220207.Jezik Smrti Cengic-Age Prema Jeziku Dopune Gunduliceva Osmana

8/19/2019 220207.Jezik Smrti Cengic-Age Prema Jeziku Dopune Gunduliceva Osmana

1/124

UVOD

Cilj rada je pokazati koje su sličnosti i koje su razlike između jezikaMažuranićeve Dopune Osmana (Zagreb, 18!" i jezika Mažuranićeve Smèrti Čengić-age (Zagreb, 18#!"!

$Makroskopski%, Dopuna i Smèrt Čengić-age imaju zajedničku temu& kr'ćane iurke!

)ba teksta, u skladu s temama koje obrađuju, obiluju tur*izmima! +opis riječikoje su samo Mažuranićeve u Dopuni1 pokazuje da je on u tekst unio velik brojtur*izama koji nema u -undulićevim pjevanjima! Zanimljivo je da je i u Dopuni i u

Smèrti Čengić-age vrlo malo romanizama& u Dopuni su to miri i galija (galija je s popisa$samo Mažuranićevo%", a u Smèrti Čengić-age duplier, pastier, *ekin, oronim .ovćen! / Dopuni bilježimo stsl! glagol bljuditi (s popisa $samo Mažuranićevo%" i imeni*u sebar!

Dopuna -undulićeva Osmana je književnoumjetnički tekst koji se morao prilagoditi zadanostima baroknog pis*a, dok je Smèrt Čengić-age tekst koji se razvijao$autonomno%!

+olje leksika je otvoreni popis, npr! Mažuranić u Smèrti ima posvojni pridjev0ristov (u *rnogorskom, pravoslavnom kontekstu", dok, npr! prema koku, prvi rvatskislovničar 2artol 3a'ić u svom opusu ima posvojni pridjev 3ristov!

$4ajvidljivija% osobina tekstova je pravopisno 'arenilo! Zadiranje u to 'arenilo,mi*anje ili dodavanje nadslovaka, mijenjanje starog, neprovedenog jednačenjasuglasnika po zvučnosti, propu'tanje teksta kroz 5iltar kasniji pravopisa dovodi dotežeg razumijevanja i teže usporedbe! +ravopis je, koliko god $zastario% ipak znak vremena u kojem je djelo nastalo ili je transkribirano!

1 6osip 7ončina& Hrvatski narodni preporod i Gundulićev Osman. Preporodni jezični temelji.

Mala knjižni*a Mati*e rvatske! 4ovi niz& kolo 9, knjiga :! Zagreb, 1;;:! tr! ! 11


2/124

HRVATSKI NARODNI PREPOROD

=oba rvatskog narodnog preporoda razdoblje je burni zbivanja u dru'tvenom, političkom i kulturnom životu rojedni*e! =eseti broj $=ani*e% 18:>! godine nanaslovni*i donosi tekst re5ormiranom gra5ijom pisane Horvatske domovine ?ntunaMianovića! / rvatskim krajevima službeni jezik jo' uvijek nije rvatski! +rvi saborskigovor na rvatskom jeziku održao je 9van 3ukuljević ak*inski

+rogramski spisi rvatskog narodnog preporoda poku'ali su de5inirati put kojimtreba krenuti! ?utori spisa bili su poznati intelektual*i svog doba, političari i pravni*i,liječni*i, teolozi, predstavni*i rvatskog plemstva (gro5 6anko =ra'ković"!

+ro5esor @i*el u svojoj je knjizi Programski spisi rvatskog narodnog preporoda<

biobibliogra5ski i izborom iz korpusa predstavio 'esnaest znameniti $muževa% iz doba preporoda!

pisi su ukratko naveli& treba se osloboditi turski tema i baviti se suvremenimnarodnim temama, treba se odmaknuti i od baroknog kićenja i od klasi*izma, književnodjelo je autonomna tvorevina, postup*i junaka u književnom djelu moraju biti takvi daodgovaraju stvarnosti (osobito motiviranost postupaka u dramama", književno djelomora biti estetski oblikovana *jelinaA isti*ana je uloga kazali'ta kao prosvjetiteljskeustanove! 3azali'te nije bilo zami'ljeno kao elitistička institu*ija za bogate, već kaomjesto na kojem će (siroma'ni i neuki" gledatelji per*ipirati riječi bilo rvatski djela

bilo prijevoda!

6ezik i stil moraju biti u duu jezika kojim se govori! =ru'tvena ulogaknjiževnosti je angažiranje u narodnom prosvjećivanju, ali uz odjeljivanje književnostikao umjetnosti od didaktički ili politički tekstova!

/ razdoblju preporoda bilo je nekoliko važni časopisa& -ajeva $=ani*a%, $3olo%Mati*e rvatske, $4even%, zadarska $Zora dalmatinska%!

eme Smèrti i Dopune odudaraju od preporodne namjere odmaka od turski tema!

+redstavljanje počinje pretpreporoditeljem ?ntunom Mianovićem, autoromknjiži*e tiskane 181>! u 2eču !eč Domovini od Hasnovitosti Pisanja vu Domorodnom

"eziku! Zanimljivo je pisanje imeni*a u tekstu& nedosljedno, isprepliću se malo i veliko početno slovo!

/ knjiži*i autor među ostalim pi'e& $4aj vek'e vale vredna je anda noveji7učeni navada *vete +ameti svoje vu prirođenom 6eziku pokazati! 7u njem jedinomogučno je jakost svoju sku'avati, slobodno i odkrito očituvati, i tak skrovnosti


3/124

-erčke i imske Mudri spoznati! (D" pervi azsvečenja emelj vu 6ezikadomorodnoga +odignjenju biva!%:

6uraj Matija @porer u 2eču je 1818! objavio Oglasnik za izdavanje Oglasnikailirskoga, časopisa koji nažalost nikad nije ugledao svjetlo dana! @porer je iznio

kon*ep*iju ovog časopisa koji bi izlazio dvaput tjedno& $)glasnik ilirski pod otimimenom na svietlo dojdu*i, ervatinskom, slavonskom, dalmatinskom, i istrianskomizgovoru tako priredjen, da od svakog bolje zemu*i, uvik pred o*si imao bude,svakome po mo*i razumjen se u*sinit, u otoj verlo teski odluki bude zEdragomvoljom i zavalno od svakog svjetnika razmislen nauk primia!

/ miese*u .istopadu ovog leta, izdanje oglasnika ilirskog u 2e*su pri*seti o*se, idvaputa na *edan, svaki tornik i petak, na arkusu *ielom slovami i artiom liepom uzemlje ilirske svakome prebrojniku na ulaku (+osti" poslao se bude!%

9z ovog kratkog odlomka se vidi prava mje'avina oblika& ikavski (uvik", jekavski

(na svietlo", glagolski pridjev radni (primia", primjer jota*ije (*edan"!

9van =erkos, rodom iz 7ukmanića kraj 3arlov*a, 18:

4a početku knjiži*e navodi da se u $na'kom jeziku% može izreći sve 'to teži sr*e i pamet! -ra5iju (ortogra5" je iz stari knjiga uzeo, složio i popravio jer mu se zagrebačkiortogra5 preuzet iz mađarskog i dalmatinski preuzet iz talijanskog $nedovolni vide%!

4a kraju članka navedena je (a#ella, statistički prikaz broja stanovnika, vjera i jezika 9lirije velike te )ratki riečoslovnik , mali rječnik neki u svakodnevnom govoruneobični riječi!

.judevit -aj godine 18:>! pokrenuo je $=ani*u% na kajkavskom narječju! +etgodina prije, 18:F!, u 2udimu je objavio )ratku osnovu orvatsko-slavenskoga

pravopisa*a% poleg mudrof u#ne% narodne i prigospodarne temef ov i zrokov! / ovojtankoj knjiži*i, na


4/124

vG jedno zebrali jesmo, koja za na~e nareB je gledeB na mudrof ubje, narodnost i prigospodarnost najbof~a i prikladnej~a jesu!%>

$4arodni zroki% su približavanje ostalim slavenskim narodima $diačk! pisma%(onima koji se služe latini*om"!

$+rigospodarni zroki% su& slova s nadslov*ima postoje već u brojnim tiskarama

Carevine, i $'tedljiva su%, na jedanaest araka jedan se u'tedi (zauzimaju manje prostoraod vi'eslovni kombina*ija"!

3njiži*a je pisana kajkavskim jezikom i re5ormiranom gra5ijom!

+et godina kasnije, 18:>!, .judevit -aj je u $=ani*i% objavio članak Pravopisz,#

pisan kajkavski ($=ani*a% je u svojoj prvoj godini izlazila na kajkavskom" i staromgra5ijom (sz H s, *z H *, nI H nj, lI H lj, I H veznik i, dI H đ& pređi, tuđine!"

4a početku navodi želju svi dobri domoroda*a, a to je da se svi laveninastanjeni u staroilirskim državama sjedine u književnom jeziku! 4eki od nji željeli bi

jedno narječje pretpostaviti svima ostalima, dok bi drugi bržeEbolje iskovali književni

jezik pabirčeći iz postojeći! -aj im poručuje da književni jezik niti je povodanj niti je$kovačija%! 6ezik spada među naravske stvari i mora se ravnati prema naravskimzakonima! (6ezična evolu*ija, a ne revolu*ijaJB"

+rispodobiv'i narječja s malim poto*ima koji imaju jedan izvor, ali svaki tečedrugamo, ističe da se svi $potoče*i% trebaju sliti u jedan tijek! 6edan tijek na'i potoka

bit će jedan pravopis!

-aj spominje da su se na'i pre*i služili u pro'losti glagolji*om i ćirili*om, a ilatini*om se služe već stoljećima! +ote'koća s latini*om je ta 'to nema sve znakove zaobilje slavenski glasova pa su 3ranj*i, @tajer*i i 3oru'*i u slovopisu slijedili njemački

način bilježenja glasova, =almatin*i talijanski, a $mi% (stanovni*i kontinentalne0rvatske" mađarski!

-aj spominje da je +avao 7itezović imao jako dobar i prikladan pravopis, ali kojinije objavljen! Mi bismo ga trebali pretresti, odobriti i ponoviti! emeljno pravopisno(gra5ijsko" rje'enje treba biti jedan znak za jedan glas!

Za jat -aj ima gra5ijsko rje'enje u $rogatom e%, a izgovarati ga svatko može posvojoj navadi& ded, did, died!

-aj se u ovom članku, kao i u )ratkoj osnovi, protivi pisanju slova + na mjestuveznika i!

uglasnik * pisali su na'i stari bez popratnog znaka, a ne kao $mi% (stanovni*ikontinentalne, sjeverozapadne 0rvatske" na mađarski način (*z"!

0rvatski glagol stati istog je korijena kao talijanski i latinski stare i njemački steen! +rotivi se mađarskom načinu pisanja (sz H s" te se zalaže za s H s!

4ije dobro dva različita znaka upotrijebiti da bi se dobilo neko novo slovo!

-aj je i protiv slova s repićem (K na mjestu suglasnika č, 'to navodi kaonekada'nji način pisanja dalmatinski pisa*a", jer nije u skladu s načinom pisanja

> .judevit -aj& )ratka osnova (D"! tr! 8!# .judevit -aj& Pravopisz! $=ani*za 0orvatzka, lavonzka I =almatinzka%, 9!, br! 1F!, str! :8!

F!A br! 11!, str! 1! :!A br! 1!B op! ?! +!


5/124

$vek'e strani vučeni lavov% koji $za vse premembe glasov znamenja odzgora postavljaju%!

-ra5ijsko rje'enje za tI je ć (oćemo"!

-aj ističe da je i leksikogra5 6ambre'ić suglasnik ' bilježio jednoslovom tako da je$poleg starinski pis*ev na s znamenje postavljal%, npr! kvas kva'en, danas dana'nji!

-ra5ijsko rje'enje suglasnika ž isto je tako pronađeno u na'i stariji pisa*a!je'enja za tri palatalna suglasnika su č, ž, '!

-aj navodi i gra5ijska rje'enja za meke glase (palatale" dI, gI, lI, nI, tI kojinastaju združenjem $dvi prosti skupglasnikov%! 3ad se skupina d L j izgovara tako dase oba suglasnika čuju pi'e se slijed d L j, npr! u zbirnim imeni*ama& sadje, zidje,grozdje! 3ad se d i j u izgovoru sjedine, j se označava *rti*om& rodXen, vodXa, mladXi!

9sto pravilo vrijedi i za suglasnike gX, lX, nX, tX! kupina gX, osim u tuđimriječima, rijetka je& možgXaniA gXumbir, gXurgXevo, magXar!

.X& belim, belXenA stol, prestolXe!

4X& *ena, *enXenA sen, senXati!

X& milost, milo'tXaA kerst, ker'tXen!

-aj ističe $neporu'ljivu temeljitost starinskoga rvatskoga pravopisa% i$neprikladnost mađarskoga krivopisanja%!

3od nas se pravopisom smije zvati samo onaj koji nas približava $na'egaslavskoga naroda pukom%, a ne stranim nam alijanima, 4ijem*ima ili Mađarima!+rema ovim pravilima treba se urediti i knjiži*a o rvatskoEslavenskom pravopisanjuizdana 18:F! u 2udimu (-ajeva )ratka osnova"!

=ragutin akova* autor je ,alog katekizma za velike ljude (18

lo'e književnu slogu, sile du'evne trebaju se sjediniti k prosvjećenju naroda

krasnoslovlje, estetsku kategoriju

+rema 7ukotinoviću, sastavni*e književnosti su estetska, etička, realistička isubjektivna!

=imitrija =emeter, zagrebački -rk, liječnik i književnik, obiteljski vezan s9vanom Mažuranićem (brat Mažuranićeve supruge ?leksandre", objavio je 18:! u$=ani*i ilirskoj% članak ,isli o ilirskom knjievnom jeziku!

>


6/124

/ članku iznosi sljedeće&

književni jezik usporedio je s $ba'čom$ u kojoj je sjeme različitog *vijeća posijano! Nivotvorni sok tom vrtu daje narod, a osnova književnog jezika treba biti jedno narječje!

savr'eni književni jezik treba biti dvostruk, jezik sr*a (pjesni'tva" i jezik znanja

(uma, proze"! 6ezik pjesni'tva odgovara zatjevima estetike, treba biti blagozvučan iokretan! 4ajvi'e načelo jezika proze je razumljivost! )va se dva jezika razlikuju ugramati*i, rječniku, sintaksi i 5razeologiji! +jesnički je jezik savr'eniji čim mu jeredoslijed slobodniji, dok je u jeziku uma redoslijed označen! $3aogod 'to je točnooznačena i čvOrsto omedja'ena proza za razpravu čistoEučeni predmeta i neobodno

potrPbna, isto tako& nije za poeziu (taj *vPt od sOr*a"A jer kroz svoju naredbenost i točnudoslPdnost steže samo polet 5antazie i nije kroz svoju ukočenost za pPvanje prikladan!+Psničtvo mora dakle drugi jezik imati!%8

=alje =emeter raspravlja o dubrovačkoj književnosti i dubrovačkom jeziku

jeziku pjesni'tva! /kratko iznosi i dijalektolo'ki opis jezika dubrovačke književnosti! u njiovim pjesmama ne nalazimo riječi natrpane suglasni*ima, npr!& mast, čest,

post, nego mas, čes, pos! 9z nji izvedeni pridjevi su masni, česni, a ne mastni, čestni!+rikazao je, dakle, reduk*iju suglasnički skupina Est Q EsA EstnE Q EsnE!

nemaju $zlozvučna pokratjenja$ svegG, dobrogG, muč, ja ćGA nego svega, dobrogaili dobra, muči, ja ću!

osobina dubrovačkog govora je promjena k, g, u *, z, s (sibilariza*ija" uobli*ima množine pridjeva& druzi, a ne drugiA vragodusi, a ne vragodui, tan*i, a netanki

nabrajajući -unduliće, Rorđiće i +almotiće navodi da su oni za mnoge padežeimali po vi'e nastavaka! =ativ mn! 1! deklina*ije (u suvremenoj gramati*i vrsta a" ima

junakom, juna*im, juna*ima, a instrumental juna*i, juna*im, juna*ima! 9sto je u pridjevima i zamjeni*ama& dobrim, dobrimi, dobrimaA svojim, svojimi, svojima! 4avodii tri nastavka u instrumentalu jednine imeni*a :! deklina*ije (u suvremenoj gramati*ivrsta i" & vlasti, vlastju, vlastjom!

navodi da se u nekim riječima uz obične 5orme nalaze i $padeži postaroslavenskom načinu%& na svti umjesto na svtuA na ne#i umjesto na ne#u!

glagolski obli*i (1! l! jd! prezenta" također imaju dublete& molim i moljuA

zabijem i zabudu u dubrovačkim pjesmama nalazi se sada i, sada ie, kako rima zatijeva& srieća i

srića, lieto i lito, diete i dite!

=emeter jo' iznosi o učenom jeziku& $(D" zato učenoga jezika imati nećemo doonda, dok učenoga družtva i izvOrstni u svakoj vOrsti znanosti narodno izobraženiglava imali ne budemo, jer takovi su samo muževi u stali'u potanko odgovarajućeizraze za svako ponjatje opredPliti!%; 6o' se mora puno raditi na temelju učenoga jezika,

jer je čvrst i dobar temelj osnova svake zgrade!

8 Programski spisi rvatskog narodnog preporoda. tr! 1B;!

; 9bid! tr! 18!

#


7/124

)gnjeslav /tje'enović )strožinski objavio je 18>! u 2eču zbirku pjesama /ilaOstroinska s raspravom iz estetike ,isli o krasnie umietnosti, podnaslovljenu 0vod

za na'e krasoslovlje u kojoj raspravlja o sedam slobodni umjetnosti& slikotvornima&naimarstvu (graditeljstvu", kipotvorstvu i slikarenjuA glasotvornima& glasničtvu(pjevanju i glazbi", govorničtvu i piesničtvuA dielotvornima, kazali'tu i njemu sličnim

umjetnostima!

2ogoslav @ulek, publi*ist, leksikogra5, budući autor njemačkoErvatskog rječnika,rječnika znanstvenog nazivlja i imenika bilja, u Programskim spisima predstavljen jeknjiži*om 1ta namravaju 2liri3 i člankom Pogled na lto'nje proizvode na'eknjievnosti! 3njiži*a 1ta namravaju 2liri3 pisana je tenikom pitanja i odgovora igovori o povijesti 9lirije, rvatskoj povijesti i o onodobnim pravnim pitanjima i

problemima (rvatska i slavonska muni*ipalna prava, pitanje uvođenja službenog jezika"! @ulek se zalagao za uvođenje narodnog jezika u javne poslove, umjesto tuđeg

mađarskog i mrtvog latinskog! 4a pitanje ima li jo' pravi rvatskoEslavonskidomoroda*a @ulek odgovara& $0vala 2oguJ ima jo'te puno 0orvata i lavona*a, kojisvoj rod i domovinu vOru svega ljube, o njezinoj srPći danom i noćju rade, i vole prieumrPti, nego dopustiti, da se orvatskoEslavonski narod i jezik utamani!%1F

Slanak Pogled na lto'nje proizvode na'e knjievnosti rasprava je o književnojkriti*i! $6er želeći dPlo koje prosuditi, nedostaje, ako mu krPposti i izvOrstnostiizbrojimo, nego trPba da i njegove mane i pogrP'ke obćinstvu kažemo!% 11 3ako sekritičar lako može zamjeriti kojem pis*u, dužnost mu je tek javnost izvijestiti o tome da

je knjiga objavljena, a pis*a o tome kako je na njega (kritičara" djelovala! +otankuanalizu djela @ulek ostavlja sretnijim potom*ima!

/ ovom je članku prikazano i prvo tiskom objavljeno izdanje Sm4rti (slogotvornorJ" Čengić-age objavljeno 18#! u $9skri%! $4u opet će svaki nepristrani suda* uz mene

pristati, da je Sm4rt Čengić-age najlPp'i ures lPto'nje T9skreG! (D" ondP oba ova življanalazimo& romantičnost i narodnost, umPtnost i naravnost, uzvi'enost i neusiljenost takose u pPsmi ovoj staplja, da ju čovPk jednakim pravom može prozvati umPtnom inarodnom pPsmom!%1


8/124

je borba za na*ionalni identitet& mrtvi latinski jezik i živi njemački, mađarski i talijanskidrže nas za grlo i gu'e, suprotstaviti se možemo jedino tako da se osovimo na svojenoge postaviv'i svoj jezik za vladajući!

9van Mažuranić (181! 18;F!", rodom sjeverni čakava* iz 4ovoga, 'kolovan na

ije*i, u Zagrebu i u mađarskom dijelu -radi'ća, u zombatelIju (uboti'tu",odvjetnik u 3arlov*u, prvi ban pučanin (18B:! 188F!", obiteljski vezan s

preporoditeljem =imitrijom =emetrom, djed književni*e 9vane 2rlićEMažuranić!

+rvu pjesmu /inodolski dolče% da si zdravo napisao je 18:F!

9van Mažuranić autor je politički intoniranog članka Hèrvati ,adjarom,napisanog burne 188!, nakon Dopune Osmana i Smèrti Čengić-age! / članku odMađara zatijeva po'tivanje temeljni ljudski prava& jednakosti, slobode, bratstva,ravnopravnost jezika i vjera!

Slanak Hèrvati ,adjarom objavljen je 188! u 3arlov*u! 6edna od osobitosti toga

članka je tzv! biblijski stil& rečeni*e počinju biblijskim i& 2 jao slabijemu u uri onoj!

rečeni*e su slične rečeni*ama iz 5i#lije& $6er koji se poziva na pravoosvojenja, na pravo se jačega pozivaA a koji se poziva na pravo jačega, na mač se

pozivaA a onome koji se poziva na mač, mačem će se, vierujte, kad uztrebaodgovarati!%1

$ 6 o istini pisano stoji& Tnebo i zemlja će proći a riječi moje neće proći!G%1>

6edna od stilski sličnosti sa Smèrti i Dopunom je veznik na početku rečeni*e& jer,ali, a, iD

"er evo se od zapada diže viarD

6 ako koga jo' i imade gdiegod 789

/ Smèrti stiovi glase& 6 (určina ako jo' imade : Gdiegod koga (D"

+ro'lost se često izriče jednostavnim pro'lim vremenima& aoristom (veza'e,napuni'e" i imper5ektom (tlapiau"! 9jekavizirani nastav*i su u imeni*ama, pridjevima,zamjeni*ama i glagolima& proglasijeA nesnosnijeA svije, istije, va'ijeAupravljenije, želećije!

logotvorno r bilježi dvoslovom Ur& sudUržavljani, tvUrdnja!

2itna mor5olo'ka razlika između Smèrti i Dopune i članka Hèrvati ,adjarom je uinstrumentalu jednine imeni*a vrste i! =ok u Smèrti i Dopuni redovito zavr'avajusamoglasnikom Ei, u članku su daleko brojniji obli*i na Eju& narodno'tju, radostju,mukotUrpnostju, jednakostju, uz oblik na Ei& naravi! (D zapoviednom rieči kao nitjuD"

4astavak Eju kod imeni*a ženskog roda treće deklina*ije (vrste i" propisao je jo' 1#F! u

1: 4ikola 2atu'ić& (predgovor u knjizi" 2van )ukuljević Sak&inski! 2za#rana djela! +riredio

4ikola 2atu'ić! 2iblioteka toljeća rvatske književnosti! Mati*a rvatska! Zagreb, 1;;B! tr! 1!1 9van Mažuranić& Hèrvati ,adjarom. Odgovor na proglase njiove od oujka miese&a i travnja;1> 9bid! tr!


9/124

svojoj gramati*i 2artol 3a'ić, a isto mor5olo'ko pravilo (uz nastavke Ejom, Ejum" vrijedii u 2abukićevoj Osnovi slovni&e! Za nastavak Ei istog padeža 2abukić navodi da gaimaju =ubrovčani, rbi i Crnogor*i!

6at! 6edno od rje'enja u bilježenju jata vidljivo je već iz punog naslova proglasa& Hèrvati ,adjarom. Odgovor na proglase njiove od oujka miese&a;> i travnja ; kratki jat bilježi dvoslovom ie& neizmiernijem ognjem (9 jd!"A bezbiednost (? jd!"A porazumieti (in5initiv"A sviedok!

dugi jat bilježi troslovom ije i dvoslovom ie&

a" dugi jat H ije& prijeteći (glagolski prilog sada'nji"A uvrijeda (imeni*a, - mn!"A9noga ni luča ni oka za prodrijet tmine one nije vi'nji svijetu podijelio

b" dugi jat H ie& razumievamoA razsvietljeniD

jat H e& krepka

jat H i& priporučismo

-enitiv množine imeni*a zavr'ava na Ea& načela, bez ministara, istina ovije!

ačuvana je neslivena skupina tj& bratja, ćutjenje!

ačuvana je suglasnička skupina EstnE (kao i u Smèrti"& pro'astnost, žalostno,'estnesti, pakostni!

)bli*i aorista jednine označeni su nadslovkom& dospiU, polupO!

kupina Eao u :! l! jd! mu'kog roda glagolskog pridjeva radnog kontrak*ijom prelazi u Eo i EV& nije proračuno, do'o, ozebV!

tilski je obilježen redoslijed imeni*e i zamjeni*e& idea va'ije, tvUrdnjava'ijeA te redoslijed imeni*e i pridjeva& suprot narodom živijem (= mn!"!

-lagolski prilozi se sklanjaju& glagolski prilog sada'nji& želećije, kruna uzdižućaA

glagolski prilog pro'li& pro'av'ega, do'av'a jednakost!

+rijedlog s uz instrumental jednine lične zamjeni*e mijenja se u ' & ' njome!

+rijedlog iz ispred genitiva množine lične zamjeni*e oni glasi i & i nji!

Mažuranić u proglasu ima oblik lične zamjeni*e ona njojzi (= jd!"!

=vojina& na one tri svijeta kraje (lokativ"

iz ruku (genitiv"

7eznik bo nalazi se iza prve riječi, a ne na početku (pravilo koje je propisao i3a'ić"& mutna bo, spomen bo!

tanko 7raz, 9lir iz @tajera, pravim imenom 6akob rass, urednik $3ola% Mati*ervatske, sakupljač narodne poezije, pjesnik ?ula#ija (tur*izamJ" upućeni .jubi*iCantilI, raspravljao je o dubrovačkoj baroknoj i klasi*ističkoj književnosti! 9staknuo jeda se u =ubrovniku na' jezik uzdignuo na najvi'i stupanj izobraženosti! tarijudubrovačku književnost treba promatrati u duu vremena i u duu mode koja je vladala!

/ dana'nje vrijeme (četvrto desetljeće devetnaestoga stoljeća" književni du

naroda krenuo je prema svom čistom izvoru, narodu!

1# pod*rt! ?! +!

;


10/124

Mirko 2ogović tražio je da se književni*i prije svega moraju baviti književno'ću,ali traži i angažiranost književnosti u rje'avanju bitni na*ionalni pitanja! Zatijevavi'u estetsku razinu od dotada'nje! 3azali'te je siromau i neuku dostupnije od knjige!=obrovolj*i bi predstavljanjem bilo izvorni bilo prevedeni djela prikupljali nova* zaizgradnju kazali'ta!

6anko 6urković autor je članaka ,oja o kazali'tu (18>>!", ,isli o jeziku (18>>!", Pismo njekomu mladomu prijatelju o spisateljskom zvanju (18#

1B Citat je prenesen iz knjige Programski spisi rvatskog narodnog preporoda! tr! :::! ::>!

1F


11/124

GRAMATIKE I RJEČNICI U DOBA PREPORODA

Gramatike

Osnova slovnice slavjanske narěčja ilirskoga

Osnova slovni&e slavjanske narčja ilirskoga, djelo 7jekoslava 2abukića, izlazila je od >! ožujka do ;! travnja 18:#! u zagrebačkoj $=ani*i ilirskoj%!

Osnova na samom početku ima poglavlje O Pismeni! +ismena obuvaćajusamoglasnike& a, e, i, o, u, P i suglasnike& ustne& v, 5, b, p, mA jezične& n, l, rA jezičnemeke& nX, lXA zubne& d, tA zubne meke& dX, tX H ćA žumboreće& z, s, *A žumborećemeke& ž, ', čA gerlačke& g, j, , k!

2abukić je bio protiv $vukovskog% načina pisanja, tj! protiv jednačenja suglasnika po zvučnosti!18

Zanimljivo je da 2abukić na popisu pismena niti igdje u tekstu nema dž, koje jegodinu ranije zabilježeno u $=aničinoj% S#ir&i!

logotvorno r u Osnovi 2abukić dosljedno bilježi dvoslovom er& gerlački, pervi!

lijede poglavlja u kojima se obrađuju glasovne promjene samoglasnika isuglasnika!

/ poglavlju o naglasku opisuje tri ilirska naglaska& kratki i dva duga, o'tri izavinjeni!

kratki& rOna (ranna"

o'tri& klWs (klOas"A sXd (sYud"! )'trim naglaskom označuju se i pokraćena zaimena(kontrairani obli*i zamjeni*a"!

zavinjeni& br (bo[r", r\ka (ruYka"!

9lirsko narječje ima 8 vrsta riječi ($strana govorenja%"&

1! imena, koja obuvaćaju imeni*e, pridjeve i brojeve

:! glagole

! parti*ipe

>! prijedloge

#! priloge

B! veznike

8! uzvike

18 2abukić, Osnova slovni&e, str! F!

11


12/124

tave li se u suodnos obli*i zatečeni u 2abukićevu predgovoru MatičinogOsmana (18!" i obli*i propisani u njegovoj Osnovi slovni&e uočavaju se zanimljiverazlike& 2abukić je u gramati*i zagovaratelj $rogatog e%, u predgovoru jat tako ne

bilježi, već dvoslovom ie (u rieči, 7iekoslav"A slogotvorno r u gramati*i bilježidvoslovom $er%, u predgovoru $Or% (prezime zagrebačkog kanonika ?dama 2altazara

3rčelića navodi dva puta i to u obliku )erčelić", glagolski pridjev radni ima u obli*imamogV, rekV, a Osnova slovni&e propisuje glagolski pridjev radni na ElA imeni*u posao]posal ima u obliku posV!

Temelji ilirskoga i latinskoga jezika za početnike

?ntun Mažuranić& (emelji ilirskoga i latinskoga jezika za početnike! Zagreb,

18:;!, 18

jat je $rogato e%& čovPk, svPtlo

slogotvorno r označeno je dvoslovom er& pervi, izverstnost

niječna česti*a spojena je s glagolom& netraži

imeni*u smetja pi'e s neslivenom suglasničkom skupinom tj! / Osmanu jedosljedno provedeno smeća!

glagolski pridjev radni na Eal]Eao je nedosljedan, bez kontrak*ije i skontrak*ijom& prinesao, upiso

genitiv množine imeni*a na Ea& jezika

dvojina& izmed ovi dviu jezikaA izvan ovi tri genitiva

/ poglavlju O Pravočitanju nabraja :1 slovo novoilirske abe*ede&

a, b, *, č, ć, d, dj, e, P, 5, g, , i, j, k, l, lj, m, n, nj, o, p, r, s, ', t, tj, u, v, z, ž!Zanimljivo je da, kao ni 2abukić 18:#!, nema gra5em dž koji se već 18:>! u S#ir&i$udomaćio% (u riječima turskog podrijetla"!

Osman iz 18! (transkrip*ija i Dopuna", djelo na kojem je ?ntun Mažuranić

radio, gra5em dž ima ne samo u riječima turskog podrijetla (odža, edžep" već i urvatskim riječima gdje je provedeno jednačenje suglasnika po zvučnosti& sOrdžba,rasOrdžba!

4eka ortoepska pravila u Mažuranićevoj gramati*i&

$ć izgovara se kao tj u rPči& bratja, platjaA dakle ćud, moć, noć, čitaj tjud, motj,notjA%1;

Mažuranić navodi pravilo iz kajkavske 5onologije (nema ć"!

1; ?ntun Mažuranić& (emelji ilirskoga i latinskoga jezika za početnike ! iskom k! pr! nar! ilir!tiskarne =ra! .judevita -aja! / Zagrebu, 18:;! 1


13/124

jat (rogato e" se izgovara kao i^ ili je! 2udući da se u raznim stranama na'eg jezika izgovara na četiri načina& e]i]je]ije, najsodnije ga je bilježiti jednoslovom (P", a u'kolama i u čitanju izgovarati kao i^ ili je!

sastavljena slova dj, lj, nj, tj su meko izgovoreni d, l, n, t, npr! gradja, veselje,suknja, bratja!

Mažuranić u instrumentalu jednine imeni*a vrste i ima oblike& zapovPdju]Edjom,Edi!

2abukić u gramati*i nastavak Ei nema kao propis, nego spominje da ga imaju=ubrovčani, rbi i Crnogor*i!

o nastav*ima genitiva množine imeni*a vrste a kaže& $+remda je genit! na ov, evs genitivom drugi slavenski narPčja jednak, ipak se nemože za učeni ilirski jezik

preporučitiA jedno iz toga, 'to najveća strana južni lavjana genit! plur! na a potrPbujeA drugo, 'to se u svi bolji knjiga ilirski samo a nalaziA a tretje, 'to se potom svaka nerazumivost i sumnja u govoru izbPgne, buduć da genitiv na ov, ev takodjer

9me pridavno biti moreA n! p! trud učenikov, neznam je li la#or dis&ipuli ilidis&ipulorum, a trud učenika nemože ni'ta drugo znamenovati!%


14/124

dj i dX, =jedjeran, v! rabren, serdčanA =XundX, a m! gemma, _delstein

gX, (u riječi stranoga, grčkoga podrijetla& 3alugXeri*a"

lj i lX, /čiteljA ulXudan

nj, nX, Zanjka, e, ž! v! /zanXka

tj, tX, /zdignutXe, /zitXen, ali 4etjak

svaka riječ koja se obja'njava pisana je velikim početnim slovom

tri su različita naglasna znaka& (Ê" M\ka, e, ž! 5arina, MelA (É" .Xg, a, m!lu*us, `aldA (È" +rUdam, ati, trepido, paveo, erzittern

4a kraju S#irke nalazi se popis @koliko turski rči! Zanimljivo je da su i uosnovnom tekstu S#irke neke turske riječi& aždaja, buzdovan]buzdoan, ćorda, delia,demeskinXa sablXa, asan, jagma, karan5il, kOplan, (D"

/ osnovnom tekstu imeni*a asan obja'njena je&

0asan, asni, ž! 7orteil, 4utzen! ur*izam je, dakle, obja'njen samo njemačkim

riječima! / dodatku je uz imeni*u $ajda obja'njenje na četiri jezika& ajda, e, ž! korist,asan, lu*rum, 4utzen!

/ S#ir&i možemo razlikovati nekoliko tipova obja'njenja&

1! rvatske riječi obja'njene latinskim i njemačkim riječima& knXižni*a, e, ž!2ibliote*a, 2ibliotek

b" riječ 0otni*a obja'njena je 5ran*uskom riječi maitresse

:! primjer (u osnovnom tekstu" u kojem je obja'njenje na rvatskom, latinskom injemačkom& +arip, a, m! konX, euus, oss

! znatan broj riječi nije obja'njen $na mjestu%, nego se upućuje na neku druguriječ, npr! ungarizam aldov upućuje na ertva

>! u dodatku se nalaze samo imeni*e iz turskog jezika! / najvećem broju primjeranavedena je turska riječ, zatim obja'njenja na rvatskom, latinskom i njemačkom, dok su neke riječi obja'njene riječima iz dvaju jezika&

okak, a, m! uli*a, platea, -asse

0aramba'a, e, m! poglavi*a, 0cuptling

6edek, a, m! euus, +5erd von der eserve

Citatski oblik imeni*a je nominativ jednine, a pridjeva nominativ jedninemu'koga roda!

Citatski oblik glagola je 1! li*e jednine prezenta& 3aznim, iti, punio, ple*to,stra55en!

Citatski oblik glagola biti (jesam" i glagola bti (biem" je in5initiv!

Zanimljivo je obja'njenje imeni*a dumna i opati*a&

=umna, e, ž! v! 3aludXeri*a)pati*a, t! j! ?batissa, die ?ebtissin, v! 3alugXeri*a

3alugXeri*a, e, ž, monialis, 4onne

1


15/124

/ primjerima kalugXeri*a i kaludXeri*a različito je pisan palatalni suglasnik uistoj riječi grčkog podrijetla!

Zanimljivo je obja'njenje riječi labud!

.abud, a, m! 1" *ignus, *an!


16/124

opisni pridjev op*se ]opče

/ ovim primjerima na mjestu suglasnika ć je suglasnik č! +rovedeno je i jednačenje suglasnika po zvučnosti!

+rimjer u kojem nije provedeno jednačenje suglasnika po zvučnosti je npr! posvojni pridjev o#ćinski!

-ra5ijska rje'enja& jat& bilježen je na vi'e načina&

a" i& izdilan, razdiljen, ri*siA svit, ta, m! die èltA istis*titiA svittovatise, sninost

b" je& istjes*titi, ljetto, svjest

*" ije& grijes*an

d" e& gres*an

slogotvorno r bilježi na dva načina, ar i er& podvareni deravaA *erv, *erveniluk, bardo]berdo!

pisanje palatalni suglasnika& č& *s nari*sja

ć& * pro*i

dž& * u tur*izmima& abba*ija, abba*iluk, *ebe*ija, 5ere*a

đ& dj narodjenje, takodjer

lj& lj +oljska

nj& nj danas*nji

'& s* vis*e (prilog"

tj& tj stolitje

ž& slae se

/ rječniku postoje primjeri u kojima je izostavljeno slovo & maati umj! maati!akvom načinu pisanja žestoko se usprotivio 7jekoslav 2abukić u svojoj Osnovi

slovni&e slavjanske!

4aglasna obilježja nisu označena, ali udvojeni suglasni*i označuju pretodnikratki nagla'eni samoglasnik!

.ippa, pe, 5! die .inde, der .indenbaum

ljetto, ta, n! 1" das 6arA


17/124

@ema&sko-ilirski i ilirsko-nema&ski rukoslovnik na korist @ema&a i 2lira u Horvatskoj% Slavonii% Sremu% Dalma&ii% 5osni% Ser#ii% 6rnautskoj% Du#rovniku% AernojGori% u Her&egovini% 5anatu% 0garskoj i. t. d.

+olag najsigurnii i najbolji izvora izdelan i izdan ?dol5om Miroslavomi*terom i ?dol5om 6oz! 2allmannom! =rugi illiti& nema*skoEilirski dio, izdelan ud!

rli*om! / 2e*su, 18F! 3od Miailja .e*nera, knjigara sveu*silis*ta! FF str!9sti je tekst i na desnoj strani, pisan njemačkim jezikom i goti*om!

4a početku rječnika je nenaslovljeni uvod! ekst uvoda dan je paralelnonjemačkim i rvatskim jezikom!

)vaj rječnik sastavio je udol5 rli*! 2allman je priredio svega :# prvistrani*a! 3njiga sadrži&

uvod

rječnik, str! 1! :88!

popis mu'ki i ženski imena, str! :88!

dodatak, str! :8;! FF!

rli* je u uvodu obrazložio da se zbog nedostatka vremena nije mogao služititullijem, 2elosten*em i 6ambre'ićem! +roblem je bio i to 'to nije imao gotovnjemačkoEilirski rječnik kojim bi se služio! 4apominje da je rječnik tiskan kod3urzbe*ka vi'e staroslavenski nego ilirski! ) izvorima navodi&

$6a sam zadovoljan bio, re*snik -! 7uka te5anovi*a prevoditi i malo manje poznate re*si iz =ani*eječnik sadrži&

nepaginirani predgovor (/orrede" 9vana Mažuranića i 6akova /žarevića!+aralelno idu njemački tekst (goti*om" zatim rvatski! +redgovor glasi&

$=u nPmačkoga jezika različit je jako od dua ilirskoga jezika! @to 4Pma*kadkada kaže jednom rPči, to mi nemoremo neg s vi'eA a 'to mi često jednom rPčiizgovorimo, tomu trPba u njega kadgod i tri i četiri! ? to se jo' većma ukazuje u 5raza,u poslovi*a i td! toga nastojasmo, da i u tom razliku izmedju ova dva jezika


18/124

pokažemo, u koliko nam bia'e moguće! / obće nastojali smo prevodit ne samo golerPči, nego i du jezika!

/ nas je osobito velika nevolja, kad ima' prevesti koi posebni izraz, jer se u nasdosele niti u 'koli, niti u dPlarni*i nebesPdja'e jezikom domaćim ni'ta, ili jako malo! o

polje je jo' sasvim neobradjeno! Zato će po svoj prili*i bit u ovoj knjizi najvi'e

pogrP'aka, 'to se tiče izraza poslovni, a osobito travarstva, jer kako sve znanosti,tako ti je obradjena u nas i botanika, to će reć, nikako!


19/124

?ngeli*a, 5! ?ndjelia (5am! ?ndja, ?ndji*a, ?ndju'a"!

?eolus, m! _ol, _olo (bog i vladala* vPtara"

ferres, m! 3serkas, 3serkse, erse

Cemljopisni slovar ! / ovom popisu nalazi se različito zemljopisno nazivlje&oronimi ?nden, (die" ?ndeA idronimi ?driatis*er Meer, n! adriansko, jadransko moreA

nazivi gradova& ?gram, n! Zagreb, -raz, n! -rada* (nPmački"A nazivi država 0olland, n!)landia, )landezka (zemlja"A kteti*i ?gramer, m! Zagreba*, ZagrebčaninA Ein 5!Zagrebkinja, ZagrebačkinjaA posvojni pridjevi -en5er, adj! ginevarski, -raner, adj!ostrogonski, D

(a#la od glagolja p4rve sprege i glagolja nepravioni

/ rječniku nije naveden popis izvora!

Rječnik - Osmanu /011!

ječnik u izdanju Osmana iz 18! sastoji se od dva dijela& temeljnog dijela i Dodatka! )ba dijela su nepotpisana! +ro5esor 7ončina u raspravi Hrvatski narodni preporod i Gundulićev Osman:F autorstvo osnovnog dijela rječnika pripisuje 9vanuMažuraniću (popis riječi i obja'njenja, ali bez lingvistički pojedinosti", dok autorstvododatka i lingvistička obja'njenja pripisuje ?ntunu Mažuraniću!

ječnik sadrži dosta ne*itatski oblika riječi&

$=o'e, prikratjeno miesto dodjo'e! )d ovoga ima dosta primiera u narodni piesma, gdie se često, osobit[ u er*egovački, nalazi do'e, m! dodjo'eA po'e, m! podjo'e, pa'e, m! pado'e itd!%:1

/ tekstu Dopune ovaj glagol ima prozodijsku oznaku& dV'e!

$)bazdru (f97! 1:;!" po dubrovačkom nariečju, miest[ obazru, od obazrieti se,'to vidi!%:<

/ obja'njenjima uz ova dva glagola nalaze se prilozi s mor5olo'kom oznakom&miest[A osobit[!

/ Dodatku (1::! str!" je obja'njenje&

ele, e, 5! *ester, sorella!/ osnovnom dijelu rječnika (8#! str!" obja'njena je ista imeni*a& ^le, e, 5! miesto

sestra, *ester, sorella!A ^lom, miesto sestrom, vidi sele, e, 5!

)va imeni*a se u Osmanu javlja samo jednom, u Dopuni, i ima prozodijskuoznaku& pred s^lom!

iječi koje počinju slovima lj i nj uključene su pod slova l i n!

:F 6osip 7ončina& Hrvatski narodni preporod i Gundulićev Osman! Preporodni jezični temelji!

Mala knjižni*a Mati*e rvatske! 4ovi niz& kolo 9, knjiga :! Mati*a rvatska! Zagreb, 1;;:! tr! ! 1

1;


20/124

/ pisanju priloga između Dopune i rječnika postoje neke nepodudarnosti, npr! usljedećim prilozima iz skupa $samo Mažuranićevo%&

Dopuna ječnik

po svud posvudiere

ob noć obnoć

od sgara, od sgare, od sgora, odasgar odsgar, odsgara, odisgara, odisgare,odsgora

9meni*a sOrdžba u Dopuni je pisana u ovom obliku, s provedenim jednačenjemsuglasnika po zvučnosti! / temeljnom dijelu rječnika su obja'njenja&

Ordžba, e, 5! v! sOrčba!Orčba, e, 5! Zorn, rabbia, *ollera!::

)blik s4rd#a upućuje na oblik s neprovedenim jednačenjem suglasnika pozvučnosti (sOrčba", kakav se u Osmanu iz 18! ne pojavljuje!

/ tekstu Osmana (transkrip*iji -undulićevi pjevanja i u Dopuni" imeni*a srdžba javlja se devet puta i uvijek s provedenim jednačenjem suglasnika po zvučnosti&sOrdžba!

+rimjeri iz Dopune& o#lasna (ruka" (str!

Nalostan, stna, o, i sna, o, adj! traurig, mesto, a55itto!

/ Osmanu su primjeri s redu*iranom suglasničkom skupinom EstnE Q EsnE!

Ilirsko-němačko-talianski mali rěčnik J&2i3a Dr&4ni.a

2lirsko-nmačko-talianski mali rčnik od "osipa Dro#nića! a osnovom gramatikeilirske (protumačenom nPmački i talianski" od 7Pkoslava 2abukića! iskom

jermenskoga manastira! ro'kom Mati*e ilirske! / 2eču, 18#! 18;! 81< str!

9lirskoEnjemačkoEtalijanski rječnik 6osipa =robnića objavljen je 18;! u 2eču,$tiskom jermenskoga manastira%, jer, kako kaže 7jekoslav 2abukić u predgovoru&$)vako maleni pismena, kao 'to je ovaj rPčnik 'tampan, neima zadosta, žalibože, u

nijednoj 'tamparii na'e domovine!%:

:: Osman! ()snovni dio rječnika!" tr! 8!: =robnić, f999!


21/124

ječnik sadrži&

1" +redgovor 6osipa =robnića (str! 999! 97!"

/ predgovoru autor navodi izvore& rječnik iz Osmana 18!, 2elostene*,6ambre'ić, tulli, 7oltiggi, 7uk te5anović, i*ter i 2allman, 9van Mažuranić i 6akov/žarević!

?ntun Mažuranić je rječnik preradio, $znamenito umnožio% i dodao talijanskaobja'njenja!

4amjera malog rječnika bila je da $za pOrvu potrPbu kao mali tumačitelj dotle posluži, dok izvOrstniim rPčnikom, kakov južno lavjanstvo s neodoljivom željomizgleda, ve'tii leksikogra5i (rečnikopis*i, rPčničari" književnost ilirsku neobdare ineobogate!%:>

/ predgovoru autor navodi da je slogotvorno r označeno dvoslovom ar, a jat$rogatim e%! / nekim primjerima jat nije $rogato e%, ali te riječi upućuju na oblik s$rogatim e%!

2io, bPla, o, adj! 5! 2Pl (#! str!"ikira, 5! 5 Pkira (:#

/ @kaljićevim (ur&izmima ova riječ je obja'njena&

$3arOman (tur!" prezime! tur! 3araman, ime grada u okružju 3onje u urskoj i,ranije, ime čitave oblasti u tom kraju& 3aramanija, 3aramanska! 4aziv do'ao po imenueldžučkog poglavi*e 3aramana! )sn! zn!& Tveoma *rn čovjekG! 7! 3aramanka!

karOmnka, karOvnka 5, vrsta kru'ke koja je u na'e krajeve prenesena iz urske!(D"%:#

/ !ječniku strani riječi 2ratoljuba 3laića obja'njeno je& $karOman tur!(karaman" 1! *rnoputan čovjek,

4jemačka obja'njenja& 2rie5tas*e die, E, En lisni*aA *reibta5el die, E, En ploča za

pisanje, 'kolska ploča:8

i talijanska obja'njenja portalettere EUtere m inv! listono'a, pismono'aA ta**uino Eno m notes, džepna bilježni*a 5A ar! (almana**o" kalendar,almana:; ne podudaraju se s obja'njenjima imeni*e karaman koja označuju tamnoputačovjeka, stanovnika 3aramanije, životinju iz 3aramanije ili vrstu kru'ke!

:> =robnić, 999!:# ?bdula @kaljić& (ur&izmi u srpskorvatskom jeziku! Setvrto izdanje! $vjetlost%! ))/

9zdavačka djelatnost! arajevo, 1;B;! tr! :;>! :;#!:B 3laić, ##!

:8 =r! Marija /roić =r! ?ntun 0urm& @jemačko-rvatski rječnik s gramatičkim poda&ima i $razeologijom!

:; M! =eanović 6! 6ernej& /o&a#olario italiano-&roato! =odi*esima edizione! _ditore $@kolskaknjiga%& Zagabria, 1;;B! tr! #8;!A ;:1!


22/124

" kazalo gramatike

#" rječnik, str! 1! >:F!

B" nepotpisani popis mu'ki i ženski krsni imena >:1! >:;!

/ popisu krsni imena ima jedno zanimljivo obja'njenje! 4a >:>! strani je primjer&

3onjrad, m! 3onrad, m! ConradoA +ilipp, m! ilippo

(/ popisu imena ime ilip upućuje na +ilip, a +ilip na 3onjrad!"9me ilip znači $ljubitelj kVnj%::! strani su primjeri imena& =raginja i =ragoila je Carolina, a =ragutin je Carl iCarlo!

8" nepotpisani popis zemljopisni imena, str! >1! >>F!

+opis zemljopisni imena osim toponima sadrži i etnike (?rapin, ?rbanas,

6ermen, ran*ez"A ktetik (2ečanin"A posvojni pridjev (danski"A opću imeni*u(demeskinja sablja"!

;" ilirsku gramatiku

+rva gramatika je na njemačkom i nosi naslov& Grundzge der iliris&enSpra&lere von Pro$essor /koslav 5a#ukić! tr! >>1! #8B!

lijedi gramatika na talijanskom Eondamenti della Grammati&a illiri&a di pro$essore /koslavo 5a#ukić tradotti da /. / F F ć! tr! #8;! 81

F

Mati*e ilirske, op! ?! +!1 =robnić, f!


23/124

-ra5ijska rje'enja&

1! sve riječi koje se obja'njavaju počinju velikim slovom

koje počinju slovom lj su pod l, a one koje počinju slovom nj su pod n!

:! u rječniku imamo iste riječi s epentetskim l i bez epentetskog l&

kopje, kopljeA snopje, snoplje!

! jednačenje suglasnika po zvučnosti& ima primjera u kojima je provedeno i ukojima nije provedeno jednačenje suglasnika po zvučnosti&

gostba upućuje na gozba

gibkost, glasbaali& zbor upućuje na sborA zbog upućuje na sbog

sOrdžba

+isanje intervokalnog j nije dosljedno& diak, bedevia & kapija, prijatelj!

Citatski oblik glagola je in5initiv, iza kojeg slijedi nastavak za 1! l! jd! prezenta!

/ rječniku su zabilježena tri nadslovka&

psti (travu"

pWs, pojas

pOs, psa

Rěčnik němačkoga i ilirskoga jezika R-%a Ve2e#i.a

!čnik nmačkoga i ilirskoga jezika% sastavio ga !ud. /. /eselić! =rugi ilitinPmačkoEilirski dio! ro'kom ?! ?! 7enedikta, slavenskoga knjigara! / 2eču, 18>! BB>str!

-ra5ijska rje'enja&

jat& plPviti, svPća, vidPti, mPdA kresni*a, svita* (*èrv"

č& bričiti, punač (piće punč" ć& kolićan, dućan, pluća, svPća

dj& oslobodjenje, kaludjer

gj& angjeo

dž& džigeri*a bPla

lj& zakriljeni*a

nj& lovnja, 9vanje, njega

'& godi'te

tj& povratjenje ž& puž

slogotvorno r bilježeno je dvoslovom èr& nizbèrdi*a, èrzanje


24/124

/ ovom kratkom prikazu preporodni rječnika vidi se pravo gra5ijsko 'arenilo& u bilježenju palatalni suglasnika, pisanju jata, bilježenju nadslovaka, pisanjuslogotvornog r, nedosljednom pisanju epentetskog l, nedosljednom jednačenjusuglasnika po zvučnostiD

9van Mažuranić i 6akov /žarević u svom su predgovoru istaknuli i važan jezični ileksikogra5ski problem& nedostatak rvatskog stručnog nazivlja!


25/124

MOR)O6OGIJA OS!"! I7 /011! PREMAMOR)O6O8KIM PRAVI6IMA KA8I9EVE GRAMATIKE

+rva rvatska gramatika, 3a'ićeva latinski pisana 2nstitutionum linguae ill+ri&aeli#ri duo (im, 1#F!", vremenski je bliska s nastankom remekEdjela dubrovačkeknjiževnosti razdoblja baroka& Osmanom! =ijele i niti dva desetljeća!

) jezičnoj podlozi na kojoj je gramatika nastala, u pogovoru pretisku izdanja pi'edr! =arija -abrićE2agarić& $3a'ićeva je gramatika, kako je to uobičajeno u ukupnojeuropskoj gramatičarskoj tradi*iji, trebala biti gramatika književnoga jezika, 'to značida je morala biti utemeljena na književnom jeziku! obzirom da je 3a'ićevo doba

obilježeno tronarječnom književno'ću, od koji kajkavska komponenta stoji izvan3a'ićeva interesa, svoju je gramatiku izgradio na jeziku čakavskoE'tokavskeknjiževnosti!%

+roučavanje mor5ologije -undulićeva Osmana na temelju predlo'ka transkrip*ije iz 18! i usporedba s mor5olo'kim pravilima navedenima u 3a'ićevojgramati*i su problematični, a problem je u izvorniku!

2ez pouzdana izvornika ne možemo točno znati kako je on pisao! aj problem počinje već od $najjednostavnijeg% gra5ije, interpunk*ije, prozodijski obilježja, zatimleksika (onoliko koliko možemo eks*erpirati iz 3a'ićevi rvatski primjera",

mor5ologijeD3ako 7jekoslav 2abukić, uz ?ntuna i 9vana Mažuranića jedan od suradnika na

izdanju Osmana u predgovoru navodi, tekst je priređen prema dubrovačkom izdanju?mbrozija Markovića $i prispodobismo ga sa sedam drugi rukopisa od različitidoba%!>

$+rispodobiv'i sve gori imenovane rukopise s izdanjem dubrovačkim, uzesmo udvojbenom slučaju ono uprav za dielo -undulićevo, 'to kao najbolje iznadjosmo, bilo uvećini rukopisa ili u manje nji, samo ako nam se inače pristojnie i liep'e vidja'e(D"%!#

+roblem pravog teksta može se ilustrirati jednim primjerom, a to je izostanak oblika brime ] brieme (H vrijeme" u Matičinu izdanju!

Matičino prvo izdanje Osmana (18!" koje su priredili 9van i ?ntun Mažuranić i7jekoslav 2abukić ne sadrži imeni*u brijeme koja bi značila vrijeme! (/ 1:! pjevanju je

brieme koje znači teret&

$4a glavi mu Ge težko brieme,% (D"!

=arija -abrićE2agarić& 2nstitutionum linguae ill+ri&ae li#ri duo i jezikoslovni rad ! 3a'ić

(+retisak"! tr! F 7iekoslav 2abukić& Predgovor ! tr! 79!

# 7iekoslav 2abukić& Predgovor ! tr! 799!


26/124

3ako je navedeno u predgovoru ovog izdanja, ono je priređeno premaMarkovićevu izdanju (=ubrovnik, 18

inoviralo! iječ je o nastavku za genitiv množine imeni*a! -undulićevo E (gdje sekvantiteta nije izražavala čak ni geminatom vokala E" sistematski se mijenja u ilirskoE, (D">1

B Milan atković& Pogovor ! 2van Gundulić 22. Osman! +et stoljeća rvatske književnosti! Zora

Mati*a rvatska! Zagreb, 1;#! tr! F#!

8 +od*rt! ?! +!

; 7iekoslav 2abukić& Predgovor ! tr! 9f! f!

>F +reneseno iz članka pro5esora 6osipa 7ončine Hrvatski narodni preporod i Gundulićev Osman,objavljenog u& 6osip 7ončina& Preporodni jezični temelji! Mati*a rvatska! Zagreb, 1;;:! tr! ! 1Slanak je ranije objavljen u časopisu $/mjetnost riječi%, ff9f, br! 1 i !


27/124

3ad je (preporoditeljski" nastavak Ea ometao rimu izostavljalo se inadomje'talo izostavnikom!

2abukić u predgovoru Osmana poručuje čitateljima& $Zato pozivamo svesOrdnosvukoliku gospodu rodoljube, koji rukopisa od )smana -undulićeva imadu, neka

blagoizvole svoje rukopise sa ovim na'im izdanjem prispodobiti, i ako bi 'togod boljeg

izna'li, marljivo zabilježiti i nama ovamo za buduće ravnanje poslati!%><

4avedeni podat*i vode prema zaključku da se tekst iz 18! zbog rađeni promjena ne može pouzdano usporediti s mor5olo'kim pravilima navedenima u3a'ićevoj gramati*i!

ami priređivači su naveli da su ćudi dotada'nji prepisivača bile različite, anaveli su i svoje interven*ije!

>1 6osip 7ončina& Hrvatski narodni preporod i Gundulićev Osman! Preporodni jezični temelji!Mati*a rvatska! Zagreb, 1;;:! tr! 11:!

>


28/124

OBRADA S#RTI I $O%&"'

Pra+&3i2

Pra+&3i2 Sm(rti )engi*-age

nega*ija je sastavljena s glagolom& nemo', neće, neima, nejeknY, neresi, neprati

nedosljedno bilježi slogotvorno r& er i Ur! / Osnovi 2abukić dosljedno bilježislogotvorno r dvoslovom er!

nedosljedno je bilježen nadslovak (mor5olo'ka oznaka aorista">:

pisanje velikog početnog slova& 2abukić u poglavlju o pravopisu navodi pravilaza pisanje velikog slova&

a" na početku govorenja

b" iza točke i na početku upravnog govora

*" vlastita imena

d" riječi iz počasti

+isanje velikog i malog slova u Smèrti Čengić-age&

a" ima primjera kad rečeni*a iza upitnika i uskličnika počinje malim slovom&

9dje četa, kudah kamoh b" 9za točke slijedi veliko početno slovo! /pravni govori počinju velikim slovom!

*" 7lastita imena

1! svi antroponimi pisani su velikim početnim slovom& SengićEaga, Mirko, 2auk,a5er, =urak, 4ovi*a, 0rist, 9sus


29/124

ju u lXu staplja! (D" +azka! 2olje bi vPndar bilo, da se zubni glas l svagdP bez razlikeneumitXe!%>

+rimjeri iz Mažuranića& robje, divji, kopjeA zemlja

_pentetsko l se bilježi u obli*ima glagolskog pridjeva trpnog (v! poglavljeGlagolski pridjev trpni u Smèrti"!

tj ć! / Osnovi pi'e& $ Med ć i tX ta je razlika& da se ć na početku, srPdini i nakraju pisati možeA n! p! ćut, ćutenXe, reći, vući, sPći, dići, srPća već, *ić, pri'ćA tX

pako samo na srPdini u proizvodXeni (derivatis" rPči n! p! platXa, bratXa, svetXa,sretXa!%>>

+rimjer iz Mažuranića&

ć& će, će', orEa5erA .ovćen, noć*a, noći'te, bezćutanA Sengić, videć, uzpreć,obnoć, 7la'ići

tj& ljutji, pitja, pitje, bitje, gu'tji, prevertjuć, pozlatjen, 'aptjuć, zveketje, nadlietje,nadmetje

ima gra5em dž u riječima stranoga podrijetla! +rimjeri& džilit, džilitnut se! /riječi sUrčba nije provedeno jednačenje suglasnika po zvučnosti!

2abukić u Slovni&i (18:#!" ni na jednom mjestu ne spominje gra5em dž!

intervokalno j nedosljedno je bilježeno& antroponim Sengiića]Sengijića!

Pra+&3i2 Ma,-rani.e+e $opune

nega*ija se pi'e zajedno s glagolom& netiedU, neizbrisO, nevidim

slogotvorno r bilježi se dvoslovom Or& pOrst, vOr, izvOr'iti, svOrtje

upravni govor počinje velikim slovom! antroponimi počinju velikim slovom& )sman, 3orevski, 3runoslava, .jubi*a,

_sadEe5endia! 9sto tako, imena božanstava počinju velikim slovom& 6ove, Marte,aturno!

supstantivizirani pridjev vi'nji pisan je nedosljedno malim i velikim slovom!

6a prikaza vi'njem goru (D" kr'ć! 2og

?li ukloni /i'nji s nebi (D" ?la

9 tvX mlados /i'nji sgare& (D" kr'ć! 2og

toponimi& nazivi gradova i država pi'u se velikim slovom& iria, _gipat,

=rienopolje, Carigrad u idronimima nije dosljedno provedeno pravilo o velikom početnom slovu&

)d *Ornoga miese* mVra (D"

zapada mu bieu paka

2ielo More i munare, (D"

tj ć

ć& će, ćitap, smeća, kuća, teć, kvareć

/ Mažuranićevoj gramati*i imeni*a smetja pi'e se s neslivenom suglasničkom

skupinom& smetja.> 2abukić, :;!>> 2abukić, :8!


30/124

tj& kOrstjanin, bitje, bratja, prevratjuć, kretju, snebitje, ćutjenstvo, listje, vratjat,že'tji, 'titjen

_pentetsko l nedosljedno je bilježeno& divjiA zemlja, te primjeri glagolski pridjeva trpni u kojima bilježi epentetsko l (v! poglavlje Glagolski pridjev trpni u Dopuni"!

dj H đ& idje, mladjaan, sidje!!!=voslov dž javlja se u riječima stranoga podrijetla (tur*izmima"& odža, kapidži,

baltadžia, D i u riječima sOrdžba i rasOrdžba, s provedenim jednačenjem suglasnika pozvučnosti!

/ Mažuranićevoj Dopuni brojni su primjeri kad iza prijedloga s slijedi riječ koja počinje istim suglasnikom! 9sto tako, ima i primjer kad iza prijedloga k slijedi riječ koja počinje istim slovom&

kie k k4rstjanskom gre' otWru! (D"

9 s slo#ode paka moje (D"

+ade s sile zlotvor veće! (D"

S Sunčani&e krotke i mlade, (D"

9ntervokalno j& nedosljedno& sto galija, svačii trudi, čijim, čiiD

4edosljedni su nastav*i Eije i Eie u :! l! jd! prezenta&

1tie se vi'nje stvor*a ime!

=rugi 'to je, triebi nije

ada u sOrdžbi svVj ne umije

4i na molbe zrie priklone

/ Smèrti je ovaj nastavak Eije!

skup ije&

u kosom padežu imeni*a na Eija]Eia& kraj +odolije, od zmijeA od ja*ije

prilog& prije (također i oblik prie"

u imeni*i grčkog podrijetla& ijena (nejatovsko podrijetlo"

abli*a& usporedba pravopisnoE5onolo'ki rje'enja u Smèrti i u Dopuni

suglasničkaskupina

Smèrt Dopuna

Eb*E ># )o#&u u noktie D

EbčE i najveć ga ono o#čaraAO#činjena kćer*a mojaA

O#ćeno ini mnie'e!

EbkE 7id S4r#kinja mlada uzimO

># )vaj znak pokazuje da u tekstu nema primjera u kojima se javlja pojedina suglasnička skupina!

:F


31/124

suglasničkaskupina

Smèrt Dopuna

EbsE, v! EpsE ro#ske sluge tra'na neman *ara o#sien,3ad mi u ro#stvo bie'e poći

čOrE ] čUrE +rimjer čèrte ima ini*ijalnusuglasničku skupinu čUrE! )vu

skupinu ne možemo provjeriti uautogra5u jer strani*e nisu sačuvane!

/ kalčevu izdanju ovaj primjer glasi&Arte li*u (D"

+rimjeri u kojima jeini*ijalna suglasnička

skupina čOrE& čOrte,čOrknjamG! )bje imeni*e suMažuranićeve inova*ije u

odnosu na -undulićevleksik!

EčbE, v!

EdžbE EčbE

sèrč#e božje

EčtE junačtvo Zna, junačtvom tko se uzvis!

EdkE, v! EtkE kadkad (prilog"A podkujte iAnadkrilioA odkud

Sladki sanak da boravi,Odklie najprie 3orevskoga,Sini Ge odkrit , pak, da ljubiA

2rat joj /ladko to da bie'e,

EdpE podpuuje 9 gvozdena odpru vrata!AOdpočine sladku u miru

EdžbE EčbE,v! EčbE

sOrdžba

EgjE =voslov gj javlja se u riječigrčkoga podrijetla& angjeo!

El*E u sried Stol&as kol*em

EpsE, v! EbsE (prema imeni*ama ?rap,?rapin" 9sti arapski jezik

kune& D

:1


32/124

suglasničkaskupina

Smèrt Dopuna

Er*E sèr&a neizkaliA sèr&e mutiA ali& sto serda&a

9 nemirno s4r&e utie'

EsE EzsE,

v! EzsE

od ras4rd#e 'kripeć zubq(nema udvojenog suglasnikana grani*i pre5iksa i osnove i

provedeno je jednačenjesuglasnika po zvučnosti"

EsbE ] sbE junak s#ori ? jedO se s#ude takoA

Mamet mudri s#orit stane!A s#a&at A / verige tiU ga

s#itiA Siem na moje pros#e idareD

sdE Sdruit ću se, D

EsgE ] sgE prika sgoda 9 premda se kada i sgodA 4ebo od sgaraDA 6avitglase, bolje sgodeA ries

odasgar na te udara!A pomrake će bit nesgodnaA

+rat, proć *aru 'to se sgrie'iD

EsnE, v! EstnE oblasna, žalosna

EstnE, v! EsnE za kUrst častniA oltar častniA bezkajanja neima oprostnikaA prizorom

alostnijemA alostno (prilog"

E'*E sUrda'*e

Et*E u vi'njega ot&a 2ogu i svet&u

EtčE ] EčE 9 svetčeva 'to je voljaA sladki#račeIJ

>B $ladki #rače, a, slobodi%A prema obja'njenju u rječniku, radi se ili o vokativu imeni*e brak

(brak, brače" ili o vokativu imeni*e brata*! vorba brata* ] brače ne podudara se s tvorbama sveta* ]

svet*u, svetčeva, koje bilježi Dopuna i u kojima je sačuvana skupina Et*E, odnosno EtčE!

:


33/124

suglasničkaskupina

Smèrt Dopuna

EtkE, v! EdkE pod #ritkom sabljomA #ritku palu provedeno je jednačenje suglasnika po

zvučnosti

EzčE 3ad izčezè, sve zamuknYA0adum u mrak naglo

izčeznK!

EzćE po #ezćutnu zraku

EzE uztije COrni udilje vali izode,

EzkE sUr*a neizkaliA uzkrisite rajuA uzkratioranu

+ut razko'na perivojaA ?komir ti .e uzkrati

EzpE izpod rojeA izprosimoA razpla'iAuzpreć zimu

+ače vidiU, on da izpunA(D", u razpaljen DA =a buduće vrieme uzplodi,

uzpokoji

EzsE, v!

EsE EzsE

razsvietljaA lasno se razstado'e ssun*em (udvojen suglasnik na grani*i

pre5iksa i osnove"

!azs4rčena striel*a slika!

EztE iztok Mnokrat tiu noć*uiztraj4DA 2ztočni se put

ostavi!A er mu iz ruke knjigeizt4re

EzzE 3i razznavat zviezdeDA @toće izza nji nići stopaGJA 9

uzzna, radit D

EzžE )d jeda se vOs razal

EžtE mnotvo razboljeno )ružana mnotvo pukaA

::


34/124

suglasničkaskupina

Smèrt Dopuna

+lačnu u drutvu plačna stižU

slogotvorno r er i Ur Or

epentetsko l>8 divjirobjekopje

zemlja

divji

zemlja

=emeter je u raspravi ,isli o ilirskom knjievnom jeziku naveo da su staridubrovački pis*i imali pojednostavljenu suglasničku skupinu EstnE Q EsnE! / Dopuni jeskupina EsnE, a u Smèrti EstnE!

Mažuranićev rukopis Smèrti

/ 3a'ićevoj gramati*i nalaze se primjeri s punom suglasničkom skupinom EstnE&namistnik, kripostno (prilog"!

+rimjeri iz oba teksta pokazuju da se rijetko provodi jednačenje suglasnika po

zvučnosti, npr! u Smèrti& #ritka pala, #ritka sabljaA u Dopuni& rasOrdžba, sOrdžba!akođer, u oba teksta bilježimo čuvanje udvojeni suglasnika na grani*i pre5iksa iosnove, u skupinama EzsE, EzzE! )dstupanje od ovog pravila je primjer iz Dopune&rasOrdžba!

4avedeni primjeri pokazuju da je pravopis Smèrti i Dopune bio uglavnommor5onolo'ki!

Jat

Jat - Sm(rti

2ilježenje jata& 2abukić u gramati*i navodi da je uvijek potrebno u pisanju bilježiti P! / Smèrti Čengić-age (18#!" bilježenje jata je $smP'ano%! / djelu je jednorogato e, nekoliko ikavski oblika, jedan ekavski, dvoslov ie koji označava dugi i kratki

jednosložni jat i troslov ije koji upućuje na dvosložni izgovor dugog jata!

3ao potvrda da je slijed EijeE na mjestu jata stvarno čitan dvosložno poslužili sumi, osim izdanja iz $9skre% i kopija autogra5a (preuzeta iz knjige =avora 3apetanića>;" ikopija kalčeva izdanja iz 18>B! / predgovoru 9mbro 9gnjatijević kala* navodi da je

>8 / oba teksta glagolski pridjevi trpni od glagola kojima osnova zavr'ava na bE, pE, vE isprednastavka Ejen dobivaju epentetsko l!

>; Smrt Smail-age Čengića! 6?Z/, Zagreb, 1;#8!

:


35/124

za to izdanje sam Mažuranić korigirao izdanje Smèrti Čengić-age objavljeno 18#! u$9skri%!

+ro5esor 7ončina je, proučavajući opus 9vana Mažuranića, pokazao da je i ranijeMažuranić razlikovao bilježenje dvosložnog i jednosložnog izgovora jata!#F +rimjer jedeseteračka pjesma @enadović !ado $balada (D" ispjevana u narodnom duu!%#1

objavljena 18:#! u $=ani*i%! 6at je bilježen rogatim e, a zbog metrike Mažuranić je posegnuo i za dvosložnim izgovorom bilježenim dvoslovom ie!

9lustra*ije&

a" primjer iz autogra5a

b" $9skra%

*" 9mbro 9gnjatijević kala*

)va analiza jo' je jedna potvrda da se u autorova gra5ijska rje'enja ne smijezadirati jer zamjena skupa EieE troslovom EijeE dovodi do ukidanja postojeći opreka!

+rimjeri dugog jednosložnog jata&

toji aga, gorsko zviere,7la'ići bi, zviezde sitne,

4e ma'ajte za oružje svietlo

+rimjeri dvosložnog jata&

ko je junak, na drijelo

4a drijelo, junak tko jeJ

#F 6osip 7ončina& Hrvatski narodni preporod i Gundulićev Osman! Preporodni jezični temelji!

Mala knjižni*a Mati*e rvatske! 4ovi niz& kolo 9, knjiga :! Zagreb, 1;;:! tr! 1F8!#1 einard .auer& Poetika i anrovi u 2vana ,auranića! einard .auer& Studije i rasprave!

2iblioteka 9nozemni kroatisti! 3njiga #! Mati*a rvatska! Zagreb, :>


36/124

+ak gdie vidiU kakav plijen

/ istom su stiu imeni*e u kojima bilježi jednosložni i dvosložni izgovor dugog jata&

9z &vijeta i iz biela svieta

abli*a& jat u Smèrti Čengić-age

jat H i jat H e jat H ie(kratki"

jat H ie(dugi"

jat H ije(dvosložni"

jat Hrogato e

bijV (pridjev" biel bijel#<

dolitje(glagol"

gori (prilog"

kriepak

kriepost

prika(pridjev"

priko(pridjev"

prikriliti

srieća

trebati triebati

#


37/124

triesak

vedja(- mn!"

vieran v\rnu nožu

omanizmi pastier i duplier javljaju se samo u ovom obliku, sa sekundarnim jatom, tj! prijelazom ir u ier!

9meni*e gnjezdo i gnjev pisane su samo u ovom obliku, isto tako i u Dopuni!

Jat - $opuni

=ugi i kratki jat bilježi se dvoslovom EieE&

dugi& zviezda, liepa slobos, svietla zraka, vriemeD

kratki& died, sviUt, vieraD

)sim ovakvog načina bilježenja jata, u Dopuni jo' bilježimo dublete u kojima je jat H i, ieA zatim primjere u kojima je jat H i te one u kojima je jat H e!

abli*a& jat u Dopuni

jat H i jat H ie jat H e

bio biel

bliditi bliediti

*elov*elivat

čovk čoviek

dikla, dikli*a

:B


38/124


doli (prilog"

gdi gdie

gori (prilog"

titi tieti

lto lieto

msto miesto

prestolje

prika (pridjev" prieka

priko (pridjev" priek

prikor

prinemagati

sisti siesti

sivati sievati

sliditi sliediti

slpi sliep

smiti smieti

srića srieća

steg

svit sviet

:8


39/124


tirati tierati ] tieriti

uvrditi

vra viera

vrime vrieme

zeni*a

zivati

9meni*e gnjev i gnjezdo javljaju se samo u ovom obliku!

Za imeni*e dikla, dikli*aA ?j#: navodi& $ (D" samo se može poznati da kodkajkava*a dolazi dekla, kod čakava*a i kod 'tokava*a dekla i dikla! (D"$

+rimjeri za rimu&

3ie neizbrisO ikoe vrime & ime

Za saznati jesu lG gori (prilog" & otvori (imperativ"

4eka upitan javit slidi & vidi (prezent"

Za izbiegnut dielo priko & bie'e o#ikL

(D" zviezde gdie bi (D" smile & od sile (glagoli u Dopuni& smiti i smieti"

4ad tiUme se popU svitu & 'itu (glag! pridjev trpni, ž! r!"

voji mira da ne #i'e ] stegla & vi'e

4ož u lievoj podri t̂ siva & iva (u rječniku glagol sivati upućuje na sievati"

3ad sotona vidiU prika & rika (:! l! jd! prezenta" (u Dopuni je i pridjev prieka"

)d sunčana zraka gori (prilog" & o#ori

Mojim očim tmina prika & lju#ovnika

sidè & izidè

vX pazeći lo'u sriću & ere kako biesnu u #itju

zla prika & neviernika

ponor ziva & ne uiva (u rječniku zievati, zivati, zjati"

9 neka jo' tu na svMti& s#iti!#

o mrak slMpi& za'krip

#: !ječnik rvatskoga ili srpskoga jezika. Dio 22. Četa F ?avNi! )bradili& R! =aničić, M! 7alava*, +!

2udmani! 4a svijet izdaje 6ugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti! isak =ioničke tiskare! /

Zagrebu 188 188#! tr! :;>!

:;


40/124

?li u kakvu, vajme, #itju & sriću

lju#ovnika& prika

vidi & slMdi

@to se u dnevi mučno vidi

.ak'e u noći du na' s*ieni

? najvećma čezne i #lMdi (D"

lMto & predo#ito

*ieć mira& (rat" se tira

u mMstu & (vieru" čistu

neka slMde & vide

ežko uzdanY adum #io & mio!#>

Siem se bojO, da ju uvrMd & stid (6edini primjer glagola uvriditi u Dopuni! /rječniku uz Osmana javlja se samo oblik uvriediti"

@to sagrie' nebu gori & mori? da Ge proklet tko *ieć vMre & izvire

+ostavljena u čovMka & kolika

2ogu i svet*u, s njim ki Ge gori & stvori (4 mn! m! r!, stvor, kratka množina"

ablja i čistu kriepi vMru & u miru

)vo lani sliedit tili & #i #ili!

7riedni su oba sv^ *ieć vMre & umire

/ primjeru& nji je liepos svaka od svieta & od lieta rimuju se dvije imeni*e u kojima je jat H

ie! ()ve imeni*e u Dopuni imaju i svoje ikavske dublete"!

)sim riječi u kojima je re5leks jata stalan (i, e, ie" dublete pokazuju svojuvezanost uz rimu!

Ra:#ike i:me;- i:%anja Sm(rti )engi*-age i: njatije+i.a Tka#a $/0?@!'

azlike između ova dva izdanja su sljedeće&

ukinut je popratni vokal uz slogotvorno r (u $9skri% označavan er ili Ur"A

skupina ie kad označava $kratki jat% promijenjena je u je! +rimjeri& ie Q je& gdje,živjet, mjesto, vje'ala, gdjegod, bje'e, ljebA

# .okativ jednine na svMti zanimljiv je i mor5olo'ki i s obzirom na jat (=emeter u članku ,isli o

ilirskom knjievnom jeziku navodi da je nastavak Ei u . jd! jedno od obilježja starije dubrovačke

književnostiA isto tako, navodi da su dubrovački književni*i radi rime imali dublete srieća, srića i dr!"! / Dopuni bilježimo i lokativ jednine iste imeni*e& po svietu!

#> )vo je jedini primjer ikavskog re5leksa jata u opisnom pridjevu #iel u Dopuni!

F


41/124

ie Q e& sreća

ie je zadržano na mjestu dugog jednosložnog jata& $ankom kriepit snagu tiela%A na mjestu dvosložnog izgovora jata ostavljeno je, kao i u rukopisu i u izdanju iz$9skre% ije##!

skupine d L i u kojima se samoglasnik i čita kao j (u $9skri% vidiU" u kalčevu

izdanju su promijenjene u d L j (vidjU"A skupine t L i u izdanju iz $9skre% (zaletiU se, tiede" u kalčevu izdanju glase

zaletjU se, tjedeA

u kalčevu izdanju skupina dj je dvoznačna& označuje i đ i dj& rdja, nevidjenoAvidjU!

skupina tj isto tako je dvoznačna& označuje slijed t L j (tjelesa, zaletje, tjede" ić& zlatjeno oružje, kretje, ljutjiA

na par mjesta uređena je interpunk*ijaA

prozodijske oznake& prilogu ko]kV u izdanju iz $9skre% promijenjen je naglasniznak kV Q kA

dodan je naglasni znak (usklađeno s autogra5om& Y nek plijen vranom vranustojiA

skupina s ljA z lj Q po'ljednjaA ižljubila

+rilozi&

u sried Q usred

po sried Q posred

+rilozi niekoliko, niegda i neodređena zamjeni*a nie'to glase nekoliko, negdaA

ne'to!/bačen je sti iz autogra5a koji nije uvr'ten u izdanje iz $9skre%&

$popado'e trostruke kandžije%!

uglasnička skupina EstnE je sačuvana& častni, žalostno!

4ije provedeno jednačenje suglasnika po zvučnosti!

9van Mažuranić bio je potpisnik 2ečkog književnog dogovora (18>F!", ali se nijeodrekao ilirskoga Ea u genitivu množine niti je u sklonidbi imeni*a ujednačiomnožinske nastavke!

kalčevo izdanje Smrti Smail-age Čengića (18>B!" donosi slogotvorno r bez popratnog samoglasnika! +isanje slogotvornog r bez popratnog samoglasnika jedna jeod točaka 2ečkog književnog dogovora!

I:&2ta+nik

I:&2ta+nik - Sm(rti )engi*-age

9zostavnik je na mjestu izostavljenoga&

## +od*rt! ?! +!

1


42/124


43/124

+odkujte i, pas im nanu gre#a J

,al ne ze*a pla'ljivii kle*a!

iem je l čudo, 'to te oblasna(D"

suglasnik @to Ge jo' vi'e (D"

Sija Ge ovo ponosita čalmah

Sija Ge ovo, pobratime, glavah

Sija Ge ovo okovana sabljah

Zublja i otrov desno u ru*i,

(D"

9 to Ge uzrok, 'to +oljaka (D"

9 k njoj 'ireć od okova (D"

skupinaslova ili slog

7eć u napried od stra B nek se kriv*iuče,

0aremskie zaklop B# sita

oči BB gen! dvojine

+rimjeri pokazuju da je izostavnik često na mjestu izostavljenog samoglasnika i tesuglasnika j! / Dopuni je izostavnik često na mjestu izostavljenog suglasnika unastav*ima genitiva množine imeni*a!

Na%2#&+i

Na%2#&+i - Sm(rti

2abukić je u svojoj gramati*i opisao tri nadslovka& kratki i dva duga, o'tri izavinjeni!

/ Smèrti Čengić-age su sva tri nadslovka! 3ratki nema samo naglasnu ulogu,nego i mor5olo'ku oznaka je :! l! jednine aorista (manY, uknY, zamuknY, vidiU" te

B +rema ostalim obli*ima glagolskog priloga sada'njeg koji su zabilježeni u tekstu izostavljeno je

Eć ili Eći!

B# +rema nastav*ima imeni*a mu'kog roda, na ovom je mjestu izostavljen slog Ea!BB +rimjeri genitiva dvojine u Dopuni imaju samo ovakav oblik, s izostavnikom, tako da se ne vidi

'to je izostavljeno!

:


44/124

dolazi u nekim primjerima kao oznaka na popratnom vokalu uz slogotvorno r& Urdja,CUrnogor*i!

)'tri nadslovak je isto tako prozodijska i mor5olo'ka oznaka! 3ao mor5olo'kaoznaka općenito označuje kontrairanu skupinu Eao Q V te kontrak*ije u primjerima bijelQ bijV, gol Q gV!!! )'tri nadslovak je i mor5olo'ka oznaka kontrairani oblika

zamjeni*a!Zavinjeni nadslovak (krović" javlja se u tekstu samo dva puta& jednom kao

prozodijska oznaka i jednom kao mor5olo'ka oznaka na kontrairanoj zamjeni*i!

kratki na%2#&+ak

prozodijska oznaka&

Sudna četaJ nekKpljena

kKpi se

kV oblak gr4da težka

dok po dr4ga

ader aga& $ ,re,B8 sluge,

Mučeničku pKt progriza

mor5olo'ka oznaka

a" na aoristu& manY, vidiU

b" oznaka na popratnom vokalu uz slogotvorno r& èrdja

&tri na%2#&+ak

prozodijska oznaka&

SQm na sebi D

3V ledeniem rQtom leden

4evin luča* tetivom i lRkom

mor5olo'ka oznaka&

a" oznaka kontrairani skupina ao Q VA ol]olo Q VA el Q V

)L ledeniem rWtom ledenD tko je vikL

Wm sur orL

gL, pridjev

? kUrn miese* o pL neba trepti

OkL kojie doba u gluo

B8 )vdje je prozodijska oznaka na uzviku mre! kok ga navodi kao $balkanski Tuzvik kojim jači,

stariji, mogućniji pojačava 1 ton superiornosti, (!!!"%! Citirano prema& timologijski rječnik rvatskoga ili

srpskoga jezika, 99!, str! >#!


45/124

5ijL čador ool stere

/ to jedan čete dijL

b" oznaka na kontrairanim obli*ima zamjeni*a&

-ole iz raje, u kT krua neima! (D"

Wm on znade kU je gori!

Zavinjeni nadslovak javlja se u samo dva primjera i to jednom kao prozodijskaoznaka i jednom kao mor5olo'ka oznaka na kontrairanom obliku povratnoEposvojnezamjeni*e&

prozodijska oznaka

Mie'te sun*a dVgu vidiU!

mor5olo'ka oznaka

9 svV groznu kervi žedju (D" (/ 2abukiću i u ostalim primjerima iz SmèrtiČengić-age su kontrairane zamjeni*e s o'trim nadslovkom, a ne zavinjenim!"

Na%2#&+i - $opuni

/ Dopuni su, isto kao i u Smèrti Čengić-age zabilježena tri nadslovka& kratki, o'tri izavinjeni (krović"!

4adslov*i imaju vi'e značenja& osim 'to su prozodijska oznaka oni su imor5olo'ka oznaka pojedini oblika riječi, da bi se izbjegla omogra5ijaA nadslovak jeoznaka na popratnom vokalu uz slogotvorno r (Or", nadslovkom se označuju kontrak*ije,npr! skupina ao]al Q V u glagolskom pridjevu radnom, pridjevu, imeni*amaA nadslovkomse označuju kontrairane zamjeni*eD

kratki na%2#&+ak

prozodijska oznaka pt4 se (pitati, raniti"

#Kdi (imperativ, odnosi se na :! li*e jednine"

snt (sniti, snivati"

svièta pitat (H savjet"

sviètnik (savjetnik"

?, d4j kćer*a da ga ukriepi

prèdat neće (drtati, pla'iti se"

praze *arske vodi!!!v4s sviet ovi (? jd!"

>


46/124

mor5olo'ka oznaka

a" nadslovkom je obilježen popratni vokal uz slogotvorno r& pOrst

b" na prilogu& jedO (bez nadslovka oblikom odgovara gen! jd! imeni*e jed& od jeda,koji bilježimo u Dopuni"

*" nadslovak je mor5olo'ka oznaka

dOA l!!!

&tri na%2#&+ak

prozodijska oznaka

a" nadslovkom je u ovom četverostiu izbjegnuta omogra5ija izmeđuinstrumentala jednine imeni*e more i 1! l! jd! imperativa glagola moći&

@eka, ugodno kad zavlada

+ovietar*em vrieme i mLrem,

ie'eć jedarG biela stada+utovati udilj morem!

4eka upUtan javit slidi!

(D" kie on 'tUti ('tititi"

7Os saj dLnji sviet veseli

sile 2og tiU spTti

po mLru (. jd!"

?, tko opisat čTs će moći (? jd!" (st Q s"

otQr (oltar"

čQs (st Q s"

nQda, imeni*a, nom! jd! ž! r!

mie'te drRge (drXga"

vlQs (st Q s"

bojna u lRka (- jd!"

/zU drQgu svX jedinu (prvi nadslovak je mor5olo'ka oznaka, drugi prozodijska,treći oznaka kontrairane zamjeni*e"

k lR&i pUta (glagol pitati, :! l! jd! prezent"

zlQt (pridjev"

?li, a, srieća tQ je od boja

9 sQm, neg on, umriet voli! (zamjenički pridjev"

u vUsu

4u zasve da svaki mRči

Mniem, za kRpit dobra veća (kupiti nov*em"

tavnom du'om 'tUt mogući ,Rčeć adum mramorkome

iem pred sTlom pak se stidi (brat 7ladko pred unčani*om"

#


47/124

znaj vQs svaki (- mn! zamjeni*e $vi%"A

)'tri nadslovak je zabilježen na obli*ima pokazni zamjeni*a& sW nakazanA sq miriA

mor5olo'ka oznaka&

a" nadslovak na mjestu kontrak*ije skupine ao Q V kod&

1! glagolskog pridjeva radnog& umrVA obikVA sievVA zarasV jeA

:! pridjeva& u zV tko se rodi ] časA +usti osta'e, du'a bVna (skupina EolE Q V"!

b" nadslovak kao oznaka kontrak*ije u $er*egovačkom%B; aoristu& na sviet dV'e dođo'e

*" mor5olo'ka oznaka kontrak*ije na prijedlogu& okL zemljeA

d" mor5olo'ka oznaka u ovom primjeru akuzativa jednine pridjeva& iem istinR

rieč čuj pakae" nadslovak je mor5olo'ka oznaka neki instrumentala množine imeni*a& (D" na

nji slovU A #rojU A kolU A zu#U A =a zanj bit se pođe s &arU A

5" nadslovak je u ovim primjerima mor5olo'ka oznaka :! l! mn! imperativa& (D"nek se robi ] Za svW diela darT i druT te :! l! jd! imperativa& nek se dodQ

g" nadslovak je mor5olo'ka oznaka na nekim obli*ima :! l! jd! prezenta& s njinam dadU , g4rmU i snieU.W (roj" +o uli'tu 'umU i zučU A 9 aturno ćaćko siedU A utU seA#iesnU A nQdQ seA jara* večU A tisuću zvieri ječU A druU seA kosQA mierU A 6er u kOrvi samoj dQseA D

/ popisu pogre'aka iz teksta Osmana je i oznaka da na


48/124

u Dopuni je zavinjeni nadslovak (krović" često, ali ne uvijek zabilježen na jatukad je jat H i& npr! uz svMt se bilježi i oblik svit "

9 neka jo' tu na svMtiA o mrak slMpiA viečna ga propas slMdiA ? najvećma čezne i#lMdiA )na učini lanjsko lMtoA Mneć, neka u tvOrdu Ge mMstuA Siem se bojO, da ju uvrMdiA

*ieć vMreA postavljena u čovMka!

oznaka kontrak*ije ao, ako Q na prilogu&

a" k (Hkao" 6er k onomu, koi u goriA

b" k (Hkako" SWs k bit će izpunjena (D"A

nadslovak (krović" na nom! mn! neodr! zamjeni*e& svač jadiA

3ako ukidanje nadslovka može dovesti do dvojbenog čitanja ilustrirat će sljedećadva primjera& pred sTlom i mie'te drRge.

/ rječniku uz Osmana imeni*a sele, sestra zabilježena je ovako& u Dodatku (1::!str!" je obja'njenje& ele, e, 5! *ester, sorella! / osnovnom dijelu rječnika (8#! str!"obja'njena je ista imeni*a& ^le, e, 5! miesto sestra, *ester, sorella!A ^lom, miestosestrom, vidi sele, e, 5!

9meni*a s^le javlja se samo jednom u Osmanu, u f7! pjevanju, predstavlja dakleMažuranićevu leksičku inova*iju&

iem pred s^lom pak se stid

/ kasnijim izdanjima Osmana ovo mjesto je različito bilježeno& prvo ?kademijinoizdanje Osmana8F Dopunu donosi prema izdanju iz 18! i sti glasi& $iem pred s^lom

pak (D"% =rugo81 i treće8


49/124

znači bez nadslovni znakova! )vakvi nam primjeri potvrđuju da je za mor5olo'kuanalizu teksta konkordan*ija dobar izvor, ali za pouzdanu analizu teksta treba se služiti i

pouzdanim izvornikom!

Sitatelja ovakvi omogra5i mogu zbuniti& nalazi li se netko pred sestrom ili predselom (selo"!

9sti je problem, npr! u B#! stiu f97! pjevanja& 4a službu je lieva od tiela

)stavljena mie'te drXge, (D" radi se o drXgama! / rječniku je obja'njeno& $=rYga(s ovim nadslovkomJ 9spred ove riječi u rječniku je drXg8#" e, 5! -e5crtin, *ompagna!%

3asnija izdanja Osmana imaju imeni*u drRga bez nadslovka! 9zuzetak je?kademijino izdanje iz 18BB! u kojemu je tekst jednak onom iz Matičina izdanja 18!

/ drugom izdanju u edi*iji +0 ovo mjesto je zabilježeno&

4a službu je lieva od tiela

)stavena mje'te druge (D"ti u :! izdanju edi*ije +0 glasi&

4a službu je lijeva od tijelaostavena mje'te druge (D"

/ +03 ovaj dvosti glasi&

4a službu je lijeva od tijelaostavljena mje'te druge (!!!"

4avedeni primjeri s nadslov*ima u Smèrti i u Dopuni pokazuju da je uloganadslovaka bitna& oni daju uputu kako će se ne'to pročitati, imaju razlikovnu ulogu(izbjegavanje omogra5ije", npr! istinu za riet pravu (imeni*a, ? jd! ž! r!" i istinR rieč(opisni pridjev, ? jd! ž! r!", oznaka su popratnog samoglasnika uz slogotvorno r,mor5olo'ka su oznaka aorista, oznaka su na kontrairanim zamjeni*ama i nakontrairanim obli*ima imeni*a, glag! pridjeva radnog, pridjeva!

G#a2&+ne 3r&mjene

G#a2&+ne 3r&mjene - Sm(rti Pa#ata#i:aija! +alataliza*ija je provedena u vokativu jednine imeni*a mu'kog

roda na Ek, Eg, E*& 2auk, 2og, =urak, ajduk, vuk, stara*, ze*& 2auče, =urače, ajduče,vučeA 2ožeA starče, zeče!

+rimjeri palataliza*ije odgovaraju pravilu navedenom u 2abukićevoj gramati*i(imeni*e mu'kog roda na E*, Ek, E, Eg i Ez mijenjaju se u vokativu jednine na Eč, Ež, E'"!8B

8> +ro5! dr! Neljko 2ujas& 2van Gundulić. XOsmanY. )ompjutorska konkordan&ija! veučili'na

naklada .iber! Zagreb, 1;B>! adržaj& +redgovor! ummarI! ekst kompjutorske konkordan*ije-undulićeva $)smana%! 3njiga 9 (? onu"! 3njiga 99 ()+? N"!

8# op! ?! +!

;


50/124

Si4i#ari:aija! ibilariza*ija je provedena u&

dativu jednine imeni*e ženskog roda& bru*i

lokativu jednine imeni*a ženskog roda& pri žerav*i, na 'a*i!

instrumentalu jednine pridjeva mu'kog roda& trostru*iem zubom, nejedna*iemletom, druziem biesom! va tri primjera pridjeva imaju ijek! nastavak!

ibilariza*ija nije provedena u primjerima pu'ki (dat! jd!" i na pu'ki (lok! jd!"!2abukić u svojoj Osnovi slovni&e navodi da se u imeni*a

+rema 2abukiću, sibilariza*ija kod imeni*a mu'kog roda u množini provodi se unominativu (4 H 7J", lokativu i instrumentalu!

ibilariza*ija (s ijek! nast! mor5emom" je i u gen! mn! rednog broja& druzie deset preskočio aga!

G#a2&+ne 3r&mjene - $opuni Pa#ata#i:aija! +alataliza*ija je u Dopuni provedena u vokativu jednine imeni*a

mu'kog roda koje u nominativu jednine zavr'avaju na Ek, Eg, E*& zatočniče, 2ože, osvetče, brače!88

Si4i#ari:aija! ibilariza*iju bilježimo u sljedećim padežima&

dativu jednine imeni*a ženskog roda& k lú*i, Me*i!

lokativu jednine imeni*a ženskog roda& u bu*i, u sli*i, u di*iA u primjeru na noginije provedena jer bi ometala rimu& na nogi & ovan vitorogi!

nominativu množine imeni*a mu'kog roda& dan*i, kruzi, pu*i, stezi

vokativu množine mu'kog roda& beglerbezi

lokativu množine imeni*e& po vOrsie! (s ijek! nastavkom"

instrumentalu množine imeni*e& uzdasim!

genitivu množine imeni*e mu'kog roda& na tisuće zra&i!

nominativu množine opisnog pridjeva& drazi traju

+rimjeri sibilariza*ije pridjeva u obli*ima s ijek! nastavkom&

8B / tekstu nema primjera vokativa jednine imeni*a mu'kog roda koje u nominativu jednine

zavr'avaju na E! ur*izam kavaz u vokativu jednine glasi kavazu, a vokativ ipokoristika sinak glasi sinko!

88 4ema primjera imeni*a koje u nominativu jednine zavr'avaju na E i Ez!

>F


51/124

genitivu množine opisni pridjeva& tan*ie vojaG, blazie danaG, drazie pti*aG, prie*ie, razli*ie misli, s ja*ieA zamjeničkog pridjeva& koli*ie nakon sgodaG!

lokativu množine opisnog pridjeva& u jadie gor*ie!

instrumentalu množine zamjeničkog pridjeva& ta*iemG spravamG!

+rimjeri pokazuju da se glasovne promjene sibilariza*ija i palataliza*ija provode uoba teksta!

abli*a& sibilariza*ija i palataliza*ija

Smèrt Dopuna

+?.??.9Z?C96?

vokativ jednine imeni*a

mu'kog roda na Ek, Eg, E*

L L

929.?9Z?C96?

9meni*e

= jd! ž! r! L L

. jd! ž! r! L L

4 mn! m! r! L L

- mn! m! r! 8; L

7 mn! m! r! L L

. mn! m! r! L

9 mn! m! r! L L

+ridjevi

9 jd! m! r! L

4 mn! m! r! L L

- mn! L L

.! mn! L

9 mn! L L

8; imbol označava da u tekstovima nema primjera za pojedinu glasovnu promjenu!

>1


52/124

edni brojevi

- mn! L

Zamj! pridjevi

- mn! L

9 mn! L

>


53/124

MOR)O6OGIJA S#RTI )'"+I-!+' I $O%&"'

Imenie - Sm(rti

Je%nina

9meni*e mu'kog roda u nominativu jednine zavr'avaju na suglasnik ('iljak, junak,sin, plijen, arslan, čador, stra, glad, určin, pastier, oltar, topuz", ao Q V (orV" i nasamoglasnik Ea, Eo (SengićEaga, 4ovi*aA ćato"!

9meni*e ženskog roda u nominativu jednine zavr'avaju na Ea ili na suglasnik!

+rimjeri na Ea (vrsta e"& Urdja, kUrv*a, straža, zviezda, družba, žena, rieč*a, raja,lastavi*a, čalma, D

+rimjeri na suglasnik (vrsta i"& kob, noć, tUrst, vèrlet, D

9meni*e vrste i u Dopuni (osim imeni*e t4rst " imaju redu*iranu suglasničkuskupinu Est Q Es!

9meni*e ženskog roda na Est u Smèrti čuvaju zavr'nu suglasničku skupinu&

er na radost svie jo' veću (D"

olika se slast iz piesni lijeJ (D"

9meni*e srednjeg roda zavr'avaju na Ee i Eo i uključuju imeni*u na Ea doba& zviere,gvoždje, čadorje, granje, ure, podnebesjeA zvono, pero!!! ;F

-enitiv jednine imeni*a mu'kog roda ima nastavak Ea i slaže se s pravilomnavedenim u 2abukićevoj gramati*i! +rimjeri& u sried tol*a, bez jada, od straa, pokraj

puta, konop*a, izpod gUrma, od saruka, bez saruka, iz vidika, ver timora, u junaka, D

-enitiv jednine imeni*a ženskoga roda vrste e ima nastavak Ee, a oni vrste i im

Documents

220207.Jezik Smrti Cengic-Age Prema Jeziku Dopune Gunduliceva Osmana