VISOKA ŠKOLA ZA MENADŽMENT U TURIZMU I INFORMATICIU VIROVITICI

OSNOVE EKONOMIJE

1

12. ŠTEDNJA, FINANCIJE I NEZAPOSLENOST

V.pred. mr.sc. Neven Garača

→ nakon završetka VŠMTI možda odlučite osnovati tvrtku i pokrenuti vlastiti posao

→ prije zarañivanja potrebno se istrošiti

Odakle sredstva koja ćete uložiti u kapital potreban za proizvodnju ?

- vlastita ušteñevina → najčešće nije dovoljna

2

- vlastita ušteñevina → najčešće nije dovoljna

- drugi izvori → banke, prijatelji, roñaci

- obaveza vraćanja ne samo posuñenog novca, već i kamata

- umjesto vraćanja posuñenog novca, možete dati dio buduće zarade

Kad kod se koristite posuñenim novcem, koristite seTUðOM UŠTEðEVINOM.

Financijski sustav neke ekonomije čine institucije koje

pomažu da se povežu ušteñevine jednih sa ulaganjima

drugih osoba.

Štednja i ulaganja osnovni su elementi dugoročnog ekonomskog rasta.

3

ekonomskog rasta.

Štednja → ulaganje u kapital → povećanje proizvodnosti → povećanje životnog standarda

N → R → P → R’ → N’

1. FINANCIJSKE INSTITUCIJE

Financijski sustav prebacuje oskudne resurse unutar ekonomije od štediša ka pozajmljivačima.

Štediše → troše manje nego što zarañuju → štede iz raznih razloga (školovanje djece, mirovina..) → povjeravaju novac financijskom sustavu → kasnije će

4

povjeravaju novac financijskom sustavu → kasnije će dobiti novac sa kamatama

Pozajmljivači → troše više nego što zarañuju → pozajmljuju kako bi kupili kuću, auto ili osnovali tvrtku

Financijski sustav čine razne institucije koje povezuju štediše i pozajmljivače.

1.1. FINANCIJSKA TRŽIŠTA

Financijska tržišta su institucije koje onome tko želi štedjeti omogućuju da izravno osigura sredstva onome tko želi pozajmiti.

Tržište obveznica

Obveznica je potvrda o dugu. Naveden je rok otplate

5

Obveznica je potvrda o dugu. Naveden je rok otplate duga (datum dospijeća) i kamatna stopa koja se isplaćuje periodično do datuma dospijeća.

Kupac obveznice daje novac u zamjenu za obećanje o isplati kamatne stope i povratu posuñenog iznosa (glavnice).

Velike korporacije, država, lokalne i mjesne vlasti financiraju se pomoću obveznica.

Zajedničke karakteristike obveznica:

1. Ročnost - vrijeme od izdavanja do datuma dospijeća- kratkoročne, dugoročne- Britanska vlada izdala je obveznicu koja nema

6

- Britanska vlada izdala je obveznicu koja nema datuma dospjeća (vječna obveznica) → vječno se isplaćuje kamata, ali se glavnica nikad ne vraća

- o ročnosti dijelom ovisi i visina kamatne stope → obično dugoročne obveznice nose više kamatne stope

- vlasnik dugoročne obveznice može prodati obveznicu nekom drugom, često po nižoj cijeni

2. Kreditni rizik - rizik neisplaćivanja dijela kamatne stope ili glavnice

- što je veći rizik veća je i kamatna stopa- državne obveznice obično imaju nisku kamatnu stopu- nepoznate i nepouzdane tvrtke imaju visoke kamate

3. Podložnost oporezivanju

7

3. Podložnost oporezivanju

- kako porezni zakoni tretiraju kamatnu stopu zarañenu na obveznicama

- jedan dio prinosa utrošit će se na plaćanje poreza

- kad državne i lokalne vlasti izdaju obveznice ne mora se platiti državi porez - manja kamata

Tržište dionica

Dionica je vlasnički udio u tvrtki i osigurava pravo na dio dobiti tvrtke - dividendu.

Dio neisplaćenog prihoda - zadržana (neisplaćena) dobit koristi se za daljnja ulaganja.

Dionicama se trguje na organiziranim tržištima

8

Dionicama se trguje na organiziranim tržištima dionica - burzama.

Transakcije na burzama tvrtki ne donose nikakvu dobit.

Optimistične prognoze o budućem poslovanju tvrtke → rast potražnje i rast cijene i obrnuto

- prodaja dionica = dioničko financiranje- prodaja obveznica = dužničko financiranje

Razlike izmeñu dionica i obveznica:

- vlasnik dionice djelomični vlasnik tvrtke- vlasnik obveznice je vjerovnik

- ako tvrtka posluje s dobiti → dioničari uživaju u

9

- ako tvrtka posluje s dobiti → dioničari uživaju u prednostima visoke dobiti, vlasnici obveznica dobivaju samo kamate

- ako tvrtka zapadne u financijske poteškoće → vlasnici obveznica dobivaju povrat duga prije bilo kakve isplate dioničarima

Koje informacije pratiti na tržištima dionica ?

1. Cijena - cijena dionice najvažnija burzovna informacija- posljednja cijena, cijena prije zatvaranja burze, najviše i najniže cijene za period (tjedan ili godinu)

2. Obujam - broj dionica prodanih tijekom prethodnog dana → dnevni obujam

10

dana → dnevni obujam

3. Dividenda - isplaćena tijekom prethodne godine za svaku dionicu

4. Odnos cijene i zarade - ukupna zarada kompanije podijeljena sa brojem dionica

Kako se ponašati na tržištu dionica ?

Neki ulagači prate podatke i odlučuju koju dionicu kupiti ili prodati.

Neki ulagači se drže načela “kupi i čuvaj”. Kupuju dionice dobrostojećih kompanija, drže ih tijekom duljeg razdoblja i ne reagiraju na svakodnevna kolebanja.

11

kolebanja.

Dali bi radije uložili ušteñevinu u obveznice ili u dionice ?

Kako bi se ponašali na tržištu dionica ?

1.2. FINANCIJSKI POSREDNICI

Financijski posrednici su financijske institucije putem kojih štediše mogu neizravno osigurati sredstva pozajmljivačima.

Posrednici → nalaze se izmeñu štediša i pozajmljivača

Banke

12

Banke

- male i manje poznate tvrtke ne mogu se financirati izdvanjem dionica ili obveznica → mogu zatražiti zajam od banke

Banke su najpoznatiji financijski posrednici.

Banke primaju depozite štediša i koriste ih za osiguravanje zajmova onima koji žele posuditi novac.

Štedišama se isplaćuje kamata na depozit, a pozajmljivačima se naplaćuje nešto viša kamatna stopa na zajam.

Od razlike izmeñu kamatnih stopa banka pokriva troškove i osigurava dobit.

13

troškove i osigurava dobit.

Osim uloge posrednika, banke olakšavaju grañanima kupovanje roba i usluga omogućujići im da izdaju čekove i da koriste kreditne kartice.

Banka stvara poseban financijski instrument kojim se koristimo kao sredstvom razmjene.

Dionice, obveznice, bankovni depoziti → mogući oblici pričuvne vrijednosti gdje možemo skloniti svoje bogatstvo koje smo sakupili štednjom.

Pristup toj pričuvi nije jednostavan za sve oblike.

Kojem obliku je najjednostavniji pristup ?

Koliko bi ušteñevine uložili u banku, koliko u dionice,

14

Koliko bi ušteñevine uložili u banku, koliko u dionice, a koliko u obveznice ?

2. ŠTEDNJA I ULAGANJA

Nacionalna štednja ili štednja je ukupan dohodak u ekonomiji nakon što oduzmemo potrošeno na osobnu i državnu potrošnju.

Privatna štednja je iznos dohotka koji kućanstvima ostaje nakon izdvajanja za poreze i osobnu potrošnju.

15

ostaje nakon izdvajanja za poreze i osobnu potrošnju.

Javna štednja je iznos poreznih prihoda koji državi preostaju nakon što podmiri izdatke za potrošnju roba i usluga.

Iznosi koje vlada prikupi od poreza umanjeni su za iznos koji vlada isplati kućanstvima u obliku transfera (socijalne pomoći i naknade za nezaposlenost)

Vlada prima prihod od poreza i troši na robe i usluge. Ako je prihod veći od potrošnje, vlada ima proračunski višak (suficit). Suficit je javna štednja.

Ako vlada potroši više nego što dobije u obliku poreza vlada je u proračunskom deficitu. Javna štednja je negativna.

16

Za ekonomiju u cijelini, štednja mora biti jednaka ulaganjima.

Kako se postiže sklad izmeñu onih koji odlučuju koliko će se štedjeti i onih koji odlučuju koliko će se uložiti ?

Financijski sustav preuzima štednju ekonomije i usmjerava je u ulganja.

Pojmovi štednje i ulaganja

Osoba “A” zarañuje više nego što troši i višak zarade polaže u banku, dionice i/ili obveznice.Dohodak osobe “A” premašuje njenu potrošnju i ona pridonosi nacionalnoj štednji.

Osoba “A” možda misli da ulaže novac, ali makroekonomisti to nazivaju štednjom, a ne

17

makroekonomisti to nazivaju štednjom, a ne ulaganjem.

U jeziku makroekonomije ulaganja se odnose na kupnju novih kapitalnih dobara, kao što su oprema ili nekretnine.

Kada osoba “A” podigne zajam u banci radi izgradnje kuće, doprinosi nacionalnim ulaganjima.

Štednja = ulaganje → za ekonomiju u cijelosti

→ to ne mora vrijediti za svako pojedino kućanstvo ili tvrtku

Banke i ostale financijske institucije omogućuju postojanje ovakvih razlika tako što štednjom jedne osobe financiraju ulaganje druge osobe.

18

3. TRŽIŠTE POZAJMLJENIH SREDSTAVA

- model koji pomaže pri analizi raznih vladinih politika koje utječu na štednju i ulaganja

Pojednostavimo i pretpostavimo da:

19

- ekonomija ima samo jedno financijsko tržište- svi štediše štede na tom tržištu, a svi pozajmljivači pozajmljuju na tom tržištu- postoji samo jedna kamatna stopa koja je i prinos na štednju i trošak posudbe

- pozajmljena sredstva odnose sa na sav dohodak koji su ljudi odlučili uštedjeti i posuditi drugima

- tržištem pozajmljenih sredstava, kao i svim ostalima, upravljaju ponuda i potražnja

Ponuda - izvor ponude pozajmljenih sredstava je

štedanja

Potražnja - dolazi od kućanstava i tvrtki koje žele pozajmiti kako bi mogle ulagati.

- izvor potražnje za pozamljenim sredstvima su

20

- izvor potražnje za pozamljenim sredstvima su

ulaganja

Kamatna stopa je cijena zajma.

Visoka kamata → pad potražnje za pozajmljivim sredstvima i rast ponude pozajmljenih sredstava, odnosno krivulja ponude rastuća, a krivulja potražnje opadajuća

21

Djelovanje ponude i potražnje na tržištu pozajmljenih sredstava.

Izvor: Mankiw, G. “Osnove ekonomije”, Mate d.o.o., Zagreb 2006. str. 572.

- do prilagodbe kamatne stope dolazi zbog uobičajenih razloga

- iz modela porizlazi da financijska tržišta funkcioniraju gotovo jednako kao i ostala tržišta u ekonomiji

- prilagoñavanje kamatne stope uravnotežuje ponudu i potražnju, a time i usklañuje ponošanje onih koji

22

i potražnju, a time i usklañuje ponošanje onih koji žele štedjeti i onih koji žele ulagati

- štednja osigurava ponudu, a ulaganja potražnju → nevidljiva ruka usklañuje štednju i ulaganja

Poticaji za štednju

- poticanje štednje poreznim zakonima

- ušteñeni dohodak ne bi se oporezivao dok kasnije ne bude potrošen

- posebni računi za štednju, poput mirovinskog računa

23

- porezi bi potakli kućanstva da štede bez obzira koja kamatna stopa prevladava na tržištu

Kada bi reforma zakona o oporezivanju potaknula ljude da više štede, to bi dovelo do nižih kamatnih stopa i većeg ulaganja.

24

Poticaji za štednju

Izvor: ibid. str. 574.

Poticaji za ulaganja

- uvoñenje poreznih bonusa na ulaganja

- tvrtke koje grade novu tvornicu ili kupuju novu opremu dobivaju odreñenu poreznu prednost

- zakon ne bi utjecao na ušteñevinu kućanstva pa time niti na ponudu pozajmljenih sredstava

25

time niti na ponudu pozajmljenih sredstava

Kada bi reforma zakona o oporezivanju potaknula ulaganja, došlo bi do viših kamatnih stopa i povećane štednje.

26

Poticaji za ulaganja

Izrov: ibid. str. 575.

Manjkovi i viškovi državnog proračuna

- do proračunskog manjka dolazi kada država ima veće izdatke od poreznih prihoda

Proračunski manjak se financira na tržištu obveznica, a

akumulirani dug nastao prijašnjim zaduživanjem

nazivamo javnim ili državnim dugom.

27

Nacionalna štednja sastoji se od privatne i javne štednje.

Deficit državnog proračuna predstavlja i promjenu u javnoj štednji, a time i promjenu u ponudi pozajmljenih sredstava.

Kada država posuñuje kako bi financirala deficit svog proračuna smanjuje ponudu pozajmljenih sredstava koja su na raspolaganju kućanstvima i tvrtkama za financiranje ulaganja.

Pad ulaganja zbog državnog posuñivanja naziva se istiskivanjam i na slici je prikazan kretanjem niz krivulju potražnje s količine 1200 milijardi na 800 milijardi pozamljenih sredstava.

28

milijardi pozamljenih sredstava.

Kada država smanji nacionalnu štednju proračunskim deficitom, kamatna stopa raste, a ulaganja padaju.

29

Manjkovi državnog proračuna

Izvor: ibid. str. 576.

4. NEZAPOSLENOST

Gubitak posla jedan od najpotresnijih dogañaja u životu pojedinca.

Gubitak posla → niži životni standard, strah za budućnost, smanjeno samopoštovanje

30

Kako ljudi mogu biti nezaposleni kada ima toliko posla koji treba obaviti ?

Da li je visoka nezaposlenost odraz pogrešnih vladinih programa ?

Da li je uzrok visoke nezaposlenosti kretanje nadnica i cijena ?

4.1. MJERENJE NEZAPOSLENOSTI

Nezaposlenost mjere zavodi za statistiku → u Hrvatskoj Državni zavod za statistiku

Zaposleni = sve osobe koje obavljaju bilo kakav plaćeni posao, kao i oni koji su odsutni s posla zbog bolesti, štrajka, odmora

31

bolesti, štrajka, odmora

Nezaposleni = osobe koje nisu zaposlene, ali aktivno traže posao ili čekaju povratak na posao.

Ubrojeni u nezaposlene ne mogu samo misliti na posao, nego i uložiti napore u traženju posla (slanje životopisa, razgovori za posao…)

Izvan radne snage = stanovništvo koje radi u kućanstvu, umirovljeno, nesposobno za rad zbog bolesti ili jednostavno ne traži posao

Radna snaga = svi oni koji su zaposleni i oni koji su nezaposleni

Stopa nezaposlenosti se definira kao postotak radne snage koji je nezaposlen.

32

snage koji je nezaposlen.

broj nezaposlenihStopa nezaposlenosti = x 100

radna snaga

Mjeri li stopa nezaposlenosti ono što želimo ?

- teško je razlikovati nezaposlenu osobu od osobe koja je izvan radne snage

- velik broj nezaposlenih obuhvaća one koji su se tek nedavno uključili u radnu snagu (mladi radnici, završeni studenti…)

33

završeni studenti…)

- stari radnici koji su napustili radnu snagu, ali se sada vraćaju tražeći posao

Stalni ulasci i izlasci iz radne snage otežavaju tumačenje statistika o nezaposlenosti.

- neki nezaposleni ne traže posao nego samo koriste naknade za nezaposlene

- neki nezaposleni rade, ali na crno

- neki koji nisu dio radne snage možda bi željeli raditi

34

- neki koji nisu dio radne snage možda bi željeli raditi

→ željeli su naći posao, ali su odustali →

Obeshrabreni radnici nisu dio statistike, a radi se o

stvarnim radnicima bez posla

4.2. UTJECAJ NEZAPOSLENOSTI

Ekonomski utjecaj

Porastom stope nezaposlenosti gospodarstvo odbacuje dobra i usluge koje bi nezaposleni radnici mogli proizvesti.

Tijekom recesije kao da se ogromne količine kuća,

35

Tijekom recesije kao da se ogromne količine kuća, odjeće, automobila i drugih roba bace u more.

Ekonomski gubici tijekom razdoblja visoke nezaposlenosti najveći su gubici u modernom gospodarstvu.

Višestruko su veći od neučinkovitosti zbog mikroekonomskih gubitaka, monopola, carina i kvota

Društveni utjecaj

Ni jedna novčana jedinica ne može izmjeriti ljudski i psihološki danak dugom razdoblju prisilne nezaposlenosti.

Osobna tragedija nezaposlenosti potvrñuje se uvijek iznova.

36

Biti otpušten s posla jednako je traumatično kao smrt bliskog prijatelja ili neuspjeh u školi.

Nezaposlenost nije ograničena samo na nekvalificirane.

Okunov zakon

Posljedica svake recesije je nezaposlenost

Okunov zakon kaže da se na svakih 2% pada BDP-a u

odnosu na potencijalni BDP stopa nezaposlenosti

povećava za 1%.

Potencijalni BDP je maksimalna održiva razina

37

Potencijalni BDP je maksimalna održiva razina proizvodnje koju neko gospodarstvo može proizvesti.

Potencijalna proizvodnja odreñuje se prema kapacitetu proizvodnje gospodarstva koja ovisi o raspoloživim inputima - kapitalu, radnoj snazi, zemlji - i tehničkoj učinkovitosti.

Posljedica Okunovog zakona:

Ostvareni BDP mora rasti jednako brzo kao i potencijalni BDP kako bi se spriječio rast stope nezaposlenosti

BDP mora rasti samo da bi se nezaposlenost zadržala jednakom.

38

Ako se stopa nezaposlenosti želi smanjiti ostvareni BDP mora rasti brže od potencijalnog.

Ova kretanja prvi je uočio Arthur Okun.

4.3. VRSTE NEZAPOSLENOSTI

39Izvor: ibid. str. 603.

Prirodna stopa nezaposlenosti = normalna stopa nezaposlenosti oko koje se koleba stopa nezaposlenosti

→ uvijek postoje radnici bez posla, čak i kad je opoće ekonomsko stanje dobro → stopa nezaposlenosti nikada nije nula

Frikcijska nezaposlenost (neizbježna nezaposlenost)

40

- radnicima treba vremena da pronañu posao koji najbolje odgovara njihovim kvalifikacijama

- ljudi se neprestano kreću kroz prostor, kroz struke, kroz različite periode životnog ciklusa

- novi radnici, promjena grada, posao nakon roñenja djeteta, promjena radnog mjesta….

Strukturna nezaposlenost

- kada količina ponuñenog rada prelazi potražnju za radom → nesklad izmeñu ponude i potražnje za radnicima

- potražnja za jednom vrstom rada se povećava, a potražnja za drugom vrstom rada se smanjuje, a ponuda se ne prilagoñava dovoljno brzo

41

ponuda se ne prilagoñava dovoljno brzo

- neravnoteža izmeñu zanimanja ili regija

- visoke stope nezaposlenosti zbog zemljopisne nepokretljivosti (mobilnosti)

- visoke nadnice, socijalna davanja, porezi kao uzroci strukturne nezaposlenosti

Ciklična nezaposlenost

- postoji kada je cjelokupna potražnja za radom niska

- kada ukupna potrošnja i proizvodnja opadaju nezposlenost raste posvuda

Državna politika i potraga za poslom

42

- brže širenje informacija o slobodnim radnim mjestima, brže pronalaženje posla → smanjenje prirodne stope nezaposlenosti

- državni programi za osiguranje (naknade) u slučaju nezaposlenosti

- kritike i za i protiv

4.4. MINIMALNA NADNICA

- iako minimalne nadnice nisu glavni razlog postojanja nezaposlenosti, imaju važan učinak za odreñene skupine

- kad je zbog zakona o minimalnoj nadnici nadnica prisiljena ostati iznad razine koja uravnotežuje ponudu i potražnju → povećava se ponuda rada, a smanjuje

43

i potražnju → povećava se ponuda rada, a smanjuje količina potražnje za radom → dolazi do viška u ponudi radne snage

Ako je nadnica, zbog bilo kojeg razloga, iznad ravnotežne razine, dolazi do nezaposlenosti.

44

Izvor: ibid. str. 612.

Sindikati i kolektivno pregovaranje

Sindikat je skupina prodavača koja zajednički radi u nadi da će primijeniti zajedničku tržišnu moć.

- pojedinačno pregovaranje sa poslodavcima o nadnicama- sindikati kolektivno pregovaraju sa poslodavcima

45

- kad sindikat podigne nadnicu višu od ravnotežne → povećava se ponuda rada → smanjuje se potražnja = nezaposlenost

- radnicima koji rade je bolje, ali onima koji ne rade je gore

→ dvije skupine radnika - insidera i outsidera

Jesu li sindikati dobri ili loši za ekonomiju ?

Loši.

Podižu nadnicu iznad tržišne razine →

Neučinkovita i nepravedna raspodjela rada

Dobri.

46

Dobri.

“Kompanija grad” u kojoj nema sindikata → ako radnici ne prihvate uvjete kompanije neka daju otkaz i neka se presele.

Sindikati pomažu tvrtkama da efikasnije reagiraju na probleme radnika.

4.5. TEORIJA O UČINKOVITIM NADNICAMA

Tvrtke posluju efikasnije ako su nadnice iznad ravnotežne razine → za tvrtke je profitabilnije da zadrže nadnice na visokoj razini čak i ako postoji višak u ponudi radne snage → četiri vrste teorije

Zdravlje radnika

47

Zdravlje radnika

- povezanost nadnica i zdravlja radnika

- bolje plaćeni - bolje se hrane - zdraviji - više proizvode

- ova teorija je važnija u slabije razvijenim zemljama

Promet radnika

- učestalost davanja otkaza

- nadnice više - rjeñe se daje otkaz

- tvrtkama je skupo zapošljavati i obučavati nove radnike

48

Trud radnika

- povezanost nadnica i truda koji radnici ulažu

- visoke nadnice potaknut će radnike da rade što bolje mogu

Kvaliteta radnika

- isplaćivanjem viših nadnica tvrtka privlači kvalitetniju selekciju kandidata

- smanjivanjem nadnica tvrtka postiže negativne promjene u sastavu radnika

49

PITANJA:

1. Što je financijski sustav neke ekonomije i koja mu je zadaća ?

2. U čemu je razlika izmeñu financisjkih tržišta i financijskih posrednika ?

3. Što su obveznice, a što dionice ?

4. Koja je uloga banaka ?

50

5. Što je nacionalna, privatna, a što javna štednja ?

6. Objasnite pojmove štednje i ulaganja ?

7. Kako ponuda i potražnja djeuluju na tržištu pozajmljenih sredstava ?

8. Grafički prikažite i objasnite: a) poticaje na štednjub) poticaje na ulaganja

9. Grafički prikažite i objsnite utjecaj deficita države na nacionalnu štednju ?

10. Kako se mjeri nezaposlenost ?

11. Koji su utjecaji nezaposlenosti ?

12. Što govori Okunov zakon ?

13. Koje su vrste nezaposlenosti ?

51

14. Grafički prikažite i objasnite utjecaj nadnice na tržištu rada ?

15. Da li su sindikati dobri ili loši za ekonomiju ?

16. Što govori teorija o učinkovitim madnicama ?