho�e Toma.

Tadi� je jednu svoju šansu prokoc-kao vrije�aju�i Bošnjake svojim lice-mjernim, uvrjedljivo-tvrdoglavim sta-vom i odabirom da o njihovoj sudbi-ni razgovara sa svojim vazalima koji nemaju istinskog uporišta niti ugleda u narodu. Ho�e li Boris dobiti drugu šansu da riješi bošnja�ko pitanje na pozitivan i prihvatljiv na�in za obje strane - vrijeme �e pokazati. Jedno je sigurno - otpo�injanje dijaloga više za-visi od njega negoli od Glavnog muf-tije na �ije se pozive za dijalogom on tvrdoglavo i nedržavni�ki oglušivao duže od tri godine.

Otvorene probleme Bošnjaka mo-gu�e je riješiti dijalogom. Taj dijalog se vodi sa onima što istinski zastupaju in-terese Bošnjaka, a ne sa režimskim po-slušnicima koji zastupaju samo svoje li�ne interese. Režim i režimske sluge su svako dosadašnje protivljenje njiho-vom štetnom radu uporno predstavlja-li kao odnos Bošnjaka prema Srbima. Ovakvi susreti uz konstruktivan di-jalog doprinose razbijanju stavova re-žima, koji svoje neuspjehe želi da pri-krije stvaranjem lažne slike o mogu�oj konfrontaciji izme�u dva naroda, koji su u najtežim trenucima rata u Bosni o�uvali mir na ovim prostorima, uzdi-žu�i se iznad dnevnopoliti�kih doga-�aja i interesa vladaju�e kaste. Kao što Glavni muftija re�e: „Kada su u pita-nju politi�ki faktori u Beogradu, mi se ne zanosimo time da sa nekim može-mo biti ideološki bliski, nama je jako važno ko �e pokazati državni�ki kapa-citet da nas razumije. ...Sa�ekat �emo gospodina Nikoli�a da do�e na vlast.“

U ovom grmu leži zec, a kako on

može biti istjeran na �istinu? Evo jed-nog od mogu�ih scenarija. Za razliku od Borisa, Toma je razumio probleme Bošnjaka i spreman je da ih rješava sa njihovim istinskim predstavnicima, a na obostrano zadovoljstvo. Optužio je režim za nerješavanje nagomilanih problema, a ujedno i režimske posluš-nike iz Sandžaka da „najbolje zastu-paju svoje li�ne interese“. Bošnjaci u Tomi prepoznaju državnika koji se uz-diže iznad šupljeg pseudoponosa i ui-stinu ho�e da Bošnjake prizna kao rav-nopravne gra�ane Srbije nude�i rješe-nja za nagomilana sporna pitanja. Za-uzvrat dobija bošnja�ku podršku na sljede�im izborima, uz još jedan uslov, a to je da Toma u vaktu do izbora po-kaže istinski razlaz sa radikalskim na-slje�em, te da za njega ne važi poslovi-ca: „Vuk dlaku mijena, a �ud nikako.“

Šta je garancija da Toma nakon do-bijenih izbora ne�e postati „nevjerni Toma“? Garancija bi bila poraz kvazi-demokrata zbog neispunjenih obaveza njihovog lidera, zbog �ega su kažnjeni gubljenjem izbora baš radi bošnja�kih glasova koji su taman jezi�ak na vagi. Toma kao ozbiljan politi�ar ne smije zaboraviti lekciju i nauk iz poraza oponenta mu Tadi�a i mora ispoštovati sve što je obe�ao, u protivnom - �eka ga Borisova sudbina.

Sve ovo ne treba posmatrati sa po-sebnim emocijama niti o�ekivanjima. Put do slobode je trnjem poplo�an, a Bošnjaci su sve ove godine nau�ili da idu kroz trnje do zvijezda. Svaka ini-cijativa koja vodi do rješavanja proble-ma na Ustavom i zakonom ispravan na�in dobro je došla i bit �e pozdrav-ljena od Bošnjaka, pa �ak i nagra�ena. Isto tako, ne smije se zaboraviti �inje-nica da Bošnjaci ve� neko vrijeme rade na ostvarivanju svojih prava, ne osvr-�u�i se puno na ono šta Beograd misli i �ini. Ti poslovi daju rezultate i klupko je po�elo da se odmotava. Svi oni što Bošnjake doživljavaju kao ravnoprav-ne gra�ane Srbije nai�i �e na otvorena vrata. Ali moraju nau�eno i naviknu-to uz Sejda i Rahmana odbaciti prije nego što u�u u bošnja�ku avliju koja je mnogo �vrš�i bedem od širom pro-strtih nadni�arskih tezgi.

NAŠE VI�ENJE

Tadi� je jednu svoju šansu prokockao vrije�aju�i Bošnjake svojim licemjernim, uvrjedljivo-tvrdo-glavim stavom i odabirom da o njihovoj sudbini razgovara sa svojim vazalima koji nemaju istin-skog uporišta niti ugleda u narodu. Ho�e li Boris dobiti drugu šansu da riješi bošnja�ko pitanje na pozitivan i prihvatljiv na�in za obje strane - vrijeme �e pokazati. Jedno je sigurno - otpo�injanje dijaloga više zavisi od njega negoli od Glavnog muftije na �ije se pozive za dijalogom on tvrdoglavo

i nedržavni�ki oglušivao duže od tri godine.

15. OKTOBAR 2011. 6Glas islama

Glavni muftija Islamske za-jednice u Srbiji Muamer-ef. Zukorli� primio je u �etvrtak 6. ok-tobra na Internacionalnom univer-zitetu u Novom Pazaru predsjedni-ka Srpske napredne stranke Tomi-slava Nikoli�a.

Sastanku su, pored Glavnog muftije, prisustvovali: rektor Inter-nacionalnog univerziteta prof. dr. Mevlud Dudi�, predsjednik Boš-nja�ke demokratske zajednice Emir Elfi� i prorektor za razvoj Univer-ziteta prof. dr. Muamer Redžovi�.

U dugom razgovoru doma�ini su gosta upoznali sa problemima Bošnjaka na prostoru Sandžaka, a u izjavama za medije nakon sastanka i Glavni muftija i gospodin Niko-li� su se složili da su ovi problemi lako rješivi ukoliko postoji volja da se oni riješe.

Glavni muftija je ovom prilikom istakao da nikome nije u interesu da problemi u Sandžaku ostanu otvo-reni i da je od izuzetne važnosti da se oni rješavaju dijalogom.

„Rješenja treba tražiti u interesu svih, u interesu naroda, u interesu zajednica, a opet ne nauštrb države. Oko ve�ine pitanja, pogotovo kada su u pitanju uzroci problema koji ovdje postoje, saglasili smo se i mi-slim da je od velike važnosti da i sa ovog politi�kog nivoa Bošnjacima mogu prenijeti poruku da posto-ji spremnost za razgovore i za tra-ženjem adekvatnih rješenja. Ovom prilikom smo od gospodina Niko-li�a dobili uvjeravanja da možemo u njemu li�no, kao i u politi�koj par-tiji koju predvodi, imati sagovorni-ka“ – rekao je Glavni muftija.

Tomislav Nikoli� je naglasio da je te ve�eri otvorena nova stranica u odnosima u Sandžaku i da je u po-sjetu došao sa željom da se stanje u Srbiji ne kvari i da svi gra�ani žive u miru, slozi i razumijevanju.

„Jedino pravo rješenje proble-ma je do�i do dogovora i sporazu-ma. O�ekujemo da idu�e godine na nama bude teret odgovornosti za situaciju u Srbiji i željeli bismo da u potpunoj saradnji i obostra-nom razumijevanju do�ekamo taj dan kad �emo obojica, kao veoma odgovorni ljudi, brinuti o narodu kojeg predstavljamo. Ja znam koli-ka je uloga gospodina Zukorli�a u oblasti u kojoj on živi, znam koliko je u�inio za svoj narod i znam koli-ko još može da u�ini i želio bih da sve što u�ini bude pozitivno. Pro-blemi su se nataložili i ne rješava-ju se, a nadam se da �e ovaj razgo-vor biti u kontinuitetu i plodotvo-ran. Ono što govorimo danas radit �emo kada budemo na vlasti u Sr-biji, a to što �emo da radimo bi�e u interesu Srbije koja zaslužuje da živi u periodu koji se zove mir i sa-radnja“ – rekao je Nikoli�.

Nikoli� je istakao da ovo nisu bili politi�ki razgovori i da u Glav-nom muftiji vidi duhovnog vo�u

Bošnjaka i �ovjeka koji želi da riješi probleme koje politi�ari iznjedreni iz bošnja�kog naroda nisu riješili, te da je svjestan Muftijinog uticaja me�u Bošnjacima. Tako�er je gos-podin Nikoli� rekao da je upoznat sa svim problemima, od Islamske zajednice, preko akreditacije In-ternacionalnog univerziteta do ot-puštenih vjerou�itelja i da se �udi kako ti problemi nisu do sada ri-ješeni.

„Ja sam razo�aran time kako su predstavnici bošnja�kog naro-da iz Sandžaka zastupali interese svog naroda u Beogradu, a kako su dobro zastupali svoje interese“ – rekao je Nikoli�.

Sagovornici su kazali da su raz-govarali i o aktuelnom popisu i Muftijinom pozivu na bojkot. Ni-koli� je iznio stav da je on za to da se ljudi popišu, ali da je država tre-bala da pokaže �ist obraz i da ispu-ni minimalne zahtjeve Bošnjaka da mogu da kontrolišu proces popisa i podatke.

Glavni muftija je podvukao da Bošnjaci ne bojkotuju popis, ve� da bojkotuju krivotvorenje rezul-tata popisa.

„Ovim odnosom prema našim zahtjevima režim je pokazao da ne samo da ne�e da usliša naše sasvim osnovane zahtjeve, ve� je pokazao i da nas nipodaštava i jednu cijelu nacionalnu zajednicu omalovažava. Nažalost, režim je pokazao želju da se ovdje i dalje gomilaju otvorena pitanja“ – rekao je Glavni muftija.

Muftija je iznio stav da je Boš-njacima važan dijalog sa svim fak-torima u državi.

„Vlast i opozicija su relativni. Naše poruke imaju zna�aj na svim nivoima i važno nam je da ih upu-timo svima. Politi�kim, društvenim i duhovnim faktorima. Jako nam je važno da naše poruke razumije narod. Siguran sam da Bošnjaci ra-zumiju naše poruke, ali nam je isto tako stalo da i srpski narod razu-mije. Moje poruke, ma kako izgle-dale oštre kao reakcija na neke još

oštrije greške i probleme, u sebi ne sadrže ništa što bi bilo nauštrb srp-skog naroda, niti jednog srpskog gra�anina, a tako�er ni države Sr-bije. O�ekivanja mog ve�erašnjeg gosta da �e na narednim izborima pobijediti jeste razlogom više da je jako važno da nas razumije. Ja tipu-jem na onoga ko �e nas razumjeti. Naša iskustva su do sada jako loša i aktuelna vlast, koja je imala veli-ku podršku od gra�ana Sandžaka, a posebno od Bošnjaka, nije ispunila ni minimum svojih obe�anja. Mi to nismo doživjeli kao odlaganje rje-šavanja problema, ve� smo to do-živjeli kao još uvredu i osje�aj da mogu da se poigravaju sa gra�anima ove zemlje. Kada su u pitanju poli-ti�ki faktori u Beogradu mi se ne zanosimo time da sa nekim može-mo biti ideološki bliski. Mi se od-nosimo tako da je nama jako važno ko �e pokazati državni�ki kapaci-tet da nas razumije, da je rješava-nje problema koji postoje, a sagla-sili smo se oko onih naših poznatih pet problema, potpuno osnovano i u okviru postoje�eg ustavnog po-retka ih je lako riješiti, tako da �e za nas biti partner onaj ko poka-

že i dokaže sposobnost da �e Boš-njake, kao i ostale gra�ane Sandža-ka, doživjeti kao ravnopravne gra-�ane ove države. I to je od samog po�etka do sada ostao naš suštin-ski zahtjev. �ak svi drugi zahtjevi su posljedica nipodaštavanja naro-da kome pripadam i prava gra�ana. Nikada ne�emo žrtvovati suštinu za formu, jer suština je da svi gra-�ani budu ravnopravni i da ja kao Bošnjak, kao musliman, mogu rav-nopravno hodati ovom zemljom i da se mogu takmi�iti sa svim osta-lim ljudima u uspjesima i doprino-su zajednici u kojoj živimo. Moram iskreno priznati da �emo sa�eka-ti gospodina Nikoli�a da do�e na vlast i onda �e potvrditi da nije kao ovi do sada, te da �e ono što smo ve�eras razgovarali i da ono što vje-ruje da Bošnjacima kao gra�anima Srbije pripada pokazati sa pozici-je vlasti“ – rekao je Glavni muftija.

Prilikom posjete Internacional-nom univerzitetu Tomislav Niko-li� je sa rektorom Dudi�em obišao i zgradu Univerziteta i uvjerio se da na ovom Univerzitetu postoje svi uslovi za kvalitetno održavanje na-stave i sticanje akademskog znanja.

SLUŽBENI RETROVIZOR

„Vlast i opozicija su relativni. Naše poruke imaju zna�aj na svim nivoima i važno nam je da ih uputimo svima. Politi�kim, društvenim i duhovnim faktorima. Jako nam je važno da naše poruke razumije narod. Siguran sam da Bošnjaci razumiju naše poruke, ali nam je isto tako stalo da i srpski narod razumije. Moje poruke, ma kako izgle-dale oštre kao reakcija na neke još oštrije greške i probleme, u sebi ne sadrže ništa što bi bilo nauštrb srpskog

naroda, niti jednog srpskog gra�anina, a tako�er ni države Srbije. "

NERMIN GICI�

RAZGOVOROM DO RJEŠENJA PROBLEMA

SAOP�ENJEINFORMATIVNA SLUŽBA BNV

BOJKOT POPISA MEŠIHAT POZVAO NA BOJKOT POPISA

Bošnjaci �e bojkotirati predstoje�i popis stanovništva, odluka je sjednice Predsjedništva Bošnja�kog nacionalnog vije�a u Srbiji održane 25.09.2011. god..

Ovoj odluci prethodila je ocjena da za spovo�enje ovog popisa nisu ispunjeni adekvatni uvjeti.

Dosadašnja praksa je pokazala da se broj Bošnjaka i muslimana permanentno falsificira, umanjuju�i njihov broj, te izazivaju�i kon-fuziju pri utvr�ivanju nacionalnog, vjerskog i jezi�kog identiteta.

Popisni obrasci, suprotno Ustavu i zakonima, štampani su is-klju�ivo na srpskom jeziku i �irili�nim pismom.

BNV ostavlja mogu�nost podrške organiziranju popisa sta-novništva ukoliko se omogu�i u�eš�e predstavnika Vije�a u svim tijelima za sprovo�enje i kontrolu popisa, te se odštampaju novi obrasci na bosanskom jeziku i latini�nim pismom za pripadnike bošnja�kog naroda.

BNV poziva Islamsku zajednicu, Narodno vije�e Sandžaka i druge nacionalne organizacije i institucije da se uklju�e u kampa-nju bojkota predstoje�eg popisa.

Glavni muftija Islamske za-jednice Muamer ef. Zukor-li� primio je, u petak 7. okto-bra, dvo�lanu delegaciju ameri�ke organizacije Savjet za inkluzivno upravljanje sa sjedištem u Njujor-ku, na �elu sa predsjednikom g. Aleksom Grigorevim.

Obzirom da se ova organi-zacija bavi promocijom u�eš�a ne-politi�kih faktora u donošenju od-luka koje se na njih odnose, gosti su se interesovali o mogu�nosti us-postavljanja dijaloga predstavnika muslimana sa aktuelnim nosiocima vlasti i šansama za prevazilaženje postoje�ih problema.

Glavni muftija je goste

upoznao sa �injenicom da su svi zahtjevi upu�eni Beogradu ignori-sani, te da bi se pokrenuo dijalog potrebno je ispraviti poznatih pet nepravdi koje je režim �ini prema muslimanima i Bošnjacima. Imaju-�i u vidu da vlast u proteklom pe-riodu nije imala sluha za rješavanje problema, Muftija je mišljenja da su sada za to šanse skoro nikakve, te da �e se rješenje tražiti nakon predstoje�ih izbora.

Nakon susreta sa Glavnim muftijom, gosti su razgovor nasta-vili sa predsjednikom Bošnja�ke kulturne zajednice Jahjom Fehra-tovi�em.

Mešihat Islamske zajednice u Srbiji podržao je odluku Boš-nja�kog nacionalnog vije�a o bojkotu popisa stanovništva, odlu�eno je na sjednici održanoj 29.09.2011. god.

Mešihat �e staviti na raspolaganje sve svoje kapacitete masovne komunikacije u cilju potpunog uspjeha ove akcije.

Obzirom da je bojkot popisa ocijenjen kao vjerski interes svih muslimana u Srbiji prvoga reda, svi muderisi, imami, vjerou�itelji, kao i svi pripadnici Islamske zajednice dužni su dati puni doprinos akciji bojkota.

Nema sumnje da je štampanje obrazaca isklju�ivo na srpskom jeziku i �irili�nim pismom još jedan oblik diskriminacije i brutal-nog gaženja prava Bošnjaka.

Sprovo�enje popisa u postoje�im okolnostima imalo je za cilj falsifikovanje broja i drugih podataka o muslimanima u Srbiji.

Zato muslimani ne�e u�estvovati u akciji falsifikovanja �injenica o svom postojanju i identitetu.

7 Glas islamaBROJ 223/GOD. XV

SAOP�ENJE INFORMATIVNA SLUŽBA MEŠIHATA

REISU-L-ULEMA I MUFTIJA ZUKORLI� NA DŽENAZI TENZILI ERDOAN

DELEGACIJA SAVJETA ZA INKLUZIVNO UPRAVLJANJE KOD MUFTIJE

Pred Fatihovom džamijom u Istanbulu, nakon podne nama-za, obavljena je dženaza namaz Ten-zili Erdoan, majci turskog premije-ra Redžepa Tajipa Erdoana. Nakon kra�e bolesti i operacije žu�i, Tenzila Erdoan je preselila u petak 7. oktobra u 9.15 sati po turskom vremenu u 88. godini života.

Dženazu namaz predvodio je predsjednik Predsjedništva vjerskih poslova Republike Turske prof. dr. Mehmet Gormez, a prisustvovali su joj predsjednik Turske Abdullah Gul, svi �lanovi Vlade, brojni parlamentar-ci, javni, kulturni i sportski radnici.

Tako�er, dženazi namazu prisu-stvovale su i brojne delegacije iz svi-jeta, me�u kojima i reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Her-

cegovini prof. dr. Mustafa-ef. Ceri�. Iako je dan ranije stigao iz zvani�ne posjete Turskoj, Reisu-l-ulema je isti dan otputovao za Istanbul kako bi mogao prisustvovati dženazi Premi-jerove majke. Tako�er, dženazi u Ista-nbulu je prisustvovao i glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer-ef. Zukorli�.

Premijer Erdoan nije mogao za-držati suze nakon što je od velikog broja džematlija zatražen halal za nje-govu majku. Njen tabut bio je prekri-ven jednim dijelom prekriva�a Ka'be.

U Sarajevu u Gazi Husrev-bego-voj džamiji je, tako�er, nakon podne namaza klanja dženaza namaz u od-sutnosti (salatu dženazetil-gaib) Ten-zili Erdoan.

SLUŽBENI RETROVIZOR INFORMATIVNA SLUŽBA MEŠIHATA

AKTUELNOSTI RIJASET.BA

15. OKTOBAR 2011. 8Glas islama

Bošnja�ka nacionalna zastava je Ustavom i zakonom priznata i zašti�ena. Pravo na isticanje bošnja�ke nacionalne zastave je garantirano tako�er Ustavom, te je stoga nedopustiv ovakav odnos onih koji su

zaduženi da štite prava Bošnjaka na nacionalnu samobitnost i simbole.

SAOP�ENJEINFORMATIVNA SLUŽBA BNV-A

PARTIZANOVCI ZAPALILIBOŠNJA�KU NACIONALNU ZASTAVU

Bošnja�ko nacionalno vije�e najoštrije osu-�uje skrnavljenje bošnja�ke nacionalne zastave od stra-ne huligana koji su u Novi Pazar došli kao navija�i be-ogradskog FK Partizan, kao i ponašanje ministara Ljaji�a i Ugljanina, Mar-kovi�a i Da�i�a, Gradske uprave, kao i Uprave FK Novi Pazar koji su nastoja-li prešutjeti ovaj sramni akt nad emocijama Bošnjaka.

Bošnja�ka nacionalna zastava je Ustavom i zako-nom priznata i zašti�ena. Pravo na isticanje bošnja�-ke nacionalne zastave je garantirano tako�er Usta-vom, te je stoga nedopu-stiv ovakav odnos onih koji su zaduženi da štite prava Bošnjaka na nacionalnu sa-mobitnost i simbole.

Uvertira ovom doga�a-ju desila se prije izvjesnog perioda na stadionu FK

Vojvodine u Novom Sadu, kada je Žandarmerija odu-zela bošnja�ku nacional-nu zastavu od navija�a FK Novi Pazar, pozirala pred snimateljima i fotorepor-terima, prikazuju�i je kao „plijen“ i šalju�i jasnu po-ruku Bošnjacima da su po-željni samo kao oni koji ne poštuju svoju posebnost.

Tako�er je nedopustiva šutnja onih koji se pred-stavljaju kao zaštitnici Boš-njaka i �uvari njihovih naci-onalnih interesa, prije svih Ljaji�a i Ugljanina, kao i predstavnika civilnog sek-tora koji na svaki mogu-�i na�in nastoje borbu za zaštitu nacionalnih intere-sa Bošnjaka predstaviti kao ekstremizam.

Zahtijevamo od nadlež-nih pravosudnih organa da poduzmu sve neophodno mjere da se nalogodavci i po�inioci ovog sramnog

�ina procesuiraju.Ovakve pojave unose

nemir me�u Bošnjake koji ih doživljavaju kao prijet-nju njihovom opstanku na ovim prostorima, posebno u kontekstu zadnjih slu-�ajeva ubistva Bošnjaka u rubnim dijelovima Sandža-ka, gdje je na snazi etni�ko �iš�enje.

BNV �e i dalje budno pratiti ponašanje svih onih koji su zaduženi da obez-bijede prava Bošnjaka na sigurnost i uživanje svih Ustavom i zakonima ga-rantiranih prava, te obavi-jestiti sve me�unarodne or-ganizacije za zaštitu ljud-skih prava o ovom doga-�aju.

BNV tako�er poziva navija�e Novog Pazara da ne nasjedaju na o�igledno smišljene provokacije koje imaju za cilj da isprovocira-ju njihovu reakciju.

SAOP�ENJEINFORMATIVNA SLUŽBA BNV

PRITISAK NA BOŠNJAKE

Bošnja�ko nacionalno vije�e najoštrije osu�uje bezobzirno, nehumano i anticivilizacijsko po-našanje Gradskih vlasti i pojedinih �lanova popisiva�-kih komisija.

Naime, 3. oktobra 2011. godine, u selu Trnava ne-daleko od Novog Pazara, popisiva� za to podru�je, Emin Musi�, na najprimitivniji na�in vrije�ao je Ka-rišik Idriza iz Trnave zbog toga što je prihvatio poziv BNV-a da bojkotuje popis. Musi� mu je prijetio da �e ostati bez penzije, da ne�e mo�i izvaditi li�nu kartu, pasoš, da �e ostati bez socijalne pomo�i, da �e ga on svakako popisati jer podatke o njemu ima u mjesnoj kancelariji.

BNV je proteklih dana upozoravalo javnost na u�e-stalost ovakvih pojava, kao i na to da je na sceni op�e falsifikovanje rezultata popisa.

BNV odaje priznanje svim Bošnjacima koji, i pored raznih oblika pritisaka i prijetnji koje dolaze od strane režima i njegovih saradnika, znaju da razlu�e izme�u istine i laži, odnosno podvale.

BNV �e pratiti razvoj doga�aja i procesuirati sve one popisiva�e za koje se utvrdi da primjenjuju ucje-njiva�ke metode i zastrašuju gra�ane koji bojkotuju popis.

SIK ODAVNO NE POSTOJI

U vezi nedavne polemike oko Sandža�kog intelektual-nog kruga (SIK), a u cilju eliminisanja svake nedoumi-ce u javnosti, nalazim za shodno da kažem (jer u vrijeme debate nisam bio prisutan u zemlji) da sam prisustvovao Svebošnja�-kom Saboru sa pozicija �lana Nacionalnog savjeta, �iji je legiti-mitet potvr�en nespornom voljom naroda, koja je pogažena od strane države, a koja ne prestaje da demonstrira politi�ko nasilje i širenje straha, što se jednom rije�ju ozna�ava terorom. Dakle, ni kao kopredsjednik SIK-a, ni kao profesor Internacionalnog univerziteta, ni kao akademik, ve� isklju�ivo kao, od ve�ine boš-nja�kog naroda, izabrani �lan Nacionalnog savjeta.

Što se polemike oko mog statusa u SIK-u ti�e, opet radi uno-šenja jasno�e u javnost, moram re�i da je ta asocijacija nezavi-snih intelektualaca odavno prestala da postoji u formi kako je funkcionisala u vrijeme koje je iziskivalo njeno postojanje i da ovo što je ostalo od nje jeste nešto drugo, a ne intelektualni krug, da nikada formalno nije prestala moja funkcija stvarnog predsjednika, a ne kopredsjednika, što je bila stvar organizaci-one prakse, ali i da te formalne stvari nemaju nikakav zna�aj u organizacijama ovakvog tipa, jer se legitimitet intelektualnog stava ne izvla�i, kao kod politi�kih stranaka, iz interesa, ve� iz istine, moralne, vrijednosne i intelektualne težine svakog poje-dina�nog djelovanja i izraženog stava. Tako da u tom smislu i u ovom obliku javno izneseni intelektualni stavovi imaju onu te-žinu koju imaju po sebi i osnovi svakog pojedina�nog autorite-ta, a ne po osnovu pokri�a institucije koju predstavlju. Naravno svaki izraženi intelektualni stav podložan je vrednovanju javnog mnijenja, a sam SIK nikada i nije zagovarao jednoumlje, ve� je podrazumijevao toleranciju i pravo na slobodu mišljenja i indi-vidualnog ponašanja.

Sve mimo toga obi�ne su manipulacije, zloupotrebe i najobi�-niji politi�ki lov u mutnom.

SAOP�ENJE MEHMED SLEZOVI�

9 Glas islamaBROJ 223/GOD. XV AKTUELNOSTI NERMIN GICI�

„Još jedan put želim da poru�im da ovo ozbiljno shvate i oni koji se protive tome - pla�enici, poltroni, ili ih zovite kako ho�ete. Mi moramo pokazati svoj stav da se ne slažemo sa ovakvom dugogodišnjom i vjekovnom diskriminacijom. Moraju

ljudi shvatiti da nema više ugnjetavanja i ponižavanja. Mi na ovaj na�in moramo pokazati da se ne slažemo sa ovom diskriminacijom, terorom ili, kako ja volim re�i, aparthejdom, a za to imam i argumente“ – rekao je Suljevi�.

NARODNO VIJE�E SANDŽAKA ZA BOJKOT POPISA

Predsjednik Narod-nog vije�a Sandžaka (NVS), Džemail Suljevi�, pozvao je u ime NVS-a sve gra�ane Sandžaka da boj-kotuju popis stanovništva koji je održan od 1. do 15. oktobra. Time se NVS odazvalo pozivu Bošnja�-kog nacionalnog vije�a da se popis bojkotuje, a gos-podin Suljevi� je prilikom obra�anja javnosti na kon-ferenciji za štampu, izme�u ostalog, rekao:

„Pozivam sve gra�ane Sandžaka, ne samo Bošnja-ke, da se pridruže odlu-kama sandža�kih institu-cija i da bojkotuju najav-ljeni popis. Više decenija se vrši opšta diskriminacija gra�ana Sandžaka u svim oblastima: kulturi, ekono-miji, obrazovanju... Imala bi �itava lista da se napiše u kojim oblastima se vrši diskriminacija gra�ana San-džaka. Znamo da se popisi falsifikuju i da u Sandžaku važe policijski popisi mimo zakona, a ne oni stvarni sa relevantnim podacima.“

Suljevi� je istakao da su Bošnjaci narod koji ima svoju historiju, kulturu i tradiciju, te da se Bošnjaci moraju izboriti za svoja na-cionalna i sva druga prava.

„Još jedan put želim da poru�im da ovo ozbiljno shvate i oni koji se protive tome - pla�enici, poltroni, ili ih zovite kako ho�ete. Mi moramo pokazati svoj stav da se ne slažemo sa ovakvom dugogodišnjom i vjekovnom diskriminaci-jom. Moraju ljudi shvatiti da nema više ugnjetavanja i ponižavanja. Mi na ovaj na�in moramo pokazati da se ne slažemo sa ovom dis-kriminacijom, terorom ili, kako ja volim re�i, apar-thejdom, a za to imam i argumente“ – rekao je Su-ljevi�.

Predsjednik Izvršnog vije�a Sandžaka Sead Ša-�irovi� je na istoj konfe-renciji rekao da je bojkot jedan od vidova demokrat-ske borbe protiv brutalne diskriminacije i segregacije od strane beogradskog re-žima nad mirnim i demo-kratski opredijeljenim Boš-njacima.

„Bojkot popisa je prvi korak u op�em radu na polju gra�anske neposluš-

nosti koja �e uslijediti uko-liko beogradski režim ne shvati ozbiljno naša na-stojanja da na mirnom de-mokratskom polju ostva-rimo naša prava“ - rekao je Ša�irovi� i dodao: „Ono što ovih dana rade pojedi-ne medijske kuže i lojalni režimski novinari pokazu-je kolika je mržnja prema Bošnjacima koji nisu pri-stali na nadni�arske uslu-ge prema beogradskom re-žimu, ve� žele da ostva-re svoja prava koja su za-garantovana i me�unarod-nim dokumentima. Najve-�i kršioci zakona su režim i režimski poslušnici koji ne poštuju naše osnovno pravo da se izrazimo bo-sanskim jezikom, kao što je i u ovom slu�aju. Naime, popisni obrasci nisu štam-pani bosanskim jezikom, ve� samo srpskim i samo �irili�nim pismom.“

Ša�irovi� se osvrnuo i na prijetnje i zastrašivanja koje pojedini državni �inovnici upu�uju Bošnjacima ukoli-ko bojkotuju popis.

„Posebno se gospodin Homen drznuo da prije-ti onima koji bojkotu-ju popis sa nov�anim ka-znama. Gospodin Homen treba da zna da Bošnjaci ne�e prodati svoj obraz, �ast i vjeru za nikakvu ovo-svjetsku vrijednost. Boš-njaci trebaju znati da ne postoji zakonska regulativa da se kazni iko ko ne do-zvoli popisiva�u da popiše njegovo doma�instvo. Mi-nistar Markovi� je rekao da država nikoga ne može natjerati da se popiše i to je prava istina. Posebno ne mogu natjerati nas Bošnja-ke da se popišemo sve dok režim ne ispravi svoju ne-pravdu prema nama. Kada režim ispravi svoju neprav-du prema nama, Bošnjaci �e prestati sa gra�anskom neposlušnoš�u. Sve do tog trenutka mi �emo biti ne-poslušni gra�ani“ – rekao je Ša�irovi�.

Ša�irovi� je istakao da se �inom bojkota popisa želi skrenuti pažnja me�u-narodne javnosti da se nad Bošnjacima vrši organizo-vani sistemski i sistematski zulum. Kao dokaz da režim nije zainteresovan za stvar-ne rezultate popisa, Ša�iro-vi� je iznio podatke popisa

iz 2002. godine prema koji-ma Bošnjaka ima nešto više od 135.000, a Muslimana, Jugoslovena i neopredije-ljenih je prema tom popisu tako�er mnogo.

„Opšte je poznato da me�u Jugoslovenima ima najviše Bošnjaka, onih pre-plašenih po Beogradu i voj-vo�anskim gradovima koji sada ne smiju da se jave da su Bošnjaci. Muslimana je bilo 19 503, i me�u njima apsolutna ve�ina su Bošnja-ci ali su to popisiva�i tako zamrsili, kao što je i sada data mogu�nost da popisi-va�i sami upisuju podatke. Na taj na�in �e se napravi-ti takva konfuzija da �e nas usitniti na parampar�ad i uopšte nije bitno jesmo li se popisali ili nismo. A da nije bitno jesmo li se po-pisali pokazuju investicije, bolnice, škole i sve što se nalazi u Sandžaku. Svi oni koji misle da �emo zbog tih bijednih obe�anja pri-stati na ucjene grdno se varaju. Naši gra�ani mora-ju znati da svijetla budu�-nost za Bošnjake u Sandža-ku prestoji onoga trenutka kad shvate da ovaj režim mora pasti. Da ovi izdaj-nici i beogradski nadni�a-ri moraju oti�i u historiju i da pošteni patriote, po-šteni Bošnjaci trebaju do�i na �elo ovoga grada i dru-gih gradova u Sandžaku.“ – rekao je Ša�irovi�.

Potpredsjednik NVS-a prof. dr. Admir Murato-vi� je, tako�er, naglasio da je legitimno pravo NVS-a da pozove gra�ane da boj-kotuju popis. On je tako-�er objasnio i podsjetio da je ovo što Bošnjaci trpe

danas kontinuitet politike koja traje u posljednjih sto-tinu godina.

„U posljednjih stotinu godina na sceni je politika negiranja bošnja�kog naci-onalnog identiteta koja se sprovodi i u formi popi-snih obrazaca i popisne po-litike. Bošnjaci su sigurni u svoj nacionalni identitet. Iako su Bošnjaci od 1941-45. godine aktivno sudje-lovali u antifašisti�kom po-kretu i izgradnji tadašnje Jugoslavije, suo�ili su se sa �injenicom da 1948. godi-ne u popisnim obrascima nema više odrednice Boš-njak i tada su morali da se izjašnjavaju kao Srbi ili kao Hrvati, a kasnije kao neopredijeljeni. Bošnja-ci su prihvatili kao pomak rješavanja njihovog nacio-nalnog imena pravni non-sens 1961. i kasnije Usta-vom 1974. da svoju vjersku odrednicu koriste kao naci-onalno ime - Musliman. Na nivou nacionalnog korpusa Bošnjaka 1993. godine do-nijeta je odluka da se po-vrati u upotrebu nacional-no ime Bošnjak. Onog mo-menta kada smo se izbori-li za nacionalno ime Boš-njak dolazimo do novog momenta da se smanjivanje broja Bošnjaka, koje nije uspjelo genocidom, nasta-vi falsifikovanjem njihovog broja. Kao što je bila situ-acija sa donošenjem Usta-va 2006. godine, gdje je po zvani�nim podacima Ustav u Novom Pazaru dobio naj-ve�u prolaznost od 63%, a svi znamo da na referen-dum nije izašlo ni 3%, mi smo svjesni da oni planira-ju na taj na�in da falsifikuju

i ovaj popis. Gospodin koji je predsjednik Popisne ko-misije na nivou grada je ista osoba koja je u�estvovala u falsifikovanju i izbacivanju preko 40.000 Bošnjaka iz posebnog bira�kog spiska kada su bili izbori za Na-cionalni savjet. Ko nam ga-rantuje da se to ne�e desiti i sa popisom. Glavni dokaz da se sprema falsifikova-nje jeste informacija da je u Novi Pazar stiglo 82.000 popisnih obrazaca. Oni u startu spremaju da preko 40.000 Bošnjaka sklone sa spiska. Mi sa nivoa najvi-šeg predstavni�kog orga-na u Sandžaku kažemo da ne pristajemo na poniže-nje. Ne pristajemo da se iko igra sa ovim narodom. Mi smo Bošnjaci, popisa-li se sada ili ne, ali nam je sada najvažnije da poru�i-mo našem narodu da je ovo još jedan od koraka na putu potpune slobode Bošnjaka i svih naroda koji žive na ovim prostorima“ – rekao je Muratovi�.

Narodno vije�e Sandža-ka je najviši predstavni�-ki organ gra�ana Sandžaka koje je donošenjem Dekla-racije Svebošnja�kog Sabo-ra 11.09.2011. godine ob-novilo svoj rad. Osnovni zadatak Vije�a je da zastupa interese svih gra�ana San-džaka, bez obzira na njiho-vu vjersku i nacionalnu pri-padnost, i da povrati auto-nomnost Sandžaka za koju su se podjednako borili svi gra�ani Sandžaka za vrije-me Drugog svjetskog rata, a koja je pri kraju rata nele-galno ukinuta.

15. OKTOBAR 2011. 10Glas islamaAKTUELNOSTI

Ovo je posljednji hroptaj režima i njegovih podanika koji pokušavaju vratiti vremena u kojima �e Bošnjaci biti gorivo, materijal koji �e pritiskom na dugme biti korišten, da li kao izborna mašinerija za nekoga, da li kao glasa�ka mašinerija za podršku Ustavu koji im definitivno presu�uje da ih nema u ustavnom poretku

Srbije kao respektabilnog naroda ili zajednice, ili u nekoj drugoj potrebi.

NERMIN GICI�

OSUDA MEDIJSKE TORTURE NAD BOŠNJACIMA

Glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer-ef. Zu-korli� najoštrije je osudio medijsko-politi�ku tor-turu kojoj je bošnja�ki narod u prva dva dana po-pisa izložen i podigao je svoj glas protiv beskrupu-loznog zastrašivanja Boš-njaka koja dolaze sa najvi-ših nivoa vlasti Republike Srbije.

Na konferenciji za štampu u Velikoj sali Me-šihata, koja je sazvana 03.10.2011. god. povodom prijetnji Bošnjacima da �e biti kažnjeni ukoliko se ne odazovu popisu stanov-ništva, Glavni muftija je analizirao ponašanje me-dija i beogradskog reži-ma prema Bošnjacima u prva dva dana popisa kojeg Bošnjaci bojkotuju:

„Uprkos svim o�ekiva-njima nismo mogli pret-postaviti da imamo medij-ski orkestriranu hajku na sve ono što nije po volji beogradskog režima i nje-govih podanika iz Sandža-ka i da je to potpuno pre-vazišlo svaki ukus, da se pokuša iskoristiti, o�ito, posljednja šansa da se Boš-njaci bace na koljena i da se ubijede da je njihova sre�a i njihov spas u poda-ni�kom statusu u odnosu na beogradski režim. Da sve što nije po volji toga režima bit �e kažnjeno, bit �e sankcionirano i imat �e zbog toga neprijatnosti“ – rekao je Glavni muftija.

Glavni muftija se sa dozom smijeha u glasu osvrnuo na izjavu datu u subotu dva sata nakon zvani�nog po�etka popisa da je bojkot u Sandžaku doživio fijasko.

„To saop�ava klju�-ni saradnik beogradskog režima, aktualni ministar za rad i socijalnu politiku. Prije podne saop�ava da je u Novom Pazaru do podne samo jedan gra�anin odbio da se popiše, a ve� ju�e �ujem da se i taj jedan po-kajao, pa ih zvao da do�u ponovno da ne bi jadan ostao sam nepopisan. Ali evo, iako ovo drugo nije ta�no, iako imamo prosjek da je u Novom Pazaru po-ludnevno jedan gra�anin bojkotovao popis, to zna�i da su dvojica dnevno, a pošto je do sada prote-klo dva i po dana, to zna�i da ih je petoro odbilo. To je matrica komunikacije, matrica poštovanja, matri-ca tretmana nas Bošnjaka, naše inteligencije od stra-ne režima i njihovih po-danika. Dakle, taktika je jasna. Trebalo je krenuti sa blic-krig KGB-ovskom varijantom na samom po-�etku utakmice koja traje 15 dana i proglasiti pobje-du. Šta zaklju�iti osim da su saradnici beogradskog režima podržani od svih režimskih medija i prema na�inu informisanja vidi se kako se to orkestrira iz jednoga centra. Trebalo je pokušati napraviti izvjesni

zaokret i one ljude koji se kolebaju, kojih hvala Bogu nije puno, ubijediti: - Evo svi su, nemojte dopustiti da vi ne budete“ – rekao je Glavni muftija.

Prema Muftijinim ri-je�ima, pritisak na naju-groženiji sloj stanovniš-tva - penzionere, majke i djecu kroz dje�ji dodatak, sa moralne ta�ke gledišta gori je od ove ve� opro-bane diktatorsko-medijske taktike.

„Vidite paradoksa i mo-ralne skarade kada taj pri-tisak dolazi od ministra za rad i socijalnu politi-ku, ministra koji treba, po definiciji svoje ministarske pozicije, da zaštiti te ljude. On je u poziciji da u svojoj panici pada i propadanja, sebe i cjelokupne svoje laži i lažne ideologije, posegne i za ovim. Vama koji uzi-mate neki dinar koji vam zakonski pripada, bilo da ste penzioneri, majke ili djeca, prijete: - E ovo �emo da iskoristimo da vam zaprijetimo, ako se ne popišete, dakle ako ne poslušate režim i ako mu se ne pokorite, ostat �ete i bez to malo prava na kojem preživljavate.“

Glavni muftija je rekao da ga je ovakav odnos vla-sti prema Bošnjacima na-tjerao da se oglasi, da po-digne svoj glas i da se su-protstavi tome svim svo-jim bi�em. Glavni muftija je podsjetio da je u subotu boravio u Bujanovcu i da

tamo nema kampanje za popis i da nema nikakvog presinga na gra�ane Pre-ševske doline koji tako�er bojkotuju popis.

„Moji sagovornici su mi kazali da su se oni sa Sejdovima davno oprosti-li, otjerali ih sa politi�ke scene i zato nema više ko da ih plaši. Nema više tih kojima je interes na rela-ciji Preševska dolina - Be-ograd. Zar to nisu gra�ani Srbije? Kako to da njima ne�e biti izricane kazne od 20-50.000 dinara? Poenta je u tome što je Beograd izgubio nadu da �e Al-bance u Preševskoj doli-ni ikada vratiti u poda-ni�ki status. To je završe-na pri�a zato što nemaju svoje agente koji u ime tog naroda dogovaraju u Beo-gradu o glavi tog naroda. �ak i prije subote na me-dijima sam vidio da ih je više naljutio moj poziv na bojkot nego poziv svih po-liti�ara u Preševskoj doli-ni. Ista država, bajagi, gra-�ani iste države, a razlika u odnosu. Ovo je posljednji hroptaj režima i njegovih podanika koji pokušava-ju vratiti vremena u koji-ma �e Bošnjaci biti gorivo, materijal koji �e pritiskom na dugme biti korišten, da li kao izborna mašinerija za nekoga, da li kao glasa�-ka mašinerija za podršku Ustavu koji im definitiv-no presu�uje da ih nema u ustavnom poretku Srbije kao respektabilnog naro-

da ili zajednice, ili u nekoj drugoj potrebi. Znaju oni da je popis propao. Baš onako kako su govorili da je bojkot propao znaju da je popis propao. I baš onako kako su izašli Boš-njaci da podrže Ustav Vo-jislava Koštunice isto tako �e se i popisati. Znaju oni to, ali eto tonu, pa se hva-taju za slam�icu ne bi li im se produžio vijek. A kada pogledate ko u�estvuje u toj galami vidite da su to jedni te isti koji pokuša-vaju spasiti Srbiju i srpski narod od Muftije. Da li se zvali vladina, da li provla-dina, da li nevladina orga-nizacija - jedni te isti. Nije teško zaklju�iti zašto, jer kada im pratite priklju�-ke do�ete na iste fondove, na iste jasle, na iste pare i na iste interese“ – rekao je Muftija

Muftija je izrazio po-štovanje i divljenje Bošnja-cima na svijesti koju su po-kazali uprkos pritiscima, prijetnjama i nasrtajuma, uprkos �injenici da žive u robovskom statusu stoti-nu godina.

„Uprkos toliko nago-milanim razlozima za osje-�aj nesigurnosti, imamo apsolutnu ve�inu ljudi koji su ovo shvatili i koji upr-kos ovoliko prijetnji ostaju dostojanstveni. Prvo neka znaju gra�ani - od kazni nema ništa. Kao što je laž da je samo jedan odbio, tako je i laž da �e biti ka-žnjeni. Ne mogu se kazniti

11 Glas islamaBROJ 223/GOD. XV

dvije nacionalne zajednice, pa makar to bila i Srbija. Nemoj da brinu, ne�e biti kažnjeni, to je blef i zastra-šivanje.“

Muftija je istakao da je bojkot uspio onog trenut-ka kada su Bošnjaci pozva-ni da bojkotuju popis, jer popis nisu izbori i referen-dum gdje postoji relativni uspjeh.

„Vi imate statisti�ke podatke o jednom narodu samo ako 100% provede-te popis. Ako ga 2% niste proveli, �ak i taj jedan ako se nije popisao - nema po-pisnih podataka. To više nije statistika, to je rela-tivnost i u rangu je pro-cjene. A za procjenu vam nije potreban popis jer postoje i drugi statisti�-ki metodi procjena koji �e biti mnogo precizniji nego ovakav popis. Onog trenutka kada smo oglasi-li bojkot nemamo nikakvu sumnju u njegovu uspješ-nost. Pitanje broja onih koji �e se uplašiti ne ti�e se broja i popisa, ve� se ti�e budu�nosti. Ti�e se slobode u svakom �ovje-ku i gra�aninu. Ti�e se ste-pena uspravnosti �ovjeka. Zato je potrebna kampa-nja za bojkot. Zbog daljeg puta slobode. Zbog daljeg ostvarivanja naših prava. Padaju u vodu sve prijet-nje. Kao što padaju u vodu sve prijetnje da �e ono što mi radimo i našta mi narod pozivamo izazvati nesta-bilnost i rat. Nema ratova. Kraj ratovima. Srbija da je htjela i mogla da ratuje ra-tovala bi sada na sjeveru Kosova. Nema ratova na-rednih desetlje�a. To treba da znaju i naši i njihovi. Prije svega, to treba da zna narod i nema �ega da se plaši. Mi smo u proteklih dvadeset godina bili glavni faktor stabilnosti, to �ak i njihovi izvještaji priznaju i nema �ega da se stidimo. I to se koristi samo za dalje porobljavanje bošnja�ke svijesti i bošnja�kog naro-da. Ovo je slobodarski, ali pacifisti�ki pokret koji ide najsigurnijim putem oslo-ba�anja duha i svijesti. To je naš put i naša strategija - osloba�amo ljudsku dušu i ljudsku svijest. Kada to oslobodite tijelo �e morati da prati svoju dušu i svoju svijest. I zato se nama ne žuri. I zato mi naš projekat ne vezujemo ni za jedan referendum, ni za jedan popis, niti za jedne izbo-re, iako je sve to važno na tom putu. Definitivni uspjeh ne vezujemo ni za šta od toga. To ide svojim putem i iz dana u dan sve je više onih koji tu slobo-

du, osje�aj za autonomno-š�u, taj poriv ljudskosti, koji je ubijan cijelo stolje-�e, osje�aju u svojim gru-dima“ – rekao je, izme�u ostalog, Glavni muftija.

Muftija je pokazao iz-vještaj o razvoju na tere-nu i istakao da je poziti-van u korist bojkota, ali nije želio da ga �ita novi-narima, samo je naveo pri-mjere ulice Ive Andri�a na Hadžetu gdje se samo ne-koliko doma�instava popi-salo, kao i naselje Rasad-nik gdje se popisalo dva-desetak doma�instava od ukupno 400. Na Pešteri u selima Kamešnica, Žitni�e, Suhi Do niko se nije popi-sao, a sli�no je i u Prijepo-lju, Brodarevu, Komaranu.

„Ondje gdje se uspje-lo nešto pomjeriti u ko-rist popisa jesu penzione-ri i neke druge socijalne kategorije koje se osje�a-ju nedovoljno slobodnim iz razloga što ra�unaju da �e im te kazne odbijati od penzije i njihovih prima-nja. Naša informacija je da je op�i kolaps u siste-mu popisivanja i da jedan veliki broj popisiva�a ne obilazi uop�e doma�instva zato što nema za to moral-nog kapaciteta, zato što se boji da ga ljudi ne zapam-te po zlu. Sino� do kasno u no� cijela politi�ka vr-huška vladaju�e partije u Novom Pazaru je držala sastanak skoro do pono-�i sa popisiva�ima. Tu je bilo galame, ljutnje, psov-ki. Kako popisiva�i ništa ne rade. Kako su se pro-dali Muftiji. Kako �e i oni biti kažnjeni. Moram ka-zati da sam zadovoljan ve-

�inom popisiva�a i njiho-vim ponašanjem. Žao mi je što su u nezgodnoj si-tuaciji, ne bih da im insi-stiram bilo što, ali savje-tovao bih im da se povu-ku iz tog postupka jer bez obzira na li�ne finansijske motivacije, ovo su histo-rijski bitni trenuci i pošto su to obi�no mladi ljudi nije lijepo da ih komšije pamte po tome da su bili sredstvo sprovo�enja akci-je koja je usmjerena protiv bošnja�kog naroda. Koja nije �asna u suštini. �asno je bilo da su se njihovi še-fovi druga�ije ponašali. Vi znate da u samom po�et-ku mi nismo slali poruke popisiva�ima jer smo ra-�unali da je to profesional-ni dio posla kojeg su oni preuzeli, pa neka zarade neki dinar. Ali sada pošto se režim odlu�io na bruta-lan obra�un sa sopstvenim narodom, pošto �e se de-siti žestoka diferencijaci-ja izme�u naroda, režima i njegovih saradnika, mi-slim da bi popisiva�i tre-bali biti pametniji i uzeti u obzir koliko to može ško-diti njihovim biografijama u budu�nosti, obzirom na pravac razvoja doga�aja“ – rekao je Muftija.

Na novinarsko pitanje da objasni poziv kojeg je sa još trojicom eminentnih Bošnjaka, reisulemom Ce-ri�em i akademicima Fili-povi�em i Muhi�em, upu-tio Bošnjacima u Makedo-niji da iza�u na popis u toj državi, Glavni muftija je, izme�u ostalog, rekao:

„Na prijedlog Bošnja-ka sa tog podru�ja da su-gerišemo nacionalno naj-

bitnije odrednice, obzirom da su na tom prostoru po-stojale kampanje i prisva-janja pojedinih zajednica i grupa bošnja�kog naro-da, mi smo se odazvali i to smatramo kao svoju duž-nost i obavezu. I u Srbi-ji mi nismo protiv popi-sa, ve� smo protiv falsifi-kovanja popisa. To treba biti svima jasno. Formal-ni razlog našeg bojkota je obrazac. Suštinski ra-zlog je falsifikovanje broja Bošnjaka. Na zvani�nom sajtu Zavoda za statistiku stoji da Novi Pazar ima 100.000 stanovnika, a po-šalju vam 82.000 obrazaca. Da li treba obaviti istraži-vanje, pa zaklju�iti namje-ru? Da ne pominjem pri-mjere iz Prijepolja i Sjeni-ce, tamo gdje neko procje-njuje da je strateški važno smanjiti broj Bošnjaka. Mi imamo moralnu oba-vezu da ne u�estvujemo u falsifikovanju. Od subo-te ujutru je krenulo falsi-fikovanje, ali razlika je u tome što mi ne�emo u�e-stvovati, a to zna�i ne�e-mo dati ljudski i moralni kredibilitet tom falsifiko-vanju. Mi nemamo pro-blem konfrontacije vlasti u Makedoniji sa Bošnjacima i samim tim je normalno da �emo u tome u�estvo-vati. Da je vlast pokazala iole spremnosti da sa Boš-njacima u Srbiji komuni-cira na civiliziran na�in, a ne preko svojih podani-ka, svakako da bismo u�e-stvovali kao što smo u�e-stvovali u svim pozitivnim akcijama ove države. Ali nakon ponašanja režima, posebno u posljednje tri

godine u smislu ignorisa-nja svih zahtjeva ovoga na-roda, u smislu nipodašta-vanja glasa ovog naroda, šta taj režim o�ekuje? Da nas gazi brutalno na sva-koj temi kada mu se obra-�amo, a onda kada se on nama obrati: 'Daj mi po-datke', da kažemo: 'Dobro nam došao režime, neka ste nam došli bar da vam damo podatke.' E pa, ne damo vam podatke. Mo-ralno, civilizacijski i prav-no to je potpuno �ista si-tuacija. Zar to Vlada u Be-ogradu bolje misli Bošnja-cima nego Srbima na Ko-sovu. Zašto Vlada u Beo-gradu pozva i podrža Srbe na Kosovu da ne u�estvu-ju u popisu? Kako �e Srbi na Kosovu dobiti investi-cije iz evropskih fondova? Ostat �e bez toga, propast �e. Ho�emo zaklju�iti da više vole nas nego njih. Nema smisla. Gdje �emo tu toliku ljubav? Savršeno jasno - pri�a o tome da je interes Bošnjaka da se po-pišu jer ne�e dobiti inve-sticije je laž. Dobit �e in-vesticije do izbora sve što bude moglo. Poslije izbora �e dobiti, ali ne ove potku-pljiva�ke, nego prave, ve-like investicije; ne �upri-jice od pet metara i asfalt od centimetra. Prave in-vesticije, ono što nam dr-žava duguje stotinu godi-na. Morat �e da diže San-džak da od njega pravimo Monako u ekonomskom smislu kako bi obezbijedili stabilnost ove regije i same države“ – rekao je Glavni muftija.

INFOINFORMATIVNA SLUŽBA MEŠIHATA

TUŽBA PROTIV MEDIJA

Nakon konsultacija sa svojim advokatom, glavni muftija Mua-mer-ef. Zukorli� podnijet �e tužbu protiv svih medija u Srbiji koji su, suprotno Zakonu o javnom informisanju, objavljivali optužbe i uvrede sa nepotpisanog saopštenja iza koga, navodno, stoji neposto-je�a organizacija „Otpor Sandžaka“.

Ovakvo ponašanje medija akt je bez presedana u Srbiji. Nekoliko dana mediji su se utrkivali u prenošenju neistina i laži na ra�un Muf-tije, što zapravo potvr�uje da je akcija, uprkos Zakonu, organizovana od strane režima koji drži monopol nad ve�inom medija.

U tužbi Muftija �e tražiti najvišu mogu�u odštetu kako bi pred sudom dokazao beskrupuloznu zloupotrebu sredstava javnog infor-misanja.

15. OKTOBAR 2011. 12Glas islama

AKTUELNOSTIS.Š.

BITKA ZA BEBEPoznato je da je Sandžak, pored Preševske doline, regija sa naj-

ve�im natalitetom u zemlji i okru-ženju, gdje prednja�i Novi Pazar u kojem se godišnje u prosjeku ra�a oko 2.200 djece, tj. šest beba dnev-no, zašta je i dobio epitet najmla�eg grada u Evropi.

Me�utim, od pomenutog broja novoro�en�adi 10 do 15%, tj. oko 250 beba se ra�a sa zdravstvenim problemima usljed kojih je potrebna stru�na pomo� medicinskog osoblja uz neizbježno koriš�enje inkubatora.

Ginekološko-akušersko odjeljenje Zdravstvenog centra u Novom Paza-ru posjeduje sedam zastarjelih inku-batora, tako da se djeca �esto moraju transportovati u Kragujevac kako bi preživjela kriti�ni period nakon ro�e-nja, jer ovom gradu nedostaje najma-nje još pet ovih ure�aja da bi se za-dovoljio minimum potreba za njima. U nedavno pokrenutoj akciji „Bitka za bebe“ prikupljena su sredstva za nabavku 70 inkubatora, od kojih je samo jedan uru�en novopazarskom porodilištu.

Polaze�i od islamske obaveze po-maganja onih koji sami sebi ne mogu

pomo�i, me�u kojima su i tek ro�ena djeca, a rukovode�i se hadisom Alla-hovog Poslanika s.a.v.s. da �e se na Sudnjem danu ponositi mnoštvom svog umeta, Mešihat se uklju�io u po-menutu akciju, tako da je u petak 7. oktobra nakon džume namaza u svim džamijama organizovana sedžada za prikupljanje priloga radi kupovine prijeko potrebnih inkubatora gdje cijena jednog ovakvog ure�aja novi-je generacije iznosi oko 12.000 eura. Akcija je nastavljena tako da poten-cijalni donatori svoje priloge mogu uplatiti u prostorijama Centra za hu-manitarni rad „Hajrat“.

Pomagali smo pogo�ene zemljo-tresom, ugrožene poplavama, gladne usljed suše; hranimo siromašne u va-kufskim kuhinjama i gradimo onima bez krova nad glavom, a sada smo u obavezi pomo�i novoro�enom da preživi i nejakom da se vrati maj�i-nom krilu.

Ne sumnjaju�i u uspješnost i ove akcije, molimo Uzvišenog Gospoda-ra da obilato nagradi davaoce, te njih i njihove porodice sa�uva od ovakvih i sli�nih iskušenja.

SAOP�ENJE

NVO PODRŽAVAJU GLAVNOG MUFTIJUSamostalne organizacije civilnog društva iz Sandžaka, shodno vlastitim ubje�enjima i moralnim na�elima, a u cilju istine i pravde,

izlaze pred sandža�ku, srbijansku i me�unarodnu javnost sa sljede�im

Saop�enjem za javnost

Smatramo nepravednim, nesmotrenim, neistinitim i izvrtanjem �i-njenica stav srbijanskih organizacija civilnog sektora da glavni muftija Islamske zajednice Muamer-ef. Zukorli� vodi hajku protiv pred-stavnica civilnog sektora u Sandžaku. Tako�er smatramo neistinitim i atakom na slobodno novinarstvo tvrdnje tipa da mediji pod kontrolom Muamera Zukorli�a mjesecima vode bespoštednu kampanju protiv pred-stavnica civilnog sektora. Neistinito je da tekstovi vrve od govora mr-žnje prema ženama, uvreda, kleveta i nacionalisti�ke i fundamentalisti�-ke histerije.

Kao aktivni sudionici javnog života Sandžaka, svjedoci smo polariza-cije civilnog sektora na one koji su bliski lokalnim i državnim vlastima i, kao takvi, raznoraznim projektima naka�eni na op�inske, regionalne, republi�ke i me�unarodne budžete i fondove, i one koje su u nemilosti tih istih vlasti jer drže do vlastitog digniteta i morala ne pristaju�i ni pod kakvu cijenu da za ra�un bilo koga kreiraju lažnu sliku o Sandžaku i pro-cesima koji se ovdje vrlo aktivno odvijaju.

Suprotno tvrdnjama predstavnika srbijanskog civilnog sektora, jedini slobodni mediji u Sandžaku su upravo oni u kojima Islamska zajednica ima bilo kakav pristup. Najilustrativniji primjer toga jeste TV Sandžak, koja je upravo zbog svoje otvorenosti prema svim sudionicima javnog života i objektivnosti postala jedna od najgledanijih televizija. Sli�na je situacija i sa Refref radijom, web-portalom islamskazajednica.org, Gla-som islama, te mjese�nikom BKZ-a revijom Sandžak. Nažalost, isto se ne može re�i za režimske medije, bilo da su pod Ljaji�evom, Uglaninovom ili ne�ijim drugim patronatom, me�u kojima prednja�e Regionalna tele-vizija, TV Tutin, TV Forum Prijepolje, Sandža�ke novine, Radio sto plus i web-portal sandzaknews.com. Ministar Ljaji� �ak �etiri godine javno podržava rad Bošnja�ke televizije koja se nalazi na RATEL-ovoj listi 56 televizijskih i radio stanica koje rade bez ikakve dozvole.

Posebno iritira tvrdnja da je Zukorli� pod svoju kontrolu stavio veliki broj institucija me�u kojima se spominju i vjerske. Gospodin Zukorli� je glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji, što �e re�i predvodnik jedine legitimne tradicionalne Islamske zajednice na podru�ju Srbije. Za Boš-njake Sandžaka postoji samo jedna vjerska zajednica i oko ove �injenice su jako osjetljivi. Ova nesuvislost dokazuje da iza saop�enja srbijanskog

nevladinog sektora stoje one strukture koje su unijele razdor me�u Boš-njake organiziraju�i agresiju na Islamsku zajednicu.

Zato vjerujemo da su predstavnici svih nevladinih organizacija koje su potpisale spomenuto saop�enje izmanipulirani ili, što odbijamo povje-rovati, u sprezi sa aktuelnim režimom koji vlastite nasrtaje na slobodne medije i hajku na Bošnjake Srbije i njihovog duhovnog lidera žele pred-staviti suprotno. Tako�er, pozivamo sve predstavnike srbijanskog civil-nog sektora da budu obazrivi pri primanju informacija od jednostranih režimskih nevladinih organizacija bez da sami na terenu provjere realno stanje, snagu tih organizacija i raspoloženje naroda prema njima, jer �e time dovesti sebe u zamku kontradiktornosti.

Zbog svega kazanog, slobodne organizacije civilnog društva iz San-džaka traže pomo� od me�unarodne zajednice za stvaranje uvjeta nor-malnog postojanja i rada nevladinog sektora, što podrazumijeva distan-ciranje svih nevladinih organizacija od bilo kojih vlasti i slobodni pristup projektima nasuprot sadašnjeg monopola i selektivnog davanja sredstava samo onim organizacijama koje su bliske odre�enim politi�kim mo�ni-cima.

Potpisnici:1. Matica Bošnjaka Sandžaka 2. Sandža�ka asocijacija novinara 3. Sandža�ki ekološki forum 4. Udruženje žena i majki „Anna“ 5. Sandža�ki bošnja�ki klub 6. Bošnja�ko udruženje književnika Sandžaka 7. KUD „Sandžak“ 8. Sandža�ki omladinski forum9. Udruženje gra�ana „Gest“, Tutin10. NVO „Ruka“, Tutin 11. Tele-informati�ki centar, Prijepolje 12. Centar za zaštitu ljudskih prava i toleranciju 13. „Evrosto�arstvo“, Brodarevo 14. NVO „Prijatelji Brodareva“15. NVO „Ekološki pokret Prijepolja“

AKTUELNOSTIMEDIA CENTAR

Susretom sa premijerom Turske, Redžepom Tajipom Edroanom, delegacija muftija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Srbiji-Sandžaku, Hrvatskoj i Sloveniji, predvo�ena reisu-l-ulemom dr. Mustafom-ef. Ceri�em, u �etvrtak 06.10.2011. okon�ala je zvani�nu �etverodnevnu posjetu Islamskoj zajednici Turske.

ISLAMSKA ZAJEDNICA U POSJETI DRŽAVNOM I VJERSKOM VRHU REPUBLIKE TURSKE

Delegacija Rijaseta Islamske zajednice na �elu sa reisu-l-ulemom dr. Mustafom-ef. Ceri�em je u periodu 3-7. oktobra 2011. god. posjetila Repu-bliku Tursku i susrela se sa najvišim državnim i vjer-skim predstavnicima ove države.

U delegaciji Islamske zajednice bili su: zamjenik reisu-l-uleme hafiz Ismet-ef. Spahi�, muftije Nusret-ef. Abdibegovi�, Husein-ef. Smaji�, Ejub-ef. Dautovi�, Edhem-ef. �amdži�, Ha-san-ef. Maki�, Hamed-ef. Efendi�, Seid-ef. Smajki�, Nedžad-ef. Grabus iz Lju-bljane, Aziz-ef. Hasano-vi� iz Zagreba, Rešad-ef. Plojovi� kao predstavnik Islamske zajednice u Srbi-ji i izaslanik glavnog muf-tije Muamer-ef. Zukorli�a, Muhamed-ef. Salki� - gene-ralni sekretar Rijaseta, Mu-harem-ef. Hasanbegovi� - šef kabineta Reisu-l-uleme, Mirsad-ef. Kalajdži� - šef Ureda za bošnja�ku dijas-poru i Aziz Kadribegovi� - glavni urednik „Prepo-roda“.

Ovo je najbrojnija de-legacija Islamske zajednice koja je posjetila neku dr-žavu i prva delegacija koju su u Turskoj istovremeno primili sve vode�e vjerske i politi�ke li�nosti ove dr-žave.

Prvog dana posjete dele-gacija se susrela sa turskim reisu-l-ulemom Mehmet-ef. Gormezom i njegovim najbližim saradnicima, a u višesatnom druženju raz-mijenjena su mišljenja o saradnji i zajedni�koj pro-mociji islamskih vrijedno-sti, kojima se širi dijalog, povjerenje i mir me�u lju-dima i narodima u svije-tu. Posebno je bilo govo-ra o važnosti vra�anja va-kufske imovine i otvaranja vakufskih arhiva u Turskoj i Bosni i Hercegovini radi �itanja i razumijevanja va-kufnama koje imaju traj-nu vrijednost. Nakon za-tvorenog razgovora, dvo-jica vjerskih poglavara su održali konferenciju za no-vinare i tom prilikom su, izme�u ostalog, naglasili kako su ovi susreti kojima se otvara nova stranica sa-radnje izme�u dvije zajed-nice. Reisu-l-ulema Gor-

mez se zahvalio na posjeti tako brojne delegacije, koja je �estitala na njegovom iz-boru za reisu-l-ulemu Tur-ske, istakavši kako dvije za-jednice i dva naroda vežu brojne ne samo vjerske, ve� i tradicionalne, kulturne i civilizacijske tekovine. On je tako�er odao priznanje reisu-l-ulemi dr. Mustafi-ef. Ceri�u za sve ono što �ini na promoviranju di-jaloga i saradnje u zemlji i svijetu, obe�avši pomo� Islamskoj zajednici, poseb-no u izgradnji i obnovi po-rušenih džamija i vra�anja vakufske imovine.

Cjelokupnu delegaciju Rijaseta Islamske zajedni-ce, zajedno sa Gormezom i njegovim najbližim sarad-nicima, primio je predsjed-nik Abdullah Gul i zadržao se sa njima u razgovorima više od dva sata, uklju�ivši i sat vremena odvojenog raz-govora sa reisu-l-ulemom dr. Mustafom-ef. Ceri�em.

Drugog dana posjete Ankari, delegaciju Islam-ske zajednice primio je mi-nistar vanjskih poslova dr. Ahmet Davutolu u svojoj radnoj rezidenciji i u njiho-vu �ast organizirao ru�ak. U trosatnom razgovoru sa ministrom Davutoluom delegacija Rijaseta je dobi-la priliku da predstavi rad i djelovanje Islamske zajed-nice u Bosni i Hercegovini, Srbiji-Sandžaku, Hrvatskoj i Sloveniji.

„Mi u Turskoj cijenimo rad i djelovanje uleme na Balkanu, posebno u Bosni i Hercegovini, jer znamo da ste vi bili i ostali sa svojim narodom u najtežim isku-šenjima vaše i naše zajed-ni�ke povijesti. Mi �emo vas u tome uvijek podrža-vati, ali i ukazivati na �inje-nicu da je vaša misija trajna i zato je treba poštedjeti od (zlo)upotrebe za dnevnu politiku, jer posao ili misija nas politi�ara je prolazna“ - rekao je, izme�u ostalog, ministar Davutolu.

Reisu-l-ulema dr. Ceri� se zahvalio ministru dr. Da-vutoluu na prijemu i od-vojenom vremenu, koje je posebno ovih dana za mini-stra vanjskih poslova Tur-ske vrlo dragocjeno.

„Mi smo došli da podi-jelimo radost vašeg uspje-ha u provo�enju politike

"zero problema sa komši-jama". Osobno sam sre-tan što sam na �elu ovako brojne delegacije muftija iz Bosne i Hercegovine, Sr-bije-Sandžaka, Hrvatske i Slovenije.“

Nakon toga delegaciju Rijaseta je primio zamjenik premijera Bekir Bozdag, koji je s visokim pošto-vanjem govorio o Bosni i Hercegovini i iskazao spre-mnost da podrži projekte Islamske zajednice u BiH, Sloveniji, Hrvatskoj i Srbi-ji-Sandžaku.

Delegacija Rijaseta je u ve�ernjim satima bila gost jedne od najve�ih op�ina Ke�ioren u Turskoj, ina�e pobratimske op�ine Go-ražde.

Susretom sa premijerom Turske, Redžepom Tajipom

Edroanom, delegacija muf-tija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Sr-biji-Sandžaku, Hrvatskoj i Sloveniji, predvo�ena re-isu-l-ulemom dr. Musta-fom-ef. Ceri�em, u �etvr-tak 06.10.2011. okon�ala je zvani�nu �etverodnevnu posjetu Islamskoj zajedni-ci Turske.

U trosatnom srda�nom razgovoru sa turskim pre-mijerom Erdoanom razmi-jenjena su mišljenja o mno-gim aktuelnim pitanjima, izme�u ostalog, i o pita-nju Sandžaka. Premijer Er-doan se zahvalio delegaciji Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini na posjeti i istakao važnost jedinstva me�u muslimanima, po-sebno na Balkanu.

Komentiraju�i ovu po-

sjetu, reisu-l-ulema dr. Ceri� je kazao: „Ovo je bila uspješna posjeta od po-vijesnog zna�aja o kojoj �e generacije pri�ati zato što je postignuta saglasnost iz-me�u Rijaseta Islamske za-jednice u BiH i Islamske zajednice u Turskoj o te-meljnim pitanjima duhov-ne i kulturne saradnje i za-jedni�kih programa za pro-mociju islama na Balka-nu, Evropi i svijetu. Želim kazati svim muslimanima Bošnjacima na Balkanu da mogu biti ponosni i sret-ni rezultatima ove posjete koja obe�ava bolje dane za sve nas, ako Bog da. Poseb-no mi je drago što smo se saglasili o važnosti jedin-stva dina i umeta, te o važ-nosti odgovornosti rada i djelovanja uleme.“

15. OKTOBAR 2011. 14Glas islamaOBRAZOVANJEINFORMATIVNA SLUŽBA IUNP

URU�ENI INDEKSI DESETOJ GENERACIJI STUDENATA IUNP

KONFERENCIJA „AGROBIZNIS 2011“ NA IUNP

U ponedjeljak, 03.10.2011. godine, na sve�anosti povodom po�etka akademske 2011/12. godine, u Velikoj sali Internacionalnog uni-verziteta uru�eni su indeksi desetoj generaciji studenata Internacional-nog univerziteta u Novom Pazaru.

Pored profesora, saradnika i studenata sve�anosti dodjele indeksa pri-sustvovao je i veliki broj roditelja. Na sve�anosti prisutnima se obratio i dobrodošlicu u akademsku zajednicu studentima poželio rektor prof.dr. Mevlud dudi�. Rektor Dudi� je istakao zna�aj izbora najbolje viso-koškolske institucije u zemlji i regionu i uputio �estitke studentima prve godine.

Nakon toga rektor je uru�io indekse jednom broju studenata. Potom su studenti imali priliku upoznati se sa planom i programom, funkcio-nisanjem i na�inom studiranja na IUNP-u od strane rukovodioca depar-tmana.

Na Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru u ponedjeljak 10. oktobra 2011. godine u organizaciji Departmana za menad-žment i poslovnu ekonomiju ovog univerziteta održana je nau�na konfe-rencija pod nazivom „Agrobiznis 2011“. Konferencija je održana u okvi-ru projekta „Bolja saradnja za bolju budu�nost“ koji je finansiran od stra-ne Delegacije Evropske unije u Republici Srbiji i Republici Crnoj Gori.

Na ovoj konferenciji u�eš�e je uzelo preko 80 stru�njaka iz oblasti ekonomije, a njih preko 40 su prezentirali svoje nau�ne radove iz obla-sti agrobiznisa.

Dekan Departmana za menadžment i poslovnu ekonomiju dr. Be�ir Kala� istakao je da je ovo druga konferencija u Novom Pazaru, a �etvrta koja se u okviru projekta prekograni�ne saradnje sa Saobra�ajnim fakul-tetom iz Berana organizuje na ovim prostorima.

„Tema konferencije je agrobiznis, prava tema za ovaj prostor, jer na ovim podru�jima je poljoprivredna proizvodnja jako izražena. Kolege koje su prezentirale svoje radove dokazali su da preko brendiranja po-ljoprivrednih proizvoda ovaj kraj može ste�i kapital“ – rekao je profesor Kala�.

�lan Organizacionog odbora Konferencije i profesor na Internacio-nalnom univerzitetu dr. Šemsudin Plojovi� naglasio je da je ovo projekat Evropske unije i da Internacionalni univerzitet pored ovog u�estvuje u još nekoliko projekata prekograni�ne saradnje.

„Ovi projekti su važni što u njima imamo saradnju obrazovne institu-cije i privrede i mi kao Univerzitet podržavamo te projekte gdje privre-da ima koristi od Univerziteta i da Univerzitet vidi u kojem smjeru da se kre�u studije koje mi organizujemo“ – rekao je dr. Plojovi�.

OBRAZOVANJENERMIN GICI�

POMO� DŽEMATIMA MUFTIJSTVA BEOGRADSKOG

Koordinator Muftijstva beograd-sko-novosadskog mr. Musta-fa-ef. Feti� je 29.09.2011. godine obi-šao džemate Muftijstva beogradskog (Makiš, Krnja�u, Centar i Karaburmu) i tom prilikom uru�io donaciju od 100 ilmihala.

Naime, kao što smo obavijestili jav-nost u jednom od prethodnih brojeva „Glasa islama“, aktivno se grade mesdži-di u džematima Krnja�a i Makiš, tako da su grubi radovi u završnoj fazi, te je istovremeno potrebno oživljavati vjerski život me�u džematlijama.

U tom smislu, Centar za humanitar-ni rad „Hajrat“ u saradnji sa predstavni-kom Muftijstva beogradsko-novosad-skog organizovao je pomo� u ilmiha-

lima, kako bi se prvenstveno djeca, a i ostali džematlije edukovali o osnovnim vrijednostima naše uzvišene vjere.

Ovo ne�e biti jedina vrsta pomo-�i džematima na podru�ju pomenutog muftijstva, ve� se planira i na druge na�i-ne pružanje podrške, kao što je pomo� u namirnicama, mesu, obu�i i odje�i. Me-šihat Islamske zajednice u Srbiji je svje-stan važnosti pomaganja svim džemati-ma, a posebno onima koji su na ivici si-romaštva, te �e to kontinuirano �initi u okviru svojih mogu�nosti.

Ovom prilikom se u ime Muftijstva beogradsko-novosadskog zahvaljujemo Centru za humanitarni rad „Hajrat“ na svesrdnoj pomo�i, uvjereni da �e se ova-kva vrsta pomo�i nastaviti i ubudu�e.

HUMANOSTINFORMATIVNA SLUŽBA MUFTIJSTVA

15 Glas islamaBROJ 223/GOD. XV OBRAZOVANJE

OBRAZOVANJE

NERMIN GICI�

INFORMATIVNA SLUŽBA IUNP

PREDSJEDNIK AMERICAN HERITAGE UNIVERSITY POSJETIO INTERNACIONALNI UNIVERZITET

IUNP I IUT POTPISALI SPORAZUM O AKADEMSKOJ SARADNJI

Delegaciju Haritage univerziteta �inili su predsjednik ovog univerziteta prof. dr. Toni Ogiamen i dekan Filozofskog fakulteta ovog univerziteta prof. dr. Entoni Bauers, a prilikom njihove posjete održana je sve�ana sjednica Senata Internacionalnog univerziteta na kojoj su doma�ini upoznali goste sa kapacitetima Internacionalnog univerziteta, kao i sa studijskim progra-

mima i daljim planovima za razvoj Internacionalnog univerziteta.

Rektor Internacio-nalnog univerzite-ta prof. dr. Mevlud Dudi� primio je 16. septembra na ovom univerzitetu dele-gaciju American Haritage University of Southern Ca-lifornija sa kojim Internaci-onalni univerzitet ima pot-pisan ugovor o saradnji i od kojeg je ovlašten za izdava-nje ameri�kih diploma za prostor Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

Delegaciju Haritage univerziteta �inili su pred-sjednik ovog univerziteta prof. dr. Toni Ogiamen i dekan Filozofskog fakulte-ta ovog univerziteta prof. dr. Entoni Bauers, a prili-kom njihove posjete održa-na je sve�ana sjednica Sena-ta Internacionalnog univer-ziteta na kojoj su doma�ini upoznali goste sa kapacite-tima Internacionalnog uni-verziteta, kao i sa studij-skim programima i daljim planovima za razvoj Inter-nacionalnog univerziteta.

Nakon sjednice gosti su u pratnji svojih doma�ina obišli u�ioni�ki, studentski i administracijski prostor Internacionalnog univerzi-teta i sami se uvjerili da

su donijeli pravilnu odlu-ku kada su potpisali spo-razum sa Internacionalnim univerzitetom i da Interna-cionalni univerzitet ima na-u�ene, nastavne i prostorne kapacitete za realizaciju vi-sokoobrazovnih planova i programa.

Rektor Internacional-nog univerziteta je ovom prilikom još jednom po-zvao sve studente da po ameri�ke diplome do�u na Internacionalni univerzitet u Novom Pazaru i istakao da je sertifikat koji Interna-cionalni univerzitet posje-duje priznanje ameri�kog visokog obrazovanja ovom univerzitetu. Komentarišu-�i to da država Srbija još nije prepoznala kvalitet na Internacionalnom univer-zitetu i da državni organi opstruiraju izdavanje akre-ditacije ovom univerzite-tu, a da su Amerikanci pre-poznali kvalitet i otpo�eli saradnju, rektor Dudi� je rekao:

„Režim u Beogradu vje-rovatno ima problema kada je u pitanju ovaj univerzi-tet jer smo mi ispunili sve standarde Akreditacione komisije. Mi tražimo jed-

nake uslove za naš Univer-zitet kakve su imali i drugi univerziteti. Ne o�ekujemo milostinju, ve� da se postu-pa po pravilima i zakon-skoj regulativi koja je do-nijeta. Mi se radujemo da imamo konkurenciju. Ko ho�e originalno obrazova-nje studirat �e na Inter-nacionalnom univerzitetu. Mi ne razmišljamo o tome ho�e li nam dati akredita-ciju, naša razmišljanja idu u pravcu kako unaprijediti

kvalitet rada našeg Univer-ziteta, a ova današnja posje-ta je dokaz tome“ – rekao je rektor Dudi�.

Predsjednik Harita-ge University je istakao da ovaj univerzitet prati pro-gram UNICEF-a za preko-grani�nu saradnju u obra-zovanju i da Internacional-ni univerzitet zadovoljava sve standarde u obrazova-nju koje oni pružaju i u Americi.

„Jako smo impresioni-

rani onim što smo vidjeli ovdje i bilo nam je drago da smo u�estvovali u radu Senata. Ovim programima studenti �e imati kompa-rativnu prednost studira-nja u odnosu na studente na drugim univerzitetima i mi smo ovdje da udružimo snage u tom procesu. Na-damo se svjetlijoj i boljoj budu�nosti za ova dva uni-verziteta“ – rekao je pred-sjednik prof. dr. Toni Ogia-men.

Delegacija Internacionalnog univerziteta u Travniku boravila je 27.09.2011. godine na Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru.

Delegaciju, koju su �inili rek-tor Internacionalnog univerziteta u Travniku prof. dr. Ibrahim Jusu-frani�, dekan Fakulteta za privred-nu i tehni�ku logistiku prof. dr. Asib Alihodži� i izvršni menadžer Mirsad Imamovi�, primio je rek-tor Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru prof. dr. Mevlud Dudi�.

Tom prilikom sve�ano je potpi-san i sporazum o akademskoj sa-radnji ova dva univerziteta. Prili-kom potpisivanja sporazuma rek-tori obje institucije izrazili su za-dovoljstvo posjetom, potpisanim sporazumom, kao i mogu�noš�u dalje saradnje.

15. OKTOBAR 2011. 16Glas islama

Na platformi kulture se možemo susresti svi, iz razli�itih politi�kih partija, pa �ak i sa ideološkim razlikama, pod uslovom da baštinimo naše osnovne patriotske, nacionalne i kulturne vrijednosti. Zato �estitam vama u Makedoniji, ali isto tako

�estitam i Bošnjacima koji su poslije cijelog stolje�a, nakon toliko genocida, smogli snage da se pokrenu.

AKTUELNOSTI

PROMOVIRANA BKZ ZA MAKEDONIJU

NERMIN GICI�

U subotu 1. oktobra u Skoplju je održana promocija Bošnja�ke kul-turne zajednice za Make-doniju. Pored velikog broja Bošnjaka koji žive u Ma-kedoniji ovoj promociji su prisustvovali i glavni muf-tija Islamske zajednice u Srbiji Muamer-ef. Zukorli�, predsjednik BNV prof. dr. Mevlud Dudi�, predsjednik BDZ Emir Elfi�, predsjed-nik BKZ Jahja Fehratovi�, predsjednik BKZ za Crnu Goru Hazbija Kala� i knji-ževnik Nedžad Lati�.

Nakon kulturno-zabav-nog programa promoviran je Izvršni odbor BKZ u Re-publici Makedoniji kojeg �ine: prof. dr. Džemil Bek-tovi�, prof. dr. Fehim Hu-skovi�, prof. Jusuf �olovi�, Almira Papi�, Jasmin Lati-fovi�, Dževad Hot i Mersi-ha Smailovi� Redžepi.

Predsjednik Izvršnog odbora BKZ za Makedo-niju Džemil Bektovi� je u svom obra�anju prisutnima istakao da BKZ u Make-doniji pretenduje da bude kulturna organizacija koja �e da ujedini i okupi sve bošnja�ke organizacije u Makedoniji i da promovira Bošnjake i bošnja�ku kul-turu u Republici Makedo-niji.

„Mi smatramo da je BKZ krovna institucija koja treba da formira klju�-ne projekte i aktivnosti za uspješan rad i djelovanje Bošnjaka. Iza ove organiza-cije stoje ljudi koji su dugo aktivni u svom kulturnom djelovanju i ovom prilikom im se zahvaljujem što su se odazvali. BKZ ima za prvenstveni cilj da snažno artikulira bošnja�ke inte-rese u Makedoniji i da u prvoj fazi radi na ostvari-vanju prava Bošnjaka koja su predvi�ena zakonom“ – rekao je, izme�u ostalog, Bektovi�.

Predsjednik BKZ Jahja Fehratovi� je istakao da je ovaj trenutak radost za sve Bošnjaka jer je osnova-na još jedna prosvjetitelj-ska organizacija i �estitao je Bošnjacima Makedonije.

„Želim kazati da u BKZ u Srbiji imate bratsku i par-tnersku organizaciju u svim vašim projektima i nekoga ko �e zajedno sa vama sta-jati rame uz rame u svemu

onome što �e �initi pomak ka dostojanstvenom životu Bošnjaka na svim prostori-ma na kojima se nalaze“ – rekao je Fehratovi�.

Predsjednik BNV i rek-tor IUNP prof. dr. Mevlud Dudi� izrazio je radost i zadovoljstvo ovom promo-cijom i �estitao Bošnjacima Makedonije.

„Danas smo u Skoplju, gradu u kojem je mnogo Bošnjaka našlo uto�ište. Želim da znate da je Inter-nacionalni univerzitet bio otvoren za sve, a posebno za Bošnjake koji dolaze iz Makedonije, i ovim putem vas obavještavam da �e svi naši resursi i naš Univer-zitet biti vama na raspo-laganju. Smatrajte taj uni-verzitet svojim“ – rekao je Dudi�.

Predsjednik BKZ Crne Gore Hazbija Kala� istakao je da je ovo okupljanje u kojem se Bošnjaci zbog bu-du�nosti osvr�u na prošlost i da se Bošnjaci bez straha mogu sje�ati prošlosti jer u njoj nema ni�ega �ega bi se stidjeli.

„S ponosom konstatu-jemo da pripadamo naro-du koji nema sklonosti da komšije pokorava, ugnjeta-va i progoni. Misija BKZ je zbog toga koncetrisana na afirmisanju i zaštiti naših vrijednosti“ – rekao je, iz-me�u ostalog, Kala�.

17 Glas islamaBROJ 223/GOD. XV

Književnik iz Bosne i Hercegovine Nedžad Lati� rekao je da je mahsuz došao da vidi svoju bra�u u Make-doniji i da �e oni u njemu imati veliku podršku u Sa-rajevu.

„Mora postojati me�u-bošnja�ki dijalog i toleran-cija. Ukoliko to ne posto-ji Bog �e nas kazniti, pa �emo morati biti u suživo-tu sa svojim dušmanima“ – rekao je, izme�u ostalog, Lati�.

Predsjednik BDZ i pot-predsjednik BNV Emir Elfi� istakao je da je BKZ ostvarila svoj cilj - povezi-vanje Bošnjaka na Balkanu i panbošnja�ki projekat.

„Dugo nismo imali na-cionalnih krovnih institu-cija i iz tog razloga samo �esto bili žrtve zloupotre-be politika, �esto nazva-nih bošnja�kih politika, a ja ih zovem interesne po-litike, koje su stalno pod plaštom nacionalnih intere-sa iz džepa vadile digitrone i vršile kalkulacije, pune-�i svoje džepove, i kada bi god oni taj digitron izvadili to je koštalo svakog Boš-njaka pojedina�no. Pono-sno mogu re�i da okosnicu BDZ �ine oni ljudi koji su dostojanstveno nosili baj-rak BKK u pobjedi za izbo-

re za BNV. Ako Bog da i na sljede�im izborima �emo ponijeti novu pobjedu“ - rekao je Elfi�.

Na kraju se prisutnima obratio i Glavni muftija i istakao da osje�a posebnu radost u srcu zbog ovakvog povoda okupljanja Bošnja-ka.

„Cijelo stolje�e je proš-lo tako što su Bošnjaci mo-rali da preživljavaju. Po�e-tak, sredina i kraj dvade-setog vijeka obilježeni su i krvavim genocidima. A Bošnjaci su nakon takvog stolje�a uspravili glavu i od-lu�ili da je više nikada ni pred kime, osim pred Jed-nim Jedinim, ne spuštamo. Bošnjaci imaju pravo na to. Imamo evropsko porijeklo. Meni to nije tako važno jer to nisam birao. �ovjek ne može biti niti kažnjen, niti nagra�en za ono zašta nije pitan. Važno je evrop-sko porijeklo jer se nema-mo razloga stidjeti i nema-mo se potrebe ni pred kime pravdati“ – rekao je Glavni muftija.

Muftija je dalje rekao da su Albanci i Bošnjaci autohtoni evropski narodi koji imaju posebnu �ast, ali i odgovornost da islam u Evropi predstave na pravi na�in.

„Tu, prije svega, mislim na predstavljanje našim po-našanjem, našim djelova-njem i našim kulturnim i civilizacijskim dostignu�i-ma. Upravo zbog toga pro-jekat BKZ vra�a mi snagu i nadu koju jesam osjetio devedesetih kada se poja-vio pokret me�u Bošnjaci-ma, koji je nakon izvjesnog vremena došao u poziciju u kojoj je sada, ali koji je isto-vremeno istr�ao jedan dio svoje štafete i to ne smije-mo nikada zaboraviti. Zato je misija BKZ šansa koju Bošnjaci ne smiju ispusti-ti. Na platformi kulture se možemo susresti svi, iz ra-zli�itih politi�kih partija, pa �ak i sa ideološkim razlika-ma, pod uslovom da bašti-nimo naše osnovne patriot-ske, nacionalne i kulturne vrijednosti. Zato �estitam vama u Makedoniji, ali isto tako �estitam i Bošnjaci-ma koji su poslije cijelog stolje�a, nakon toliko ge-nocida, smogli snage da se pokrenu. Ono što mi sada �inimo to su evropski naro-di ostvarili u devetnaestom vijeku. Ako kasnimo toliko godina, ako idemo brzinom naših konkurenata nikada ih ne�emo sti�i. Potrebno je još nekoliko puta brže da idemo da bi nadoknadi-li razliku. Svi civilizacijski resursi su na našoj strani i mi to možemo“ – rekao je Muftija.

Muftija je govorio o islamskoj tradiciji Bošnja-ka koja je bila svjetlo svim narodima i na Balkanu i u Andaluziji.

„Teror i zastrašivanje nemaju veze sa islamom. Teror je potreban onima koji nemaju argumente i istinu. Nama ne nedosta-je istina. Mi je imamo jako mnogo i zato nam nije po-treban ni teror, ni terori-zam, ni sila, jer naša sila je sila istine, sila duhovnosti i snaga argumenta. Mi te resurse imamo, ali smo ih jako dugo zapustili i dopu-stili smo da se ta istina za-

trpava“ – rekao je Glavni muftija.

Muftija je naglasio da je ovo otvaranje nove strani-ce historije na Balkanu u kojoj Bošnjaci ne�e biti po-smatra�i doga�anja, ve� �e direktno u�estvovati u kre-iranju sopstvene sadašnjo-sti i budu�nosti. Tako�er je istakao da je nedostatak slobode glavna prepreka za ostvarivanje napretka Boš-njaka.

„Moramo se osloboditi osje�aja robovske svijesti. Moramo stati i re�i kome se mi to klanjamo? Koga mi to pitamo šta smo i ko smo? Bošnjacima nedosta-ju pobjede jer u nedostatku pobjeda osje�ate nesigur-nost. No, prije nego dobi-jete superligaše u raznim sportovima, morate ih prvo proizvesti u vašim srcima, u vašim glavama. Prvo se tu doga�aju pobjede, pa tek onda vani. Ima jedan recept vrlo jednostavan. On je tu kod nas. On je tu oko nas. On je u nama, ali �ak i mi koji ga koristimo, izgleda ga pravilno ne koristimo. Onaj šehadet i ona sedž-da Svevišnjeme - to vam je klju� slobode. Allah nas je stvorio sve jednake i samo se razlikujemo po vjeri“ – rekao je Muftija.

Miftija je podvukao da se nacionalni identitet Boš-njaka prožima kroz evrop-sko porijeklo, kroz islam-sku tradiciju i kroz boš-nja�ki mirni i pacifisti�ki mentalitet.

„Naš opstanak je naj-ve�a pobjeda. Mi smo po-bijedili samim tim što smo opstali i zato po�inje naše vrijeme prosperiteta. Sada se više ne�emo obra�ati ni jednima, ni drugima. Niti isto�nima, niti zapadnima, da ih pitamo šta smo to mi, šta možemo i šta ne može-mo. Mi znamo ko smo. Mi smo Bošnjaci. Mi smo mu-slimani. Mi govorimo naš bosanski jezik. Mi se time ponosimo. Mi se zbog toga nikome ne izvinjavamo i ne

tražimo dozvolu da bude-mo to što jesmo. Ko prema nama u�ini korak prijatelj-stva, mi �emo dva koraka prema njemu. Ali nismo spremni da više nikada ni-kome položimo vratove za genocid. Niko više takvo povjerenje dobiti ne�e. Na-ravno, sa onima koji su nam kulturološki bliži bit �emo saveznici. Sa onima koji su nam malo dalji bit �emo komšije, ali oni moraju po-vu�i prvi potez baš zato što je nad nama na�injen ge-nocid. Pokazat �emo da su Bošnjaci Makedonije, Ko-sova, Crne Gore, Sandža-ka, Srbije, Bosne i Herce-govine, Hrvatske, Sloveni-je, evropske dijaspore, tur-ske dijaspore, australijske dijaspore, ameri�ke dijas-pore - jedno bi�e i jedno ti-jelo. Uprkos �injenici da je raspad Jugoslavije najviše štetio Bošnjacima, jer ih je raspar�ao u sve te države, naša je šansa u integracija-ma. Šta �e do�i do izražaja? Kvalitet pojedinca, kvalitet zajednice i kvalitet institu-cija. Na nama je da to sada razumijemo i da se za to pripremimo. Upravo ovo što �ini BKZ je to - novi panbošnja�ki pokret koji ujedinjuje Bošnjake Balka-na i svijeta, koji širi po-zitivno svjetlo. Pozitivnu energiju me�u Bošnjacima, me�u muslimanima Balka-na, me�u svim narodima na Balkanu i koji su potpuno spremni da ruku pod ruku sa svim drugim kultura-ma i civilizacijama nastave putem prosperiteta, a isto-vremeno da više nikada ne dozvole da masovno stra-da naš narod, a i bilo koji narod na ovome podru�ju. To je naša poruka i zato od srca �estitam vašem ruko-vodstvu na ovom iskora-ku i nemojte da brinete što vas na po�etku nema tako puno. Svaka vrijedna stvar po�inje na pojedincima. I Poslanik a.s. kaže: - Blago tim pojedincima.“ – rekao je na kraju Glavni muftija.

15. OKTOBAR 2011. 18Glas islamaAKTUELNOSTINERMIN GICI�

Prilikom nedavne posjete Bošnjacima u Makedoniji, glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer-ef. Zukorli� održao je vazi nasihat u Batincima u Skoplju. Ders prenosimo u cijelosti.

DŽAMIJE SU BILJKE KOJE PLODOVE DAJU

„Allahovom dž.š. vo-ljom danas smo ovdje. Jako je lijep osje�aj biti me�u svojima koje prvi puta vidiš, sa kojima se prvi puta upoznaješ, a pri prvom su-sretu osje�aš kao da si se mnogo puta vidio jer su oni tvoji i ti njihov. Ne može jedna majka sve da rodi i pored bra�e po krvi posto-je bra�a po vjeri, po šeha-detu, po islamu, a evo smo danas mi po toj osnovi za-jedno. Da nam nije vjere, da nam nije šehadeta, da nam nije ove džamije vje-rovatno se nikada ne bismo ni vidjeli. Ima li što ljepše od toga? Ono što ne bira-mo, ono što nas je zadesi-lo, pa smo ro�eni od oca i majke koje nismo birali, u naciji koju nismo birali, na mjestu koje nismo bira-li, ima svoje vrijednosti, ali ne �ini �ovjeka �ovjekom. Kvalitet �ovjeka je onaj po �emu on sebe prepozna, onaj put kojeg on izabere i ono što on vjeruje i radi. To je, zapravo, naša vjera islam i ono �emu nas ona u�i. Ono na �emu smo po-nikli i ono na �emu posto-jimo. Baš zato jeste veli�an-stveno kada imamo snage, i zato je to velika �ast, za-dovoljstvo i veliki poklon Svevišnjega, kada možemo ostaviti svoje dnevne po-slove, svoje porodice i biti zajedno, zijaretiti se, upo-znavati se i potpomagati se na Allahovom dž.š. putu.

Iako znam da vi niste posebno željni dersova koje imate prilike od vašeg imama slušati, ali obzirom da sam tu želim podijeliti sa vama zajedno svoj osje�aj ponosa što pripadam vjeri u Jednog Jedinog i podije-lit �u sa vama zajedno uti-sak i užitak kome sam se prepustio zbog te �injeni-ce. Mi smo muslimani, pri-padamo umetu Muhame-da a.s. Zbog te pripadno-sti o�ekujemo ono što nam je Allah dž.š. obe�ao, a to je dobro, uspjeh i sre�a na ovome i budu�em svijetu. Pripremamo se za budu�i svijet koji je vje�an i bolji, ali isto tako nemamo prava zapostaviti ni ovaj svijet. Jer to je islam, za razli-ku od nekih drugih u�enja, vjera i kultura, koji nas u�i da damo pravo i hak budu-�em svijetu, ali isto tako i ovome svijetu.

Ako nam je Svevišnji

obe�ao uspjeh i dobro na budu�em svijetu - tome se nadamo, za to se borimo i u to �vrsto vjerujemo, ali ako kaže: '...i ne brinite i ne žalostite se, vi �ete biti gor-nji, vi �ete biti pobjednici, ako budete vjernici...' No, ako pogledamo naše mu-slimansko stanje u poro-dici, u džematu, u naciji, u umetu, nekako �emo osje-titi tegobu u svojim grudi-ma, kao da nema te pobje-de. Kao da nema tog obe�a-nog gornjeg statusa. Allah dž.š. tako�er kaže: '...Allah nikada ne krši Svoje obe�a-nje...' Njegovo obe�anje ne može biti drugo osim isti-na. Gdje je onda problem? Zašto onda izostaje po-bjeda za muslimane ako je obe�ana? Nije samo obe�a-na u nekoj fikciji, ve� doka-zana, vjekovima, od Bagda-da do Andaluzije. Islamska civilizacija je ponudila svi-jetu ono što nijedna druga nije. Islamska civilizacija je bila dominiraju�a, bila je gornja, tu se ostvarilo Alla-hovo dž.š. obe�anje. I to ne ma�em i silom, ve� istinom, argumentom. I tada kada je islamska kultura i civiliza-cija dominirala, kada je bila gornja, kada se pitala, kada je odlu�ivala, oni drugi koji joj nisu pripadali nisu bili ponižavani, nisu bili ubija-ni, nisu bili uništavani, nisu bili omalovažavani. Napro-tiv. Mogli su u okrilju te kulture islama da razvijaju sve svoje vjerske i kulturne