2019 godiınje final) · 2020. 10. 28. · Karta 1. Pregled pruga u RH . HŽ Infrastruktura – Godišnje izvješće 2019. 10 Željezničke pruge za regionalni promet su pruge koje

GODIŠNJE IZVJEŠĆE

2019.

HŽ INFRASTRUKTURA

nekonsolidirano, revidirano

Zagreb, kolovoz 2020.

HŽ Infrastruktura – Godišnje izvješće 2019.

2

Sadržaj

1. UVOD ................................................................................................................................................. 6

1.1. PISMO UPRAVE ................................................................................................................................ 6

1.2. O NAMA .......................................................................................................................................... 8

1.2.1. OSNOVNI PODACI .................................................................................................................. 8

1.2.2. PREGLED PRUGA U REPUBLICI HRVATSKOJ ................................................................................ 9

1.2.3. ORGANI DRUŠTVA ............................................................................................................... 10

1.2.4. UPRAVLJAČKA STRUKTURA U 2019. GODINI ............................................................................ 12

1.2.5. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA ............................................................................................... 13

1.3. KORPORATIVNO UPRAVLJANJE .......................................................................................................... 15

1.3.1. VIZIJA I MISIJA .................................................................................................................... 15

1.3.2. SUSTAV UPRAVLJANJA KVALITETOM ....................................................................................... 16

1.3.3. UPRAVLJANJE RIZICIMA ....................................................................................................... 17

1.3.4. REVIZIJE I MEHANIZMI UNUTARNJE KONTROLE ......................................................................... 20

1.3.5. ANTIKORUPCIJSKI PROGRAM, POSLOVNA ETIKA I TRANSPARENTNOST ........................................... 21

1.3.6. FISKALNA ODGOVORNOST .................................................................................................... 21

1.4. DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE.............................................................................................. 22

1.5. PREGLED POSLOVANJA DRUŠTVA U 2019. GODINI ............................................................................... 23

1.5.1. PREGLED ZNAČAJNIJIH DOGAĐANJA U 2019. GODINI ................................................................ 23

1.5.2. KLJUČNI FINANCIJSKI I OPERATIVNI POKAZATELJI ...................................................................... 28

2. ORGANIZACIJA I REGULACIJA PROMETA ................................................................................................... 33

2.1. OPĆENITO O PROMETU .................................................................................................................... 33

2.2. PUTNIČKI PROMET .......................................................................................................................... 34

2.3. TERETNI PROMET ........................................................................................................................... 36

2.4. PRISTUP INFRASTRUKTURI ............................................................................................................... 38

2.5. UPRAVLJANJE PROMETOM ............................................................................................................... 40

3. ODRŽAVANJE ŽELJEZNIČKE INFRASTRUKTURE .......................................................................................... 42

3.1. GRAĐEVINSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV ..................................................................................... 42

3.2. ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV ........................................................................... 47

3.3. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV ................................... 49

3.4. OSTALI FUNKCIONALNI DIJELOVI (ŽELJEZNIČKA, CESTOVNA VOZILA, VAGONI I PRIKOLICE) ............................. 53

4. INVESTICIJE ....................................................................................................................................... 56

4.1. OPĆENITO O INVESTICIJAMA ............................................................................................................. 56

4.2. AKTUALNI INVESTICIJSKI PROJEKTI ...................................................................................................... 57


3

4.3. FINANCIJSKA REALIZACIJA INVESTICIJA................................................................................................ 74

5. OSTALA PODRUČJA ............................................................................................................................. 76

5.1. LJUDSKI POTENCIJALI ...................................................................................................................... 76

5.2. INFORMATIKA ................................................................................................................................ 80

5.3. NEKRETNINE ................................................................................................................................. 81

6. FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ........................................................................................................................ 84

6.1. RAČUN DOBITI I GUBITKA .................................................................................................................. 84

6.2. BILANCA ....................................................................................................................................... 90

6.3. FINANCIJSKI POKAZATELJI ................................................................................................................ 96

6.4. NOVČANI TIJEK ............................................................................................................................... 97

7. PRILOG 1. PLAN I REALIZACIJA INVESTICIJA PO POZICIJAMA PLANA ZA 2019. GODINU ..................................... 98

8. POPIS TABLICA, GRAFIKONA, KARATA I SHEMA........................................................................................ 104

9. GODIŠNJI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI I IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA ZA 2019. GODINU.................................. 106


4

Pojmovnik i tumač kratica

APB

APN

Automatski pružni blok

Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama

CEF Instrument za povezivanje Europe, prema eng. Connecting Europe Facility

CER Udruženje europskih željeznica i upravitelja infrastrukture (Community of European Railway and

Infrastructure Companies)

d.d. Dioničko društvo

d.o.o. Društvo s ograničenom odgovornošću

DP Državni proračun

EBRD

EE tim

Europska banka za obnovu i razvoj, prema eng. European Bank for Reconstruction and

Development

Tim za energetsku učinkovitost

EK

EOJN

ESSU

ETCS

Europska komisija

Elektronički oglasnik javne nabave

Elektronički signalno sigurnosni uređaji

Europski sustav kontrole vlakova

EU Europska unija

EUR

GA

HAKOM

Euro

Grant Agreement; Sporazum o dodijeli bespovratnih sredstava

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti

HNB Hrvatska narodna banka

Hz Herc

HŽ Cargo HŽ Cargo d.o.o.

HŽ PP HŽ Putnički prijevoz d.o.o.

HŽI/Društvo

HŽI EAM

HŽ Infrastruktura d.o.o.

Asset management

IBRD Međunarodna banka za obnovu i razvoj, prema eng. International Bank for Reconstruction and

Development

IPA

ISGE

Instrument predpristupne pomoći, prema eng. Instrument for Pre-Accession Assistance

Nacionalni informatički sustav gospodarenja energijom

ISPA Instrument for Structural Policies for Pre-Accession

IST Informacijski sustav transporta

IT

IQR

Informacijska tehnologija

Neovisna kontrola kvalitete

km Kilometar

km/h Kilometara na sat

kV Kilovolt

LMD

MMPI

Laka motorna drezina

Ministarstvo mora, prometa I infrastrukture

MRS Međunarodni računovodstveni standardi

Mil.kn U milijunima kuna

OPEX poslovni ili operativni rashodi ili troškovi

OPKK Operativni program Konkurentnost i kohezija

OPP

PDH

Operativni program Promet

Plesiokrona digitalna hijerarhija

PHARE

PRIME

RD SUSTAV

Program za pomoć u restrukturiranju gospodarstva Mađarske i Poljske

Platforma upravitelja željezničke infrastructure u Europi

Radio dispečerski sustav


5

RDG

REFX

RH

Račun dobiti i gubitka

integrirani sustav za upravljanje imovinom

Republika Hrvatska

SAP Multinacionalna tvrtka za softverska rješenja

SAPARD Pristupni program za poljoprivredu i rurarni razvoj

SGE Sustavno gospodarenje energijom

SS Signalno-sigurnosni (uređaj)

TEN-T Transeuropska prometna mreža, prema eng. Trans-European Transport Network

Tis.kn U tisućama kuna

TMD Teška motorna drezina

TSI Tehničke specifikacije interoperabilnosti

t/o

UDBS

Dopušteno osovinsko opterećenje vozila u tonama po osovini

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava

UIC Međunarodna željeznička organizacija (Union Internationale des Chemins de fer)

USD Američki dolar

vlak km Vlak kilometar (kretanje vlaka na udaljenosti od jednog kilometra)

brtkm Brutotonski kilometar (kretanje tone vlaka, tj. vozila u vlaku zajedno sa sadržajem, na udaljenosti

od jednog kilometra)

ŽCP Željezničko cestovni prijelaz


6

1. UVOD

1.1. PISMO UPRAVE

Poštovani, U skladu s našim poslovnim i razvojnim planovima, i poslovnu 2019. godinu obilježio je intenzivan rad na

pripremi i realizaciji značajnih investicijskih projekata u željezničku infrastrukturu, te poslovne aktivnosti

vezane za održavanje i sigurno organiziranje i reguliranje željezničkog prometa.

Tijekom 2019. godine nastavljena je snažna dinamika pripreme, objave i realizacije nabave putem javnih

natječaja. Naime, tijekom 2019. godine HŽ Infrastruktura je objavila više od 650 javnih natječaja, a ukupna

vrijednost pokrenutih odnosno realiziranih predmeta nabave u 2019. godini iznosi 4.774,31 milijuna kuna,

od čega se više od 60% odnosi na projekte sufinancirane iz EU fondova.

Slijedom toga, u 2019. godini ugovoren je čitav niz investicijskih projekata od kojih izdvajamo ugovor za

„Izradu studijske dokumentacije modernizacije željezničke dionice Okučani – Vinkovci“, dio Projekta „Izrade

projektne dokumentacije za modernizaciju željezničke dionice Okučani – Vinkovci“, ugovor za izvođenje

radova na projektu „Unapređenje infrastrukture u luci Rijeka –kontejnerski terminal Zagrebačko pristanište“,

koji se provodi u partnerstvu s Lučkom upravom Rijeka, ugovor za nabavu i ugradnju opreme za osiguranje

49 željezničko-cestovnih prijelaza i jednog pješačkog prijelaza preko pruge na 50 lokacija u Republici

Hrvatskoj, te ugovor za izvođenje radova projekta „Nadogradnja i elektrifikacija postojeće željezničke pruge

od značaja za međunarodni promet M601 Vinkovci – Vukovar“ u iznosu od 516,3 milijuna kuna.

U prosincu 2019. godine potpisan je i ugovor o dodjeli EU bespovratnih sredstava za projekt "Rekonstrukcija

postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac" kojim se osigurava 2

milijarde i 721 milijun kuna za njegovu provedbu. Osim toga, ovim ugovorom označen je i početak izgradnje

nizinske pruge na dijelu od Zagreba prema Rijeci. Dionica Hrvatski Leskovac – Karlovac prva je dionica na toj

pruzi koja ide u izgradnju, a čime će se značajno povećati konkurentnost Luke Rijeka.

Poslovnu 2019. godinu obilježilo je i otvaranje prve novoizgrađene pruge u Republici Hrvatskoj nakon 52

godine, nove željezničke pruge od kolodvora Gradec do kolodvora Sv. Ivana Žabno.

Osim istaknutog, razvijamo i pripremamo još čitav niz projekata modernizacije i obnove željezničke

infrastrukture koji su u različitim fazama pripremljenosti i koji će i u budućem razdoblju biti snažan generator

gospodarskog rasta i razvoja Republike Hrvatske.

HŽ Infrastruktura je u 2019. godini realizirala ukupno 950,9 milijuna kuna investicija u željezničku

infrastrukturu, što je za 29% više u odnosu na prethodnu godinu, a 74% sufinancirano je sredstvima EU

fondova. Ukupna vrijednost projekata koji su sufinancirani sredstvima EU fondova je 700,9 milijuna kuna što

je dvostruko više u odnosu na prethodnu godinu.

U poslovnoj 2019. godini HŽ Infrastruktura ostvarila je pozitivan financijski rezultat i poslovala je sukladno

proračunskim načelima uravnoteženosti prihoda i rashoda. Također, u 2019. godini velika pažnja bila je

usmjerena na realiziranje planirane kadrovske politike s ciljem pomlađivanja starosne strukture radnika kao i

jačanje obrazovne strukture provođenjem niza mjera i aktivnosti usmjerenih stalnom usavršavanju radnika i

zapošljavanju pa je sukladno tome tijekom godine zaposleno 393 novih zaposlenika od čega je 259

pripravnika.


7

U narednom razdoblju planovi i ciljevi bit će i dalje usmjereni na održavanje, obnovu, modernizaciju i izgradnju

željezničke infrastrukture s posebnom pažnjom na kontinuirano održavanje i povećavanje razine sigurnosti u

željezničkom prometu kao i na aktivnosti vezane za povećanje obujma željezničkog prometa na hrvatskoj

željezničkoj mreži.

Globalna pandemija i gospodarska kriza koje nas očekuju u poslovnoj 2020. godini donijet će brojne izazove

u ostvarenju zadanih planova i ciljeva, od reorganiziranja poslovanja u kratkom vremenu do povećanja

fleksibilnosti radnih procesa s ciljem održanja stabilnog poslovanja. Vjerujem da ćemo svojim radom i

angažiranjem svih raspoloživih resursa, kao i provođenjem niza mjera za ublažavanje nepredvidljivih uvjeta

poslovanja doprinijeti ostvarenju zadanih ciljeva i planova kao i unapređenju kvalitete naših usluga.

U ime Uprave, i svoje osobno ime, zahvaljujem svim radnicima HŽ Infrastrukture što su svojim radom

doprinijeli ostvarenju postignutih rezultata, kao i Nadzornom odboru na podršci u ostvarenju poslovnih

aktivnosti.

Ivan Kršić, predsjednik Uprave


8

1.2. O NAMA

1.2.1. OSNOVNI PODACI

HŽ INFRASTRUKTURA društvo s ograničenom odgovornošću za upravljanje, održavanje i izgradnju željezničke

infrastrukture (u daljnjem tekstu: HŽI)

HŽ Infrastruktura d.o.o. organizacijski se temelji na odredbama Zakona o željeznici, Zakona o sigurnosti i

interoperabilnosti željezničkog sustava i Zakona o trgovačkim društvima, kao i na Izjavi o osnivanju društva


SJEDIŠTE DRUŠTVA: Zagreb, Mihanovićeva 12 OSNIVAČ I JEDINI ČLAN DRUŠTVA: Republika Hrvatska TEMELJNI KAPITAL DRUŠTVA: 224.188.000,00 kuna POREZNI BROJ: 2163837 OIB: 39901919995 IBAN: HR442340009-11102528043

Grafikon 1: Djelatnost Društva HŽI

Društva u vlasništvu HŽI:

Grafikon 2: Društva u vlasništvu HŽI

Djelatnost

Organiziranje i reguliranje željezničkog prometa

Provedba investicija u željezničku infrastrukturu

Održavanje željezničke infrastrukture

Upravljanje željezničkom infrastrukturom


Pružne građevine d.o.o. 100% vlasništva

Croatia express d.o.o. 100% vlasništva

Proizvodnja-regeneracija d.o.o. 23% vlasništva

Izgradnja i održavanje željezničke infrastrukture

Putnička agencija i organizacija prijevoza – u stečaju

Proizvodnja opreme i materijala specifičnog za željeznice-u stečaju


9

1.2.2. PREGLED PRUGA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Prema Zakonu o željeznici (NN 32/2019), željezničke pruge u Republici Hrvatskoj, prema namjeni,

gospodarskom značenju, značenju koje imaju u međunarodnom i unutarnjem željezničkom prometu, načinu

upravljanja i gospodarenja željezničkom infrastrukturom te planiranju njezina razvoja, razvrstavaju se na:

• Željezničke pruge za međunarodni promet,

• Željezničke pruge za regionalni promet,

• Željezničke pruge za lokalni promet.

Željezničke pruge se razvrstavaju Uredbom koju na prijedlog Ministarstva nadležnog za promet donosi Vlada

Republike Hrvatske. Kako Uredba još nije donesena na snazi je Odluka o razvrstavanju željezničkih pruga (NN

3/14 i 72/17) donesena na temelju ranije važećeg Zakona o željeznici.

Sukladno Odluci o razvrstavanju željezničkih pruga, pruge za međunarodni promet dijele se na:

• glavne (koridorske) pruge,

• ostale pruge za međunarodni promet, koje unutar željezničkih čvorišta i izvan njih funkcionalno

povezuju glavne (koridorske) pruge ili koje međunarodne morske i riječne luke te terminale povezuju

s glavnim (koridorskim) prugama.

Karta 1. Pregled pruga u RH


10

Željezničke pruge za regionalni promet su pruge koje u smislu daljinskoga prometa povezuju:

• željezničke prometne regije u Republici Hrvatskoj,

• željezničke prometne regije u Republici Hrvatskoj sa željezničkim prugama za međunarodni promet,

• željezničke prometne regije susjednih država sa željezničkim prometnim regijama u Republici

Hrvatskoj ili sa željezničkim prugama za međunarodni promet u Republici Hrvatskoj.

Željezničke pruge za lokalni promet su:

• željezničke pruge koje luke i terminale koji nisu od međunarodnoga značaja, te industrijske zone i

gospodarske subjekte povezuju sa željezničkim prugama od značaja za regionalni promet,

• željezničke pruge koje unutar pojedine željezničke prometne regije u smislu lokalnoga prometa

međusobno povezuju pojedina područja ili administrativno-gospodarske centre, ili ih priključuju na

željezničke pruge za međunarodni promet ili na željezničke pruge za regionalni promet,

• željezničke pruge u funkciji gradskoga i prigradskoga željezničkog prometa, ukoliko istovremeno

nisu željezničke pruge za međunarodni promet ili željezničke pruge za regionalni promet,

• željezničke pruge koje u smislu lokalnoga prometa spajaju pojedina lokalna područja u RH s lokalnim

područjima susjednih država,

• željezničke pruge za lokalno povezivanje unutar željezničkih čvorišta.

Za potrebe praćenja ostvarenog željezničkog prometa, praćenje troškova i prihoda te za potrebe informatičke

obrade, Uprava HŽI donijela je 6. studenog 2017. godine Odluku o podjeli željezničke mreže na pružne dionice

za praćenje ostvarenog željezničkog prometa i informatičku obradu. Ovom Odlukom željeznička mreža na

teritoriju RH podijeljena je na 136 pružnih dionica.

1.2.3. ORGANI DRUŠTVA

UPRAVA DRUŠTVA sastoji se od pet članova od kojih se jedan imenuje Predsjednikom Uprave. Predsjednik i

članovi Uprave imenovani su na vremensko razdoblje od četiri godine. Predsjednik Uprave zastupa Društvo

samostalno i pojedinačno, a članovi Uprave zajedno s Predsjednikom Uprave. Posebnom odlukom Uprave

utvrđene su nadležnosti članova Uprave. U 2019. godini održano je 49 sjednica Uprave.

Sukladno Zakonu o trgovačkim društvima i Izjavi o osnivanju društva HŽ Infrastruktura d.o.o., Uprava obavlja

slijedeće poslove:

• zastupa Društvo te vodi poslove Društva sukladno Zakonu o željeznici i Zakonu o trgovačkim

društvima,

• sastavlja godišnje financijsko izvješće i druga izvješća,

• izvješćuje o poslovnim rezultatima na temelju godišnjeg financijskog izvješća, te sastavlja poslovno

izvješće,

• izvještava najmanje jednom tromjesečno Nadzorni odbor o poslovanju i financijskom položaju

pisanim putem,

• donosi Poslovnik o svome radu,

• obavlja i druge poslove iz svoje nadležnosti.


11

NADZORNI ODBOR ima tri člana od kojih se jedan imenuje Predsjednikom Nadzornog odbora, a jedan član je

predstavnik radnika. U 2019. godini održano je 12 sjednica Nadzornog odbora. Nadzorni odbor nadzire

vođenje poslova Društva sukladno odredbama Zakona o željeznici i Zakona o trgovačkim društvima te je u

svom postupanju na odgovarajući način implementirao Kodeks korporativnog upravljanja trgovačkim

društvima u kojima Republika Hrvatska ima dionice ili udjele.

U sklopu nadležnosti i prema Izjavi o osnivanju društva Nadzorni odbor:

• može u svako doba pregledati i ispitivati poslovne knjige i dokumentaciju Društva, blagajnu,

vrijednosne papire i druge stvari,

• daje suglasnost Upravi Društva za kreditno zaduženje veće od 5.000.000,00 kuna,

• daje suglasnost Upravi Društva na odluke o raspolaganju i opterećivanju nekretnina i osnovnih

sredstava preko iznosa od 5.000.000,00 kuna,

• podnosi Skupštini Društva izvješće o svom radu za proteklu godinu.

REVIZORSKI ODBOR u 2019. godini ima tri člana (do 29. srpnja 2019.), odnosno dva člana. Tijekom 2019.

godine Revizorski odbor imao je 3 sjednice.

Nadležnost Revizorskog odbora definirana je člankom 66. Zakona o reviziji, a obuhvaća sljedeće zadaće:

• izvješćuje nadzorni odbor ili upravni odbor o ishodu zakonske revizije te objašnjava na koji način je

zakonska revizija pridonijela integritetu financijskog izvještavanja i objašnjava ulogu revizijskog

odbora u tom procesu,

• prati postupak financijskog izvještavanja,

• prati učinkovitost sustava unutarnje kontrole, unutarnje revizije te sustava upravljanja rizicima,

• nadgleda provođenje revizije godišnjih financijskih i konsolidiranih izvještaja,

• prati neovisnost samostalnih revizora ili revizorskog društva koje obavlja reviziju, a posebno ugovore

o dodatnim uslugama,

• daje preporuke Skupštini o odabiru samostalnog revizora ili revizorskog odbora.

SKUPŠTINU čini kao jedini član Društva, ministar nadležan za promet. Skupština se saziva najmanje jednom

godišnje te uvijek kada to zahtijevaju interesi Društva. U 2019. godini održane su 3 sjednice Skupštine.

Skupština Društva odlučuje o slijedećim pitanjima:

• financijskim izvješćima Društva, uporabi ostvarene dobiti i pokrivanju gubitaka,

• imenovanju i opozivu članova Uprave,

• podjeli i povlačenju poslovnih udjela,

• mjerama za ispitivanje i nadzor nad vođenjem poslova, osim za obavljanje funkcije upravitelja

Infrastrukture,

• izmjeni Izjave o osnivanju,

• postavljanju zahtjeva za naknadu štete koje Društvo može imati protiv članova Uprave te o

imenovanju zastupnika u sudskom postupku ako Društvo ne mogu zastupati članovi Uprave,

• donosi Poslovni plan,

• svim drugim pitanjima iz nadležnosti Skupštine predviđene Zakonom o trgovačkim društvima, osim

smjernica za obavljanje funkcije upravitelja Infrastrukture.


12

1.2.4. UPRAVLJAČKA STRUKTURA U 2019. GODINI

Upravljačku strukturu HŽI u 2019. godini čine:

• Skupština Društva

- Oleg Butković, Ministar mora, prometa i infrastrukture, od 22. siječnja 2016.

• Nadzorni odbor Društva:

- Ivan Miloš, predsjednik, od 06. lipnja 2016.,

- Tomislav Jukić, član, od 31. svibnja 2016.,

- Slavko Proleta, član, od 16. prosinca 2015. do 16. prosinca 2019.,

- Anto Iličić, član od 30. prosinca 2019.

• Revizorski odbor Društva:

- Joško Kovač, predsjednik od 13. ožujka 2017. do 29. srpnja 2019.,

- Ivana Varga, članica od 13. ožujka 2017. godine

- Rudi Grubišić, član od 13. ožujka 2017. godine

• Uprava Društva:

Ivan Kršić,

predsjednik Uprave od 02.10.2017.

Nikola Ljuban Krunoslav Papić Marko Zdravko Žubrinić Darko Barišić,

član Uprave član Uprave član Uprave član Uprave

od 02.10.2017. od 14.06.2018. od 02.10.2017. od 02.10.2017.


13

1.2.5. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Tijekom 2019. godine društvo HŽI organizirana je prema sljedećoj shemi:

Shema 1: Organizacijska struktura HŽI u 2019. godini

HŽI svoje poslovanje provodi organizirana kroz operativne sektore, sektore podrške te urede koji su

organizirani kao samostalne organizacijske jedinice.

Operativni sektori bave se temeljnim djelatnostima HŽI koje su prema funkcionalnosti grupirani u četiri

sektora:

• Sektor za pristup infrastrukturi,

• Sektor za promet,

• Sektor za održavanje

• Sektor za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU fondova

Uprava

Sektor za promet Sektor za održavanje

Sektor za razvoj, pripremu i provedbu

investicija i EU fondova

Sektor za podršku Upravi,

komunikacije, sigurnost i

zaštitu

Sektor pravnih poslova

Skupština

Nadzorni odbor

Ured za internu reviziju i internu kontrolu poslovanja

Ured za restrukturiranje

Ured upravljanja sigurnošću

Operativni sektori

Sektori podrške

Uredi Uprave

Sektor za informatiku

Sektor za upravljanje

ljudskim potencijalima

Sektor financija,

računovodstva i kontrolinga

Sektor

nabave

Sektor nekretnina

Sektor za pristup infrastrukturi

Sektor za mehanizaciju


14

Sektori podrške obuhvaćaju zajedničke poslove HŽI, te osiguravaju efikasnost i usklađenost svih poslovnih

procesa. Sektore podrške čine:

• Sektor za informatiku,

• Sektor nabave,

• Sektor za upravljanje ljudskim potencijalima,

• Sektor financija, računovodstva i kontrolinga,

• Sektor nekretnina,

• Sektor za podršku Upravi, komunikacije, sigurnost i zaštitu

• Sektor pravnih poslova

• Sektor za mehanizaciju

Dana 06. ožujka 2019. godine na 70. sjednici Uprava HŽ Infrastrukture donijela je odluku o osnivanju nove

organizacijske jedinice - Sektor za mehanizaciju koji je formiran izdvajanjem organizacijskih jedinica iz Sektora

prometa i Sektora održavanja, a odgovoran je za strategiju upravljanja strojevima, vozilima i ostalom

mehanizacijom te organizacijom zamjenskog prijevoza.

Uz operativne sektore i sektore podrške organizaciju čine i Ured za internu reviziju i internu kontrolu

poslovanja, Ured za restrukturiranje te Ured upravljanja sigurnošću.


15

1.3. KORPORATIVNO UPRAVLJANJE

Slijedom značajno promijenjenog zakonodavnog i organizacijskog okvira upravljanja imovinom u vlasništvu

Republike Hrvatske posljednjih sedam godina, od kojih je ključan događaj i prijem Republike Hrvatske u

Europsku uniju, sa svim pravima i obvezama koje iz tog proizlaze, u prosincu 2017. godine Vlada Republike

Hrvatske donijela je Odluku o donošenju kodeksa korporativnog upravljanja trgovačkim društvima u kojima

Republika Hrvatska ima dionice ili udjele (u daljnjem tekstu Kodeks).

Kodeks predstavlja zbir načela poslovnog i profesionalnog ponašanja i dobrih običaja kojima se jača

korporativna i vlasnička odgovornost provođenjem standarda ponašanja u svrhu postizanja dobrobiti za sve

sudionike.

Cilj primjene Kodeksa je da se kroz primjenu standarda korporativnog upravljanja i transparentnosti

poslovanja, učinkovito i dogovorno upravljanja državnom imovinom, promiče profesionalno upravljanje,

strateški i operativni nadzor kako bi se postizale dobrobiti za društvo kroz povećanje vjerodostojnosti,

profesionalizma i konkurentnosti, ali i dobrobiti za zajednicu. Stoga, društva u državnom portfelju u svom

poslovanju dužna su ostvarivati gospodarske i poslovne ciljeve i planove sukladno principima ekonomije, ali

također, ne manje bitno, dužni su sudjelovati i u ostvarivanju važnih društvenih i političkih ciljeva kako za

državu tako i za lokalnu zajednicu.

Temeljem članka 11. Izjave o osnivanju Društva HŽI, Uprava Društva na 18. sjednici održanoj dana 25. siječnja

2018. godine donijela je Odluku o primjeni smjernica i preporuka Kodeksa korporativnog upravljanja

trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska ima dionice ili udjele.

U lipnju 2018. godine odlukom Uprave Društva donijet je Pravilnik o 10. izmjenama i dopunama Pravilnika o

radu trgovačkog društva HŽ Infrastruktura d.o.o. čime je izvršena obveza po točki VII stavak peti Kodeksa, a

koji propisuje da je unutarnjim aktima trgovačkog društva potrebno utvrditi da se unutarnjem revizoru ne

može otkazati ugovor o radu bez suglasnosti nadzornog odbora. Navedeni Pravilnik obavljen je u Službenom

vjesniku HŽI i stupio je na snagu 29. lipnja 2018. godine.

Tijekom 2019. godine Ured za internu reviziju i internu kontrolu poslovanja je u slučajevima uočenih

nedostataka u tijeku provođenja internih kontrola o istome obavijestio nadležne institucije te na taj način

postupao u skladu sa smjernicama i preporukama Kodeksa korporativnog upravljanja.

1.3.1. VIZIJA I MISIJA

VIZIJA

Implementacija Europskih standarda infrastrukturnih podsustava, uz uvažavanje potreba korisnika

željezničkih usluga, sigurnosnih zahtjeva odvijanja i upravljanja prometom i održavanja infrastrukturnih

podsustava, visokih ekoloških standarda i specifičnosti koje proizlaze iz geografskih obilježja zemlje s ciljem

konkurentnosti na području EU, posebno jugoistočne Europe u kojoj želimo imati poziciju vodećeg upravitelja

željezničke infrastrukture.

Modernizacija, razvoj i uključivanje željezničkih prometnih pravaca koji prolaze kroz Republiku Hrvatsku u

sveeuropsku prometnu mrežu te usmjerenost na tržište, neizostavni je preduvjet za povećanje

konkurentnosti željezničkog prijevoza kao i polazna osnova za kreiranje poslovne politike i strategije HŽI.


16

MISIJA

Djelovanje u općem, prometnom i ekonomskom interesu Republike Hrvatske u funkciji upravitelja željezničke

infrastrukture.

Upravljanje javnom željezničkom infrastrukturom, osiguravanje pristupa i dodjela infrastrukturnih kapaciteta

željezničkim prijevoznicima koji ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o željeznici, odvijanje i upravljanje

prometom, te izgradnja, modernizacija i održavanje željezničke infrastrukture sukladno Zakonu o sigurnosti i

interoperabilnosti željezničkog sustava.

1.3.2. SUSTAV UPRAVLJANJA KVALITETOM

Svjesnost da pouzdanost i kvaliteta željezničke infrastrukture, sigurnost

prometa, zaštita okoliša i kvaliteta željezničkih usluga HŽI izravno utječu na

kvalitetu usluga željezničkih prijevoznika i u konačnici zadovoljstvo krajnjih

korisnika i putnika, u HŽI je od 2011. godine uspostavljen sustav upravljanja

kvalitetom međunarodne norme HRN EN ISO 9001:2015.

U 2017. godini HŽI je uspješno prošla postupak recertificiranja za razdoblje

od naredne tri godine.

Tijekom prosinca 2017. godine usvojen je novi Pravilnik o sustavu

upravljanja kvalitetom sukladno normi HR EN ISO 9001:2015, a tijekom

prosinca 2019. usvojene su prve izmjene i dopune istog pravilnika. Na

temelju Pravilnika o sustavu upravljanja kvalitetom izrađeni su glavni

srednjoročni ciljevi upravljanja kvalitetom kako slijedi:

• u suradnji s organizacijskim jedinicama utvrđivati i provoditi Operativni program Politike kvalitete HŽI

• upravljanje, praćenje i kontinuirani napredak poslovnih procesa HŽI

• uspostava, praćenje i upravljanje poslovnim rizicima HŽI

• unaprjeđenje provedbe nadzora nad nesukladnim izlazima postupaka popravnih radnji

• unaprjeđenje planiranja, mjerenja i analiziranja realizacije proizvoda i usluga

• definiranje konteksta organizacije odnosno identifikacija vanjskih i unutarnjih pitanja koji mogu

utjecati na sposobnost sustava upravljanja kvalitetom da ostvari planirane i željene rezultate

• identificirati potrebno znanje, održavati ga i učiniti dostupnim

Ciljevi praćenja i nadzora sustava upravljanja i poslovnih procesa HŽI temelje se na provedbi godišnjeg

programa audita, rezultatima nalaza audita iz prethodnih razdoblja te plana vanjskog periodičkog audita.

Vanjski periodični audit za 2019. godinu održan je 25., 26. i 27. studenog 2019. od strane certifikacijske kuće

DNV-GL prilikom kojeg su definirane prilike za poboljšanje (njih 1) i zapažanja (njih 11) za pojedine

organizacijske jedinice HŽI.

Tijekom 2019. godini provedeno je i 15 internih audita, a fokusirano područje provedbe je planiranje, analiza

i povećanje učinkovitosti procesa. Posebna pozornost posvećena je upravljanju prilikama i rizicima te

prepoznavanju i dokumentiranju konteksta sukladno zahtjevima norme ISO 9001:2015.

Ključna područja za poboljšanje sustava upravljanja kvalitetom u HŽI koja su definirana nakon provedbe

audita su:


17

• otklanjanje nesukladnosti

• poslovno planiranje i razrada poslovnih planova i mjerljivih ciljeva kroz operativne programe rada

sektora

• prepoznavanje i upravljanje strateškim rizicima značajnim za Upravu i operativnim rizicima značajnim

na nivou sektora

• osuvremenjivanje, dokumentiranje poslovnih procesa i ključnih pokazatelja izvedbe te njihovo

mjerenje, analiziranje i trajno poboljšanje

• unutarnja i vanjska komunikacija, osobito kad procesi ili aktivnosti prelaze iz sektora u sektor te

prema vanjskom izvođaču ili nekom drugom dioniku

• definiranje i razumijevanje konteksta sektora i odjela kako bi se pravovremeno predvidjele potrebe

dionika, prilike i neizvjesnosti bitne za poslovanje

• dokumentiranje i osuvremenjivanje dokumentacije sustava upravljanja kvalitetom.

Svi radnici HŽI obvezni su svojim postupcima i odlukama, kako unutar HŽI tako i izvan, uvijek imati u vidu

povezanost sustava kvalitete, sustava sigurnosti, zaštite okoliša, zaštite na radu, troškova i pravovremenosti

kao nedjeljivih faktora uspjeha.

1.3.3. UPRAVLJANJE RIZICIMA

HŽI se zalaže za učinkovito upravljanje rizicima povezanim s održavanjem, izgradnjom željezničke

infrastrukture i regulacijom prometa, kako bi svaka od ovih aktivnosti ostvarila svoje ciljeve u skladu s

očekivanjima. Djelotvorno upravljanje rizicima omogućuje Upravi HŽI prihvatljivu razinu sigurnosti ostvarenja

zadanih ciljeva. HŽI u svom poslovanju susreće se s vanjskim i unutrašnjim rizicima.

VANJSKI RIZICI U POSLOVANJU

• nedovoljna razina ulaganja u željezničku infrastrukturu u prethodnim razdobljima, prvenstveno u

obnovu pruga,

• rizik od promjena izvora sredstava za financiranje aktivnosti iz ugovora za upravljanje željezničkom

infrastrukturom. Ukoliko se potražnja za prometnom uslugom smanji i vlasnik ne osigura dovoljna

financijska sredstva za održavanje i sveobuhvatne investicijske radove Društvo neće moći obavljati

svoju obvezu upravljanja i pružanja usluge korištenja željezničke infrastrukture u obujmu

definiranom Ugovorom o upravljanju,

• nemogućnost osiguranja nacionalne komponente za projekte sufinancirane iz EU fondova,

• promjene nacionalnih strateških dokumenata iz segmenta prometa i zakonskog okvira što utječe na

održivost projekata sufinanciranih iz EU fondova,

• valutni rizik - Društvo je potencijalno izloženo rizicima promjena valutnih tečajeva. To se posebno

odnosi na trošak tečajnih razlika po ugovorenim kreditima s valutnom klauzulom,

• rizik likvidnosti – poteškoće u naplati potraživanja, posebno HŽ Carga d.o.o.,

• kreditni rizik (promjena uvjeta kreditiranja, kretanje EURIBOR-a i dr.),

• dugotrajni postupci javne nabave koji mogu usporiti provedbu investicijskog projekta,

• elementarne nepogode

• epidemije bolesti

UNUTARNJI RIZICI

• nedovoljna konkurentnost u odnosu na druge vrste prijevoza,


18

• neadekvatna struktura zaposlenih uslijed dugogodišnje prakse instituta dobrovoljnog raskida

ugovora o radu uz poticajne mjere te nedovoljnog zapošljavanja pripravnika, odnosno mlađe

populacije

• zrelost i pripremljenost projekata za apliciranje za sufinanciranje iz EU fondova,

• dugogodišnji sudski sporovi koji mogu prouzrokovati rizik nepredviđenih troškova.

HŽI posjeduje potrebne akte za upravljanje rizicima:

• Politiku upravljanja rizicima i

• Uputu o upravljanju rizicima (HŽI-701-41)

Prema Politici upravljanja rizicima opredijeljenost HŽI za upravljanje rizicima očituje se:

• prihvaćanjem pristupa temeljenih na rizicima kako bi se omogućilo bolje odlučivanje o načinu

unapređenja sustava, raspoređivanju sredstava i postizanju povećanja učinkovitosti i bolje ravnoteže

između prihvatljive razine rizika i troška kontrole,

• djelotvornim upravljanjem rizicima postizati prihvatljivu razinu sigurnosti ostvarenja zadanih ciljeva,

• integriranjem svakodnevnog rada svih organizacijskih jedinica u svim poslovnim procesima s

aktivnostima na jačanju redovitog praćenja prepoznatih rizika i primjenom prikladnih mjera za

ublažavanje rizika,

• određivanjem odgovornosti radnika određenih za upravljanje rizicima, ali isto tako i svih radnika

Društva

• upravljanjem rizicima vlasnici rizika i ostali nadređeni radnici svoje odluke usklađuju s realnom

procjenom planiranih i neplaniranih konačnih rezultata,

• utvrđivanjem ključnih rizika s kojima se HŽI suočava, ključnih procesa HŽI vezanih za upravljanje

rizicima i mobiliziranje raspoloživih sredstava za prikladno postupanje po utvrđenim rizicima,

• razvojem pozitivne organizacijske kulture stvaramo pozitivan odnos prema upravljanju rizicima,

• stalnim praćenjem i razmatranjem rizika zadržava se učinkovitost postupanja po riziku, povezivanje

ciljeva s rizicima i stjecanje sigurnosti u upravljanju rizicima,

• mjerenjem rezultata upravljanja rizicima promovirajući operativnu učinkovitost i izvještavanje na

svim razinama upravljanja,

• nadziranje sustava upravljanja rizicima i njegovo mijenjanje prema potrebi u skladu s okvirom i

promjenom okolnosti

• formiranjem registra rizika u svrhu evidencije utvrđenih rizika, postupanja po rizicima i

odgovornostima

Proces upravljanja rizicima u HŽI u 2019. godini provodio se sukladno Uputi o upravljanju rizicima po

organizacijskim jedinicama. U mjesecu lipnju pokrenute su aktivnosti na ažuriranju registra rizika HŽI. Krajem

mjeseca studenog ažuriran je jedinstveni registar rizika HŽI u kojem se nalazi ukupno 360 prepoznatih i

utvrđena rizika. Od toga je 30 rizika visoke razine (ocjene 6 ili 9), 83 rizika su srednje razine (ocjena 3 i 4) i 247

rizika ocjenjeni su kao rizici niske razine (ocjene 1 i 2). Akcijski planovi rađeni su za sve rizike visoke razine kao

i za rizike koji imaju veliku posljedicu. U sljedećem ažuriranju registra rizika utvrđivat će se rezidualna razina

rizika, te će se provjeravati učinkovitost poduzetih radnji u cilju smanjivanja inherentne razine rizika.


19

Organizacijska jedinica Ukupan broj

rizika:

Razina izloženosti riziku

Niska Srednja Visoka

Sektor za pristup infrastrukturi 12 8 2 2

Sektor za promet 19 8 10 1

Sektor za održavanje 12 2 6 4

Sektor za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU

fondova 6 1 3 2

Sektor za informatiku 200 181 19 0

Sektor za upravljanje ljudskim potencijalima 18 12 3 3

Sektor financija, računovodstva i kontrolinga 8 3 4 1

Sektor nabave 18 11 5 2

Sektor nekretnina 13 4 7 2

Sektor za podršku Upravi, komunikacije, sigurnost i zaštitu 21 8 11 2

Sektor pravnih poslova

Sektor za mehanizaciju

11

7

1

0

6

2

4

5

Ured za internu reviziju i internu kontrolu poslovanja 3 2 0 1

Ured upravljanja sigurnošću 12 6 5 1

UKUPNO 360 247 83 30

Tablica 1: Prikaz rizika prema organizacijskim jedinicama i izloženosti riziku

Djelotvorno upravljanje rizicima, uzimajući u obzir zahtjeve dokumentiranja, praćenja i izvještavanja o rizicima,

nalaže da se broj prioritetnih rizika kojima se bavi najviše rukovodstvo Društva svede na razumnu mjeru. U

pravilu, naglasak treba staviti na strateške rizike, operativne rizike koji utječu na aktiviranje strateških rizika,

rizike od prijevara i nepravilnosti te rizike koji zahtijevaju međusektorski pristup u rješavanju kojima će se

baviti najviše rukovodstvo Društva. Ostali prioritetni operativni rizici trebaju biti u fokusu nadređenih radnika

organizacijskih jedinica u čijoj su operativnoj nadležnosti. U 2019. godini izrađen je i registar prioritetnih rizika

za koji je nadležna isključivo Uprava HŽI.

U nastavku je dan pregled prioritetnih rizika po organizacijskim jedinicama HŽI koji su uglavnom ocijenjeni kao

rizici visoke razine izloženosti.

Organizacijska jedinica Strateški rizici

Naziv Razina izloženosti

Sektor za promet Manjak izvršnih radnika zbog ne završetka planiranih tehničkih rješenja

Visoka (9)

Sektor za održavanje Zastarjelost infrastrukture radi dugogodišnjeg neulaganja

Visoka (9)

Sektor za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU fondova

Izvori financiranja nisu stabilni s obzirom na potrebu financiranja višegodišnjih projekata

Visoka (6)

Sektor za upravljanje ljudskim potencijalima

Zastarjeli i neučinkoviti model redovitog poučavanja izvršnih radnika

Visoka (9)

Neutvrđene kompetencije svih radnika HŽI Visoka (9)

Sektor financija, računovodstva i kontrolinga

Rizik likvidnosti Srednja (4)

Sektor nekretnina

Nezakonito posjedovanje nekretnina od strane zakupnika/najmoprimca ili treće strane te zlouporaba ugovora o zakupu/najmu

Srednja (3) velika posljedica

Neažurirana i neadekvatna baza nekretnina Srednja (4)

Neutvrđenost termina investicijskog održavanja Visoka (9)

Tablica 2: Pregled prioritetnih rizika HŽI prema organizacijskim jedinicama


20

HŽI u svom poslovanju veliku važnost posvećuje razmatranju rizika kako bi osigurala kvalitetnije odlučivanje,

poslovno planiranje i djelotvorno upravljanje. Definiranje, upravljanje i provjera rizika integrirani su u

svakodnevni rad svih organizacijskih jedinica, a pozitivan odnos prema rizicima i upravljanje rizicima obveza

je svih zaposlenih u HŽI.

1.3.4. REVIZIJE I MEHANIZMI UNUTARNJE KONTROLE Kao važan instrument korporativnog upravljanja, a s ciljem osiguranja transparentnosti i realnog prikazivanja

stvarnog stanja društva u cjelini kroz financijske izvještaje, HŽI ima eksterne i interne mehanizme

korporativnog upravljanja koji djeluju kroz Revizorski odbor kao interni mehanizam te BDO savjetovanje d.o.o.

i Audit d.o.o. u funkciji eksternih revizora financijskih izvješća.

Sukladno Zakonu o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru, HŽI uspostavila je internu reviziju koja je

organizacijski postavljena kao neovisna organizacijska jedinica izravno odgovorna Predsjedniku Uprave pod

nazivom Ured za internu reviziju i internu kontrolu poslovanja. Od 01. svibnja 2020. godine temeljem izmjena

i dopuna Pravilnika o organizaciji Ured za internu reviziju i internu kontrolu poslovanja sistematiziran je u dva

nova Ureda: Ured za internu reviziju poslovanja i Ured za internu kontrolu poslovanja.

Aktivnosti Ureda za internu reviziju poslovanja usmjerene su na procjenjivanje adekvatnosti, učinkovitosti i

djelotvornosti sustava internih kontrola, pružanje neovisnog i objektivnog stručnog mišljenja i savjeta za

unapređenje poslovanja. Ured pomaže HŽI u ostvarenju poslovnih ciljeva primjenom sustavnog i na struci

utemeljenog pristupa procjenjivanju i poboljšanju djelotvornosti procesa upravljanja rizicima, kontrola i

upravljanja poslovanjem, odnosno korporativnog upravljanja.

Ured za internu kontrolu poslovanja pored redovnih/planiranih kontrola obavlja i kontrole po izvješćima

revizija s ciljem detaljnijih utvrđivanja propusta i odgovornosti za iste. Provodi kontrole po zahtjevima Uprave

i drugih ovlaštenih subjekata te surađuje s osobom za nepravilnosti u obradama pristiglih prijava.

Tijekom 2019. godine Ured za internu reviziju i internu kontrolu poslovanja izradio je 35 izvješća vezano za

provedene revizije odnosno kontrole u sljedećim sektorima/uredima:

• Razvoja, pripreme i provedbe investicija i EU fondova,

• Financija, računovodstva i kontrolinga,

• Upravljanja ljudskim potencijalima

• Nekretnina

• Održavanja

• Informatike

• Podrške upravi, komunikacije, sigurnost i zaštitu

• Prometa

• Nabave

• Upravljanja sigurnošću

Prema mišljenju interne revizije za 2019. godinu, uspostavljeni sustav financijskog upravljanja i kontrola je

zadovoljavajući u dijelu koji se odnosi na usklađenost s važećim zakonskim i podzakonskim propisima te

uspostavljenim unutarnjim procedurama odnosno za dio revidiranih područja zadovoljavajući uz potrebu

izvršenja određenih poboljšanja.


21

1.3.5. ANTIKORUPCIJSKI PROGRAM, POSLOVNA ETIKA I TRANSPARENTNOST

Antikorupcijska politika HŽI usmjerena je na povećanje integriteta, odgovornosti i transparentnosti odnosno

na jačanje antikoruptivnih mehanizama u radu Društva. U skladu s antikorupcijskom politikom na unutarnjim

i/ili vanjskim mrežnim stranicama HŽI objavljuju se financijska izvješća, vlasnička struktura, etički kodeks,

podaci o službeniku za informiranje, povjereniku za etiku, osobi za nepravilnosti, koordinatoru za provedbu

antikorupcijskog plana, povjereniku za usklađenost; informacije o postupcima javne nabave, propisi i opći

akti, izjava o integritetu, natječaji za zapošljavanje, sustav prijavljivanja nepravilnosti i drugo.

Ključnu ulogu u provođenju metoda sprečavanja korupcije, prijevara i nepravilnosti imaju Uprava HŽI,

nadređeni radnici te Interna revizija i interna kontrola poslovanja.

Posebne antikorupcijske obuke tijekom 2019. godine nije bilo. Također u 2019. godini nije bilo potvrđenih

slučajeva korupcije.

Na sjednici održanoj 10. svibnja 2019. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je Akcijski plan za 2019. i

2020. godinu uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine. Na istoj sjednici

donesen je Antikorupcijski program za trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu za razdoblje

2019.-2020. godine.

Temeljem navedenog, Uprava HŽI je u srpnju 2019. godine imenovala koordinatora za provedbu

Antikorupcijskog plana društva HŽI, te je 13. siječnja 2020. godine usvojila Akcijski plan HŽI za provedbu

Antikorupcijskog programa za trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu za razdoblje 2019.-2020.

godine.

Akcijski plan za provedbu Antikorupcijskog programa za HŽI za razdoblje 2019. do 2020. godine dostavljen je

17. siječanja 2020. godine Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.

U cilju ostvarenja uloge i zadaće HŽI te skrbi za zajedničko dobro radnika, vlasnika Društva i korisnika, Uprava

Društva donijela je 2010. godine Etički kodeks temeljnih vrijednosti, moralnih načela i pravila odgovornog

ponašanja i poslovanja. Etički se kodeks sastoji od općih moralnih vrijednosti, načela i pravila vezanih uz

uredan rad radnika u poslovanju Društva, djelovanja korisnika usluga i prava vlasnika. Također propisuje

nadzor i primjenu te oblike kršenja i odgovarajući način sankcija. Uz sankcije za očitu nezakonitost u

poslovanju, koje su propisane pravnim odredbama, Etičkim se kodeksom propisuje netoleriranje kršenja

utvrđenih etičkih pravila. Zadnje, druge izmjene i dopune Etičkog kodeksa donesene su 2018. godine. Etički

kodeks objavljen je u Službenom vjesniku HŽI te na unutarnjim mrežnim stranicama. Zaposlenici i drugi dionici

(korisnici usluga HŽI) svoju zabrinutost u vezi s etičnim ponašanjem izražavaju svojim prijavama/prigovorima

odnosno reklamacijama upućenima povjereniku za etiku. U 2019. godini nije bilo postupanja povjerenika za

etiku povodom prijava/prigovora odnosno reklamacija.

1.3.6. FISKALNA ODGOVORNOST

HŽI obveznik je primjene Zakona o fiskalnoj odgovornosti. Tim zakonom propisana su pravila kojima se

ograničava državna potrošnja, jača odgovornost za zakonito, namjensko i svrhovito korištenje proračunskih

sredstava te jača sustav kontrola i nadzora radi osiguranja fiskalne odgovornosti. Cilj ovog zakona je

osiguranje i održavanje fiskalne odgovornosti, transparentnosti i srednjoročne i dugoročne održivosti javnih

financija.


22

Sukladno Zakonu o fiskalnoj odgovornosti, u ožujku 2020. godine predsjednik Uprave HŽI dao je nadležnom

ministarstvu Izjavu o fiskalnoj odgovornosti za 2019. godinu kojom na temelju Upitnika o fiskalnoj

odgovornosti, raspoloživih informacija o radu, rezultatima rada unutarnje i vanjske revizije te vlastite

procjene, potvrđuje da je u radu osigurao zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava, te učinkovito

i djelotvorno funkcioniranje sustava financijskog upravljanja i kontrola.

1.4. DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE

Društveno odgovorno poslovanje je koncept poslovanja u kojem društva dobrovoljno i bez ikakve zakonske

prisile nastoje uskladiti svoje poslovanje s potrebama društva u najširem smislu .

HŽI treću godinu zaredom objavljuje svoje nefinancijsko izvješće, odnosno izvješće o održivosti, sastavljeno u

skladu sa smjernicama Globalne inicijative za izvještavanje (GRI Standard). Svjesni svoje uloge u razvoju

gospodarstva i konkurentnosti Republike Hrvatske strateški je važno razvijati i održivost HŽI, stoga su u

izvješću o održivosti opisani utjecaji tvrtke na okoliš, ekonomiju i društvo te načini na koje se njima upravlja.

Kao najveći poslovni subjekt u željezničkom sektoru HŽI smatra svojom obvezom projektima koje provodi kao

i cjelokupnom strategijom poslovanja doprinijeti stvaranju brže, efikasnije i pouzdanije željeznice. Proteklu

godinu obilježili su veliki infrastrukturni projekti iz EU fondova te puštanje u promet nove pruge između

Gradeca i Sveti Ivano Žabno. Dvanaest kilometara nove pruge koja će približiti Bjelovar i cijelu regiju Zagrebu,

osim što će donijeti koristi građanima, simbolizira novo vrijeme pozitivnih promjena u željezničkome sektoru.

Nedaleko od nove pruge nastavljena je i modernizacija pruge između Dugog Sela i Križevaca. Projektu

rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka na dionici od Hrvatskog Leskovca do Karlovca duljine

44 kilometra dodijeljeno je 2,7 milijardi kuna bespovratnih EU-ovih sredstava, što dodatno ohrabruje i

obvezuje HŽI da još više ubrza aktivnosti na nizinskoj pruzi. Modernizira se i sjever Hrvatske elektrifikacijom

pruge Zaprešić – Zabok, a isto očekuje i istok Hrvatske s nadogradnjom i elektrifikacijom pruge Vinkovci –

Vukovar.

Posebnu pozornost HŽI polaže u napredak razvoja svojeg sustava upravljanja okolišnim utjecajima što je i

dokazala uvođenjem certifikacije prema normi ISO 50001, čime je osiguran zdrav sustav upravljanja

energijom radi smanjenja utroška energije i utjecaja na okoliš te povećanja profitabilnosti.

Protekla godina bila je i u znaku dodatnih ulaganja u sigurnost i razvoj zaposlenika, kao i snažnije uključenosti

u zajednice u kojima radimo i živimo. U središtu razvoja društva jest ulaganje u zaposlenike koji su temeljni

kapital HŽI i čiji profesionalni razvoj jamči stabilnost i održivost tvrtke. Stvaranje sigurne i poticajne radne

okoline prioritet je, čemu doprinosi i donesena Politika raznolikosti i nediskriminacije. Kontinuirano se ulaže u

odnose s dionicima, koji su ključni za razvoj održivosti društva, a posebna je odgovornost doprinijeti

zajednicama s kojima društvo posluje. HŽI također podupire lokalne kulturne i humanitarne projekte i projekte

očuvanja okoliša te provodi edukacije u cilju povećanja svjesnosti o sigurnosti u prometu.

Poslovni ciljevi HŽI povezani su s relevantnim ciljevima održivog razvoja te u tom okviru nastoji se dalje graditi

temelje održivosti društva i doprinositi razvoju željeznice. Definiranjem materijalnih pitanja i ključnih dionika

određen je smjer u kojem se razvija održivost društva na dobrobit svih uključenih strana. Svaka nova godina

donosi i nove izazove koje HŽI uspješno prevladava vodeći se načelima društveno odgovornog poslovanja, a

kao i dosad i 2019. godine ostvareni su zacrtani ciljevi te je pritom utrt put novima kojima će se željeznicu

učiniti boljom i konkurentnijom. Detaljne informacije o tim i drugim temama važnima za održivi razvoj HŽI

nalaze se u Izvješću o održivosti za 2019. godinu koje je objavljeno na mrežnim stranicama HŽI u rubrici

Društvena odgovornost.


23

1.5. PREGLED POSLOVANJA DRUŠTVA U 2019. GODINI

1.5.1. PREGLED ZNAČAJNIJIH DOGAĐANJA U 2019. GODINI SIJEČANJ

Izaslanstvo HŽI bilo je dio delegacije koja je na

čelu s resornim ministrom Olegom Butkovićem

krajem siječnja službeno posjetila Narodnu

Republiku Kinu. Od 20. do 26. siječnja održan je

niz sastanaka u cilju razmjene iskustva dviju

zemalja u području prometne infrastrukture i

daljnjeg unaprjeđenja suradnje. Tijekom

službenoga posjeta NR Kini hrvatska delegacija

sastala se

s predstavnicima China Road and Bridge

Corporation (CRBC), China Communication

Construction Company (CCCC), s predstavnicima

brodske kompanije COSCO Shipping, susrela se

s vodećim djelatnicima luke Ningbou Zhousan, luke s najvećim prekrcajem tereta na svijetu, obišla dva

najvažnija kontejnerska terminala itd.

VELJAČA

Članovi Uprave HŽI Darko Barišić i Marko Z. Žubrinić sudjelovali su

21. veljače 2019. u Bruxellesu na godišnjoj Generalnoj skupštini

CER-a na kojoj je donesen okvir za poslovanje u sljedećem

petogodišnjem razdoblju.

OŽUJAK

U Rijeci je 22. ožujka

održana konferencija

„Potencijali riječke luke“

koju je organizirao Novi list

povodom 300. obljetnice

proglašenja Rijeke

slobodnom kraljevskom

lukom. Na konferenciji je

sudjelovao i predsjednik

Uprave HŽI Ivan Kršić.


24

TRAVANJ

U sklopu sastanka na vrhu Kina +16 u

Dubrovniku 12. travnja 2019. HŽI

potpisala je dva memoranduma o

suradnji s vodećim kineskim tvrtkama.

S tvrtkom China Road and Bridge

Corporation (CRBC) potpisan je

Memorandum o razumijevanju o

suradnji na projektu nizinske pruge na

dionici Rijeka – Zagreb, a s tvrtkom

China Railway Eryuan Engineering

Group Co., Ltd (CREEC) Memorandum o razumijevanju o zajedničkoj uspostavi intermodalnog prometnog

koridora u Hrvatskoj s posebnim naglaskom na Mediteranskom koridoru.

Krajem mjeseca travnja

delegacija Kraljevine

Španjolske, predstavnici

ADIF-a i INECO-a te

španjolskog veleposlanstva u

Republici Hrvatskoj bili su u

radnome posjetu Ministarstvu

mora, prometa i

infrastrukture, HŽI i Lučkoj

Upravi Rijeka. Cilj posjeta bio je

nastavak zajedničke podrške MMPI-a, HŽI-a i Lučke uprave Rijeka te upravitelja španjolske željezničke

infrastrukture ADIF razvoju Mediteranskog koridora.

SVIBANJ

17. svibnja 2019. HŽI potpisala je s

konzorcijem koji čine Institut IGH d.d.,

Željezničko projektno društvo d.d.,

Granova d.o.o., Inženjerski projektni

zavod d.d. i Rijekaprojekt d.o.o. ugovor

za „Izradu studijske dokumentacije

modernizacije željezničke dionice

Okučani – Vinkovci“, dio Projekta „Izrade projektne dokumentacije za modernizaciju željezničke dionice

Okučani – Vinkovci“.


25

24. svibnja 2019. godine HŽI i Končar –

Inženjering za energetiku i transport potpisali

su ugovor za nabavu i ugradnju opreme za

osiguranje 49 željezničko-cestovnih prijelaza

i jednog pješačkog prijelaza preko pruge na

50 lokacija u Republici Hrvatskoj.

LIPANJ

6. lipnja 2019. obilježen je Međunarodni

dan svjesnosti o opasnostima na

željezničko-cestovnim prijelazima (ILCAD –

International Level Crossing Awarness

Day). Pored više od 40 zemalja

obilježavanju se i ove godine pridružila HŽI

svojom preventivno-edukativnom akcijom

„Vlak je uvijek brži“. Akcija je održana na

željezničko-cestovnome prijelazu „Stari

Jankovci“ u Vukovarsko-srijemskoj

županiji.

SRPANJ

4. srpnja 2019. HŽI potpisala je ugovor za izvođenje

radova na projektu „Unapređenje infrastrukture u

luci Rijeka –kontejnerski terminal Zagrebačko

pristanište“, koji provodi u partnerstvu s Lučkom

upravom Rijeka. Ukupna vrijednost projekta iznosi 32

milijuna eura, a s 85 posto sredstava sufinancira se iz

Instrumenta za povezivanje Europe (Connecting

Europe Facility – CEF). HŽI i Lučka uprava Rijeka

potpisale su ugovor za radove s poduzećem SŽ –

Železniško gradbeno podjetje Ljubljana d.d..

Nastavak je to uspješne suradnje HŽI s Lučkom

Upravom Rijeka te niza projekata sufinanciranih europskim sredstvima na hrvatskome dijelu Mediteranskoga

koridora koji će podići razinu konkurentnosti željeznice u odnosu na ostale vrste prometa.


26

KOLOVOZ

Projekt modernizacije i elektrifikacije pruge Zaprešić – Zabok

početkom kolovoza ušao je u novu fazu radova. Uz postojeće

radove na cijeloj dionici započeli su radovi na sjevernoj strani

kolodvorskog prostora u Zaboku, demontaža i rekonstrukcija

postojećih kolosijeka i pripadajućih skretnica, zemljani i svi

ostali planirani radovi. Zbog ove faze radova pruga je od 1.

kolovoza zatvorena za sav željeznički promet od Zaboka do

Bedekovčine.

RUJAN

U Zagrebu, 6. rujna održan je sastanak predstavnika

Zajednice europskih željezničkih poduzeća i upravitelja

infrastrukture (CER), Ministarstva mora, prometa i

infrastrukture, HŽI i HŽ Putničkog prijevoza. Na

sastanku su predstavljene aktivnosti i planovi CER-a i

tijela EU-a vezani uz donošenje pravne regulative,

nacionalni planovi razvoja i izazovi s kojima se susreće

željeznički sektor na području EU-a.

LISTOPAD

U listopadu je održan niz foruma i konferencija s tematikom vezanom uz aktualno stanje i budućnost

željeznice u Hrvatskoj. U Rijeci je povodom 150. obljetnice gradnje pruge Rijeka– Karlovac održan forum

„Perspektive južnih vrata Europe“. Na njemu su

sudjelovali svi subjekti važni za razvoj riječkoga

pravca te je još jednom istaknuta njegova važnost.

To je potvrdio i resorni ministar Oleg Butković, koji

je istaknuo fokusiranost Vlade na izgradnju tzv.

nizinske pruge. Pritom se govorilo i o aktualnim

projektima koji su na toj dionici u različitim fazama

provedbe te o izvorima financiranja koji će

omogućiti njezinu izgradnju. Tijekom drugoga

dana Poslovnog foruma i vožnje posebnoga vlaka

između Rijeke i Zagreba Nikola Ljuban, član

Uprave HŽI, i Zorka Beganović, zamjenica

ravnatelja i pomoćnica ravnatelja za financije i EU Fondove Lučke uprave Rijeka, potpisali su Sporazum o

suradnji na obnovi pruge L2013 Lupoglav – Raša i uspostavi željezničkog prometa do Luke Bršica.

O strateškim ciljevima razvoja hrvatske željezničke infrastrukture prema europskim standardima govorilo se

i na hrvatsko-španjolskome gospodarskom forumu, čija je svrha bila razmjena iskustava između dviju zemalja


27

vezanih uz razvoj prometnoga sektora. Sudionici Foruma predstavili su trenutačno stanje prometne

infrastrukture te ciljeve i planove za razvoj željeznica i luka u Hrvatskoj i Španjolskoj.

U sklopu studijskoga posjeta HŽI ugostila je predstavnike bugarskog upravitelja željezničke infrastrukture

NRIC-a i konzultantske tvrtke BCO s kojima je tijekom dvodnevnoga druženja razmijenila brojna korisna

iskustva po pitanju provedbe projekata sufinanciranih EU sredstvima.

STUDENI

U Bruxellesu 18. studenoga 2019. održan je 15. plenarni sastanak

PRIME-a, Platforme upravitelja željezničke infrastrukture u Europi.

Domaćin sastanka bila je Glavna uprava za mobilnost i promet

Europske komisije (DG MOVE), a glavne teme bile su klimatske

promjene i inovacije. Kao predstavnici HŽI na sastanku su bili član

Uprave Marko Z. Žubrinić i Elena Lalić.

PROSINAC

16. prosinca 2019. otvorena je prva potpuno nova

pruga u Hrvatskoj, prva nakon 52 godine, koja se

proteže od kolodvora Gradec do kolodvora Sveti Ivan

Žabno, duga 12,2 km.

Jednokolosiječna pruga projektirana je za brzinu od

120 km/h, a vrijednost cijeloga projekta, koji je

sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj i

iz Kohezijskog fonda, iznosi 258 milijuna kuna.

HŽI je 20. prosinca u Vukovaru potpisala ugovor sa

zajednicom španjolskih tvrtki Comsa S.a. i Comsa

Instalaciones Y Sistemas Industriales S.a. za

izvođenje radova na modernizaciji pruge Vinkovci –

Vukovar.

Cilj modernizacije te pruge duljine 18,7 kilometara

jest povećanje opsega željezničkoga teretnog

prijevoza i prekrcaja robe u luci Vukovar te bolja

povezanost željezničkoga putničkog prijevoza

Vukovarsko-srijemske županije s glavnim

prometnim koridorima.


28

1.5.2. KLJUČNI FINANCIJSKI I OPERATIVNI POKAZATELJI

U 2019. godini HŽI iskazala je pozitivan financijski

rezultat, dobit u iznosu 0,47 milijuna kuna.

Ukupan broj zaposlenih u HŽI na dan 31.12.2019.

iznosi 5.044 (95% zaposlenih ima ugovore o radu na

neodređeno vrijeme).

U odnosu na 2018. godinu broj radnika u 2019. godini u

HŽI povećan je za 4,3% odnosno za 209 radnika.

Tijekom 2019. godine u HŽI je novozaposleno 420

radnika, najvećim dijelom pripravnika. Istovremeno,

211 radnika napustilo je HŽI uglavnom putem

sporazumnog prestanka radnog odnosa uz poticajne

otpremnine i prirodnog odljeva.

U 2019. godini HŽI je realizirala 950,9 milijuna kuna investicija u željezničku infrastrukturu. U 2019. završeni

su radovi na izgradnji nove željezničke pruge za

prigradski promet na dionici Gradec – Sveti Ivan Žabno.

Također završene su i pripreme projekata i ostale

projektne dokumentacije za: rekonstrukciju i obnovu

željezničke pruge na dionici Dugo Selo-Novska, faza 1,

te za rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog

kolosijeka željezničke pruge na dionici Križevci-

Koprivnica-državna granica. Tijekom 2019. godine izvodili su se radovi na projektu Dugo Selo– Križevci,

Zaprešić-Zabok, Vinkovci-Vukovar, luka Rijeka, Zagrebačko pristanište. Pripremali su se i provodili postupci

javne nabave za radove i studijsku dokumentaciju (rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na

dionici Križevci-Koprivnica – državna granica (42,6 km), izrada tehničke dokumentacije za modernizaciju

dionice Oštarije-Škrljevo, izrada studijske i projektne dokumentacije željezničke pruge M202 Zagreb GK –

Rijeka dionica Karlovac-Oštarije, izrada idejnih rješenja i studijske dokumentacije modernizacije i razvoja

željezničkog čvora Zagreb itd.). U 2019. godini intenzivno su se provodile i aktivnosti vezane uz projektiranje

velikih infrastrukturnih projekata (Dugo Selo-Novska faza 2 i 3, Škrljevo-Rijeka-Jurdani, Hrvatski Leskovac-

Karlovac, Okučani-Vinkovci).

1.322,32 milijuna kuna prihoda 1.321,86 milijuna kuna rashoda 0,47 milijuna kuna dobiti

5.044 zaposlenih na dan 31.12.2019.

Povećanje broja zaposlenih u 2019. za 4,3%

950,9 milijuna kuna investicija u željezničku

infrastrukturu


29

Završeni su radovi na obnovi 26,99 km željezničke pruge

na dionicama Ogulin-Moravice, Zagreb Resnik-Zagreb

Žitnjak, Zagreb Žitnjak-Sava i Sisak Caprag-Sunja. Tijekom

2019. završeni su i radovi na izgradnji 12,52 km

željezničke pruge Gradec-Sveti Ivan Žabno kao i radovi na

izgradnji 20,948 km drugog kolosijeka na pružnoj dionici

Vrbovec-Križevci.

Željeznički prijevoznici ostvarili su 21.842 tisuće vlak

kilometara u 2019. godini što je za 2,5% više u odnosu na

2018. godinu. U putničkom željezničkom prijevozu

ostvareno je dvostruko više vlak kilometara nego u

teretnom prijevozu, međutim u odnosu na prethodnu

godinu teretni prijevoz bilježi veći rast vlak kilometara

(7,4%) nego putnički prijevoz (0,6%).

U 2019. godini ostvareno je 7.738 milijuna brutotonskih

kilometara što je za 5,8% više u odnosu na 2018. godinu.

Ostvareni brutotonski kilometri u teretnom prijevozu u

2019. godini u porastu su u odnosu na 2018. godinu za

8,9%, dok su u putničkom prijevozu u padu za 1,6%.

U 2019. godini HŽI upravljala je s:

Povećanje teretnog prometa za 7,4%

mjereno vlak kilometrima

Povećanje teretnog prometa za 8,9%

mjereno brutotonskim kilometrima

37% elektrificiranih

pruga

2.617 kilometara pruge

558 službenih mjesta 109 tunela

1.505 željezničko-cestovnih prijelaza

544 mostova

11% dvokolosiječnih

pruga

3.891 propusta

4.192 skretnice i

križišta

Obnovljeno 26,99 km pruge

Novoizgrađeno 33,47 km pruge


30

OSTVARENI OBUJAM RADA-NATURALNI POKAZATELJI

Opis Jed.

mjere 2018. Plan 2019. 2019.

2019./ 2018.

2019./ Plan

Broj kilometara obnove, modernizacije i

novoizgrađenih željezničkih pruga

km obnove i modernizacije km 20,59 30,61 26,99 131,1 88,20

km novoizgrađenih pruga 12,52 33,47 267,30

Prosječna dopuštena infrastrukturna

brzina pruga

na prugama u uporabi km/h 78,85 78,50 79,05 100,3 100,7

na ukupnoj duljini mreže 73,97 73,50 74,52 100,7 101,4

Zakašnjenje na 100 vlak km

putničkih vlakova min 4 4 4 100,0 100,0

teretnih vlakova 131 132 140 106,9 106,1

Broj osiguranih željezničko-cestovnih

prijelaza broj 21 20 3 14,3 15,0

Broj izvanrednih događaja-u tome:

ozbiljnih nesreća 18 13 72,2

nesreća broj 55 * 71 129,1

incidenti 797 755 94,7

Puknuće zavara i tračnica

broj broj 87 80 82 94,3 102,5

vrijeme otklanjanja sati 174 170 164 94,3 96,5

Kvarovi na signalno sigurnosnim

uređajima

broj broj 16.019 18.700 14.567 90,9 78,7

vrijeme otklanjanja sati 22.524 23.250 23.637 104,9 101,7

Kvarovi na telekomunikacijskim

uređajima

broj broj 1.103 1.254 843 76,4 67,2

vrijeme otklanjanja sati 6.025 3,400 9.534 158,2 280,4

Kvarovi na stabilnim postrojenjima

elektrovuče

broj broj 532 500 483 90,8 96,6

broj kvarova s prekidom napajanja broj 131 * 104 79,4

vrijeme bez naponskog stanja KM sati 1.003 1.200 308 30,7 25,7

Tablica 3: Ostvareni obujam rada-naturalni pokazatelji

U razdoblju od 01.01.-31.12.2019. godine na svim projektima obnove i modernizacije željezničkih pruga

završeni su radovi na obnovi i modernizaciji 26,99 km željezničke pruge na slijedećim pružnim dionicama:

• Ogulin – Moravice (kolodvori) 4,111 km

• Sisak 0,526 km

• (Sisak Caprag) – (Blinjski Kut) 7,434 km

• (Blinjski Kut) – (Sunja) 9,250 km

• Blinjski Kut 0,768 km

• (Zagreb Resnik) – (Zagreb Žitnjak) (dk) 3,610 km

• (Zagreb Žitnjak) – (Sava) (dk) 1,292 km


31

U 2019. godini obnovljeno je i modernizirano 31,1% više željezničkih pruga nego u 2018. godini, te 88,2%

planirane vrijednosti za 2019. godini. Smanjena realizacija plana za 11,8% primarno je posljedica

nezavršenosti radova na glavnim prolaznim kolosijecima u kolodvorima Zagreb Resnik i Zagreb Žitnjak.

U razdoblju od 01.01.-31.12.2019. godini završeni su radovi na izgradnji 12,52 km željezničke pruge Gradec-

Sveti Ivan Žabno, a koja je puštena u promet 16. prosinca 2019. godine. Završeni su i radovi na izgradnji

20,948 km drugog kolosijeka na pružnoj dionici Vrbovec-Križevci koja je u prometu od stupanja na snagu

voznog reda 2019./20. u prosincu 2019. godine.

Prosječna dopuštena infrastrukturna brzina pruga u 2019. godini, na prugama u uporabi i na ukupnoj duljini

mreže, u porastu je za 0,3% odnosno za 0,7% u odnosu na prethodnu godinu. U odnosu na plan 2019. godine

navedeni pokazatelji također su veći za 0,7% i 1,4%.

Na povećanje minuta zakašnjenja na 100 vlak km kod teretnih vlakova u 2019. godini u odnosu na 2018.

godinu i plan za 2019. godinu s jedne strane utjecala je HŽI, a s druge, željeznički prijevoznici. Zakašnjenje

koje je rezultat utjecaja HŽI u najvećoj mjeri odnosi se na zatvore pruga i laganih vožnji uslijed izvođenja radova

obnove modernizacije i izgradnje željezničkih pruga odnosno dionica, od kojih se ističe izgradnja drugog

kolosijeka na dionici Dugo Selo-Vrbovec-Križevci, permanentan zatvor pruge na dionici Zaprešić-Zabok,

remont pruge Oštarije-Kukača i sanacija usjeka na „Lici” i „Gorskom kotaru. Značajan utjecaj na povećanje

zakašnjenja teretnih vlakova imali su i željeznički prijevoznici, najvećim dijelom zbog kvarova teretnih vlakova.

Kod putničkih vlakova minute zakašnjenja na 100 vlak km u 2019. godini na istoj su razini kao i prethodne

godine i u skladu s planom za 2019. godinu

Tijekom 2019. godine u rad su puštena 3 željezničko-cestovna prijelaza. Sva tri željezničko-cestovna prijelaza

nalaze se na novoizgrađenoj pruzi Gradec-Sveti Ivan Žabno (dva su na otvorenoj pruzi, a treći je u kolodvoru

Sv. Ivan Žabno). Preostalih 17 željezničko-cestovnih prijelaza predviđenih planom za 2019. godinu nisu

puštena u funkciju regulacije prometa zbog kašnjenja u izradi projektne dokumentacije i kašnjenja ugovaranja

planiranih radova.

Broj izvanrednih događaja u 2019. godini manji je za 3,5% u odnosu na 2018. godinu, a u 2019. godini bilo ih

je 839. Glavnina izvanrednih događaja tj. 71% ukupnih izvanrednih događaja, prouzročeno je nesmotrenošću

trećih osoba i to na mjestima ŽCP-ova i pri naletima vlaka na treće osobe koje su se kretale na mjestima gdje

to nije dozvoljeno.

Od ukupnog broja izvanrednih događaja u 2019. , HŽI odgovorna je za 145 događaja (17%), od čega je 13

događaja prouzročeno osobnim propustom radnika, a 132 događaja tehničkim nedostatkom na infrastrukturi.

U manjoj mjeri uzroci izvanrednih događaja su željeznički prijevoznici (7%) i vremenske nepogode (5%). HŽI

kontinuirano poduzima niz edukativnih i upozoravajućih aktivnosti s ciljem smanjenja ozbiljnih nesreća.

Broj puknuća zavara i tračnica u padu je u odnosu na 2018. godinu dok je u odnosu na plan za 2019. godini

veći za 2,5%. Vrijeme otklanjanja puknuća zavara i tračnica mjereno u satima manje je za 5,7% u odnosu na

2018. godinu i 3,5% u odnosu na plan.

Kod kvarova na signalno-sigurnosnim uređajima vrijeme otklanjanja je veće kako u odnosu na prethodnu

godinu, tako i u odnosu na plan. U odnosu na prethodnu godinu veće je za 4,9% , a u odnosu na plan za 1,7%.

Održavanje signalno-sigurnosnih uređaja u ispravnom i funkcionalnom stanju vrlo je otežano, rezervni dijelovi

se teško nabavljaju, a njihova cijena je zbog ne serijske proizvodnje svake godine sve viša. Nabava zamjenskih

dijelova je dugotrajna, a u mnogim slučajevima nije ni moguća zbog specifičnosti opreme i dijelova koji se

ugrađuju u SS uređaje te propisanih zahtjeva kvalitete za te uređaje i dijelove. Osim dugotrajnih postupaka

nabave i nedostatka dijelova na tržištu, na povećanje vremena za otklanjanje smetnji i kvarova utječe i


32

struktura smetnji i kvarova odnosno je li za njihovo otklanjanje potreban rad ugovornih izvođača ili se radi o

većim zahvatima (npr. neispravnosti na kabelima, kvarovi na stacionarnim akumulatorskim baterijama, fizička

oštećenja opreme uz prugu, lomovi polubranika ŽCP-a itd.).

Istovremeno, broj kvarova na signalno-sigurnosnim uređajima manji je i u odnosu na 2018. godinu i u odnosu

na plan za 2019. godinu.

Broj kvarova na telekomunikacijskim uređajima u 2019. godini manji je za 23,6% u odnosu na 2018. i 32,8%

u odnosu na plan 2019. godine. Istovremeno, vrijeme otklanjanja kvarova na telekomunikacijskim uređajima

povećano je za 58,2% u odnosu na 2018. i 180,4% u odnosu na plan 2019. Tako značajno povećanje vremena

otklanjanja kvarova primarno je nastalo zbog kvarova na uređajima koji su dugo u eksploataciji i za koje je

izuzetno otežana nabava rezervnih dijelova za popravak istih.

Kvarovi na stabilnim postrojenjima elektrovuče po broju kvarova i vremenu otklanjanja nastalih kvarova manji

su u odnosu na 2018. i plan 2019. godine.

Naturalna produktivnost

Na ostvarenu produktivnost utjecao je broj zaposlenih i ostvarenje prometa u 2019. godini (odnos iskazanih

ostvarenih vlak kilometra i ostvarenog broja zaposlenih). Ostvarena produktivnost u 2019. godini iznosi

4.330 vlak kilometara po 1 radniku i manja je za 1,7% u odnosu na 2018. godinu uglavnom zbog planiranog

porasta broja zaposlenih za 4,3%. U odnosu na plan za 2019. godinu ostvarena produktivnost u 2019. veća

je za 0,7% (planirana produktivnost za 2019. iznosi 4.300 vlak kilometara po 1 radniku).

Grafikon 3: Naturalna produktivnost-vlak km po radniku

4.053

4.2304.362 4.406 4.330

2015. 2016. 2017. 2018. 2019.


33

2. ORGANIZACIJA I REGULACIJA PROMETA

2.1. OPĆENITO O PROMETU

U 2019. godini zabilježeno je povećanje prometa u odnosu na 2018. godinu mjereno osnovnim pokazateljima

korištenja željezničke infrastrukture: vlak kilometrima i brutotonskim kilometrima, čime je nastavljen trend

kontinuiranog rasta navedenih pokazatelja od 2014. godine.

U 2019. godini ostvareno je 21.842 tisuće vlak kilometara što je u odnosu na 2018. godinu povećanje za 2,5%

i 1,5% u odnosu na plan za 2019. godinu. Povećanje prometa mjereno vlak kilometrima ostvareno je u

najvećoj mjeri na lokalnim (+3,0%) i međunarodnim prugama (+2,9%) te u manjoj mjeri na regionalnim

prugama (+0,9%). Gledajući ukupno ostvarene vlak kilometre u 2019. godini, 74,8% vlak km ostvareno je na

međunarodnim prugama, 17,1% na regionalnim prugama i na lokalnim prugama ostvareno je 8,1% vlak km.

Vlak kilometri rasli su i u putničkom i u teretnom prijevozu.

Ostvareni vlak kilometri iznosi u tisućama

Grafikon 4: Promet na željezničkim prugama od značaja za međunarodni, regionalni i lokalni promet-vlak kilometri


34

Istovremeno, u 2019. godini ostvareno je 7.738 milijuna brutotonskih kilometara što je povećanje za 5,8% u

odnosu na 2018. (isključivo zbog rasta u teretnom prijevozu) i 4,7% u odnosu na plan za 2019. godinu.

Povećanje prometa mjereno brutotonskim kilometrima ostvareno je na međunarodnim prugama (+6,4%) na

kojima se odvija 90,9% ukupnog prometa i na lokalnim prugama (+12,0%), dok je na regionalnim prugama

zabilježeno smanjenje za -4,3%.

Ostvareni brutotonski kilometri Iznosi u milijunima

Grafikon 5: Promet na željezničkim prugama od značaja za međunarodni, regionalni i lokalni promet-brutotonski kilometri

2.2. PUTNIČKI PROMET

Na tržištu željezničkih usluga u 2019. godini u putničkom prometu sudjelovao je jedan željeznički prijevoznik

- HŽ Putnički prijevoz d.o.o..

Broj ostvarenih vlak kilometara u putničkom prometu u 2019. godini iznosi 15.340 tisuća, što je povećanje za

0,6% u odnosu na 2018. godinu odnosno smanjenje za 0,4% u odnosu na plan za 2019. godinu. U odnosu na

prethodnu godinu, u 2019. godini na svim prugama (međunarodnim, regionalnim i lokalnim) zabilježen je

porast vlak kilometara. Najveće povećanje vlak kilometara u apsolutnom iznosu ostvareno je na

međunarodnim prugama na kojima se odvija i najveći dio prometa (66,2%).


35

Ostvareni vlak kilometri u putničkom prometu (Iznosi u milijunima)

Grafikon 6: Promet na željezničkim prugama od značaja za međunarodni, regionalni i lokalni promet-vlkm putničkih vlakova

Ostvareni brutotonski kilometri u putničkom prijevozu u 2019. godini iznose 2.158 milijuna, što je u odnosu

na 2018. godinu smanjenje za 1,6% odnosno za 2,5% u odnosu na plan za 2019. godinu. U odnosu na

ostvarenje 2018. godine brutotonski kilometri bilježe smanjenje na regionalnim (-9,1%) i lokalnim prugama

(-2,3%) dok je na međunarodnim prugama, na kojima se odvija 78% ukupnog prometa, prisutan lagani porast

(+0,2%).

Ostvareni brutotonski kilometri putničkih vlakova (Iznosi u milijunima)

Grafikon 7: Promet na željezničkim prugama od značaja za međunarodni, regionalni i lokalni promet-brutotonski kilometri putničkih vlakova


36

Broj vlakova u putničkom prometu porastao je za 8,0% u odnosu na 2018. godinu i 6,9% u odnosu na plan za

2019. godinu zbog sve većeg korištenja garnitura vlakova umjesto klasičnog sastava.

2.3. TERETNI PROMET

Pristup teretnim prijevoznicima na hrvatsku željezničku mrežu liberaliziran je od 1. srpnja 2013. godine, s

pristupanjem Republike Hrvatske u punopravno članstvo EU-a. Tijekom 2019. godine u teretnom prometu

sudjelovalo je deset željezničkih prijevoznika (tri prijevoznika više u odnosu na prethodnu godinu i to: ) koji

ispunjavaju sve preduvjete za obavljanje željezničkog prijevoza u Republici Hrvatskoj:

• HŽ Cargo d.o.o.,

• ENNA Transport d.o.o. (ranije PPD Transport d.o.o.),

• Rail Cargo Carrier-Croatia d.o.o.,

• Train Hungary Maganvasut Ipari,

• SŽ-Tovorni promet d.o.o.,

• Rail & Sea d.o.o.,

• Transagent rail d.o.o. (ranije Tranagent špedicija d.o.o.),

• CER Cargo d.o.o.,

• Eurorail logistics d.o.o.,

• Pružne građevine d.o.o.

Udio teretnih prijevoznika u ukupnom teretnom prometu u 2019. godini mjereno vlak kilometrima

Grafikon 8: Teretni prijevoznici (prema udjelu u vlak kilometrima) u 2019. godini

I u 2019. godini, najveći teretni prijevoznik je HŽ Cargo d.o.o., te je na hrvatskoj željezničkoj mreži ostvario je

62,2% ukupnog teretnog prometa mjereno vlak kilometrima. No, u odnosu na prethodne godine, HŽ Cargo i

HŽ Cargo d.o.o.62,2%

Rail Cargo Carrier-Croatia d.o.o.10,9%

ENNA Transport d.o.o. 9,4%

Train Hungary Maganvasut Ipari8,3%

Transagent rail d.o.o.3,7%

Rail & Sea d.o.o.2,9%SŽ-Tovorni promet d.o.o.

1,3%

Pružne građevine d.o.o.1,0%

Ostali prijevoznici37,8%


37

u 2019. godini nastavlja trend smanjenja svog udjela na tržištu. Naime, u 2019. godini odnosu na 2018.

godinu udio HŽ Carga je manji za 6%.

Istovremeno novi željeznički prijevoznici učvrstili su svoju poziciju na tržištu i povećali su udio u ostvarenju

vlak kilometara s 32% u 2018. godini na 38% u 2019. godini. Većinu udjela imaju RCC-Croatia d.o.o., THM Kft.

i ENNA Transport d.o.o., a slijede ih Rail&Sea d.o.o., Transagent Rail d.o.o., SŽ Tovorni promet d.o.o. i Pružne

građevine d.o.o.. Teretni prijevoznici CER Cargo d.o.o. i Eurorail Logistics d.o.o. su neznatno sudjelovali na

tržištu ukupno ostvarenih vlak kilometara u 2019. godini.

U 2019. godini nastavljen je trend povećanja teretnog prometa mjereno vlak kilometrima. Broj ostvarenih

vlak kilometara u teretnom prijevozu u 2019. godine iznosi 6.502 tisuće i u odnosu na 2018. veći su za 7,4%,

a u odnosu na plan za 2019. godinu za 6,4%.

Povećanju teretnog prijevoza doprinijeli su privatni željeznički prijevoznici. Ukupno povećanje vlak kilometara

primarno je rezultat porasta vlak kilometara na međunarodnim prugama (+7,1%) na kojima se odvija 95%

prometa (većina teretnog prometa odvija se na koridoru RH2, DG-Botovo-Koprivnica-Dugo Selo-Zagreb-

Karlovac-Rijeka-Šapjane-DG, koji u većini odgovara Mediteranskom koridoru mreže željezničkih teretnih

koridora). U 2019. zabilježen je i rast vlak kilometara na regionalnim (+8,4%) i na lokalnim prugama (+33,3%).

Ostvareni brutotonski kilometri u teretnom prijevozu u 2019. godini iznose 5.580 milijuna i u odnosu na 2018.

godinu veći su za 8,9%, a u odnosu na plan za 2019. za 7,8%. Isto kao i kod vlak kilometara i kod brutotonskih

kilometara ukupno povećanje rezultat je porasta brutotonskih kilometara na međunarodnim prugama

(+8,6%) na kojima se odvija glavnina prometa (96%).

Ostvareni brutotonskih km teretnog prijevoza po prijevoznicima

i udio u ukupnom teretnom prijevozu Iznosi u milijunima

Grafikon 9. Ostvareni brutotonski km teretnog prijevoza po prijevoznicima i udio u ukupnom teretnom prijevozu


38

2.4. PRISTUP INFRASTRUKTURI

Pristup infrastrukturi osigurava pristup i korištenje željezničke infrastrukture svim podnositeljima zahtjeva.

Željeznička infrastruktura kojoj pripadaju željezničke pruge razvrstane na temelju Uredbe o razvrstavanju

željezničkih pruga (do stupanja na snagu Uredbe ostaje na snazi Odluka o razvrstavanju željezničkih pruga),

s pripadajućim elementima u vlasništvu je Republike Hrvatske i javno je dobro u općoj uporabi.

Opći uvjeti pristupa željezničkoj infrastrukturi Republike Hrvatske određeni su Zakonom o željeznici,

podzakonskim aktima donesenim temeljem tog zakona, Zakonom o sigurnosti i interoperabilnosti

željezničkog sustava te drugim propisima.

Kako bi mogao koristiti infrastrukturni kapacitet, željeznički prijevoznik dužan je imati važeću potvrdu o

sigurnosti te s upraviteljem infrastrukture sklopiti ugovor o pristupu. Ugovorom o pristupu uređuju se

međusobna prava i obveze između željezničkog prijevoznika i upravitelja infrastrukture glede minimalnog

pristupnog paketa i pristupa prugom do uslužnih objekata.

U nadležnosti Sektora za pristup infrastrukturi je dodjela infrastrukturnih kapaciteta za potrebe

međunarodnog i domaćeg prijevoza, te određivanje metodologije naplate naknada za željezničke usluge, kao

i njihova naplata. U skladu s europskim zakonodavstvom i Zakonom o željeznici RH, željezničke usluge koje

pruža HŽI, a kojima koordinira Sektor za pristup infrastrukturi su:

• minimalni pristupni paket

• pristup uslužnim objektima, uključujući pristup kolosijekom do uslužnih objekata

• usluge koje se pružaju u uslužnim objektima

• dodatne usluge

• prateće usluge

Korištenje prethodno navedenih usluga HŽI pruža svim željezničkim prijevoznicima poštujući načelo

nediskriminacije.

Minimalni pristupni paket usluga koji pruža HŽI sastoji se od:

• obrade zahtjeva za dodjelu željezničkog infrastrukturnog kapaciteta

• prava korištenja dodijeljenog infrastrukturnog kapaciteta

• korištenja željezničke infrastrukture, uključujući skretnice i čvorišta

• upravljanja prometom vlakova, uključujući signalizaciju, regulaciju, prijem i otpremu vlakova te

sporazumijevanje i pružanje informacija o kretanju vlakova

• korištenja raspoložive opreme za opskrbu električnom energijom potrebnom za vuču vlaka,

• pružanja svih ostalih informacija potrebnih za realizaciju ili obavljanje usluge za koju je kapacitet

dodijeljen.

Pristup uslužnim objektima, uključujući pristup kolosijekom do uslužnih objekata i pružanje usluga u

objektima može se odnositi se na sljedeće uslužne objekte:

• putničke kolodvore i stajališta, kolodvorske zgrade i ostale objekte, uključujući displeje za prikaz

informacija o vlakovima i odgovarajući prostor za uslugu prodaje karata

• robne terminale

• ranžirne kolodvore i kolosijeke za formiranje vlakova, uključujući kolosijeke za manevriranje

• garažne kolosijeke


39

• objekte za održavanje, osim objekata posebno namijenjenih za vlakove velikih brzina ili druge vrste

željezničkih vozila koja zahtijevaju posebne objekte, a koji služe za održavanje vozila koje se ne

provodi rutinski kao dio svakodnevnih radnji održavanja i koje zahtijeva povlačenje željezničkog

vozila iz prometa.

• ostale tehničke objekte, uključujući objekte za čišćenje i pranje

• objekte u morskim lukama i lukama unutarnjih voda koji su povezani s pružanjem usluga

željezničkog prometa

• pomoćne objekte

• objekte za opskrbu gorivom

Dodatne usluge mogu biti: električna energija potrebna za vuču vlakova, predgrijavanje i predhlađivanje

putničkih vlakova, posebni ugovori za nadzor pri prijevozu opasnih tvari ili pomoć pri vožnji vlakova s

izvanrednim pošiljkama.

Prateće usluge mogu biti: pristup telekomunikacijskoj mreži, pružanje dodatnih informacija, tehnički pregled

željezničkih vozila, usluga prodaje karata na putničkim kolodvorima, usluge održavanja vozila koje se pružaju

u objektima za održavanje posebno namijenjenim za vlakove velikih brzina ili za druge vrste željezničkih vozila

koja zahtijevaju posebne objekte, a koji služe za održavanje vozila koje se ne provodi rutinski kao dio

svakodnevnih radnji održavanja i koje zahtijeva povlačenje željezničkog vozila iz prometa.

Prihodi od pružanja željezničkih usluga

HŽI u 2019. godini bilježi blago povećanje prihoda od pružanja željezničkih usluga. Tijekom 2019. godine

ostvareno je 148,39 milijuna kuna prihoda od pružanja željezničkih usluga što je za 1% odnosno za 1,46

milijuna kuna više u odnosu na 2018. godinu i 0,9% odnosno 1,39 milijuna kuna više u odnosu na plan za

2019. godinu. Predmetno povećanje rezultat je povećanja prihoda od minimalnog pristupnog paketa koji čini

78,7% ukupnih prihoda od pružanja željezničkih usluga. Do povećanja prihoda minimalnog pristupnog paketa

za 1,6% u odnosu na 2018. odnosno za 1,3% u odnosu na plan za 2019. godinu došlo je zbog povećanja

ostvarenja vlak kilometara u teretnom prijevozu, na što su najvećim dijelom utjecali privatni željeznički

prijevoznici.

Iznosi u milijunima kuna

Opis 2018. Plan 2019. 2019. 2019./ 2018.

2019./ Plan 2019.

Prihodi od pružanja željezničkih usluga 146,93 147,00 148,39 101,0 100,9

minimalni pristupni paket 114,91 115,30 116,80 101,6 101,3

garažiranje i korištenje vaga 2,20 2,00 2,32 105,5 116,0

manevriranje 18,04 18,00 17,37 96,3 96,5

prodaja putničkih karata 1,05 1,10 0,94 89,7 85,5

izvanredne pošiljke 0,24 0,40 0,27 111,5 67,5

korištenje putničkih kolodvora 9,71 9,80 9,80 101,0 100,0

naknada za rezerviranje kapaciteta 0,79 0,40 0,89 112,4 222,5

Tablica 4: Prihodi od pružanja željezničkih usluga


40

2.5. UPRAVLJANJE PROMETOM

Jedna od osnovnih djelatnosti HŽI je organiziranje i reguliranje željezničkog prometa, stoga, misija HŽI je

osiguranje optimalne iskoristivosti prometno-tehnoloških kapaciteta željezničke mreže uz maksimalnu

sigurnost. U sklopu upravljanja i nadzora nad vožnjom vlakova na hrvatskim prugama te dispečerskih poslova

HŽI informira i željezničke prijevoznike o uvjetima prometovanja, odnosno o smetnjama u prometu.

Radnici Sektora za promet, u skladu s vrlo zahtjevnom regulativom, uz upotrebu signalizacije i skretnica

odnosno križišta, upravljaju voznim putovima vlakova te time osim što osiguravaju redovitost vlakova, jamče

i sigurnost njihova prometovanja, kao i sigurnost radnicima koji rade na kolosijecima (npr. u sklopu redovitog

održavanja, popravaka signalizacije, skretnica, kontaktne mreže ili pruge, uviđaja nakon izvanrednih

događaja). Dnevno se nadzire i upravlja prometom oko 115 teretnih i 648 putničkih vlakova.

Upravljanje prometom organizirano je u pet područnih radnih jedinica prometa - Sjever (Koprivnica), Centar

(Zagreb), Istok (Vinkovci), Zapad (Rijeka) i Jug (Split).

Među značajnijim aktivnostima poslovnog područja Sektora za promet u 2019. godini izdvajaju se:

• informatizacija poslovnih procesa upravljanja željezničkim prometom u okviru izrade novog IST-a

(informatičkog sustava transporta) pod nazivom IS ORPI kojim se cjelokupno upravljanje prometom,

kao i komunikacija između sudionika u reguliranju prometa obavlja informatičkim putem. Dio novog

sustava IS ORPI odnosit će se i na informatizaciju poslovnih procesa Sektora za pristup infrastrukturi

(komunikacija sa željezničkim prijevoznicima vezano uz usluge koje HŽI pruža željezničkim

prijevoznicima),

• unaprjeđenje sigurnosti u željezničkom prometu kroz pojačani nadzor procesa rada te educiranje

radnika koji neposredno sudjeluju u obavljanju željezničkog prometa,

• upravljanje i nadzor nad izvršenjem prometa, organizacija rada pruga i kolodvora,

• izrada sporazuma vezanih uz reguliranje graničnog sporazuma sa susjednim upraviteljima

infrastrukture,

• izrada priručnika za reguliranje prometa na graničnim prugama i za rad izvršnih radnika željezničkih

prijevoznika u graničnim kolodvorima

• definiranje prometno-tehnoloških parametara pri utvrđivanju tehnologije rada u uvjetima puštanja u

rad novih infrastrukturnih podsustava i definiranje prometno-tehnoloških parametara pri uvođenju

informatičke dokumentacije vlaka,

• informatizacija distribucije brzojava i dokumentacije vlaka

• iniciranje usklađivanja općih akata sa zakonskim i podzakonskim aktima (povezano s direktivama

EU),

1200 prometnika/ca 558 službenih mjesta 3600 signala 4.192 skretnice i

križišta


41

• sklapanje ugovora o međusobnim pravima i obvezama sa svim vlasnicima industrijskih kolosijeka i

željezničkim prijevoznicima u vezi uporabe industrijskih kolosijeka.

• od 01. veljače 2018. godine dio gospodarske djelatnosti trgovačkog društva Croatia Expres putnička

agencija d.o.o. koji se odnosio na organizaciju prijevoza autobusima prešao je u HŽI. U HŽI, Sektoru

za promet, zbog toga je osnovana nova organizacijska jedinica Odjel za organizaciju zamjenskog

prijevoza. Djelatnost ove organizacijske jedinice je organizacija zamjenskog prijevoza vlakova za

vrijeme izvođenja radova na željezničkoj infrastrukturi. Organizacijskim promjenama koje su stupile

na snagu 15. ožujka 2019. godine Odjel za organizaciju zamjenskog prijevoza postao je dio nove

organizacijske jedinice - Sektora za mehanizaciju.


42

3. ODRŽAVANJE ŽELJEZNIČKE INFRASTRUKTURE

Prema Pravilniku o željezničkoj infrastrukturi (NN 127/05, NN 16/08) željeznički infrastrukturni podsustavi su:

• građevinski infrastrukturni podsustav

• elektroenergetski infrastrukturni podsustav

• prometno-upravljački i signalno-sigurnosni infrastrukturni podsustav

• ostali funkcionalni dijelovi i oprema željezničke infrastrukture

Željezničke infrastrukturne podsustave čine skupovi građevina, konstrukcija, postrojenja, uređaja, sklopova i

elemenata te njihovih dijelova i opreme, koji kao tehničko-tehnološke cjeline ili pojedinačno služe za sigurno,

uredno i nesmetano odvijanje željezničkog prometa, te za ostale vidove uporabe željezničke infrastrukture.

U infrastrukturnim podsustavima na dionicama mreže željezničkih pruga održavana je tehničko-tehnološka

razina na uređajima i postrojenjima odnosno osnovnim sredstvima koji spadaju u područja svakog pojedinog

podsustava, prema važećim zakonskim aktima.

3.1. GRAĐEVINSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV

Građevinski infrastrukturni podsustav obuhvaća gornji i donji pružni ustroj, u koji su uključeni kolodovori i

stajališta, te pružne građevine – konstruktorske (mostovi i vijadukti), geotehničke (nasipi, zasjeci, usjeci i

tuneli) i hidrotehničke (kanali). Ispravnost građevinskog infrastrukturnog podsustava neophodan je i

najvažniji preduvjet za odvijanje sigurnog željezničkog prometa.

HŽI upravlja s 2.617,20 km pruge od toga 2.342,38 km ili 89,5% čine jednokolosiječne pruge i 274,82 km ili

10,5% dvokolosiječne pruge. Elektrificirano je 970,30 km ili 37,1% mreže.

GRAĐEVINSKA DULJINA MREŽE (KM) U 2019.

u kilometrima

Opis Pruge međunarodni

promet (M)

Pruge regionalni promet (R)

Pruge lokalni promet (L)

Ukupno

Jednokolosiječna pruga 1.184,86 626,53 530,99 2.342,38

Dvokolosiječna pruga 274,82 0,00 0,00 274,82

UKUPNA DULJINA PRUGA 1.459,68 626,53 530,99 2.617,20

kolosijeka otvorene pruge 1.734,50 626,53 530,99 2.892,02

kolosijeka otvorene pruge u uporabi 1.734,50 568,67 423,01 2.726,18

Tablica 5: Pregled građevinskih duljina svih pruga mreže HŽI u 2019.

Budući da je na hrvatskoj željezničkoj mreži svega 10,5% dvokolosiječnih pruga, u značajnoj mjeri ograničena

je propusna i prijevozna moć pojedinih željezničkih pruga.

S aspekta održavanja pruga, a obzirom na dotrajalost i tehničko-sigurnosno stanje, svega 35% ukupne duljine

pruga moguće je normalno ili pojačano održavati. Na preostalih 65% ukupne duljine željezničkih pruga nužno

je obaviti investicijske radove odnosno veće zahvate, a poneke i zatvoriti za promet. Naime, u prethodnih 30-

tak godinama velik dio pruga bio je izvan ciklusa obnove što je rezultiralo dotrajalošću infrastrukturnih


43

kapaciteta i prekoračenjem uporabnog vijeka pružnog gornjeg ustroj, pa više nije moguće mjerama redovnog

održavanja održavati pruge u tehničko uporabnom stanju za siguran tijek prometa po projektiranim brzinama.

Iz tog razloga, HŽI po potrebi smanjuje brzine kako bi se sadašnji obujam prometa odvijao sigurno i

odgovarajućom dinamikom.

Naime, 52% ukupne duljine pruge projektirano je za brzinu veću od 100 km/h, a obzirom na stanje odnosno

sposobnost pruga u 2019. godini na svega 17% ukupne duljine pruga moguće je voziti brzinom većom od

100 km/h.

U 2019. godini 77% željezničke mreže ima najveću dopuštenu brzinu do 100 km/h, a 6% mreže je izvan

prometa.

u kilometrima

Najveća dopuštena brzina vlakova prema sposobnosti pruga (km/h)

2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2019./ 2018.

do 20 km/h 68,5 70,9 77,5 63,1 65,6 104,0

od 21 do 40 km/h 236,9 263,3 290,2 261,3 234,8 89,9

od 41 do 60 km/h 700,0 748,2 753,4 814,2 839,3 103,1

od 61 do 80 km/h 667,4 624,3 586,9 549,2 538,8 98,1

od 81 do 100 km/h 491,5 489,7 509,0 542,6 569,7 105,0

od 101 do 120 km/h 145,7 145,7 203,8 196,9 226,3 114,9

od 121 do 140 km/h 202,8 183,2 124,8 153,6 139,2 90,6

od 141 do 160 km/h 149,1 149,1 147,0 112,5 112,5 100,0

izvan prometa 196,3 184,0 165,8 165,8 165,8 100,0

Ukupno kolosijeci otvorene pruge 2.858,2 2.858,4 2.858,4 2.859,2 2.892,0 101,1

Tablica 6: Pregled duljine mreže HŽI s obzirom na najveće dopuštene brzine vlakova u km

Najveća dopuštena brzina vlakova prema sposobnosti pruga

2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2019./ 2018.

do 20 km/h 3% 3% 3% 2% 2% 100,0

od 21 do 40 km/h 8% 9% 10% 9% 8% 88,9

od 41 do 60 km/h 25% 26% 26% 29% 29% 101,8

od 61 do 80 km/h 23% 22% 21% 19% 18% 94,7

od 81 do 100 km/h 17% 17% 18% 19% 20% 105,3

od 101 do 120 km/h 5% 5% 7% 7% 8% 114,3

od 121 do 140 km/h 7% 7% 4% 5% 5% 100,0

od 141 do 160 km/h 5% 5% 5% 4% 4% 100,0

izvan prometa 7% 6% 6% 6% 6% 100,0

Ukupno 100% 100% 100% 100% 100%

Tablica 7: Pregled duljine mreže HŽI s obzirom na najveće dopuštene brzine vlakova u %

Stanje kolodvorskih kolosijeka je u nezadovoljavajućem stanju s obzirom na dotrajalost i nosivost. Stoga, HŽI

u budućem razdoblju mora obnoviti kolodvorske kolosijeke na mnogim dionicama pruga, posebno na


44

prugama od značaja za međunarodni promet ukoliko želi ostati ravnopravni član europske željezničke

asocijacije. U tom smislu među velikim kolodvorima navode se koridorski kolodvori kao npr. Zagreb Ranžirni

kolodvor, Karlovac, Ogulin, Rijeka, Novska, Osijek. Ipak, niti u kojem slučaju se ne smije zanemariti visoki

stupanj dotrajalosti kolosijeka i skretnica i na ostalim prugama, i ukoliko neće biti mogućnosti za njihovu

cjelovitu obnovu, onda je u narednom razdoblju nužna racionalizacija kolodvorskih postrojenja s ciljem

održavanja funkcionalnosti cjelokupnog sustava željezničkog prometa.

Višegodišnji nedostatak aktivnosti na prugama za lokalni promet rezultiralo je time da je tehničko stanje tih

pruga, koje su vrlo značajne za lokalno stanovništvo, u izrazito lošem stanju. Održavanje lokalnih pruga je

jako otežano zbog dotrajalosti gradiva, velike zablaćenosti, zastarjelih tipova ugrađenog gradiva i ugrađenih

skretnica. Stoga je na tim prugama nužna temeljita obnova i rekonstrukcija postrojenja.

Prema voznom redu 2018./2019. za promet nisu tehnički osposobljene sljedeće dionice pruga:

Oznaka Skraćeni naziv pruge Izvan prometa

R103 DG – L. D. Polje – Knin DG – L. D. Polje – Knin

L102 S. Marof – Kumrovec – DG Harmica – Kumrovec – DG

L205 Nova Kapela – Našice Čaglin - Našicecement otpremništvo

L210 Sisak Caprag – Petrinja Sisak Caprag – Petrinja

L213 Lupoglav – Raša Učka – Raša

Tablica 8: Pruge odnosno dionice na kojima je obustavljen promet u voznom redu 2018./2019.

Održavanje razine građevinskog infrastrukturnog podsustava ostvaruju se izvođenjem radova u sklopu

održavanja u dva poslovna segmenta:

1. pružni gornji ustroj:

• konstrukcije pružnoga gornjeg ustroja čine kolosijeci sa zastorom (neprekinuto zavareni u dugi

tračnički trak ili s klasičnim sastavima), kolosijeci na čvrstoj podlozi, skretnice i križišta te dilatacijske

kolosiječne konstrukcije.

• sklopovi pružnoga gornjeg ustroja su: funkcionalni dijelovi konstrukcija pružnoga gornjega ustroja

sastavljeni od pojedinih elemenata pružnoga gornjeg ustroja.

• elementi pružnoga gornjeg ustroja čine vozne tračnice, vodilice, zaštitne tračnice, skretničke tračnice,

zavareni tračnički spojevi, klasični tračnički sastavi, izolacijski sastavi (lijepljeni i klasični), drveni

kolosiječni i mosni pragovi i betonski nosivi elementi, kolosiječni i skretnički pričvrsni i spojni pribor,

naprave za povećanje poprečnoga otpora kolosijeka i naprave protiv klizanja tračnica, naprave za

podmazivanje tračnica, elementi za popođenje željezničko-cestovnih prijelaza, elementi za

prigušivanje buke i vibracija, kolosiječni zastor, tamponski sloj te slojevi i materijali za stabilizaciju

podloge, signalne i pružne oznake i drugi elementi pružnoga gornjeg ustroja.

2. pružni donji ustroj:

• građevine pružnog donjeg ustroja čine:

- geotehničke građevine (pružno tijelo - nasipi, usjeci, zasjeci, te tuneli i galerije)

- konstruktorske građevine (mostovi, propusti, vijadukti, podvožnjaci, pothodnici, te peronske

nadstrešnice i pristupne građevine)

- željezničko-cestovni i pješački prijelazi u istoj razini


45

• konstrukcije pružnog donjeg ustroja čine:

- geotehničke i hidrotehničke konstrukcije (potporne, sidrene i obložne konstrukcije) i zaštitne

konstrukcije (burobrani, snjegobrani, bukobrani, zaštitne mreže, zaštitni biljni pojasevi),

odvodne konstrukcije (površinske i podzemne), obalo-utvrde i vodotočne konstrukcije,

ukrcajno-iskrcajne rampe, peroni, kolodvorske i druge uređene površine, manevarske staze,

te pristupne ceste, požarne ceste i drugo

- konstruktorske konstrukcije (okretnice, prijenosnice, kolosiječne vage i drugo)

• oprema pružnog donjeg ustroja sastoji se od pružne opreme (ograde, signalne i pružne oznake i

drugo)

Radovima redovnog održavanja građevinskog infrastrukturnog podsustava ne mreži pruga (za međunarodni,

regionalni, lokalni i prigradski promet) omogućava se održavanje funkcionalnosti željezničkih pruga tijekom

uporabnog vijeka postrojenja i otklanjanje nepravilnosti. Najvećim dijelom realiziraju se putem godišnjih

ugovora.

Ovi radovi odnose se na:

• radove održavanja gornjeg ustroja pruga, a to su strojna zamjena pragova, strojno planiranje

zastorne prizme, strojna regulaciju kolosijeka, strojna regulaciju skretnica, zamjena elemenata

gornjeg ustroja kolodvorskih kolosijeka, čišćenje snijega i leda, aluminotermijsko zavarivanje i drugo

• radove održavanja donjeg ustroja pruge čine sanacije mostova, tunela, propusta, nasipa, usjeka,

zasjeka, odvodnih kanala i drenaža, baždarenje i popravci vaga, okretnica, održavanje ŽCP-a,

hidrografska mjerenja, podvodni vizualni pregledi temelja mostova u vodi, sanacije perona i dizala i

drugo

• radove održavanja pružnog pojasa i kemijsko tretiranje korova kao i pitanja ekologije tj. zaštite

okoliša i zaštite od požara

• u aktivnosti na održavanju ubrajaju se i redovne provjere geometrijskog uporabnog stanja kolosijeka

mjernim vozilom i ručnim mjernim instrumentima

ODRŽAVANJE GRAĐEVINSKOG INFRASTRUKTURNOG PODSUSTAVA U 2019. GODINI

Od izvedenih radova tijekom 2019. godine u građevinskom infrastrukturnom izdvaja se :

• radovi obnove na pruzi M202 – Zagreb Glavni kolodvor – Karlovac – Rijeka, dionice Kukača – Oštarije

te radovi na uređenju odvodnje i sanacije bankina. Sanirana je dionica u duljini od 5 km

• u teretnom dijelu kolodvora Ploče tijekom 2019. izvršena je kompletna rekonstrukcija 3. i 4.

kolosijeka u duljini od 1,45 km

• u kolodvoru Strizivojna Vrpolje obnovljen je 2. kolosijek

• u kolodvoru Stari Mikanovci obnovljeni su 3. i 4. kolosijek

• na mreži pruga izvršena je pojedinačna zamjena pragova, tračnica, dopuna kamenog agregata

• sanirano je 15 mostova, 8 propusta, 36 usjeka i zasjeka, 8 vagonskih vaga, 1 tunel i 23 perona i

uređenih površina te je izvršeno mehaničko i kemijsko tretiranje pružnog pojasa

U 2019. godini troškovi materijala u građevinskom infrastrukturnom podsustavu po vrstama pruga iznosili su

kako slijedi:


46


Opis

Materijal za pruge međunarodnog prometa

Materijal za pruge regionalnog prometa

Materijal za pruge lokalnog prometa

Ukupno

2018. 2019. 2018. 2019. 2018. 2019. 2018. 2019.

Gornji ustroj 23,73 27,68 10,73 5,18 3,63 2,02 38,09 34,89

Donji ustroj 0,78 1,20 0,26 0,35 0,18 0,08 1,22 1,63

Ostalo 0,23 0,18 0,02 0,02 0,05 0,04 0,31 0,24

Ukupno 24,74 29,06 11,01 5,55 3,86 2,14 39,62 36,76

Tablica 9: Materijal utrošen na pruge u građevinskom infrastrukturnom podsustavu.

U odnosu na prethodnu godinu u 2019. godini utrošeno je 7,2% manje materijala. Po vrstama pruga, najveći

dio materijala utrošen je na međunarodne pruge 79%, te 15% na regionalne i svega 6% na lokalne pruge.

Skoro svi troškovi materijala (94,9%) ostvareni su za potrebe gornjeg ustroja pruge, najvećim dijelom za

zamjenu betonskih i drvenih pragova na međunarodnim prugama.

Tijekom 2019. godine za donji ustroj pruga utrošeno je 1,63 mil.kn materijala što je 33% više u odnosu na

2018. godinu, a glavnina materijala (81%) utrošena je za potrebe željezničko-cestovnih prijelaza.

U 2019. godini troškovi usluga u građevinskom infrastrukturnom podsustavu po vrstama pruga su kako

slijedi: Iznosi u milijunima kn

Opis

Usluge za pruge međunarodnog prometa

Usluge za pruge regionalnog prometa

Usluge za pruge lokalnog prometa

Ukupno

2018. 2019. 2018. 2019. 2018. 2019. 2018. 2019.

Gornji ustroj 60,49 64,47 18,57 18,84 8,48 7,56 87,54 90,87

Donji ustroj 31,31 46,87 13,88 17,59 4,77 6,78 49,96 71,23

Ostalo 1,63 1,18 0,96 0,12 0,35 0,04 2,94 1,34

Ukupno 93,43 112,52 33,41 36,55 13,60 14,38 140,44 163,44

Tablica 10: Troškovi usluga na pruge u građevinskom infrastrukturnom podsustavu.

Ukupni troškovi usluga u 2019. godini iznose 163,44 mil.kn i u odnosu na prethodnu godinu veći su za 16,4%

odnosno za 23,00 mil.kn. Najveći dio usluga odnosi se na pruge za međunarodni promet 69%, te 22% na

pruge za regionalni promet i 9% na pruge za lokalni promet. Većina usluga je za potrebe gornjeg (55%) i

donjeg (44%) ustroja pruge.

U 2019. godini za potrebe gornjeg ustroja pruga realizirano je 90,87 mil.kn tj. 55% ukupnih troškova usluga

što je za 3,8% više u odnosu na prethodnu godinu. Najveći dio usluga (43%) odnosi se na zamjenu pragova,

kompletnu obnovu otvorene pruge, kompletnu obnovu kolodvorskih kolosijeka, strojno reguliranje kolosijeka

i ostale radove pretežito na međunarodnim prugama.

Tijekom 2019. godine za donji ustroj pruga utrošeno je 1,63 mil.kn materijala što je 33% više u odnosu na

2018. godinu. Glavnina materijala (81%) utrošena je za potrebe željezničko-cestovnih prijelaza.

Istovremeno, za potrebe donjeg ustroja pruga u 2019. godini realizirano je 71,23 mil.kn usluga što je 43%

više u odnosu na prethodnu godinu. Najveći dio troškova usluga vezanih za donji ustroj (70%) odnosi se na

mehaničko čišćenje pružnog pojasa, kemijsko tretiranje pružnog pojasa i održavanje usjeka i zasjeka.


47

3.2. ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV

Elektroenergetski infrastrukturni podsustav za održavanje čine:

• stabilna postrojenja za napajanje električne vuče i

• druga elektroenergetska postrojenja

Navedena postrojenja sastoje se od uređaja (aparata), sklopova, opreme i konstrukcija.

STABILNA POSTROJENJA ZA NAPAJANJE ELEKTRIČNE VUČE koja se održavaju jesu: kontaktna mreža,

elektrovučne podstanice i napojni dalekovodi, postrojenja za sekcioniranje i postrojenja za daljinsko

upravljanje.

Ukupna duljina održavane kontaktne mreže na prugama RH je 1.775,109 km. HŽI ima svega 37,2%

elektrificiranih pruga odnosno 970 km (građevinska duljina elektrificiranih pruga) od toga: 966,7 km

elektrificirano je izmjeničnim sustavom (25 kV, 50 Hz), a 3,3 km elektrificirano je istosmjernim sustavom (3

kV, dionice pruga Šapjane-DG).

U pogonu je 21 elektrovučna podstanica 110/25 kV, 39 postrojenja za sekcioniranje (18 s neutralnim vodom),

242 komada elektromotornih pogona rastavljača KM 25 kV, 50 Hz i oko 78 km dalekovoda 110 kV.

Zbog nedovoljnog ulaganja u proteklom razdoblju stabilna postrojenja za napajanje električne vuče nisu u

zadovoljavajućem stanju. Rekonstrukcije postrojenja sa svrhom tehničkog unapređenja i osuvremenjivanja

postrojenja kao tehničko tehnološke cjeline za sigurno, uredno i nesmetano odvijanje željezničkog prometa

električnom vučom nisu obavljane u potrebnom obujmu što je rezultiralo smanjenjem pogonske pouzdanosti

uređaja odnosno opreme konstrukcije i postrojenja kao cjeline. Stoga je nužno cijeli sustav temeljito

revitalizirati u svrhu održanja funkcionalnosti i sigurnog tijeka prometa.

Ipak, ističe se da je u zadnjih nekoliko godina, investicijskim ulaganjima dio postrojenja obnovljen odnosno

rekonstruiran, a za značajan dio postrojenja planirana je rekonstrukcija u sklopu brojnih EU projekata.

Za potrebe održavanja postrojenja za električnu vuču utrošene su sljedeće vrijednosti materijala i usluga:


Opis Materijal Usluge

2018. 2019. 2018. 2019.

Održavanje kontaktne mreže 1,09 1,48 0,45 0,24

Održavanje elektrovučnih podstanica 0,25 0,21 0,21 1,72

Održavanje dalekovoda 0,01 0,01 0,02 0,40

Održavanje postrojenja za daljinsko i mjesno upravljanje 0,24 0,21 0,30 0,17

Ukupno 1,59 1,91 0,98 2,53

Tablica 11: Trošak materijala i usluga za održavanje postrojenja za električnu vuču

Tijekom 2019. godine na održavanje postrojenja za električnu vuču utrošeno je materijala u vrijednosti 1,91

mil.kn što je 20% više u odnosu na 2018. godinu. 77% ukupno utrošenog materijala odnosi se na održavanje

kontaktne mreže uglavnom na međunarodnim prugama (Dugo Selo-Kutina, Koprivnica-Križevci, Novska-

Nova Kapela itd.).


48

Vrijednost usluga realiziranih u 2019. godini za potrebe održavanja postrojenja za električnu vuču iznosi 2,53

mil.kn i u odnosu na prethodnu godinu veća je za 158%. Najvećim dijelom odnosi se na održavanje

elektrovučnih podstanica na međunarodnim prugama (Velika Gorica-Sisak, Metković-Ploče, Moravice-Lokve,

Lokve-Škrljevo…).

Posebno treba istaknuti da je značajnom broju postrojenja za sekcioniranje (PS Držićeva, PS Slavonski Brod i

PS Staro Petrovo Selo) te elektrovučnoj podstanici EVP Ludina istekao životni vijek i da bi trebalo ubrzano

započeti s revitalizacijom postrojenja. U elektrovučnim podstanicama Jankovci, Andrijevci, Resnik, Opuzen i

Ludina energetski transformatori su na kraju životnog vijeka i trebalo bi krenuti u pripremne postupke

zamjene.

DRUGA ELEKTROENERGETSKA POSTROJENJA jesu transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV opće namjene,

transformatorske stanice 25/1,5 kV za predgrijavanje i klimatizaciju vagona, transformatorske stanice

25/0,23 kV za grijanje skretnica, te vanjska rasvjeta kolodvora i stajališta.

Ukupna dužina zračne mreže 0,4 kV iznosi oko 51 km, zračne mreže 10(20) kV oko 18 km, a u pogonu je 75

transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV opće namjene, 2 transformatorske stanice 25/1,5 kV za

predgrijavanje i klimatizaciju vagona, te 60 transformatorske stanice 25/0,23 kV za grijanje skretnica. Vanjska

rasvjeta kolodvora i stajališta izvedena je s 384 reflektorskih stupova i s oko 2.300 običnih metalnih stupova

visine do 10 m.

U 2019. godini na održavanje drugih elektroenergetskih postrojenja utrošeni su sljedeće vrijednosti materijala

i usluga:



2018. 2019. 2018. 2019.

Održavanje drugih elektroenergetskih postrojenja 0,55 0,42 0,11 0,63

Mjerenje i ispitivanje ostalih postrojenja i instalacija 0,04 0,04 0,00 0,00

Ukupno 0,59 0,46 0,11 0,63

Tablica 12: Trošak materijala i usluga za održavanje drugih elektroenergetskih postrojenja

Glavnina utrošenog materijala i usluga u 2019. godini odnosi se na održavanje drugih elektroenergetskih

postrojenja (održavanje vanjske rasvjete kolodvora, održavanje mreže drugih elektroenergetskih postrojenja,

održavanje transformatorskih stanica, održavanje električnih instalacija, održavanje elektro-agregata).

Druga elektroenergetska postrojenja zbog starosti su u sve lošijem stanju, te će u narednim godinama biti

nužna značajnija ulaganja u njihovu rekonstrukciju i obnovu, a što je djelomično i predviđeno u sklopu velikih

EU projekta. Uglavnom se to odnosi na rekonstrukciju transformatorskih stanica 10 (20)/0,4 kV i na

rekonstrukciju vanjske rasvjete na energetski učinkovita rasvjetna tijela (velik dio vanjske rasvjete koristi

živina rasvjetna tijela koja su europskim direktivama zabranjena za stavljanje na tržište).


49

3.3. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV

Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni infrastrukturni podsustav čine:

• signalno-sigurnosni uređaji i

• telekomunikacijski uređaji

Signalno-sigurnosni (SS) uređaji dio su prometno-upravljačkoga i signalno-sigurnosnoga željezničkog

infrastrukturnog podsustava kojim se osiguravaju vozni putovi vlakova i drugih željezničkih vozila, a putem

željezničkih signala signaliziraju uvjeti daljnje vožnje strojovođama. Osnovne funkcije SS uređaja odnose se

na osiguranje vlaka od čelnih i bočnih vožnji i od sustizanja od strane drugih vlakova i vozila, čime se umanjuje

mogućnost nesreća. Uređajima za osiguranje željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza umanjuje se

mogućnost nastanka nesreća koje uključuju željeznička vozila i cestovna vozila te pješake.

Signalno-sigurnosnim uređajima osiguravaju se:

• službena mjesta (kolodvorski uređaji)

• promet u međukolodvorskom području (pružni uređaji)

• željezničko-cestovni prijelazi (ŽCP) i pješački prijelazi (PP)

• daljinsko upravljanje prometom (telekomanda)

• manevarski rad

• prijenos podataka i djelovanje na vlak (AS i ETCS)

• automatizacija ranžirnih kolodvora.

Osnovne sigurnosne značajke SS-uređaja jesu:

• većina uređaja izvedena je tzv. fail-safe projektiranjem kojim se uređaj u slučaju kvara automatski

dovodi u stupanj veće sigurnosti (smanjenje brzine ili zaustavljanje vlaka)

• sprečavaju nastanak izvanrednih događaja u slučaju eventualnih propusta izvršnih radnika i

poboljšavaju radne uvjete, ponajprije prometnika vlakova i strojovođa

• zaštićuju vožnju vlakova

• povećavaju razinu sigurnosti na ŽCP-ima i PP-ima

• povećavaju razinu pouzdanosti sustava smanjenjem udjela ljudskog čimbenika.

U smislu tehnoloških vrijednosti suvremenim SS uređajima omogućuje se:

• povećanje propusne moći pruga

• povećanje brzine vlakova

• povećanje razine interoperabilnosti

• smanjenje troškova održavanja

• smanjenje broja potrebnih radnika za upravljanje prometom.

Trenutno ugrađene signalno-sigurnosne uređaje na prugama kojima upravlja HŽI karakterizira zastarjelost i

istrošenost. Većina pruga od međunarodnog značaja je osigurana relejnim signalno-sigurnosnim uređajima

prije 35-45 godina. Pruge od regionalnog i lokalnog značaja većinom su osigurane mehaničkim kolodvorskim

uređajima te različitim tipovima pojednostavljenih relejnih uređaja. Održavanje ovakvih uređaja u ispravnom i

funkcionalnom stanju vrlo je otežano, rezervni dijelovi se teško nabavljaju, a njihova cijena je zbog ne serijske

proizvodnje svake godine sve viša. Nabava zamjenskih dijelova je dugotrajna, a u mnogim slučajevima nije ni

moguća zbog specifičnosti opreme i dijelova koji se ugrađuju u SS uređaje te propisanih zahtjeva kvalitete za

te uređaje i dijelove.


50

Od ukupno 1.505 željezničko-cestovna prijelaza i pješačkih prijelaza preko pruge u 2019. godini, 574

željezničko-cestovna prijelaza osigurano je uređajima (elektroničkim uređajima, mehaničkim branicima i

relejnim uređajima), a 860 željezničko-cestovnih prijelaza osigurano je cestovnim prometnim znacima. Od

pješačkih prijelaza preko pruge 11 je osigurano uređajima, a 60 cestovnim prometnim znacima. Svi

željezničko-cestovni prijelazi u Republici Hrvatskoj osigurani su u skladu sa Zakonom o sigurnosti i

interoperabilnosti željezničkog sustava.

Pregled stanja željezničko-cestovnih prijelaza i pješačkih prijelaza preko pruge na mreži HŽI:

Željezničko-cestovni prijelazi

Grafikon 10: Željezničko-cestovni prijelazi

Pješački prijelazi

Grafikon 11: Pješački prijelazi (osiguranje)


51

U odnosu na 2018. godinu povećan je broj željezničko cestovnih prijelaza koji su osigurani uređajima za 3

željezničko-cestovna prijelaza. Sva tri željezničko-cestovna prijelaza nalaze se na novoizgrađenoj pruzi

Gradec-Sveti Ivan Žabno (dva su na otvorenoj pruzi, a treći je u kolodvoru Sv. Ivan Žabno). Istovremeno broj

željezničko-cestovnih prijelaza osiguranih cestovnim prometnim znacima smanjen je za 9 željezničko-

cestovnih prijelaza.

U 2019. godini za potrebe održavanja signalno-sigurnosnih uređaja utrošeni su sljedeći iznosi materijala i usluga:



2018. 2019. 2018. 2019.

Održavanje kolodvorskih i pružnih signalno sigurnosnih uređaja 3,99 7,78 0,48 1,34

Održavanje ostalih signalno sigurnosnih uređaja 0,05 0,004 0,02 0,04

Otklanjanje smetnji na signalno sigurnosnim uređajima 1,72 3,99 0,08 0,14

Održavanje uređaja ŽCP-a 2,32 2,42 0,73 0,11

Ukupno 8,08 14,19 1,31 1,63

Tablica 13: Trošak materijala i usluga za održavanje signalno-sigurnosnih uređaja

U odnosu na 2018. godinu, u 2019. godini utrošeno je 76% više materijala i to pretežito za potrebe održavanja

kolodvorskih i pružnih signalno-sigurnosnih uređaja (održavanje pružnih i kolodvorskih relejnih SS uređaja,

održavanja vanjskih elemenata SS uređaja, održavanje mehaničkih i elektroničkih SS uređaja itd.)

Na prugama kojima upravlja HŽI ugrađeno je oko 10.000 relejnih grupa i oko 3.000 signalnih uložaka.

Prosječna starost navedene opreme je oko 50 godina. S obzirom da će postojeći relejni signalno-sigurnosni

uređaji po pojedinim dionicama pruga biti u funkciji još minimalno 30 godina, tijekom 2019. godine u sklopu

projekta obnove relejnih kolodvorskih i APB (automatski pružni blok) uređaja nabavljena je 151 nova relejna

grupa te obnovljeno ukupno 195 rabljenih grupa.

Također, u sklopu investicijskog održavanja u kolodvorima i na otvorenoj pruzi zamijenjeno je ukupno 45

dotrajalih glavnih svjetlosnih signala ukupne vrijednosti opreme i radova od 1.865.000,00 kn.

U 2019. nastavljen je i projekt zamjene rasvjete likovnih signala pri čemu su ugrađeni sustavi solarne rasvjete

na 13 likovnih signala. Time je postignuta autonomnost rasvjete tih signala te je prestala potreba za

svakodnevnim ručnim uključenjem i isključenjem rasvjete tih signala. Ovim projektom povećana je

pouzdanost rasvjete likovnih signala što ima izravan pozitivni učinak na razinu sigurnosti željezničkog

prometa kao i na smanjenje troškova održavanja.

Osim navedenoga, u istoj godini je u sklopu investicijskog održavanja uređaja za osiguranje željezničko-

cestovnih i pješačkih prijelaza zamijenjeno 39 postavljača polubranika i 98 cestovnih signala ukupne

vrijednosti 3.095.000,00 kn.

Telekomunikacijski uređaji su dio prometno-upravljačkoga i signalno-sigurnosnoga željezničkog

infrastrukturnog podsustava. Služe za uspostavu govornih i negovornih komunikacijskih veza između

djelatnika koji reguliraju promet vlakova, uspostavu govornih i negovornih komunikacijskih veza djelatnika na

održavanju željezničke infrastrukture, te za poslovnu komunikaciju svih djelatnika HŽI međusobno i s

korisnicima javnih telekomunikacijskih mreža.

Telekomunikacijska infrastruktura grupirana je u nekoliko tehnoloških cjelina:


52

• prijenosni mediji za fizičko povezivanje svih uređaja telekomunikacijskog, signalno-sigurnosnog i

elektroenergetskog infrastrukturnog podsustava (kabeli svih vrsta)

• prijenosni uređaji za povezivanje dijelova telekomunikacijskih mreža (modemski uređaji brzine

2Mb/s)

• nepokretna željeznička telefonska mreža ŽAT

• pružna telefonija

• radio komunikacijske mreže (UHF/VHF i radio dispečerski sustav)

• audio/vizualni uređaji (za informiranje putnika i vizualni nadzor dijelova infrastrukture)

• uređaji za registriranje službenih razgovora (registrofoni)

• uređaji za mjerenje brzine i smjera vjetra

Osnovne značajke telekomunikacijske infrastrukture su njena raznolikost (tehnologija izrade i različiti

proizvođači) i dugi vijek eksploatacije pojedinih njenih dijelova. Tu se prvenstveno misli na uređaje pružne

telefonije i radio uređaje (osobito radio dispečerski sustav).

Radio dispečerski sustav (RD sustav) sastavljen je od uređaja tvrtki Telefunken i Kapsch. One više ne postoje

niti je moguće dobavljati njihove rezervne dijelove. Rješenje ovog problema vidi se u nabavci zamjenskih

dijelova RD sustava koji se mogu nabaviti na tržištu, a mogu se tehnički uklopiti u postojeći sustav.

Uređaji pružne telefonije su prisutni na mreži HŽI-a u vrlo širokom rasponu proizvoda i vremena ugradnje.

Kroz projekte financirane EU fondovima nabavljaju se moderniji uređaji, a na prugama koje nisu u programu

modernizacije uređaji pružne telefonije su starosti četrdesetak i više godina.

Od modernijeg dijela telekomunikacijske infrastrukture treba istaknuti nepokretnu telefonsku mrežu ŽAT.

Ona je u cijelosti sastavljena od telefonskih centrala tvrtke Ericsson međutim i one su na kraju proizvodnog

programa tvornice. Time je onemogućeno njeno proširivanje istim tipom uređaja.

U 2019. godini nabavljeno je jedanaest uređaja za registriranje službenih razgovora (registrofoni), četiri

uređaja za neprekidno napajanje, UPS-a (također za potrebe sigurnog rada registrofona).

Za potrebe održavanja telekomunikacijskih uređaja tijekom 2019. godine utrošeni su sljedeći iznosi materijala

i usluga:

Iznosi u milijunima kn


2018. 2019. 2018. 2019.

Održavanje telekomunikacijskih uređaja 0,64 0,63 1,69 1,34

Održavanje ostalih telekomunikacijskih uređaja 0,001 0,00 0,04 0,00

Otklanjanje smetnji na telekomunikacijskim uređajima 0,49 0,30 0,07 0,04

Troškovi pristupa javnoj telefonskoj mreži i uporabe frekvencijskog spektra

0,00 0,00 0,49 0,49

Ukupno 1,13 0,93 2,29 1,87

Tablica 14: Trošak materijala i usluga za održavanje telekomunikacijskih uređaja

U odnosu na prethodnu godinu, u 2019. godini utrošeno je 17,7% manje materijala. Većina utrošenog

materijala odnosi se na održavanje telekomunikacijskih uređaja. Vrijednost usluga realiziranih u 2019. godini

iznosi 1,87 mil.kn i za 18,3% je manja u odnosu na 2018. godinu. Slično kao i kod materijala, najveći dio usluga

odnosi se na održavanje telekomunikacijskih uređaja (održavanje telefonskih uređaja, održavanje TK kabela,

zračnih linija i vodova, održavanje radio uređaja…)


53

3.4. OSTALI FUNKCIONALNI DIJELOVI (ŽELJEZNIČKA, CESTOVNA VOZILA, VAGONI I PRIKOLICE) Strategija upravljanja strojevima, vozilima i ostalom mehanizacijom sukladno poslovnim ciljevima HŽI u

nadležnosti je Sektora za mehanizaciju.

Sektor za mehanizaciju odgovoran je za organizaciju, održavanje, planiranje i brigu o strojevima i vozilima koja

se koriste u procesu rada na redovnom održavanju željezničke infrastrukture sukladno Zakonu o sigurnosti i

interoperabilnosti željezničkog sustava, Zakonu o sigurnosti u cestovnom prometu, te pravilnicima i uputama.

Sektor za mehanizaciju ujedno je odgovoran i za organizaciju zamjenskog prijevoza putnika prilikom

planiranih i izvanrednih zatvora pruge.

HŽI koristi ukupno 314 vozila razvrstanih u sljedeće grupe vozila:

Grupa vozila Broj

Cestovna vozila 229

Pružna vozila 82

Radni strojevi 3

Ukupno 314

Tablica 15: Broj vozila u HŽI na dan 31.12.2019. Cestovna vozila čine 73% ukupnog voznog parka HŽI i razvrstana su u dvije kategorije vozila: osobna vozila i

teretna vozila. Sva vozila namijenjena su za korištenje u poslovne svrhe, osim osam osobnih vozila koja su

namijenjena za 24-satno korištenje te su u poreznom smislu na taj način i tretirana (obračunava se plaća u

naravi korisnicima tih automobila).

S obzirom na vlasništvo nad cestovnim vozilima, 121 vozilo je u vlasništvu HŽI-a, a 108 vozila je u

operativnom leasingu.

Opis Broj

Vozila u vlasništvu HŽI 121

Operativni leasing 108

Ukupno 229

Tablica 16: Struktura vlasništva cestovnih vozila u HŽI na 31.12.2019. Prosječna starost cestovnih vozila u vlasništvu HŽI je 15 godina.

Starost vozila Broj vozila

Osobna vozila Teretna vozila

Autobusi Ukupno

0 - 10 godina 1 0 0 1

11-15 godina 38 52 2 92

16 - 20 godina 1 3 1 5

21 - 25 godina 2 21 0 23

Ukupno 42 76 3 121

Prosječna starost 13 16 15 15


54

Tablica 17: Starosna struktura cestovnih vozila u vlasništvu HŽI na dan 31.12.2019. godine Broj vozila kojim HŽI raspolaže putem operativnog lesinga na dan 31.12.2019. godine iznosi 108.

Tijekom 2019. godine istekom petogodišnjeg ugovora o nabavi motornih vozila putem operativnog leasinga

s ostatkom vrijednosti s društvom Erste&Steiermarkische S-leasing d.o.o. iz Zagreba obavljen je povrat

ukupno 78 vozila od kojih su 23 osobna i 55 teretnih vozila. U siječnju 2019. godine zaključen je ugovor o

nabavi motornih vozila putem operativnog leasinga s održavanjem i ostatkom vrijednosti s društvom PBZ-

LEASING d.o.o.. Predmetnim ugovorom nabavljeno je 67 novih i nekorištenih vozila i to 11 osobnih i 56

teretnih vozila. U 2019. godini na snazi je bio i ugovor o nabavi cestovnih vozila putem operativnog leasinga

s održavanjem i ostatkom vrijednosti iz 2014. godine s društvom BKS-leasing Croatia d.o.o. za 41 vozilo.

Povrat tih vozila obavljen je u prvom kvartalu 2020. godine istekom predmetnog ugovora. U prosincu 2019.

godine sklopljen je ugovor o nabavi motornih vozila putem operativnog leasinga s održavanjem i ostatkom

vrijednosti s društvom BKS-leasing Croatia d.o.o. za nabavu 83 nova i nekorištena vozila i to 11 osobnih i 72

teretna vozila. Isporuka vozila obavlja se sukcesivno te je u prvom kvartalu 2020. godine obavljena isporuka

43 vozila, a za jedno vozilo pokrenut je sporazumni raskid ugovora zbog nastanka izvanrednih okolnosti

prouzročenih pandemijom COVID-19. Krajem 2019. godine pokrenut je postupak javne nabave 48 motornih

vozila putem operativnog leasinga s održavanjem i ostatkom vrijednosti i to 4 osobna i 44 teretna vozila. U

2020. godini planira se završetak dvogodišnjeg procesa obnove cestovnog voznog parka HŽI rashodom 73

cestovna motorna vozila u vlasništvu HŽI.

Prilikom isporuke novih vozila u vozila se ugrađuje sustav za nadzor koji omogućuje praćenje eksploatacije i

ekonomičnije korištenje voznog parka HŽI.

HŽI u vlasništvu ima 3 autobusa i kombi vozila s kojima je tijekom 2019. godine realiziran zamjenski prijevoz

putnika prilikom 42 zatvora pruge.

Ukupan broj željezničkih vozila za posebne namjene je 82. Od toga je 74 TMD-a i LMD-a, 7 snjegočistača i

jedno mjerno vozilo. Prosječna starost željezničkih vozila za posebne namjene je 34 godine.

Grafikon 12: Starosna struktura željezničkih vozila za posebne namjene na dan 31.12.2019.

HŽI posjeduje 59 vagona i 83 pružne prikolice. Za sva željeznička vozila za posebne namjene te vagone i

prikolice obavlja se redovno i izvanredno održavanje te redoviti popravci.

U prosincu 2018. godine sklopljen je ugovor za redoviti popravak 16 željezničkih vozila za posebne namjene

od čega je na 8 vozila obavljen redoviti popravak. U rujnu 2019. godine sklopljen je ugovor za redoviti

popravak 3 snjegočistača od čega je na jednom snjegočistaču tijekom 2019. godine obavljen redoviti

popravak. U 2020. godini planira se završetak započetih redovitih popravaka na 8 željezničkih vozila za

3

20

6

23

18

12

0-10 11-20 21-30 31-40 41-50 51-60


55

posebne namjene i 2 snjegočistača te sklapanje novog ugovora i obavljanje redovitih popravaka na 7

željezničkih vozila za posebne namjene. Ujedno se planira i rashod 7 željezničkih vozila za posebne namjene.

Tijekom 2019. pored redovitih popravaka obavljeno je i 514 kontrolnih pregleda i 230 izvanrednih popravaka.

Vrsta vozila Redoviti popravci

Kontrolni pregledi

Izvanredni popravci

Željeznička vozila za posebne namjene 8 476 223

Snjegočistači 1 26 5

Mjerna vozila 0 12 2

Tablica 18: Broj redovitih popravaka, kontrolnih pregleda i izvanrednih popravaka u 2019.

Tijekom 2019. godine nastavljena je investicija ugradnje autostop uređaja i budnika na željeznička motorna

vozila za posebne namjene.


56

4. INVESTICIJE

4.1. OPĆENITO O INVESTICIJAMA

Nedovoljna razina ulaganja RH u željezničku infrastrukturu

u posljednjih dvadeset godina rezultirala je vrlo lošim

stanjem mreže koji se ogleda u smanjenju dopuštene

infrastrukturne brzine, povećanju kvarova koje uzrokuje

zakašnjenje vlakova i dr. Kao preduvjet za početak

ostvarivanja dugoročnih ciljeva iznimno je važno

stabiliziranje stanja postojeće željezničke infrastrukture i

postupno dovođenje njezine tehničko-funkcionalne

sposobnosti na primjerenu razinu. Velika prilika u postizanju

tog cilja je svakako korištenje EU sredstava kojim će se financirati obnova i modernizacija željezničke mreže.

Europska unija posvećuje veliku pozornost izgradnji učinkovite i tehnološki vrlo razvijene željezničke

infrastrukture, koja će se sastojati od transeuropske mreže željezničkih pruga za velike brzine i transeuropske

mreže konvencionalnih željezničkih pruga. Glavni cilj transformacije željezničkog sustava u Europskoj uniji je

osposobljavanje željeznice za ravnopravno i konkurentno sudjelovanje na cjelovitom europskom

transportnom tržištu. Politika Europske unije nastoji usmjeriti što veću količinu prometnih potreba prema

željeznici, kako bi se rasteretile ceste i postigli što veći učinci vezani uz uštedu energije i zaštitu okoliša.

EU FONDOVI

EU fondovi čine vrlo bitan segment poslovanja HŽI uzimajući u obzir da se sredstvima iz EU sredstava

(maksimalno do 85%) mogu financirati projekti modernizacije pruga i projektiranje. Financiranje projekata iz

fondova EU-a za razvoj prometne infrastrukture u Republici Hrvatskoj započeto je u predpristupnom

razdoblju kada je u Republici Hrvatskoj bio dostupan program ISPA (2005. – 2007.), a za razdoblje od 2007.

do 2013. program IPA (Instrument predpristupne pomoći) kojim su zamijenjeni programi CARDS, PHARE, ISPA

i SAPARD. Nadalje, financiranje željezničkih infrastrukturnih projekata nastavljeno je putem operativnih

programa. Operativni programi jesu strateški dokumenti kojima je određen okvir za korištenje dodijeljenih

sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova, odnosno detaljnije se opisuju i razrađuju mjere

i aktivnosti za učinkovito korištenje alociranih sredstava iz Europskih investicijskih fondova za pojedino

financijsko razdoblje (razdoblje od 7 godina).

Za razdoblje 2007.-2013. financiranje se provodilo putem Operativnog

programa Promet.

Za financijsku perspektivu 2014.-2020. željeznički projekti

financiraju se putem Operativnog programa „Konkurentnost i

kohezija“ (2014. – 2020.) koji je temeljni programski dokument

kojim se provodi kohezijska politika Europske unije i doprinosi cilju

Ulaganje za rast i radna mjesta kroz poticanje ulaganja u

infrastrukturne investicije. U Operativnom programu „Konkurentnost i kohezija“ 2014.-2020. (OPKK)

HŽ Infrastruktura je trenutačno najveći pojedinačni korisnik sredstava EU-ovih

fondova u Republici Hrvatskoj.


57

predviđena su sredstva i ulaganja u željezničke infrastrukture projekte u prioritetnoj osi 7 - Povezanost i

mobilnost u okviru investicijskog prioriteta „Razvoj i obnova sveobuhvatnih, visokokvalitetnih i

interoperabilnih željezničkih sustava te promicanje mjera za smanjenje buke“. Svrha ovog prioriteta je

poboljšati i nadograditi željezničku infrastrukturu u Hrvatskoj, čime bi se potaknulo da željeznica preuzme

značajno veći udio prometa, kao održivija/niskougljična opcija, povećanjem kapaciteta i usluga regionalne

željezničke infrastrukture i TEN-T željezničke infrastrukture.

Osim sredstava predviđenih kroz Operativne

programe, određeni projekti željezničke

infrastrukture mogu se financirati i iz

Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) koji je

osnovan za dodatna ulaganja i izgradnju nove te unaprjeđenje postojeće prometne, energetske i

telekomunikacijske infrastrukture na koridorima Transeuropske prometne mreže.

Putem CEF-a cilj Europske komisije je stvaranje snažne europske prometne mreže koja

će povezati Istok i Zapad te otkloniti prometnu rascjepkanost u Europi odnosno ukloniti

uska grla na europskim prometnim pravcima, poboljšati infrastrukturu i povezati

različite vrste prijevoza u multimodalni promet diljem EU. S obzirom da su ciljevi

politike transeuropske prometne mreže uspostava Sveobuhvatne mreže do 31.

prosinca 2050. godine, odnosno uspostava Osnovne mreže, koja uključuje samo one

dijelove sveobuhvatne mreže koji su strateški najznačajniji, do 31. prosinca 2030.

godine ovim instrumentom osigurava se financijska potpora za ostvarenje važnih

prometnih infrastrukturnih projekata u skladu s ciljem poticanja europske konkurentnosti, povezivanju

europskih regija, aktiviranje sinergije među sektorima prometa, telekomunikacija i energetike kao i stvaranja

novih radnih mjesta i postizanja kohezije (gospodarske, socijalne i teritorijalne).

Budući da područjem Hrvatske prolaze dva koridora Osnovne prometne mreže: Mediteranski koridor i Koridor

Rajna – Dunav, glavne (koridorske) željezničke pruge Republike Hrvatske odgovaraju Osnovnoj mreži

putničkog i teretnog prometa, a druge međunarodne linije pripadaju Sveobuhvatnoj mreži.

4.2. AKTUALNI INVESTICIJSKI PROJEKTI

HŽI je fokusirana na EU fondove kao glavne izvore financiranja investicija u željezničku infrastrukturu i

trenutačno je najveći pojedinačni korisnik sredstava EU-ovih fondova u Republici Hrvatskoj. Razvijamo i/ili

izvodimo 18 projekata (u različitim fazama pripreme/izvedbe od kojih je 17 investicijskih projekata te jedan

projekt tehničke pomoći financiran iz CEF-a) kojima se može obnoviti preko 570 kilometara pruge čija se

ukupna vrijednost radova procjenjuje na oko 4 milijarde EUR-a. Navedeni projekti se gotovo u cijelosti odnose

na pruge dva ključna međunarodna koridora – RH1 i RH2 na kojima se odvija oko 80% ukupnog željezničkog

prometa. Osim projekata koji se financiraju iz EU fondova, postoje i ostali projekti, odnosno investicije na

željezničkoj infrastrukturi koje se financiraju iz kredita razvojnih banaka i komercijalnih kredita te ostalih izvora

sredstava koji također pridonose razvoju i poboljšanju željezničke infrastrukture i povećanju sigurnosti.

Prema izvorima financiranja, investicije možemo podijeliti u dvije ključne kategorije:

A. Projekti financirani EU sredstvima,

B. Ostali projekti financirani iz kredita te ostalih izvora.


58

A. PROJEKTI FINANCIRANI EU SREDSTVIMA

Radi jasnijeg pregleda, u nastavku je prikaz projekata financiranih EU sredstvima s nazivom projekta,

procijenjenom vrijednošću radova i brojem kilometara pruge koji bi se obnovio realizacijom pojedinog

projekta. Projekte smo podijelili prema fazama pripremljenosti, na:

A.1. Završeni projekti

A1.1. Radovi

A.1.2. Projektiranje

A.2. Projekti u fazi izvođenja radova,

A.3. Projekti za koje je postupak javne nabave za radove/studijsku dokumentaciju u pripremi ili u tijeku

A.4. Projekti za koje se izrađuje studijska dokumentacija/projektiranje u tijeku.

Ciljevi željezničkih infrasturukturnih projekata su :

• modernizacija željezničke infrastrukture u skladu s Tehničkim specifikacijama za interoperabilnost

(TSI)

• povećanje brzine do maksimalno 160 km/h

• podizanje razine sigurnosti

• uklanjanje „uskih grla” u cilju postizanja veće funkcionalnosti željezničkog sustava

• povećanje prijevozne i propusne moći te skraćenje vremena putovanja

• bolja povezanost luka i željeznice

Radi se o velikim kapitalnim projektima čija realizacija traje i po nekoliko godina uzimajući u obzir njihovu

kompleksnost i proceduralne zahtjeve koje projekt treba udovoljiti prema EU i nacionalnoj legislativi

(rješavanje imovinskopravnih odnosa, dozvole i dr.).

Karta 2: Pregled EU projekata

U nastavku slijedi prikaz svakog pojedinog projekta s osnovnim podacima te pregled napretka ostvarenog tijekom 2019. godine.

A.1. Završeni projekti

A1.1. Radovi

Naziv: Izgradnja nove željezničke pruge za prigradski promet Gradec-Sveti Ivan Žabno

Vrijednost projekta: 34,4 milijuna eura

Cilj projekta: znatno skraćivanje vremena putovanja

između Zagreba i bjelovarske regije gdje je prigradskim

vlakovima na novoj pruzi stanovnicima regije omogućena

brža i kvalitetnija dnevna migracija na posao i školovanje.

Opis projekta: prva novoizgrađena pruga u Hrvatskoj nakon

52 godine u duljini od 12,2 km koja je projektirana za brzinu

od 120 km/h za lokalni prijevoz u svrhu približavanja Grada

Bjelovara i bjelovarske regije Gradu Zagrebu i boljeg povezivanja Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničko-

križevačke i Zagrebačke županije. Projektom je realizirana izgradnja donjega i gornjega pružnog ustroja s

nasipima, zasjecima, usjecima, odvodnjom pruge i željezničko-cestovnim prijelazima, izgradnja 3

nadvožnjaka, 3 podvožnjaka i 1 mosta, rekonstrukcija državne, lokalne i županijske ceste u duljini od 1,3 km,

izgradnja novih spojnih i obilaznih cesta te poljskih i šumskih putova u duljini od oko 9 km, izgradnja 3

željeznička stajališta s nadstrešnicama i parkiralištima za osobna vozila u Lubenoj, Remetincu Križevačkom i

Hagnju, rekonstrukcija stajališne zgrade u Gradecu te postojećeg željezničkog kolodvora Sveti Ivan Žabno,

gdje je izgrađena i nova kolodvorska zgrada s parkiralištima za osobna vozila i bicikle, ugradnja signalno-

sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja u skladu sa zahtjevima za željezničke pruge od važnosti za lokalni

prijevoz, izgradnja elektroenergetskih priključaka te vanjske i unutarnje rasvjete kao i izgradnja barijera za

zaštitu od buke.

Aktivnosti u 2019.: usmjerenost na otklanjanje nedostataka po internim tehničkim pregledima, organizirali su

se tehnički pregledi kako bi se ishodile Uporabne dozvole (ukupno 5) i Rješenja za puštanje u uporabu (ukupno

2), te su se koordinirale obveze drugih javnopravnih tijela. U razdoblju od 08/2019. do 10/2019. godine

izrađeni su i predani Geodetski elaborati infrastrukture. Imovinskopravni odnosi riješeni su u potpunosti,

upisano kao javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske pod upravom HŽ Infrastrukture

d.o.o. ukupno 1078 k.č. u 7. k.o.: Gradec, Cugovec, Tučenik, Stari glog, Haganj, Žabno i Cirkvena. Nova pruga

je puštena u promet 15.12.2019. godine s novim Voznim redom za 2019./2020. godinu.

A1.2. Projektiranje

Naziv: Priprema projekata i ostale projektne dokumentacije za rekonstrukciju i obnovu željezničke pruge

na dionici Dugo Selo – Novska, faza 1

Vrijednost projektiranja: 5,4 milijuna eura

Procijenjena vrijednost radova: 572,5 milijuna eura (uključeno sa fazom 2 i 3)


61

Cilj projekta: priprema projektne dokumentacije, kao preduvjet za izvođenje radova na dionici željezničke pruge Dugo Selo – Novska na koridoru RH1.

Opis projekta: projektom je izrađena/ishođena sljedeća

dokumentacija: Idejni projekt uz ishođenu lokacijsku dozvolu, Glavni

projekt uz ishođenje 11 građevinskih dozvola, Studija utjecaja na

okoliš, Studija izvodljivosti, Analiza troškova i koristi te nacrt

projektne aplikacije za sufinanciranje radova sredstvima europskih

fondova kao i dokumentacija o nabavi.

Aktivnosti u 2019.: kontinuirano rješavanje imovinskopravnih odnosa, ishođeno 11 građevinskih dozvola koje

su pravomoćne. Odobreno je Završno izvješće te je završno plaćanje izvršeno 31.12.2019. godine. Projekt je

završen u prosincu 2019. godine. Izrađena dokumentacija kroz ovaj Projekt objedinit će se s dokumentacijom

koja se izrađuje kroz zasebni Projekt „Priprema projekata i druge projektne dokumentacije za dogradnju,

obnovu i izgradnju drugog kolosijeka te izgradnju nove dvokolosiječne pruge Dugo Selo – Novska, faze 2 i 3“

te će se za sufinanciranje radova iz EU fondova prijaviti kao cjeloviti projekt.

Naziv: Priprema projekata i ostale projektne dokumentacije potrebne za rekonstrukciju postojećeg i

izgradnju drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica


Cilj projekta: izrada projektne dokumentacije kao preduvjet za

izvođenje radova na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica.

Opis projekta: Projektom je izrađena slijedeća projektna

dokumentacija: Studija izvodljivosti, Analiza troškova i koristi,

Studija o procjeni utjecaja na okoliš, Idejni projekt uz ishođenje

lokacijske dozvole, Glavni projekt uz ishođenje građevinskih dozvola,

nacrt aplikacije za prijavu projekta radova za EU sufinanciranje te

nacrt dokumentacije za nadmetanje za radove.

Aktivnosti u 2019.: kontinuirano rješavanje imovinskopravnih odnosa i održavanje javnih rasprava

(obuhvaćeno ukupno 48 parcelacijskih elaborata; 2.896 čestica – 2.462 potpunog izvlaštenja i 434

nepotpunog izvlaštenja); dokaz pravnog interesa potreban za građevinske dozvole ishođen u potpunosti,

završeni su glavni projekti te je ishođeno svih 18 građevinskih dozvola koje su postale pravomoćne.

Dana 15.10.2019. godine ishođena je I. izmjena i dopuna lokacijske dozvole.

A.2. Projekti u fazi izvođenja radova

Naziv: Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Dugo Selo-

Križevci

Vrijednost projekta iz Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava (UDBS): 196,9 milijuna eura


62

Cilj projekta:

• postizanje nazivne projektirane brizne vlakova od 160 km/h na cijeloj dužini pružne dionice i dodatno

povećanje sigurnosti prometa,

• značajno povećanje kapaciteta, smanjenje vremena i povećanje kvalitete putovanja uz mogućnost

uključivanja Bjelovara, Križevaca i Koprivnice u prigradski željeznički promet grada Zagreba

• prijam interoperabilnih teretnih vlakova duljine 750 m i interoperabilnih vlakova za prijevoz putnika

duljine 400 m

• povećanje kvalitete života ljudi uz prugu uz značajno ulaganje u zaštitu od buke.

Opis projekta:

• Izgradnja drugoga kolosijeka na cijeloj pružnoj dionici

duljine 36,4 km (uz uključenje rekonstrukcije kolodvora

Dugog Sela 38,2 km),

• rekonstrukcija postojećih kolodvora Dugo Selo, Vrbovec i

Križevci te pripadajućih stajališta, izgradnja novog

kolodvora Gradec, izgradnja novih 6 mostova i

rekonstrukcija postojećih 7,

• ukidanje ukupno 17 željezničko-cestovnih prijelaza koji će

se zamijeniti s 12 križanja (denivelacija) u dvije razine i 2

pješačka prijelaza koje će zamijeniti novi pothodnici,

• nadogradnju stabilnih postrojenja električne vuče te modernizacija signalno-sigurnosnih i

telekomunikacijskih uređaja.

Aktivnosti u 2019.: u skladu s ugovornom podjelom radovi su se i dalje u najvećoj mjeri izvodili na poddionici

od Vrbovca do Križevaca, uključujući kolodvore Vrbovec, Gradec i Križevci te križanja izvan razine, dok su se

na prostoru poddionice od Dugog Sela do Vrbovca izvodili samo radovi koji nemaju utjecaja na redovno

odvijanje željezničkog prometa, što se odnosi na radove na izmještanju instalacija, servisnim cestama,

križanjima izvan razine i novom dijelu pruge od Dugog Sela prema Ostrni. Realizacija projekta prema ključnim

pokazateljima ciljeva je sljedeća: na poddionici između Vrbovca i Križevaca duljine približno 20 km, uključujući

kolodvore Vrbovec, Gradec i devijacije (nove dijelove) pruge ispred kolodvora Vrbovec i Križevci u najvećoj

mjeri su završeni radovi na građevinskom i elektroenergetskom podsustavu te se od kraja studenog 2019.

godine promet na tom dijelu odvija na dva kolosijeka. Od objekata na poddionici izrađeno je svih 6 novih

mostova i rekonstruirana su 3 mosta, izgrađeno je odnosno rekonstruirano svih 17 željezničkih propusta, na

stajalištima u Repincu i Gradecu završena je izgradnja pothodnika (građevinski radovi) odnosno u kolodvoru

Vrbovec pola pothodnika. Od 6 križanja izvan razine (5 nadvožnjaka i 1 podvožnjak) u potpunosti je završen

1 dok su radovi na ostala 4 nadvožnjaka u visokom stupnju dovršenosti uz napomenu da se po 3 (od 4

preostala) odvija cestovni promet. Šest željezničko-cestovnih prijelaza, od postojećih 7, su ukinuti, a

početkom 2020. godine očekuje se ukidanje preostalog prijelaza. Jedan pješački prijelaz u kolodvoru Gradec

je ukinut, dok će se u kolodvoru Vrbovec ukinuti po završetku izgradnje pothodnika. Od radova na prometno-

upravljačkom i signalno-sigurnosnom podsustavu ugrađeni su unutarnji pružni (APB – automatski pružni

blok) odnosno kolodvorski signalno-sigurnosni uređaji u kolodvorima Vrbovec, Gradec i Križevci dok su vanjski

signalno-sigurnosni elementi ugrađeni u kolodvorima Vrbovec i Gradec. Nakon odrađenih funkcionalnih

ispitivanja i provedenog internog tehničkog pregleda krajem studenoga 2019. godine pušten je u rad novi

signalno-sigurnosni uređaj u kolodvorima Vrbovec i Gradec, uključujući sučelje prema kolodvoru Dugo Selo i

međukolodvorsku ovisnost prema kolodvoru Žabno.


63

Sukladno navedenom od kraja studenoga 2019. godine poddionica pruge od Vrbovca do Križevaca

osposobljena je za promet vlakova na oba kolosijeka odnosno da su u građevinskom i elektroenergetskom

smislu na tom dijelu radovi na pruzi (i polovini kolodvora Vrbovec i Križevci) u najvećoj mjeri završeni. U

prometno-upravljačkom smislu na dijelu poddionice, od Vrbovca do Gradeca, početkom 2020. godine trebao

bi u potpunosti funkcionirati novi signalno-sigurnosni uređaj dok će se na dijelu od Gradeca do Križevaca do

daljnjeg, planirano do veljače 2020. godine voziti u kolodvorskom razmaku. Brzina prometovanja vlakova na

otvorenoj pruzi je 100 km/h dok je kroz kolodvore 50 km/h.

Na kraju 2019. godine, gledajući službeni Vremenski plan, odnosno nakon cca 43 mjeseca aktivnosti na

izvođenju radova to je zapravo 95,5% raspoloživog vremena, izvođač radova i dalje kasni, procijenjeno do

dvije godine i svojom slabijom dinamikom i neizvođenjem više vrste radova na više objekata istovremeno ne

nadoknađuje prethodna kašnjenja. Najveća kašnjenja akumulirana su i dalje na objektima, prvenstveno na

križanjima izvan razine, ali i na svim drugim objektima (pothodnicima, propustima i mostovima). Međutim, u

određenom dijelu 2019. godine ipak je došlo do manjih pomaka u dinamici i pokretanju više vrsta radova na

više lokacija no uslijed akumuliranih zaostataka i određenih problema, uključujući i očite financijske probleme

(članova zajednice konzorcija i podugovaratelja), cjelokupno povećanje aktivnosti još uvijek je nedostatno.

Krajem godine izvršena je izmjena manjeg značaja Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava i to za otkup

zemljišta čije je razdoblje provedbe, a time i prihvatljivost troškova produžena do 07/2020. godine te su

pokrenute aktivnosti vezano za produljenje Ugovora za radove.

Uz izvođenje radova, tijekom 2019. godine provodile su se i druge aktivnosti koje su uključivale sljedeće:

rješavanje preostalih imovinskopravnih odnosa koji su i u najvećoj mjeri riješeni u ovoj godini dok se manji dio

aktivnosti odnosi na problematiku upisa u zemljišne knjige i koji se rješavaju u skladu s izradom elaborata

spajanja čestica, izradu potrebne dokumentacije i ishođenje dozvola (elaborat spajanja čestica, projekte

rekonstrukcije postojećih kolodvorskih zgrada i izgradnje novih parkirališta novih „razlikovnih“ knjiga i

pripadajućih izmjena građevinskih dozvola i dr.), kao i koordinacijske aktivnosti i obveza drugih javnopravnih

tijela (HOPS, HEP, HT).

Naziv: Modernizacija i elektrifikacija željezničke pruge Zaprešić – Zabok

Vrijednost projekta iz UDBS: 80,1 milijun eura

Ugovorena vrijednost projekta: 81,1 milijun eura

Cilj projekta: postizanjem projektirane brzine od 120

km/h skratiti vrijeme putovanja na relaciji Zabok–

Zagreb te omogućiti promet vlakova mase 25 t/o.

Opis projekta: Projektom je obuhvaćena

modernizacija pruge na dionici Zaprešić - Zabok u

duljini 23,9 km, rekonstrukcija kolodvora: Novi Dvori,

Luka, Veliko Trgovišće i Zabok, rekonstrukcija

stajališta Pojatno, Kupljenovo i Žeinci, ugradnja novih

signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja,

uređaja daljinskog upravljanja, uređenje/rekonstrukcija i izgradnja potpuno novih pružnih građevina (mostovi,

propusti, kanali, uporno/potporni zidovi), rješavanje željezničko-cestovnih prijelaza osiguravanjem,

svođenjem ili denivelacijom, elektrifikacija pruge i kolodvora.

Aktivnosti u 2019.: provodili su se radovi na sve 4 poddionice i to: Zaprešić – Novi Dvori, Novi Dvori – Luka,

Luka – Veliko Trgovišće i Veliko Trgovišće – Zabok. Permanentni zatvor počeo je 01.04.2019. godine i trajao


64

je do 31.10.2019. godine te je istog dana u 23:01 sati dionica puštena u promet. Pregled izvršenih radova s

predstavnicima Agencije za sigurnost željezničkog prometa je izvršen 14.11.2019. godine. Tijekom studenog

i prosinca 2019. godine radovi su se izvodili u dnevnim zatvorima. Krajem 2019. godine status radova na

Projektu je sljedeći:

• poddionica Zaprešić - N.Dvori: završeni su radovi na razvlačenju kontaktnog vodiča, nosećeg užeta,

užeta čvrste točke te obilaznog voda, montaži zaštitnih vrata radi upozorenja vozača cestovnih vozila

da je visina ograničena na 4,5 m. Ugrađena je pružna oprema. Započeli radovi na izgradnji parkirališta

u kolodvoru Novi Dvori.

• II. poddionica N.Dvori - Luka: izvode se radovi na razvlačenju kontaktnog vodiča, nosećeg užeta,

ugradnji vješaljki i podešavanju utega automatskog zatezanja. Ugrađene su pružne oznake. Započeli

radovi na izgradnji parkirališta na stajalištu Pojatno. Izvode se radovi na odvodnji (ugradnja kanalica).

• III. poddionica Luka - V. Trgovišće: izvode se radovi na izradi temelja KM-a. Dovršavaju se

nadstrešnice u kolodvoru Veliko Trgovišće, te priprema za montažu nadstrešnice na stajalištu Žeinci.

U tijeku je ugradnja pružnih oznaka.

• IV. poddionica V.Trgovišće - Zabok: montirani su AB nosači cestovnog mosta Horvacka; dovršavaju

se radovi na sanitarnom čvoru (kojem putnici trenutno nemaju pristup); vađenje talpi prekinuto je

zbog pucanja stare kolodvorske zgrade, ali se pojavljuju nove pukotine; izgradnja perona i opločenja

se privodi kraju, montirani su stupovi nadstrešnice na otočnom peronu, te je izvedena montaža

pokrova nadstrešnice iznad ulaza u pothodnik, izvode se radovi na izradi temelja KM-a.

Naziv: Razvoj multimodalne platforme u luci Rijeka i povezivanje s kontejnerskim terminalom Jadranska

vrata

Vrijednost projekta iz Sporazuma o dodijeli bespovratnih sredstava: 35,6 milijuna eura

Ugovorena vrijednost projekta: 33,6 milijuna eura

Zajednički projekt Lučke uprave Rijeka i HŽI

Cilj projekta: osigurati tehničke zahtjeve za interoperabilnost u skladu s

Direktivom 2008/57/EZ i tehničkim specifikacijama interoperabilnosti

(TSI) za konvencionalni željeznički sustav transeuropske željezničke

mreže.

Opis projekta:

⋅ izgradnja kontejnerskog terminala – investitor LUR - Izgraditi će

se potpuno 4 nova kolosijeka u dužini od oko 390 m, te ugraditi

nove skretnice

⋅ rekonstrukcija kolodvora Brajdica–investitor HŽI–produženje 4

postojeća kolosijeka od ukupno 8, rekonstrukcija preostalih 4 kolosijeka, ugradnja novih skretnica,

rekonstrukcija kontaktne mreže, ugradnja novih signalno sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja

te izgradnja novog izvlačnjaka–proširenje postojećeg tunela u dužini od oko 400 m, rekonstrukcija

postojećeg kolosijeka te izgradnja novog kolosijeka u proširenom tunelu u dužini od oko 400 m.

Aktivnosti u 2019.: nastavak radova na tri lokacije: kolodvor Brajdica, kontejnerskom terminalu i u tunelu

„Sušak“ i to:


65

• na području željezničkog kolodvora Rijeka Brajdica završena je rekonstrukcija sjevernoga dijela

kolodvora, rekonstruirana su prva četiri kolosijeka, izgrađen je objekt za smještaj signalno-

sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja, a u cijelosti je rekonstruirana i kontaktna mreža na prva

četiri kolosijeka. Ugrađeni su novi stupovi na koje će se ugraditi LED rasvjeta, položen je izvlačni

kolosijek koji će povezivati novoizgrađeni kontejnerski terminal kojim upravlja Lučka uprava Rijeka i

novoizgrađeni dio željezničkog kolodvora. Promet je preusmjeren na 4 novosagrađena lučka

kolosijeka u betonu preko skretnica T1, 2, 3. U funkciji je privremeni izvlačnjak u tunelu te su preko

pripadajuće privremene skretnice P2 spojeni kolodvorski kolosijeci 1-4 s lučkim kolosijecima. Time je

ostvaren značajan podcilj Projekta te je omogućeno da se započne s radovima rekonstrukcije kolosijeka

5-8. Obzirom na navedeno počeli su radovi na južnom dijelu kolodvora na uklanjanju i demontaži

preostalih kolosijeka 5-8. Uređuje se posteljica za polaganje novih kolosijeka.

• Na objektu tunela „Sušak” izgrađena su dva od tri dijela nove portalne građevine koja je svojevrstan

produžetak tunela, a treći dio portalne građevine radit će se na kraju. Završen je iskop

dvokolosiječnog tunela i završen je iskop reprofilacije jednokolosiječnog tunela, završeno

produbljenje za temelj sekundarne obloge izvlačnog dijela tunela čime su završeni ozbiljni iskopi u

tunelu (preostaju lokalni manji iskopi za instalacije i potporni zid između prolaznog kolosijeka i

izvlačnjaka). Od ostalih radova u tunelu je odrađena potporna konstrukcija temelj + zid (izvedeno cca

30 m temelja), temelj sekundarne obloge (izvedeno cca 640 m), zid (I faza sekundarne obloge

izvedena cca 225 m), izvedeno cca 200 m hidroizolacije, izbetonirano cca 215 m sekundarne

betonske obloge.

• Na lokaciji pod upravljanjem Lučke uprave Rijeka dosad su izgrađena četiri nova kolosijeka, cjelokupna

drenaža i odvodnja i postavlja se nova LED rasvjeta. Izgrađene su dvije kranske staze za terminalske

dizalice kojima se pretovaruju kontejneri, a završava se i skretničko područje kojim će se terminal

povezati sa željezničkim kolodvorom Brajdica. Stekli su se uvjeti za prebacivanje prometa na

kontejnerski terminal.

Zahtjev za produženje Sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava poslan je u INEA-u 26.08.2019. godine.

Naziv: Unapređenje infrastrukture u Luci Rijeka – kontejnerski terminal Zagrebačko pristanište



Zajednički projekt Lučke uprave Rijeka i HŽI

Cilj projekta: doprinijeti rastu Luke Rijeka kao važne luke na

Mediteranu kroz osiguranje učinkovitosti, održivosti i

multimodalnosti teretnog prometa. Specifični cilj je eliminirati

postojeće usko grlo i prilagoditi željezničku infrastrukturu u

kolodvoru Rijeka kako bi se ona mogla nositi s povećanjem

prijevozne potražnje u Luci Rijeka uz istovremeno poticanje

urbane revitalizacije omogućivanjem premještanja lučkih

djelatnosti.

Opis projekta:

• rekonstrukcija teretnog dijela željezničkog kolodvora Rijeka (investitor HŽI),


66

• rekonstrukcija priključka kolosiječnih postrojenja i izgradnja kabelske kanalizacije u području spoja

rekonstruiranih kolosijeka na postojeće stanje na istočnoj strani obuhvata (investitor LUR),

• izgradnja željezničkog dijela novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali (investitor LUR).

Aktivnosti u 2019.: nastavak postupka javne nabave za uslugu nadzora koji je objavljen 19.03.2018. godine i

za koje je javno otvaranje ponuda održano 03.05.2018. godine, a Ugovor za nadzor je sklopljen 15.04.2019.

godine. Nastavljen je i postupak javne nabave za radove objavljen 12.03.2018., javno otvaranje ponuda

održano je 03.07.2018. godine te je Ugovor za radove sklopljen 04.07.2019. godine Početni sastanak s

nadzorom i izvođačem održan 17.07.2019. godine na kojem je predana kompletna projektna i ostala

dokumentacija. Prijava početka gradnje izvršena je 19.07.2019. godine, a radovi su počeli 06.08.2019.

godine kada počinje teći rok izvršenja Ugovora za radove. 09.10.2019. godine započeli su radovi te su se

provodili građevinski radovi 1. etape na postojećim kolosijecima I-VI koji su uključivali radove na lociranju i

označavanje podzemnih instalacija, radova na Donjem ustroju (nakon suglasnosti na Izvedbenu

dokumentaciju) i to nabava i doprema materijala donjeg ustroja, strojni otkop zastornog i zemljanog

materijala, strojni otkop za drenažni rov, izrada posteljice, polaganje geotekstila, polaganje geomreže,

ugradnja zaštitnog sloja, ugradnja drenažnog filtera. Što se tiče radova na gornjem ustroju izvršena je dostava

tračnica 60E1 na gradilište. Na području zapadnog dijela teretnog kolodvora provodile su se aktivnosti na

uklanjanju cjevovoda iznad zemlje od INA-e.

Naziv: Modernizacija i elektrifikacija dionice pruge Vinkovci- Vukovar

Vrijednost projekta iz Ugovora o dodijeli bespovratnih sredstava: 72,3 milijuna eura


Cilj projekta: postizanje projektirane brzine od 120 km/h na

većem dijelu pruge, osposobljavanje pruge za najveću

dopuštenu masu vlakova od 25 t/o i rekonstrukcija

kolodvora u svrhu mogućnosti prijama teretnih vlakova

duljine najmanje 600 m.

Opis projekta: rekonstrukcija i obnova jednokolosiječne

pruge duljine 18,7 km, rekonstrukcija pripadajućih kolodvora

i stajališta, elektrifikacija, ugradnja modernih signalno-

sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja u skladu sa zahtjevima definiranim za koridorske pruge.

Aktivnosti u 2019.: završen je postupak javne nabave za nadzor

nad radovima sklapanjem Ugovora za nadzor 14.03.2019.

godine. Nastavljen je postupak javne nabave za radove koji je

objavljen 28.03.2018., a javno otvaranje ponuda održano je

18.10.2018. godine. Odluka o odabiru donesena je 10.06.2019.

godine te je Ugovor za radove potpisan 20.12.2019. godine.

Postupak javne nabave za uslugu promidžbe i vidljivosti

objavljen je 03.05.2019. godine, a javno otvaranje ponuda

održano je 03.06.2019. godine te je Odluka o odabiru objavljena

09.09.2019. godine i Ugovor je potpisan 29.11.2019. godine.


67

A.3. Projekti za koje je postupak javne nabave za radove/studijsku dokumentaciju u pripremi ili u tijeku

Naziv: Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge Križevci - Koprivnica –

državna granica (42,6 km)

Vrijednost projekta iz Sporazuma o dodijeli bespovratnih sredstava: 297,1 milijun eura

Cilj projekta: pružnu dionicu Križevci – Koprivnica - dg pretvoriti u

dvokolosiječnu, s povoljnijim uporabnim svojstvima, čime bi se

zadovoljili budući zahtjevi za koridorski promet, ali bi se omogućilo i

dostatno povećanje kapaciteta i značajno smanjenje vremena

putovanja između Zagreba, Koprivnice, Varaždina i Čakovca.

Opis projekta: rekonstrukcija postojećega kolosijeka za brzinu od

160 km/h te izgradnja drugoga kolosijeka željezničke pruge M201

državna granica – Botovo – Dugo Selo. Kolodvori će se rekonstruirati

za prijem interoperabilnih vlakova duljine 750 m, dok će se stajališta

osposobiti sukladno zahtjevima lokalnog prometa.

Aktivnosti u 2019.: nastavljen je postupak javne nabave za radove koji je objavljen 26.11.2018. te je

19.07.2019. godine održano javno otvaranje ponuda, a 24.12.2019. godine donesena je Odluka o odabiru.

Također je nastavljen i postupak javne nabave za nadzor nad radovima koji je objavljen 03.12.2018. godine,

a javno otvaranje ponuda održano je 02.08.2019. godine.

Naziv: Izrada tehničke dokumentacije za modernizaciju željezničke dionice Oštarije – Škrljevo


Procijenjena vrijednost radova: definirat će se po završetku izrade studijske i projektne dokumentacije.

Cilj projekta: razvoj učinkovitoga i konkurentnoga

željezničkog prijevoza duž Mediteranskog koridora, uz

uklanjanje tzv. uskih grla na hrvatskome dijelu koridora,

poboljšanje kvalitete željezničke usluge za putnički i teretni

prijevoz, skraćivanje vremena putovanja, povećanje brzine

putovanja i unaprjeđenje konkurentnosti željezničkog

prometa.

Opis projekta: izradit će se studijska dokumentacija (idejna varijantna rješenja trase, Studija izvodljivosti,

Analiza troškova i koristi i Studija utjecaja na okoliš) te Idejni projekt s ishođenjem lokacijske dozvole.

Aktivnosti u 2019.: nastavak postupka javne nabave za studijsku dokumentaciju koji je objavljen 08.04.2018.

godine, a javno otvaranje ponuda održano 27.08.2018. godine. Odluka o odabiru donesena 15.02.2019.

godine, a 25.02.2019. godine zaprimljena je žalba. DKOM je 08.05.2019. godine usvojio žalbu te je pokrenut

postupak ponovne evaluacije. Nova Odluka o odabiru je donesena 15.11.2019. godine a 25.11.2019. godine

zaprimljena je žalba na koju je 06.12.2019. godine poslan odgovor DKOM-u.


68

Naziv: Izrada studijske i projektne dokumentacije željezničke pruge M202 Zagreb GK-Rijeka, dionica

Karlovac - Oštarije



Cilj projekta: izrada studijske i projektne dokumentacije kao

preduvjet za modernizaciju i izgradnju prometnog pravca Zagreb–

Rijeka, na povezivanju šireg područja Karlovca i Oštarija, duljine 40

km, uz zadovoljavanje tehničko-tehnoloških uvjeta kojima moraju

udovoljavati koridorske željezničke pruge za međunarodni

promet.

Opis projekta: izradit će se studijska dokumentacija (Studija

izvodljivosti, Analiza troškova i koristi, Studija o utjecaju zahvata

na okoliš i prijava velikog projekta na sufinanciranje EU

sredstvima) te projektna dokumentacija (Idejni projekt s ishođenjem lokacijske dozvole, Glavni projekt s

ishođenjem građevinskih dozvola, dokumentacija potrebna za rješavanje imovinskopravnih odnosa i

osiguranje dokaza pravnog interesa i dokumentacija o nabavi za radove i nadzor).

Aktivnosti u 2019.: izrađena dokumentacija o nabavi i postupak javne nabave je objavljen 08.04.2019. godine.

Javno otvaranje ponuda održano je 27.05.2019. godine te je evaluacija u tijeku.

Naziv: Izrada idejnih rješenja i studijske dokumentacije modernizacije i razvoja željezničkog čvora Zagreb

Vrijednost projekta iz Ugovora o dodijeli bespovratnih sredstava: 3,1 milijun eura

Cilj projekta: dugoročno definiranje ciljeva i potrebnih

zahvata za razvoj željezničkog čvora Zagreb radi

dodatnog uključivanja željeznice u sustav javnog

prijevoza putnika u okviru integriranog prijevoza,

konačnog definiranja položaja teretnog prometa u

najsloženijem željezničkom čvoru u Republici

Hrvatskoj, definiranja položaja i stvaranja preduvjeta

za razvoj intermodalnih terminala. U funkciji razvoja

grada, ova rješenja će omogućiti nova prometna rješenja između sjevernog i južnog dijela grada koja su sada

otežana zbog položaja željezničke pruge u nivou po najdužoj osovini grada.

Opis projekta: izrada idejnih rješenja i studijske dokumentacije – Studije izvodljivosti, Analiza troškova i koristi,

Studija utjecaja na okoliš te podloga za izmjenu prostorno-planske dokumentacije.


Javno otvaranje ponuda održano je 22.07.2019. godine te je evaluacija u tijeku.

Naziv: Projekt povezivanja željeznicom unutar funkcionalne regije Središnje Hrvatske (Čakovec -

Varaždin - Lepoglava - Zabok – Zagreb)



69

Cilj projekta: sveobuhvatno i učinkovito povezivanje

područja funkcionalne podregije varaždinskog

područja s gradom Zagrebom kao prometnim i

gospodarskim središtem funkcionalne regije Središnja

Hrvatska i čitave Republike Hrvatske. Izrada projektne

dokumentacije omogućit će modernizaciju postojećih

željezničkih pruga na relaciji Čakovec-Varaždin–

Lepoglava i Krapina/Sveti Križ-Zabok te gradnju nove

pruge na relaciji Lepoglava-Krapina/Sveti Križ (ovisno

o odabranoj varijanti)-Zabok. Time će se skratiti vrijeme putovanja na cijeloj relaciji i povećati mobilnost

građana i roba.

Opis projekta: prva faza projekta u okviru koje će se izraditi studijska dokumentacija: Studija povezivanja

“Lepoglavskom spojnicom” unutar funkcionalne regije Središnje Hrvatske s idejnim rješenjima, Studija

izvodljivosti te Analiza troškova i koristi.


Javno otvaranje ponuda održano je 10.06.2019. godine. Odluka o odabiru objavljena je 23.09.2019. godine,

ali je 04.10.2019. godine zaprimljena žalba te je Rješenjem DKOM-a od 06.11.2019. godine poništena Odluka

o odabiru. Stoga je proveden ponovni postupak evaluacije te je 11.12.2019. godine donesena Odluka o

odabiru kojoj je rok mirovanja istekao 26.12.2019. godine čime je Odluka o odabiru postala izvršna.

Naziv: Izrada studijske dokumentacije modernizacije dionice Oštarije -

Knin željezničke pruge M604 Oštarije-Knin-Split

Vrijednost projekta iz Ugovora o dodijeli bespovratnih sredstava: 2,1 milijun

eura

Cilj projekta: usporedba i vrednovanje varijantnih rješenja povezivanja šireg

područja Ogulina/Oštarija sa širim područjem Knina, a u sklopu

modernizacije i izgradnje željezničkog prometnog pravca Zagreb–Split.

Opis projekta: izrada studijske dokumentacija za odabir najpovoljnijeg

rješenja uz primjenu višekriterijske analize i utvrđivanje rentabilnosti

odabranog rješenja uz zadovoljavanje tehničko-tehnoloških uvjeta za željezničke pruge za međunarodni

promet.


Javno otvaranje ponuda održano je 08.08.2019. godine.

Naziv: Izrada studijske dokumentacije modernizacije dionice Knin - Split željezničke pruge M604 Oštarije

- Knin - Split, željezničke pruge M606 Knin - Zadar i M607 Perković – Šibenik

Vrijednost projekta iz Ugovora o dodijeli bespovratnih sredstava: 2,1 milijun eura

Cilj projekta: usporedba i vrednovanje varijantnih rješenja povezivanja šireg područja Knina sa

srednjojadranskim lukama Split, Zadar i Šibenik, a u sklopu modernizacije i izgradnje željezničkog prometnog

pravca Zagreb–Split.


70

Opis projekta: izrada studijske dokumentacija za odabir

najpovoljnijeg rješenja uz primjenu višekriterijske analize i

utvrđivanje rentabilnosti odabranog rješenja uz

zadovoljavanje tehničko-tehnoloških uvjeta za

željezničke pruge za međunarodni promet.

Aktivnosti u 2019.: izrađena dokumentacija o nabavi i

postupak javne nabave je objavljen 17.06.2019. godine.

Javno otvaranje ponuda održano je 07.08.2019. godine.

Evaluacija u tijeku.

A.4. Projekti za koje se izrađuje studijska dokumentacija/projektiranje u tijeku

Naziv: Priprema projekata i druge projektne dokumentacije za rekonstrukciju i izgradnju pruge/drugog

kolosijeka na dionici pruge Hrvatski Leskovac – Karlovac

Vrijednost projektiranja: 7,1 milijun eura


Cilj projekta: izrada projektne dokumentacije za postizanje

dopuštene brzine vlakova od 160 km/h uz ograničenja, dopuštena

masa vlakova bit će 22,5 t/osovini, a u kolodvore će se moći primati

interoperabilni teretni vlakovi duljine 750 m.

Opis projekta: priprema projekata i druge projektne dokumentacije za

rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka na dionici

Hrvatski Leskovac-Karlovac duljine 44,0 km koja uključuje

rekonstrukciju postojećih kolodvora i stajališta, izgradnju novih

podvožnjaka i nadvožnjaka, rekonstrukciju svih postojećih mostova, vijadukata i drugih objekata na trasi

dionice te obnovu i modernizaciju stabilnih postrojenja električne vuče, signalno-sigurnosnih i

telekomunikacijskih uređaja kao i izgradnju zidova zaštite od buke.

Aktivnosti u 2019.: nastavljena priprema projekta i druge projekte dokumentacije. Izrađena dokumentacija:

Studija utjecaja na okoliš za koju je ishođeno Rješenje 19.07.2019. godine, Studija izvodljivosti, Analiza

troškova i koristi te izrada Glavnog projekta s uključenim pregledom dokumentacije po fazama i davanja

mišljenja za ukupno 11 Etapa. 18.04.2019. godine predan zahtjev za izmjenu lokacijske dozvole, a

26.07.2019. godine izdane su prve izmjene i dopune lokacijske dozvole koja je pravomoćna s 29.08.2019.

godine. Također je nastavljeno kontinuirano rješavanje imovinskopravnih odnosa. Tijekom 2019. godine

izrađivala se dokumentacija o nabavi i to: tehnički dio dokumentacije o nabavi za radove (troškovnici i

specifikacije) i za nadzor te dokumentacija o nabavi za upravljanje projektom i Tijela za ocjenu sukladnosti

(NoBo).

U veljači 2019. godine otvoren je poziv za prijavu za sufinanciranje radova iz Operativnog programa

„Konkurentnost i kohezija“, a 07.03.2019. je Projekt prijavljen s izmijenjenim Prijavnim obrascem. Nadalje,

Projekt je prijavljen na Jaspers Neovisnu kontrolu kvalitete (IQR) 11.03.2019. godine, a 11.09.2019. godine

dobiveno potpisano Mišljenje IQR te je isti dan Upravljačko tijelo (Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova


71

EU) poslao Projekt na notifikaciju u Europsku komisiju. Odluka o financiranju donesena je 13.09.2019. godine.

te je 27.12.2019. godine potpisan Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za radove.

Naziv: Priprema projekata i ostale projektne dokumentacije za rekonstrukciju i obnovu željezničke pruge

na dionici Dugo Selo – Novska, faza 2 i 3


Procijenjena vrijednost radova: 572,5 milijuna eura (uključeno

s fazom 1)

Cilj projekta: priprema projektne dokumentacije, kao preduvjet za

izvođenje radova na dionici željezničke pruge Dugo Selo – Novska na

koridoru RH1.

Opis projekta: priprema projekata i ostale projektne dokumentacije za

rekonstrukciju cijele jednokolosiječne pružne dionice te rekonstrukcija kolodvora Dugo Selo, Ivanić Grad,

Popovača, Kutina i Novska, preinaka ostalih postojećih kolodvora u stajališta/otpremništva, ukidanje većine

ŽCP-a te izvedba istih kao križanja s drugim prometnicama u dvije razine, izgradnja drugoga kolosijeka na

dionicama Dugo Selo - Kutina i Lipovljani - Novska (ukupno 72 km), dok će se na dionici Kutina - Lipovljani

(ukupno 10 km) izgraditi potpuno nova dvokolosiječna elektrificirana željeznička pruga za projektiranu

nazivnu brzinu od 160 km/h, uz modernizacija signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja.

Aktivnosti u 2019.: nastavak pripreme projekata i projektne dokumentacije - provedene su aktivnosti vezane

za izmjenu ugovora za spajanje faza (faza 1 i faza 2 i 3). Studija izvodljivosti, Analiza troškova i koristi dovršene

za ovu fazu Projekta, Idejni projekt je završen, dok je Glavni projekt u izradi s uključenim pregledom

dokumentacije po fazama i davanja mišljenja za sve faze/etape. 15.07.2019. godine ishođena izmjena i

dopuna lokacijske dozvole. Nastavljeno je kontinuirano rješavanje imovinskopravnih odnosa.

Naziv: Izrada projektne i ostale dokumentacije za izgradnju drugog kolosijeka, modernizaciju i obnovu na

dionici željezničke pruge Škrljevo – Rijeka – Jurdani


Ugovorena vrijednost projektiranja : 5,4 milijuna eura

Procijenjena vrijednost projekta radova: 270,0 milijuna eura

Cilj projekta: skladan razvoj luke Rijeka i riječkog željezničkog čvora, omogućavanje bržeg premještanja

transportne potražnje sa cestovnog na željeznički promet i time smanjenje eksternih troškova, podizanje

kvalitete prijevoza gradskih i prigradsko-regionalnih putnika grada Rijeke i njegovog šireg područja,

rasterećenje cestovnog (uličnog) prometa u preopterećenim osnovnim prometnicama Rijeke, uređenje

željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza, smanjenje troškova transporta u cjelini, smanjenje investicija u

gradsku cestovnu (uličnu) infrastrukturu.


72

Opis projekta: izrada projektne i ostale dokumentacije te ishođenje

dozvola za izgradnju drugog kolosijeka uz postojeći kolosijek na dijelu

pružne dionice od Škrljeva do Opatije–Matulja te rekonstrukcija do

Jurdana u duljini 27,5 km (uz rekonstrukcije postojećih kolodvora i

stajališta), izgradnju novih stajališta za prigradski promet na području

grada Rijeke (ukupno 7), izgradnju novog tunela Baudine i

rekonstrukciju postojećih tunela Kalvarija i Rukavac, rješavanje odnosa

s drugim prometnicama – denivelacije, rješavanje pristupa

parkiralištima, stajališta, rekonstrukciju pojedinačnih lukova, te uklanjanje 43 postojeće građevine u pružnom

pojasu.

Aktivnosti u 2019: nastavak provedbe aktivnosti vezanih uz potpisani Ugovor o projektiranju - izrađena

Studija utjecaja na okoliš za koju je 31.05.2019. godine Ministarstvo zaštite okoliša i energetike izdalo

Rješenje o prihvaćanju Studije odnosno zahvata u prostoru uz primjenu mjera sukladno Rješenju, izrađen je

Idejni projekt te 29.11.2019. godine ishođena lokacijska dozvola za koju se čeka pravomoćnost. 27.09.2019.

godine poslan zahtjev za produženje Sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava te je 19.12.2019. godine

potvrđen prijedlog Aneksa Sporazuma. 05.12.2019. pokrenut postupak za produljenje roka Ugovora za

projektiranje kao i produljenje roka Sporazuma o sufinanciranju nacionalne komponente sa jedinicama

lokalne samouprave.

Naziv: Izrada projektne dokumentacije za rekonstrukciju željezničke pruge Okučani – Vinkovci


Ugovorena vrijednost za izradu studijske dokumentacije: 1,4 milijuna eura


Cilj projekta: izrada projektne

dokumentacije potrebne za modernizaciju

pružne dionice Okučani – Vinkovci duljine

131 km. Predmetna dionica je dio RH1

koridora, a koju je potrebno modernizirati u

skladu sa zahtjevima za osnovnu mrežu

TEN-T odnosno u skladu s tehničkim

specifikacijama za interoperabilnost.

Opis projekta: izrada studijske i projektne dokumentacije potrebne za rekonstrukciju i modernizaciju pružne

dionice Okučani - Vinkovci, dugačke 131 km.

Aktivnosti u 2019.: 17.05.2019. godine sklopljen je Ugovor za izradu studijske dokumentacije (Idejna rješenja,

Studija izvodljivosti, Analiza troškova i koristi, Studija utjecaja na okoliš) koja će biti podloga za izradu

projektne dokumentacije (Idejni projekt, Glavni projekt, finalne Analize troškova i koristi i dokumentacija o

nabavi). Početni sastanak održan je 22.05.2019. godine. Izrada studijske dokumentacije je u tijeku, kojom je

izrađeno sljedeće: radne verzije Idejnih rješenja za 4 varijante, Studija izvodljivosti, Analiza troškova i koristi

za ovu fazu i Studija utjecaja na okoliš. Rješenje da je zahvat prihvatljiv za ekološku mrežu je ishođeno

16.10.2019. godine, a Potvrda usklađenosti s prostorno-planskom dokumentacijom je ishođena 29.11.2019.

godine.


73

B. OSTALI PROJEKTI FINANCIRANI IZ KREDITA TE OSTALIH IZVORA.

U 2019. godini provodile su se i aktivnosti na projektima koji se financiraju iz kredita razvojnih banaka (IBRD)

i komercijalnih kredita te ostalih izvora sredstava.

Značajnije financijsko ostvarenje u 2019. godini imali su sljedeći projekti:

1. Obnova dionice (Greda) - Sunja (30,8 km), pruga Zagreb Gk - Sisak - Novska

Financijska realizacija iznosila je 58,2 mil.kn. Izvodili su se radovi prema projektnoj dokumentaciji

remonta na gornjem, donjem ustroju u kontaktnoj mreži. Završeni su radovi na zamjeni kolosiječne

rešetke do Sunje, na ŽCP-ovima je rađena zamjena povođenja (drvena građa ili strel).

Na donjem ustroju su rađene sanacije postojećih propusta, izgrađeni su peroni u Stupnom, Blinjskom

Kutu i Brđanima Krajiškim. Na elektroenergetskom podsustavu su se izvodili radovi antikorozivne

zaštite stupova i zamjene konzola i vješaljki.

2. Obnova dionice Ogulin-(Moravice) (29,4 km), pruga Zagreb Gk-Rijeka

Na projektu je realizirano 32,9 mil.kn U 2019. godini izvedeni su slijedeći radovi: izmijenjeno 9

skretnica uz izradu drenaža, revizijskih okna, ugradnju geotekstila, geomreža, izrađeni su otočni

peroni i uređene su površine ispred stanične zgrade u kolodvoru Gomirje. Izvedeni su završni radovi

na uređenju rasvjete i odvodnje na platou ispred stanične zgrade u kolodvoru O. Hreljin te radovi na

elektroenergetski postrojenjima u kolodvorima O. Hreljin, Gomirje i Ogulin, radovi na KM–u te prateći

radovi na usklađenju KM-a, SS i TK uređaja. Postavljanje signala u kolodvorima O. Hreljin, Gomirje i

Vrbovsko, demontaža, iskop i izrada kolosijeka, kao i doprema i istovar betonskih pragova u kolodvor

Ogulin.

3. Obnova pruga na prometnom pravcu Oštarije/Ogulin-Knin-Split/Zadar/Šibenik

Ukupna financijska realizacija iznosi 20,2 mil.kn. Izrađeni su zidovi za zaštitu od buke na dionici

Perušić-Gračac; izvedena je sanacija usjeka na dionici pruge Josipdol-Javornik (39 kom), izvršena

ugradnja novih 9 kom skretnica, vanjski radovi na ugradnji elektroničkih signalno-sigurnosnih uređaja

(ESSU) i postava kanalica u kolodvoru Plaški te izvedba krnjeg kolosijeka s ugradnjom skretnice u

kolodvoru Zrmanja.

Izvršena je sanacija i popravak SS uređaja na dionici Josipdol-Vrhovine; provedba ispitivanja

osiguranja željezničko-cestovnih prijelaza na dionici Perušić-Gračac (23 kom ). Također je izvršen dio

sanacije signalno sigurnosnih uređaja na dionici pruge kolodvor Malovan uklj. - kolodvor Knin isklj;

radovi na ugradnji ESSU u kolodvoru Knin. Izvršeni su radovi na izmještanju kontejnera SS uređaja,

diesel agregata i postojećih elektroinstalacija u kolodvoru Split Predgrađe.

4. Obnova pruga u čvoru Zagreb

Financijska realizacija iznosi 16,7 mil.kn. Obnovom pruga u čvoru Zagreb izvode se radovi na obnovi

željezničke pruge M401 Sesvete – Sava, te radovi na obnovi 4. kolosijeka u kolodvoru Zagreb Zk na

pruzi M101 DG – Savski Marof – Zagreb GK. U 2019. su završeni radovi na pružnim dionicama Sesvete

(isk.) - Zagreb Resnik (isk.), Zagreb Resnik (isk.) - Zagreb Žitnjak (isk.) i Zagreb Žitnjak (isk.) – Most

Sava (isk.) na kojima vlakovi prometuju brzinom 100 km/h. Na predmetnim dionicama izvedeni su


74

radovi na zamjeni elemenata pružnog gornjeg ustroja (tračnice, pragovi, željeznički tucanik), radovi

na donjem ustroju (postavljanje hidroizolacije, uređenje željezničko cestovnih prijelaza, krčenje

šiblja), te prateći elektrotehnički radovi.

5. Sanacija usjeka na pruzi Zagreb Gk-Rijeka

U 2019. godini realizirano je 9 mil.kn od planiranih 8,7 mil.kn (104%), čije se financiranje dijelom

odnosi na kredit Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD).

Izvršeni su radovi na 23 usjeka. Realizacijom navedenog ukinute su lagane vožnje na lokacijama na

kojima su sanirani usjeci, smanjen je rizik pojave lokalnih nestabilnosti stjenske mase, te je povećana

sigurnost željezničkog prometa. Također, izvedena je sanacija usjeka na ŽP M602 Škrljevo – Bakar.

6. Rekonstrukcija kolodvora Sisak

Financijska realizacija iznosi 7,7 mil.kn. Radovi na sisačkome kolodvoru obuhvatili su rekonstrukciju

kolosijeka kao i izgradnju 324 metra dugog otočnog perona s nadstrešnicom. Osim toga uz zgradu

je izgrađen i bočni peron s novom nadstrešnicom te pothodnik s dizalima, čime je omogućen pristup

osobama smanjene pokretljivosti. Na strani koja gleda na perone zgrada je dobila i novu fasadu, a na

perone je postavljena urbana oprema (nove klupe, kante za otpatke) te je cijeli prostor pokriven video

nadzorom. Obavljen je tehnički pregled i dobivena uporabna dozvola.

4.3. FINANCIJSKA REALIZACIJA INVESTICIJA

HŽI je u 2019. godini nastavila trend intenzivnih investicijskih ulaganja u željezničku infrastrukturu. Vrijednost

ostvarenih investicija u željezničku infrastrukturu u 2019. godini iznosi 950,9 mil.kn što je za 28,6% više u

odnosu na 2018. godinu, i 38,8% manje u odnosu na plan investicija za 2019. godinu.

Vrijednost projekata sufinanciranih sredstvima EU u 2019. godini iznosi 700,9 mil.kn i u odnosu na 2018. veća

su za 117,5%. S obzirom na to da se 56% željezničke mreže u RH odnosi na željezničke pruge važne za

međunarodni prijevoz HŽI u osuvremenjivanju hrvatske željezničke mreže težište stavlja na projekte čije je

sufinanciranje predviđeno najvećim dijelom iz EU fondova, odnosno na one projekte za koje HŽI već ima

osigurana europska sredstva, kao i na sve buduće projekte koji se mogu realizirati kroz sufinanciranje iz EU

fondova.

Vrijednost ostalih projekata financiranih iz kredita razvojnih i komercijalnih banaka i ostalih izvora iznose

250,0 mil.kn i za 40% su manja u odnosu na 2018. godinu.

Iznosi u tisućama kuna

Opis 2018. Plan 2019. 2019.

Iznos % Iznos Iznos %

Sredstva Proračuna RH (izvor 11 i 12) 72.807 9,8 165.616 124.520 13,1

EU fondovi 251.283 34,0 627.865 575.767 60,5

Krediti 374.543 50,7 504.487 218.895 23,0

Ostalo (vlastita sredstva, interni rad, zalihe) 40.582 5,5 254.553 31.718 3,4

UKUPNO 739.215 100,0 1.552.521 950.900 100,0

Tablica 19: Izvori financiranja investicija u razdoblju 2018.-2019.


75

U nastavku je prikazana financijska realizacija programa i projekata za željezničku infrastrukturu (tablica 23).

Realizacija investicija po pozicijama plana prilog je ovom godišnjem izvješću (Prilog 1).


Opis 2018. Plan 2019. 2019. 2019./ 2019/ 2018. Plan

PROGRAM OBNOVE I MODERNIZACIJE PRUGA ZA MEĐUNARODNI PROMET

301.753 561.664 279.162 92,5 49,7

Obnova pruga na koridoru RH2 (Mediteranski koridor - bivši ogranak V.b.)

96.278 167.334 157.404 163,5 94,1

Obnova pruga na prometnom pravcu Oštarije/Ogulin - Knin - Split/Zadar/Šibenik

62.134 140.400 30.107 48,5 21,4

Modernizacija pruga na koridoru RH3 (bivši ogranak V.c) 207 9.000 8.489 4101,0 94,3

Obnova pruga na koridoru RH1 (bivši X. koridor) 24.357 140.230 11.588 47,6 8,3

Obnova ostalih pruga za međunarodni promet 118.777 104.700 71.574 60,3 68,4

PROGRAM OBNOVE I MODERNIZACIJE PRUGA ZA REGIONALNI PROMET

34.885 344.100 295.394 846,8 85,8

PROGRAM OBNOVE I MODERNIZACIJE PRUGA ZA LOKALNI PROMET

1.103 5.812 336 30,5 5,8

PROGRAM OBNOVE I MODERNIZACIJE ŽELJEZNIČKOG ČVORIŠTA ZAGREB

26.271 15.630 21.030 80,1 134,5

PROGRAM AKTIVNOSTI U FUNKCIJI INFRASTRUKTURE NA MREŽI KAO CJELINE

112.226 151.684 55.671 49,6 36,7

Informatika 3.639 24.678 10.835 297,7 43,9

Željezničko-cestovni prijelazi i pješački prijelazi preko pruge 9.740 41.200 6.713 68,9 16,3

Zaštita okoliša 1.577 1.200 41 2,6 3,4

Unapređenje tehnologije i poboljšanje uvjeta rada 26.801 36.220 21.040 78,5 58,1

Zgrade i strojarski objekti 2.800 15.700 5.027 179,5 32

Mehanizacija, sredstva i oprema za održavanje, obnovu i izgradnju željezničke infrastrukture

50.729 3.000 3.122 6,2 104,1

Studijska, investicijska i tehnička dokumentacija 16.940 29.686 8.839 52,2 30

IZGRADNJA NOVIH PRUGA I KOLOSIJEKA 262.977 473.631 299.307 113,8 63,2

UKUPNO PROGRAMI I PROJEKTI ŽELJEZNIČKE INFRASTRUKTURE 739.215 1.552.521 950.900 128,6 61,2

Tablica 20: Realizacija programa i projekta željezničke infrastrukture u 2019. godini.


76

5. OSTALA PODRUČJA

5.1. LJUDSKI POTENCIJALI

Sustav upravljanja ljudskim potencijalima usmjeren je na razvoj i obrazovanje radnika, njihove poslovne

učinkovitosti i timskog rada. Stoga, u okviru sveukupnog unapređenja poslovanja HŽI, upravljanje ljudskim

potencijalima ima značajnu ulogu.

Bitna zadaća Sektora za upravljanje ljudskim potencijalima je da zajedno sa svim operativnim sektorima i

sektorima podrške, razvija i vodi procese kojima se kontinuirano razvijaju ljudski potencijali, organizacijska

kultura, poslovna učinkovitost, timski rad, a uz uvođenje najboljih praksi u upravljanju ljudskim potencijalima.

U provođenju svoje osnovne svrhe i funkcije u Društvu, Sektor za upravljanje ljudskim potencijalima provodi

aktivnosti sukladno važećim zakonskim i podzakonskim aktima, kao i internim aktima HŽI, od kojih su temeljni

Pravilnik o organizaciji, Kolektivni ugovor, Pravilnik o radu i Pravilnik o zaštiti na radu. Osim navedenih, Sektor

za upravljanje ljudskim potencijalima u svom poslovanju se rukovodi i drugim internim aktima, pravilnicima,

uputama, programima, odlukama Uprave itd., u kojima su opisani načini postupanja i upravljanja svim

procesima važnim za zaposlenike.

Na dan 31. prosinac 2019. u HŽI bilo je zaposleno 5.044 radnika, od kojih je 94,83% zaposleno na neodređeno

vrijeme, 5,15% na određeno vrijeme i 0,02% svoja prava ostvaruje u Željezničkom fondu. Željeznički fond kao

jedna od mjera zbrinjavanja tehnološkog viška radnika osnovan je 2006. godine na inicijativu sindikata. Ustroj

Željezničkog fonda u HŽ Holdingu bio je predviđen Ugovorom o radnopravnoj zaštiti radnika od poslovno

uvjetovanih otkaza, a nakon pripajanja HŽ Holdinga HŽI, s danom 1. studenoga 2013. godine, Željeznički fond

organiziran je u HŽI.

Opis 2018. Plan 2019. 2019. 2019./ 2018.

2019./ Plan 2019.

Broj zaposlenih na početku godine 4.818 4.835 4.835 100,4 100,0

Otišli radnici -85 -110 -211 248,2 191,8

uz otpremnine -70 -85 121,4

prirodni odljev -85 -40 -126 148,2 315,0

Novozaposleni radnici 102 278 420 411,8 151,1

Radnici došli pripajanjem organizacijske cjeline drugog društva

9 11 122,2

Novozaposleni radnici-vanjski natječaj 85 278 393 462,4 141,4

pripravnici 80 154 259 323,8 168,2

radnici s iskustvom 5 124 134 2.680,0 108,1

Povratak iz mirovanja, sudska presuda i slično

8 16 200,0

Povećanje/smanjenje broja zaposlenih 17 168 209 1.229,4 124,4

Broj zaposlenih krajem godine 4.835 5.003 5.044 104,3 100,8

na neodređeno vrijeme 4.761 4.783 100,5

na određeno vrijeme 73 260 356,2

u Željezničkom fondu 1 1 100,0

Tablica 21: Prikaz fluktuacije radnika

Tijekom 2019. godine u HŽI prestalo je raditi 211 radnika, te je istovremeno 420 radnika došlo u HŽI, što je

rezultiralo ukupnim povećanjem broja radnika u 2019. godini za 209. Za razliku od prethodne godine kada je


77

razlog prestanka rada u HŽI u cijelosti bio prirodni odljev, u 2019. godini odlazak radnika iz HŽI rezultat je, s

jedne strane, prirodnog odljeva (59,7%), te s druge strane, sporazumnog prestanka radnog odnosa uz

poticajne otpremnine (40,3%).

U svrhu dobrog funkcioniranja poslovnih procesa, a s ciljem povećanja poslovne efikasnosti i poboljšanja

obrazovne i dobne strukture zaposlenika, u 2019. godini putem vanjskog natječaja zaposleno je 393 radnika

od čega se 65,9% odnosi na zapošljavanje pripravnika.

U 2019. godini roditeljski dopust je koristilo ukupno 27 radnika, od toga 21 žena i 6 muškarca. Nakon

korištenja roditeljskog dopusta svi su se vratili na radno mjesto.

Starosna struktura radnika

Starosni razred

NSS* KV VKV SSS VŠS VSS MR DR Ukupno Učešće

20-30 236 19 96 351 7%

31-40 3 2 418 46 161 2 632 12%

41-50 192 15 1 865 110 228 8 1 1.420 28%

51-60 536 80 55 1.196 206 169 6 2.248 45%

61-65 63 29 25 146 42 82 6 393 8%

Ukupno 794 126 81 2.861 423 736 22 1 5.044 100%

Učešće 16% 2% 2% 57% 8% 15% 0% 0% 100%

*uključuje stručne spreme NKV, PKV i NSS

Tablica 22: Starosna i obrazovna struktura radnika u 2019. godini

Starosna struktura radnika HŽI na dan 31.12.2019. godine ukazuje da je više od 50% zaposlenika starije od

51 godine, da je trećina zaposlenika u životnoj dobi između 41-50 godine života i da svega 19% radnika

pripada starosnom razredu do 40 godina.

Takva starosna struktura zaposlenika HŽI, koja i nakon intenzivnog zapošljavanja novih radnika mlađe životne

dobi od kojih je više od 65% pripravnika i u kojoj zaposlenici do 40 godina života imaju izrazito nisko učešće,

ukazuje na potrebu daljnjeg planiranja zapošljavanja radnika mlađe životne dobi.

Grafikon 13: Starosna struktura radnika u 2019. godini

351

632

1.420

2.248

393

20-30 31-40 41-50 51-60 61-65


78

Obrazovna struktura radnika

Obrazovna struktura radnika HŽI na dan 31.12.2019. godine pokazuje da 77% radnika ima srednju i niže od

srednje stručnu spremu. Najveći dio zaposlenika HŽI (57%) ima srednju stručnu spremu. Istovremeno, svega

23% odnosno 1.182 radnika pripada višoj i visoko obrazovanoj skupini.

*uključuje stručne spreme NKV, PKV i NSS

Grafikon 14: Obrazovna struktura radnika u 2019. godini

S obzirom na prikazanu starosnu i obrazovnu strukturu radnika, a imajući u vidu daljnje unapređenje

poslovanja kroz uvođenje novih tehnologija u željezničkom sektoru, cilj HŽI u području ljudskih potencijala bit

će usmjeren na pomlađivanje starosne strukture radnika kao i jačanje obrazovne strukture provođenjem niza

mjera i aktivnosti usmjerenih stalnom usavršavanju radnika kao i zapošljavanju visoko obrazovanih kadrova.

Struktura radnika prema spolu

Opis Žene Muškarci

Broj radnika 746 4.298

Učešće % 15% 85%

Tablica 23: Struktura radnika prema spolu u 2019. godini

Promatrajući strukturu radnika prema spolu, svega 15% radnika HŽI su žene. U odnosu na prethodnu godinu,

u 2019. godini udio žena u ukupnoj strukturi zaposlenih porastao je za 2%. Uzimajući u obzir razvojne i

poslovne aktivnosti, HŽI se nada da će u narednim razdobljima udio žena u ukupnom broju radnika nastaviti

s rastom.

Aktivnosti područja upravljanja ljudskim potencijalima

Tijekom 2019. godine aktivnosti su bile usmjerene na:

• Razvoj i obrazovanje ljudskih potencijala kao vrlo važan segment upravljanja ljudskim potencijalima.

Godišnjim planom izobrazbe planirane su potrebne edukacije i stručna usavršavanja, kako bi se

održala potrebna razina kompetencija radnika. Tijekom 2019. godine radi usavršavanja u struci, bilo

da ona proizlaze iz zakonskih propisa (javna nabava) ili proizlaze iz promjena zakonodavne regulative

u području prava, računovodstva, financija, radnih odnosa, građevine, energetike ili radi priprema za

polaganje stručnih ispita kod nadležnih tijela državne uprave odnosno u strukovnim udruženjima

794

126 81

2.861

423

736

22 1

NSS* KV VKV SSS VŠS VSS MR DR


79

(komorama) 1.015 radnika odnosno oko 20% ukupnog broja radnika upućeno je na seminare,

savjetovanja, radionice ili pripremne seminare.

Kontinuiranim formalnim i neformalnim usavršavanjem radnika sudjelovanjem na radionicama,

seminarima, predavanjima te pohađanjem specijalističkih poslijediplomskih studija potiče se

cjeloživotno učenje i stjecanje novih znanja, vještina i kompetencija u sklopu profesionalnog razvoja.

• Procjenu razvijenosti kompetencija- nakon što je u 2017. godini proveden pilot-projekt modela za

procjenjivanje stupnja razvijenosti svake pojedine utvrđene kompetencije radnika HŽI koji rade kao

voditelji projekata i projektnih timova na projektima sufinanciranim iz fondova Europske unije, Sektor

za upravljanje ljudskim potencijalima nastavio je i 2019. godini s utvrđivanjem (procjenom) stupnja

razvijenosti ključnih i specifičnih kompetencija tih radnika. Analiza kompetencija izrađena je sukladno

Capacity Building Planu koji je odobren od strane Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i HŽI.

Procjena kompetencija provodi se temeljem Odluke o ključnim kompetencijama radnika HŽI, Odluke

o specifičnim kompetencijama bitnim za rad na projektima financiranim iz EU fondova te prema

vlastitoj metodologiji koju je prihvatila Uprava HŽI (broj: UI-16-4-2/18). Stupanj razvijenosti svake

kompetencije utvrđen je po principu tzv. kružnog procjenjivanja (360 stupnjeva povratna

informacija). Voditeljima i članovima projektnih timova dostavljen je upitnik koji sadrži popis ključnih

i specifičnih kompetencija te njihovih bihevioralnih pokazatelja (ponašanja koja se odnose na

pojedinu kompetenciju). Osim samoprocjene kompetencija u odnosu na radno mjesto/timsku ulogu,

kompetencije su procijenjene od strane suradnika odnosno koordiniranih radnika, podređenih

radnika kao i nadređenih radnika odnosno voditelja projekata. U 2019. godini proveden je godišnji

ciklus utvrđivanja kompetencija.

Nakon analize podataka o kompetencijama, direktori sektora iz kojih dolaze radnici koji rade na

projektima financiranim iz EU fondova upoznati su s pregledom stupnja razvijenosti utvrđenih

ključnih i specifičnih kompetencija za pojedinog radnika. U razgovoru s radnicima upoznali su ih s

rezultatima, te su radnici od njih dobili kvalitetnu povratnu informaciju usmjerenu na razvoj

nedostatno razvijenih kompetencija kao i osobni razvoj.

Sektor za upravljanje ljudskim potencijalima izradio je prijedlog edukacija s ciljem razvoja nedostatno

razvijenih kompetencija, koji je uvršten u Okvirni plan obrazovanja i razvoja radnika HŽI za 2020.

godinu (Službeni vjesnik HŽ Infrastrukture br. 2/2020).

Prema istom modelu tijekom 2019. godine 69 voditelja projekata i članova projektnih timova

upućeno je na 10 različitih edukacija usmjerenih njihovom osobnom razvoju.

Osim toga putem realizacije projektnih zadataka dijelom je praćena učinkovitost rada u skladu s

dinamičkim projektnim planovima i kategorizaciji projekata u HŽI. U radu na projektima, u raznim

projektnim ulogama, krajem 2019. godine bilo je angažirano 4,1 posto radnika.

• Izradu izmjena i dopuna Pravilnika o organizaciji HŽI- tijekom 2019. godine donesene su 2., 3., 4. i 5.

izmjene i dopune Pravilnika o organizaciji HŽI koji je na snazi od 1. svibnja 2018. godine.

• Izradu Pravilnika o stručnom osposobljavanju i trajnom osiguravanju stručne osposobljenosti

strojovođa kategorije A u HŽI. U skladu s Akcijskim planom izrađenim po provedenom auditu Agencije


80

za sigurnost željezničkog prometa, Pravilnikom su jasno određeni omjer teorijskog i praktičnog dijela

osposobljavanja iskazani u satima, kao i udio vožnje u noćnim uvjetima

• Kolektivne pregovore: S obzirom da je Kolektivni ugovor koji je sklopljen 2016. godine isticao

30.11.2019. godine, u četvrtom kvartalu 2019. godine započeli su pregovori sa socijalnim

partnerima, te je 28. svibnja 2020. godine sklopljen novi Kolektivni govor koji će biti na snazi do

28.02.2021. godine, uz produljenu primjenu od 7 (sedam) mjeseci.

5.2. INFORMATIKA

Sektor za informatiku pruža podršku operativnim sektorima i cjelokupnom poslovanju HŽI, pri upravljanju

poslovnim procesima i upravljanju promjenama kroz korištenje aplikacijskih sustava, informacijske i

komunikacijske infrastrukture za uspješno ostvarivanje strateških i operativnih ciljeva.

Sektor za informatiku svoje aktivnosti provodi kroz procese razvoja, održavanja i nadzora sistemske, mrežne

(podaktovne i optičke), aplikativne podrške i podrške korisnicima informatičkog sustava HŽI. Održava i radi

potrebne nadogradnje cjelokupnog SAP sustava (moduli financije i računovodstvo, materijalno i nabavno

poslovanje, kontroling, ljudski resursi i obračun plaće, planiranje, prodaja i distribucija-fakturiranje).

Osim interno, Sektor za informatiku HŽI svoje usluge pruža i eksternim korisnicima tj. društvima koja su

nastala restrukturiranjem Hrvatskih željeznica, a to su HŽ Cargo d.o.o. i HŽ Putnički prijevoz d.o.o..

Sektor za Informatiku svoju djelatnost obavlja kroz odjele za aplikacijske sustave, za sistemsku podršku i

podatkovnu mrežnu infrastrukturu, te za optičku i telekomunikacijsku infrastrukturu, kao i za korisničku

podršku i upravljanje IT opremom.

Sektor za informatiku HŽI pružanjem svojih usluga ostvario je u razdoblju 01.01.-31.12.2019. godine prihode

u iznosu od 6,45 mil.kn od čega se 87% odnosi na pružanje informatičkih usluga i 13% na pružanje usluga

najma optičkog kabela. Ostvareni prihodi u 2019. godine manji su za 6% u odnosu na prethodnu godinu i 13%

u odnosu na plan 2019. godine. Na smanjenje ove vrste prihoda primarno je utjecalo smanjenje prihoda od

usluga najma optičkog kabela.


Opis 2015. 2016. 2017. 2018. Plan

2019. 2019.

2019./ 2018.

2019. / Plan

Prihodi od informatičkih usluga 7,74 6,89 5,84 5,61 5,44 5,64 100,5 103,7

HŽ Cargo 5,23 4,81 4,75 4,82 4,70 4,85 100,6 103,2

HŽ Putnički prijevoz 2,50 2,07 1,08 0,78 0,70 0,71 91,0 101,4

Pružne građevine 0,01 0,01 0,01 0,01 0,02 200,0

Train Hungary-podružnica Zagreb 0,04 0,04 100,0

Eurorail logistics d.o.o. 0,02

Prihodi od usluga najma optičkog kabela 2,86 2,96 2,88 1,27 2,00 0,81 63,8 40,5

UKUPNO 10,60 9,85 8,72 6,88 7,44 6,45 93,8 86,7

Tablica 24: Prihodi od usluga informatike u razdoblju 2014.-2018.

Kontinuirano smanjenje prihoda od usluga najma optičkog kabela u odnosu na prethodne godine primarno je

posljedica primjene Odluke o izboru i zadaćama nositelja operativne provedbe Projekta objedinjavanja

svjetlovodne infrastrukture u trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske koju je

donijela Vlada RH u 2013. godini.


81

Spomenutom Odlukom za nositelja operativne provedbe Projekta određeno je trgovačko društvo Odašiljači i

veze d.o.o. s kojim je HŽI potpisala ugovor o iznajmljivanju viška svjetlovodne infrastrukture. Prihodi koje je

HŽI ostvarivala za najam optičkog kabela do potpisa ugovora, potpisom ugovora, podijeljeni su između

ugovornih strana. U 2019. godini došlo je do dodatnog smanjenja prihoda po osnovi iznajmljivanja optike jer

su svi postojeći korisnici, koje je HŽI zadržala iz prethodnih razdoblja, prebačeni na ugovor s trgovačkim

društvom Odašiljači i veze d.o.o. pa se slijedom toga ostvaruje 50% ukupnog prihoda, a ne kao do tada 100%.

5.3. NEKRETNINE

Poslovanje Sektora Nekretnina obuhvaća sustavno, optimalno i dugoročno planiranje i upravljanje

nekretninama u vlasništvu Društva kao i nekretninama koje su vlasništvo Republike Hrvatske, a Ugovorom o

upravljanju željezničkom infrastrukturom su dane HŽI na upravljanje, te poduzimanje svih pravnih i tehničkih

radnji za rješavanje imovinskopravnih odnosa s ciljem upisa prava vlasništva HŽI i RH kao javnog dobra u općoj

uporabi. Osim navedenog, Sektor nekretnina odgovoran je i upravljane energetskom učinkovitosti.

Aktivnosti Sektora Nekretnina

Aktivnosti Sektora nekretnina usmjerene su na učinkovito upravljanja nekretninama, optimizaciji iskoristivosti

nekretnina, povećanju prihoda od nekretnina i smanjenju troškova, kao i na efikasno rješavanje

imovinskopravnih odnosa.

Održavanje i obnova zgrada, stanova, strojarskih objekata i crpnih postrojenja planira se i provodi kroz

projekte vezane uz investicije te poslove vezane uz investicijsko održavanje, redovno održavanje i hitne

intervencije. Aktivnosti koje se provode uključuju izvide na terenu, izradu projektnih zadataka, ugovaranje

izrade tehničke dokumentacije i tender dokumentacija za nadmetanja te ugovaranje radova i nadzor nad

izvođenjem radova.

Komercijalizacija nekretnina uključuje davanje u zakup poslovnih prostora i zemljišta, zakup lokacija za

promidžbene proizvode, najam stanova i prodaju nekretnina, osnivanja prava građenja i prava služnosti.

Aktivnosti vezane za upise u službene evidencije nekretnina u RH i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, kako

za imovinu HŽI, tako i za imovinu RH kojom HŽI upravlja, provode se kontinuirano sukladno važećim

propisima.

Tijekom 2019. godine ključne aktivnosti Sektora nekretnina bile su usmjerene na:

• Definiranje granica željezničke infrastrukture, sukladno pozitivnim propisima HŽI i Zakonu o željeznici

(NN 32/19), kroz postupke nove izmjere te izradom pojedinačnih elaborata parcelacije

• Implementaciju i produkciju integriranog sustav za upravljanje imovinom-REFX (migrirani su podaci

za 751 katastarsku općinu, te je obrađeno 16.702 stavke po katastarskim česticama)

• Implementaciju sustava upravljanja energijom u skladu s HRN EN ISO 50001 normom te izvođenje

energetskih pregleda i izdavanje certifikata

• Intenziviranje rada na implementaciji projekta Asset management. Navedeni projekt pokrenut je s

ciljem razvoja i unapređenja područja nekretnina, te rješavanja statusa i imovinsko pravnih odnosa

određenih nekretnina, pod koordinacijom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Projekt se

financira sredstvima Svjetske banke, a obuhvaća područje nekretnina sva tri željeznička poduzeća

(HŽ Infrastruktura, HŽ Cargo i HŽ Putnički prijevoz) i tijekom implementacije će obuhvatiti:

- Podjelu spornih nekretnina između tri poduzeća

- Procjenu vrijednosti svih nekretnina


82

- Plan komercijalizacije nekretnina u vlasništvu pojedinog društva u cilju povećanja vlastitih

prihoda u financiranju poslovanja

Projektom trebaju biti obuhvaćene sve katastarske odnosno zemljišnoknjižne čestice koje čine

željezničku infrastrukturu, kao i sve katastarske odnosno zemljišnoknjižne čestice koje čine imovinu

društava slijednika HŽ-a na način da se jasno definira koja nekretnina je Planom podjele HŽ-a pripala

u vlasništvo kojem društvu, te da iste budu spremne za uknjižbu prava vlasništva kod nadležnih

zemljišnoknjižnih sudova, odnosno za upis u katastar nekretnina.

Krajem 2019. godine, konzorcij konzultanata koji je zadužen za izvođenje usluge i projektnih

zadataka (PricewaterhouseCoopers Savjetovanje d.o.o. i PricewaterhouseCoopers Advisory SpA

(PwC), Šavorić & Partneri odvjetničko društvo d.o.o te Trezor Invest d.o.o. ) dostavio je Završni

izvještaj o dubinskom snimanju, na koji je HŽI krajem siječnja 2020. godine dostavila primjedbe i

komentare.

Prihodi od upravljanja nekretninama

Prihodi od usluga upravljanja nekretninama obuhvaćaju prihode od prodaje, ostale poslovne prihode i financijske prihode. Od ukupno ostvarenih prihoda upravljanja nekretninama, prihodi od prodaje čine 8,3% ostvarenih prihoda, 18% su ostali poslovni prihodi dok financijski prihodi čine svega 0,7%.

Prihodi od prodaje usluga upravljanja nekretninama obuhvaćaju prihode s osnova zakupa, prava služnosti i prava građenja, te prihode ostvarene s ovisnim društvima (Pružne građevine d.o.o. i Croatia Expres putnička agencija d.o.o.) i društvima nastalim podjelom HŽ-a.

Ostali poslovni prihodi odnose se na prihode od najma stanova i otkupa stanova koji su priznati u visini od 35% ukupnog iznosa.

Financijski prihodi odnose se na iznos kamate po odobrenim kreditima za otkup društvenih stanova na kredit i iskazani su u iznosu od 6% vrijednosti kredita što predstavlja dozvoljeno priznavanje dijela koje se odnosi na kamate.


Prihod od usluga upravljanja nekretninama 2018. Plan

2019. 2019.

2019./ 2018.

2019./ Plan 2019.

Prihodi od prodaje 21.425 24.824 24.772 115,6 99,8

Zakup poslovnih i skladišnih prostora i zemljišta 13.163 13.843 15.048 114,3 108,7

Zakup promidžbenih prostora 3.318 4.774 3.703 111,6 77,6

Pravo služnosti 618 250 140 22,7 56,0

Pravo građenja 312 580 213 68,3 36,7

Ovisna društva 2.296 2.266 2.130 92,8 94,0

Društva nastala podjelom HŽ-a 1.718 3.111 3.538 205,9 113,7

Ostali poslovni prihodi 5.609 5.060 5.474 97,6 108,2

Najam stanova 2.685 2.823 2.829 105,4 100,2

Otkup stanova * 2.924 2.237 2.645 90,5 118,2

Financijski prihodi 417 233 227 54,4 97,4

Povrat stambenih kredita ** 417 233 227 54,4 97,4

UKUPNO 27.451 30.117 30.473 111,0 101,2

* Iskazani su iznosi 35% ukupne vrijednosti (dozvoljeno priznavanje prihoda) ** Iskazani su iznosi 6% vrijednosti kredita (dozvoljeno priznavanje dijela koji se odnosi na kamate)

Tablica 25: Prihodi ostvareni upravljanjem nekretnina


83

Ukupni prihodi ostvareni od upravljanja nekretninama u 2019. godini iznose 30,47 mil.kn i veći su za 11,0% u

odnosu na prethodnu godinu, te 1,2% u odnosu na plan za 2019. godinu.

Prihodi od prodaje iznose 24,77 mil.kn i u odnosu na prethodnu godinu veći su za 15,6%, te su na razini plana

za 2019. godinu. Najveći rast prihoda od prodaje, u odnosu na prethodnu godinu, evidentiran je u segmentu

zakupa poslovnih i skladišnih prostora i zemljišta i prihoda od društava nastalih podjelom HŽ-a te u nešto

manjoj mjeri u segmentu zakupa promidžbenih prostora.

Prihodi od prava služnosti i prava građenja bilježe smanjenje u odnosu na 2018. godinu za 77,3% odnosno za

31,7%. Najvećim dijelom ugovori o osnivanju prava služnosti i prava građenja sklapaju se temeljem Zakona o

uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina (NN 80/2011), te su bez

plaćanja naknada. Naime, sukladno navedenom Zakonu ne plaćaju se naknade za stjecanje prava vlasništva,

prava služnosti i prava građenja kada to pravo stječu osobe javnog prava, međusobno jedne od drugih, na

njihovu zemljištu potrebnom za izgradnju infrastrukturnih građevina. Ujedno prihodi od prava služnosti i

prava građenja ovise o broju pristiglih zahtjeva, te se na njih najvećim dijelom ne može utjecati kao i na velik

dio ostalih i financijskih prihoda nekretnina.


84

6. FINANCIJSKO IZVJEŠĆE

U poslovnoj 2019. godini HŽI ostvarila je dobit poslovanja u iznosu od 0,47 mil.kn. Ostvareni rezultat 2019.

godine u odnosu na plan za 2019. godinu, koji je donesen i temeljen na načelima uravnoteženosti prihoda i

rashoda, ukazuje da je HŽI, kao korisnik sredstava državnog proračuna, u 2019. godini poslovala primjereno

proračunskim načelima.

U odnosu na objavljene financijske izvještaje za 2018. godinu, u tijeku sastavljanja izvještaja za 2019. godinu,

financijski rezultat 2018. godine prepravljen je zbog korekcija na pozicijama:

• ostalih poslovnih prihoda s poduzetnicima unutar grupe u iznosu od 2,52 mil.kn s osnova razlike

između obračunate isporučene električne energije za vuču vlakova i stvarno potrošene HŽ Putničkom

prijevozu i HŽ Cargu

• ostalih poslovnih prihoda u iznosu 1,15 mil.kn s osnova razlike između obračunate isporučene

električne energije za vuču vlakova i stvarno potrošene ostalim prijevoznicima u iznosu 0,83 mil.kn i

s osnova ukidanja rezerviranja po sudskom sporu u iznosu 0,32 mil.kn.

Slijedom navedenog, korekcije u ukupnom iznosu od 3,67 mil.kn rezultirale su promjenom poslovnog

rezultata za 2018. godinu odnosno smanjenjem gubitka poslovne 2018. godine koji sada iznosi -95,97 mil.kn.


Opis 2018. Korekcija 2018.

(prepravljeno) Plan 2019. 2019.

2019./ 2018.

2019./ Plan 2019.

Ukupno prihodi 1.223,07 3,67 1.226,74 1.279,80 1.322,32 107,8 103,3

Ukupno rashodi 1.322,71 1.322,71 1.279,80 1.321,86 99,9 103,3

REZULTAT -99,64 3,67 -95,97 0,00 0,47 - -

Tablica 26: Rezultat razdoblja

6.1. RAČUN DOBITI I GUBITKA

PRIHODI Iznosi u milijunima kuna

Opis 2018. 2018.

(prepravljeno) Plan

2019. 2019.

2019./ 2018.

2019./ Plan 2019.

UKUPNI PRIHODI 1.223,07 1.226,74 1.279,80 1.322,32 107,8 103,3

POSLOVNI PRIHODI 1.212,81 1.216,47 1.275,80 1.318,41 108,4 103,3

Prihodi od prodaje 182,72 182,72 192,60 190,39 104,2 98,9

Prihodi od pružanja željezničkih usluga 146,93 146,93 147,00 148,39 101,0 100,9

Prihodi od nekretnina 21,42 21,42 24,80 24,77 115,6 99,9

Ostali prihodi od prodaje 8,88 8,88 10,80 8,85 99,7 81,9

Prihodi od prodaje robe i mat. 5,48 5,48 10,00 8,37 152,7 83,7

Prihodi iz proračuna RH 898,91 898,91 932,50 913,01 101,6 97,9

Sredstva DP-a za upravljanje, organizaciju i regulaciju željezničkog prometa

442,90 442,90 450,00 445,00 100,5 98,9

Sredstva DP od trošarina (20 LIPA) 456,01 456,01 482,50 468,01 102,6 97,0

Ostali poslovni prihodi 131,18 134,85 150,70 215,01 159,4 142,7

FINANCIJSKI PRIHODI 10,26 10,26 4,00 3,91 38,1 97,8


85

Tablica 27: Ukupni prihodi HŽI je u poslovnoj 2019. godini ostvarilo 1.322,32 mil.kn ukupnih prihoda, od čega se na poslovne prihode

odnosi 99,7% odnosno na financijske 0,3% ukupnih prihoda. Ostvareni ukupni prihodi u odnosu na 2018.

godinu veći su za 7,8% odnosno 3,3% u odnosu na planirane.

POSLOVNI PRIHODI u 2019. iznose 1.318,41 mil.kn i u odnosu na 2018. godinu veći su za 8,4%, odnosno

3,3% u odnosu na plan za 2019., a obuhvaćaju prihode od prodaje, prihode iz proračuna RH i ostale poslovne

prihode.

Prihodi od prodaje čine 14,4% poslovnih prihoda. U 2019. iznose 190,39 mil.kn i veći su za 4,2% (7,67 mil.kn)

u odnosu na prethodnu godinu, dok su u odnosu na plan manji za 1,1% (2,21 mil.kn). Prihodi od prodaje

obuhvaćaju prihode od pružanja željezničkih usluga, zatim od komercijalizacije nekretnina, te ostalih prihoda

od prodaje i prihoda od prodaje robe i materijala.

Prihodi od pružanja željezničkih usluga čine 77,9% prihoda od prodaje i iznose 148,39 mil.kn, te su u odnosu

na prethodnu godinu veći za 1,0% (1,46 mil.kn) odnosno za 0,9% (1,39 mil.kn) u odnosu na plan za 2019.

godinu. Prihodi od pružanja željezničkih usluga detaljnije su obrazloženi u poglavlju 2.4. Pristup infrastrukturi

ovog izvješća.

Prihodi od nekretnina, a koji obuhvaćaju prihode od zakupa (poslovnih prostora, skladišta i zemljišta, te

promidžbenog prostora), prihode od prava građenja i prihode od prava služnosti, iznose 24,77 mil.kn. i čine

13,0% prihoda od prodaje. U odnosu na prethodnu godinu veći su za 15,6% odnosno za 3,35 mil.kn, te na

razini planiranih prihoda od nekretnina za 2019. godinu. (detaljnije u poglavlju 5.3. Nekretnine ovog izvješća)

Ostali prihodi od prodaje čine 4,7% prihoda od prodaje i iznose 8,86 mil.kn što je na razini prošlogodišnjih

prihoda. U odnosu na plan ostali prihodi od prodaje manji su za 18,1% (1,95 mil.kn) najvećim dijelom zbog

smanjenja prihoda od najma optičkog kabela (detaljnije u poglavlju 5.2. Informatika ovog izvješća).


Opis 2018. Plan 2019. 2019. 2019./ 2018.

2019./ Plan 2019.

Ostali prihodi od prodaje 8,89 10,80 8,85 99,6 81,9

Prihodi od najma optičkog kabela 1,27 2,00 0,81 63,8 40,5

Prihodi od usluga informatike 5,61 5,40 5,64 100,5 104,4

Prihodi od TK usluga 0,96 1,10 1,16 120,8 105,5

Prihodi od zakupa mehanizacije 0,12 0,30 0,16 133,3 53,3

Prihodi od sporedne djelatnosti 0,93 2,00 1,08 116,1 54,0

Tablica 28. Ostali prihodi od prodaje

Prihodi od prodaje robe i materijala čine 4,4% prihoda od prodaje i iznose 8,37 mil.kn, u odnosu na prethodnu

godinu veći su za 52,7% (2,89 mil.kn), a u odnosu na plan manji za 16,3% (1,63 mil.kn). Najveći dio ostvarenih

prihoda od prodaje robe i materijala odnosi se na prodaju čelične robe (tračnice, kolosiječni pribor…) i prodaju

bakrene robe.

Prihodi iz državnog proračuna obuhvaćaju sredstva Državnog proračuna koja su namijenjena za financiranje

redovnog poslovanja tj. za financiranje dijela troškova održavanja željezničke infrastrukture, regulacije i

organizacije prometa te upravljanja Društvom, a sastoje se od:


86

• sredstva državnog proračuna za upravljanje, organizaciju i regulaciju željezničkog prometa u iznosu

445,00 mil.kn što je za 0,5% (2,10 mil.kn) više u odnosu na prethodnu godinu, a za 1,1% (5,00

mil.kn) manje od planirane godišnje vrijednosti.

• sredstva iz naknada od trošarina (0,20 kn po litri naplaćenog goriva) u iznosu 468,01 mil.kn što je

za 2,6% (12,00 mil.kn) više nego u 2018. godini, a za 3,0% (14,49 mil.kn) manje u odnosu na

planirane.

Prihodi od državnog proračuna u 2019. godini iznose 913,01 mil.kn. i čine 69,3% poslovnih odnosno 69,0%

ukupnih prihoda HŽI. U odnosu na 2018. godinu veći su za 1,6% (14,10 mil.kn), a u odnosu na planirane manji

su za 2,1% (19,49 mil.kn.)

Sredstva državnog proračuna za upravljanje, organizaciju i regulaciju željezničkog prometa – pozicija

Državnog proračuna A570334 u ukupnom iznosu od 445,00 mil.kn utrošena su za:

• za organizaciju i regulaciju željezničkog prometa ..................................................... 365,00 mil.kn

• za upravljanje HŽI ............................................................................................................ 80,00 mil.kn

Sredstva iz naknada od trošarina – pozicija Državnog proračuna A574029 u iznosu od 468,01 mil.kn

financirane se sljedeće poslovne aktivnosti:

• održavanje željezničke infrastrukture 389,74 mil.kn i to za:

građevinski infrastrukturni podsustav .............................................................. 230,18 mil.kn,

elektroenergetski infrastrukturni podsustav ..................................................... 66,17 mil.kn,

signalno-sigurnosni infrastrukturni podsustav .................................................. 87,10 mil.kn,

ostale funkcionalne dijelove i opremu željezničke infrastrukture ....................... 6,29 mil.kn.

• organizaciju i regulaciju željezničkog prometa .............................................................. 3,85 mil.kn,

• upravljanje HŽI-om ........................................................................................................ 66,31 mil.kn,

• otplatu rata zajma Europske banke za obnovu i razvoj ............................................... 8,11 mil.kn.

Osim navedenih sredstava DP (pozicije A570334 i A574029) koja su knjigovodstveno evidentirana na

pozicijama prihoda, tijekom 2019. godine iz Državnog proračuna doznačena su i sredstva namijenjena za

investicije, te sredstva kojima su financirane otplate rata investicijskog kredita. Ta sredstva Državnog

proračuna evidentirana su na pozicijama Bilance budući da su vezana za investicije u željezničku

infrastrukturu.

Sredstva Državnog proračuna za investicije iznose 496,16 mil.kn, a uključuju:

� sredstva (izvor 11)

- na poziciji T754034 Potpora trgovačkim društvima u javnom sektoru

u pripremi i provedbi projekata planiranih za sufinanciranje iz EU fondova ........ 27,40 mil.kn,

- na poziciji T754054 Prilagodba željezničkih graničnih prijelaza za

provedbu schengenske pravne stečevine .................................................................... 0,16 mil.kn

- na poziciji T754048 CEF-Projekti željezničkog sektora .............................................. 2,68 mil.kn

� sredstva Udjeli Republike Hrvatske u EU fondovima (izvor 12)

- na poziciji T754048 CEF- Projekti željezničkog sektora ........................................... 11,38 mil.kn,

- na poziciji T754039 OP Konkurentnost i kohezija, prioritetna os

7. Povezanost i mobilnost ............................................................................................ 68,19 mil.kn

� sredstva iz EU fondova (izvor 562)


87

- na poziciji T754039 OP Konkurentnost i kohezija, prioritetna os

7. Povezanost i mobilnost (izvor 562) ..................................................................... 386,35 mil.kn

Osim već navedenih 468,01 mil.kn. koji su evidentirani na poziciji prihoda od sredstava državnog proračuna,

HŽI je po osnovi sredstva iz naknada od trošarina – pozicija Državnog proračuna A574029 doznačeno

dodatnih 32,49 mil.kn. namijenjenih za podmirenje obveze otplate rate kredita Međunarodne banke za

obnovu i razvoj, a budući da se radi o kreditu za financiranje investicija u željezničku infrastrukturu taj dio

sredstva DP iz naknada od trošarina nije evidentirana na poziciji prihoda.

Sveukupna doznačena sredstva iz Državnog proračuna u 2019. godini su kako slijedi:


Opis 2018. Plan 2019. 2019. 2019./ 2018.

2019./ Plan 2019.

Sredstva DP RH za redovno poslovanje 924,76 932,50 945,50 102,2 101,4

Sredstva DP za upravljanje, organizaciju i regulaciju željezničkog prometa

442,90 450,00 445,00 100,5 98,9

Naknada u cijeni goriva za HŽI 481,86 482,50 500,50 103,9 103,7

- redovne aktivnosti 456,01 468,01

- otplata rate IBRD kredita 25,85 32,49

Sredstva DP RH za investicije 164,51 793,50 496,16 301,6 62,5

Udjeli RH u EU fondovima (izvor 11 i 12) 52,46 165,60 109,81 209,3 66,3

Fondovi EU (izvor 562)* 112,05 627,90 386,35 344,8 61,5

UKUPNO SREDSTVA DP RH 1.089,27 1.726,00 1.441,66 132,4 83,5

* nisu uključena sredstva CEF-a koja su izravno doznačena na žiro-račun HŽI, a za 2019. godinu iznose 42,16 mil.kn.

Tablica 29: Sredstva Državnog proračuna

Ostali poslovni prihodi iznose 215,01 mil.kn i čine 16,3% poslovnih prihoda. U odnosu na 2018. godinu veći

su za 59,4% (80,16 mil.kn) odnosno za 42,7% (64,31 mil.kn) u odnosu na plan.

Ostali poslovni prihodi obuhvaćaju: Iznosi u milijunima kuna

Opis 2018. Plan 2019. 2019.

2019./ 2018.

2019./ Plan 2019.

Ostali poslovni prihodi 134,85 150,70 215,01 159,4 142,7

Prihodi od alikvotnog dijela amortizacije 34,43 34,43 100,0

Prihodi od preračuna 3,35 2,18 65,1

Prihod od vlastitog rada na investicijama 3,80 5,71 150,3

Prihodi od prethodnih godina 0,06 1,13 1.883,3

Prihodi od ukidanja rezerviranja 31,25 78,00 249,6

Prihodi od naplaćenih vrijed. usklađenje imovine 21,12 52,33 247,8

Prihodi od prodaje imovine 6,17 5,29 85,7

Prihodi od šteta, viškova, kašnjenja, 11,88 7,10 59,8

Prihodi od kasacije i demontaže 5,97 14,03 235,0

Ostali prihodi 16,82 14,81 88,1

Tablica 30. Ostali poslovni prihodi


88

Analitički prikaz ostalih poslovnih prihoda ukazuje da je povećanje pozicija prihoda od ukidanja rezerviranja

(45,46 mil.kn), prihoda od naplaćenih vrijednosno usklađenih potraživanja (32,21 mil.kn.) i prihoda od kasacije

osnovnih sredstava (7,64 mil.kn.), rezultiralo značajnim povećanjem ukupnih ostalih poslovnih prihoda, kako

u odnosu na prethodnu godinu, tako i u odnosu na planirane vrijednosti.

Značajno povećanje prihoda od ukidanja rezerviranja odnosi se na ukidanje rezerviranja po sudskim

sporovima za koje je u prethodnim razdobljima izvršeno rezerviranje za trošak glavnice i kamata, od kojih se

ističe sudski spor s društvom Feroimpex.

FINANCIJSKI PRIHODI čine 0,3% ukupnih prihoda i u 2019. iznose 3,91 mil.kn. U odnosu na 2018. manji su za

61,9% (6,35 mil.kn) odnosno za 2,3% (0,09 mil.kn) u odnosu na plan za 2019. godinu.

Smanjenje financijskih prihoda u odnosu na prethodnu godinu pretežitim dijelom je rezultat smanjenja

prihoda od pozitivnih tečajnih razlika po kreditima (smanjenje za 5,7 mil.kn.).

RASHODI


Opis 2018. Plan 2019. 2019. 2019./ 2018.

2019./ Plan 2019.

UKUPNI RASHODI 1.322,71 1.279,80 1.321,86 99,9 103,3

POSLOVNI RASHODI 1.307,00 1.274,80 1.310,82 100,3 102,8

Troškovi materijala i usluga 301,52 410,50 350,42 116,2 85,4

Troškovi radnika 688,59 707,80 711,72 103,4 100,6

Plaće s porezima i doprinosima 644,45 662,40 664,87 103,2 100,4

Naknade radnicima 44,14 45,40 46,85 106,1 103,2

Otpremnine -poticajne 0,00 9,10 15,37 168,9

Nematerijalni troškovi 52,51 66,40 57,85 110,2 87,1

Amortizacija 36,13 35,00 41,13 113,8 117,5

Nabavna vrijednost prodanog materijala 5,16 8,00 8,00 155,0 100,0

Ostali poslovni rashodi 14,77 15,00 20,27 137,2 135,1

Trošak rezerviranja 90,39 10,00 40,52 44,8 405,2

Vrijednosno usklađenje kratkotrajne imovine 117,92 13,00 65,55 55,6 504,2

FINANCIJSKI RASHODI 15,71 5,00 11,03 70,2 220,6

Tablica 31: Ukupni rashodi

Ukupni rashodi HŽI u 2019. godini iznose 1.321,86 mil.kn od čega se na poslovne rashode odnosi 99,2%, te

0,8% na financijske rashode. U odnosu na prethodnu godinu ukupni rashodi manji su za 0,1% (0,85 mil.kn),

dok su u odnosu na plan veći za 3,3% (42,06 mil.kn).

POSLOVNI RASHODI HŽI u razdoblju od 01.01.-31.12.2019. godine iznose 1.310,82 mil.kn od čega se na

operativne troškove odnosi 88,8% odnosno 1.163,62 mil.kn, te 11,2% odnosno 147,20 mil.kn na troškove

amortizacije, vrijednosnih usklađenja kratkotrajne imovine i rezerviranja troškova i rizika.

Troškovi materijala i usluga iznose 350,42 mil.kn i u odnosu na 2018. godinu veći su za 16,2% (48,90 mil.kn),

a u odnosu na plan za 2019. manji su za 14,6% (60,08 mil.kn). Značajnije odstupanje troškova materijala i


89

usluga u odnosu na planirane troškove najvećim dijelom rezultat je nepravovremene isporuke robe što je

uglavnom posljedica dugotrajnih postupaka javne nabave i samim time kašnjenja u procesu ugovaranja i

realizacije nabavke što u konačnici rezultira promijenjenom planiranom dinamikom realizacije usluge

odnosno ugradnje materijala i roba.

Troškovi radnika iznose 711,72 mil.kn, a obuhvaćaju troškove plaća s porezima i doprinosima koji iznose

664,87 mil.kn odnosno 93,4% ukupnih troškova radnika i naknade radnicima temeljem Kolektivnog ugovora

46,85 mil.kn.

Opis 2018. Plan 2019. 2019.

2019./ 2018.

2019./ Plan 2019.

Troškovi radnika 688,59 707,80 711,72 103,4 100,6

Bruto plaće 644,45 662,40 664,87 103,2 100,4

Naknade radnicima 44,14 45,40 46,85 106,1 103,2

Prijevoz na posao i s posla 23,16 23,10 23,40 101,0 101,3

Troškovi službenih putovanja 4,06 5,60 3,91 96,3 69,8

Troškovi jubilarnih nagrada 3,34 3,31 3,33 99,7 100,6

Pomoći radnicima 1,24 1,27 1,46 117,7 115,0

Jednokratni dodaci 11,55 11,12 13,70 118,6 123,2

Redovne otpremnine 0,79 1,00 1,05 132,9 105,0

Tablica 32. Troškovi radnika

Ukupni troškovi radnika u 2019. godini veći su za 3,4% (23,13 mil.kn), a u odnosu na plan za 2019. godine

veći su za 0,6% odnosno za 3,92 mil.kn.

Trošak poticajnih otpremnina u 2019. godini iznosi 15,37 mil.kn i u odnosu na plan veći je za 68,9% (6,27

mil.kn). Naime, u svrhu racionalizacije poslovanja, a s ciljem povećanja produktivnosti kao i poboljšanja

starosne strukture zaposlenika, Uprava HŽI u 2019. godini donijela je Odluku o poticajnim mjerama za

rješavanje potencijalnog viška radnika uz isplatu poticajnih otpremnina u 2019. godini. Temeljem predmetne

odluke iz HŽI je tijekom 2019. godine uz isplatu poticajnih otpremnina otišlo 85 radnika.

Nematerijalni troškovi u 2019. godini iznose 57,85 mil.kn, u odnosu na prethodnu godinu veći su za 10,2%

(5,34 mil.kn) dok su u odnosu na plan manji za 12,9% (8,55 mil.kn). Najveći dio nematerijalnih troškova

(68,0%) odnosi se na komunalne naknade (31,90 mil.kn) i vodne naknade (7,46 mil.kn).

Amortizacija iznosi 41,13 mil.kn i veća je za 13,8% (5,00 mil.kn) u odnosu na prethodnu godinu i 17,5% (6,13

mil.kn) u odnosu na plan.

Nabavna vrijednost prodanog materijala iznosi 8,00 mil.kn, u odnosu na prethodnu godinu veća je za 55,0%

(2,84 mil.kn) i u skladu je s planiranim iznosom.

Ostali poslovni rashodi iznose 20,27 mil.kn, u odnosu na 2018. godinu veći su za 37,2% (5,50 mil.kn) i za

35,1% (5,27 mil.kn) u odnosu na planirane. Ostali poslovni rashodi uglavnom se odnose na troškove šteta,

penala, manjkova, vrijednost kasiranog i otpisanog materijala (nekurentne zalihe), vrijednost nenaplaćenih

potraživanja te sudske i administrativne troškove.

Rezerviranja za troškove i rizike iznose 40,52 mil.kn, a odnose se na rezerviranja za:

• neiskorištene godišnje odmore ..................................................... 24,75 mil.kn


90

• sudske sporove .................................................................................. 8,58 mil.kn

• porezne obveze ................................................................................. 1,41 mil.kn

• otpremnine ......................................................................................... 5,78 mil.kn

U odnosu na prethodnu godinu troškovi rezerviranja manji su za 55,2% (49,87 mil.kn), dok su u odnosu na

plan veći za 30,52 mil.kn. Na smanjenje te pozicije rashoda u odnosu na prethodnu godinu najvećim dijelom

utjecalo je smanjene troškova rezerviranja za sudske sporove i rezerviranja za porezne obveze.

Vrijednosno usklađenje kratkotrajne imovine iznosi 65,55 mil.kn i manje je u odnosu na prethodnu godinu za

44,4% (52,37 mil.kn) dok je u odnosu na plan veće za 52,55 mil.kn. Značajno smanjenje vrijednosnog

usklađenja u odnosu na 2018. godinu rezultat je smanjenja pozicije vrijednosnog usklađenja potraživanja od

kupaca.

FINANCIJSKI RASHODI iznose 11,03 mil.kn i manji su u odnosu na 2018. godinu za 29,8% (4,68 mil.kn)

primarno zbog negativnih tečajnih razlika. U odnosu na plan financijski rashodi veći su za 120,6% (6,03 mil.kn)

zbog razlike na poziciji zateznih kamata.

6.2. BILANCA

Na dan 31.12.2019. godine ukupna imovina HŽI iznosi 13.372,02 mil.kn od čega se 93,3% odnosi na

dugotrajnu imovinu, 6,6% na kratkotrajnu imovinu i 0,1% na plaćene troškove budućeg razdoblja i obračunate

prihode.

Ukupni kapital i rezerve HŽI čine 60,8% ukupne pasive i iznose 8.128,53 mil.kn od čega se na kapital javnog

dobra odnosi 97,2% odnosno 7.900,80 mil.kn. Ukupne obveze HŽI na dan 31.12.2019. godine iznose

5.087,83 mil.kn. od čega se 62,3% odnosi na dugoročne odnosno 37,7% na kratkoročne obveze.

U 2019. godini nema značajnijih promjena u strukturi Bilance HŽI dok su promjene u obujmu najvećim dijelom

rezultat realizacije investicijskih aktivnosti.

U tijeku sastavljanja financijskih izvještaja za 2019. godinu izvršene su korekcije bilančnih pozicija s datumom

31.12.2018. godine u ukupnom iznosu od 205,81 mil.kn. Provedene korekcije manjim dijelom odnose se na

ispravke pogrešaka iz prethodnog razdoblja, a većim dijelom odnose se na provedeno smanjenje vrijednosti

udjela kod povezanih poduzetnika.

Naime, HŽI je u 2019. godini temeljem procjene nadoknadivosti vrijednosti ulaganja provela ispravak

vrijednosti udjela u društvu Pružne građevine u ukupnom iznosu od 133,17 milijuna kuna, te sada vrijednost

udjela u Pružnim građevinama iznosi 60,68 mil.kn, a iznosio je 193,86 mil.kn. Provedeno smanjenje

rezultiralo je smanjenjem dugotrajne financijske imovine i smanjenjem kapitalnih rezervi. Ovim provedenim

ispravkom financijskih izvještaja HŽI je otklonila mišljenje s rezervom, te isti više neće biti sastavni dio Pisma

upravi za 2019. godinu od strane ovlaštenog revizora.

Od izmjena ističe se i korekcija za tečajne razlike po potraživanjima po osnovi prodanih stanova na kredit HŽ

radnicima u ukupnom iznosu od 16,20 mil.kn što je rezultiralo povećanjem pozicije ostalih dugoročnih

potraživanja i ostalih dugoročnih obveza. (više o ispravkama vidi Godišnjem financijskom izvješću za 2019.

godinu – Bilješka 2.22)


91

AKTIVA


Naziv pozicije 31.12.2018. 31.12.2018.

(prepravljeno) Plan 2019.

Ostvarenje 2019./ 2018.

2019./ Plan 2019 31.12.2019. udio

DUGOTRAJNA IMOVINA 12.102,33 11.988,22 12.976,90 12.482,95 93,3 104,1 96,2

Nematerijalna imovina 44,91 44,91 41,90 30,82 0,2 68,6 73,6

Materijalna imovina 11.857,62 11.860,48 12.739,60 12.373,43 92,5 104,3 97,1

Financijska imovina 194,73 61,55 192,90 61,83 0,5 100,5 32,1

Potraživanja 5,07 21,28 2,50 16,87 0,1 79,3 674,8

KRATKOTRAJNA IMOVINA 864,83 867,72 931,40 880,07 6,6 101,4 94,5

Zalihe 115,68 115,68 91,90 128,96 1,0 111,5 140,3

Potraživanja 216,69 219,58 310,50 253,22 1,9 115,3 81,6

Financijska imovina 4,80 4,80 5,00 8,22 0,1 171,3 164,4

Novac u banci i blagajni 527,66 527,66 524,00 489,67 3,6 92,8 93,4

PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODI

10,97 10,97 7,00 9,00 0,1 82,0 128,6

UKUPNO AKTIVA 12.978,13 12.866,91 13.915,30 13.372,02 100,0 103,9 96,1

Tablica 33: Prikaz aktive Društva

Ukupna imovina Društva na dan 31.12.2019. veća je u odnosu na stanje 31.12.2018. za 3,9%, odnosno

505,11 mil.kn, a u odnosu na plan manja je za 3,9% (543,28 mil.kn). Navedeno povećanje odnosno smanjenje

najvećim dijelom rezultat je investicijskih aktivnosti. Naime, u odnosu na prethodnu godinu investicijska

aktivnost u 2019. godini je bila intenzivnija, ali nije bila na razini planirane dinamike realizacije što je rezultiralo

odstupanjem od planirane vrijednosti imovine.

Dugotrajna imovina na dan 31.12.2019. iznosi 12.482,95 mil.kn i veća je u odnosu na 31.12.2018. za 4,1%

(494,73 mil.kn). Navedeno povećanje rezultat je povećanja materijalne imovine i to na poziciji materijalne

imovine u pripremi za 778,16 mil.kn što je kao rezultat realizacije investicijskih aktivnosti. U odnosu na plan

dugotrajna imovina manja je za 3,8% (493,95 mil.kn) uglavnom zbog manje realizacije na pozicijama

materijalne i financijske imovine.

Kratkotrajna imovina na dan 31.12.2019. iznosi 880,07 mil.kn i u odnosu 31.12.2018. veća je za 1,4% (12,35

mil.kn). Navedeno povećanje rezultat je povećanja potraživanja (najvećim dijelom potraživanja od

poduzetnika unutar grupe), zaliha i kratkotrajne financijske imovine. U odnosu na plan kratkotrajna imovina

manja je za 5,5% (51,33 mil.kn) uslijed smanjenja na pozicijama potraživanja i novca u banci i blagajni.

Stanje novca u banci i blagajni iznosi 489,67 mil.kn i manje je za 7,2% (37,99 mil.kn) u odnosu na stanje

31.12.2018. godine te 6,6% (34,33 mil.kn) u odnosu na plan za 2019. godinu. Od ukupnog stanja novca 66,9%

odnosno 327,47 mil.kn odnosi se na oročena bespovratna sredstva EU primljena za financiranje projekta

rekonstrukcije postojećeg i izgradnju II. kolosijeka željezničke pruge na dionici Križevci-Koprivnica-Državna

granica financiranog iz Instrumenata za povezivanje Europe (CEF- Connecting Europe Facility).

Zalihe iznose 128,96 mil.kn, u odnosu na stanje 31.12.2018. veće su za 11,5% (13,28 mil.kn) najvećim

dijelom zbog povećanja zaliha materijala za potrebe građevinskih postrojenja i rezervnih dijelova. U 2019.


92

godini provedeno je vrijednosno usklađenje nekurentnih zaliha u iznosu 5,12 mil.kn u korist računa dobiti i

gubitka. U odnosu na plan zalihe su veće za 40,3% (37,06 mil.kn).

Kratkotrajna potraživanja iznose 253,22 mil.kn i veća su za 15,3% (33,64 mil.kn) u odnosu na 31.12.2018.

prvenstveno zbog povećanja potraživanja od poduzetnika unutar grupe za 15,6% (27,17 mil.kn). U odnosu

na plan kratkotrajna potraživanja manja su za 18,4% (57,28 mil.kn). Kratkotrajna potraživanja obuhvaćaju:

• Potraživanja od kupaca koja iznose 215,45 mil.kn, od čega se na potraživanja od povezanih

poduzetnika odnosi 93,6%, a na potraživanja od ostalih kupaca 6,4%.

- Potraživanja od poduzetnika unutar grupe iznose 201,63 mil.kn i za 15,6% (27,17

mil.kn) su veća u odnosu na stanje 31.12.2018. godine. Od navedenih potraživanja 2,83

mil.kn su potraživanja od ovisnih društava, a 198,72 mil.kn su potraživanja od ostalih

povezanih poduzetnika od čega se 86,9% (172,64 mil.kn1) odnosi na potraživanja od

društva HŽ Cargo i 0,08 mil.kn su potraživanja od ostalih društava u većinskom

vlasništvu države.

Od ukupnih potraživanja od poduzetnika unutar grupe 25,8% (52,07 mil.kn) su na

dospjela, odnosno 74,2% (149,56 mil.kn) nedospjela potraživanja.

- Potraživanja od ostalih kupaca iznose 13,83 mil.kn i manja su za 20,8% (3,63 mil.kn) u

odnosu na 31.12.2018. godine. Od ukupnih potraživanja od ostalih kupaca 39,8% (5,51

mil.kn) odnosi se na dospjela, odnosno 60,2% (8,32 mil.kn) na nedospjela potraživanja.

• Potraživanja od zaposlenika i članova poduzetnika iznosi 6,68 mil.kn i za 1,5% (0,10 mil.kn)

su manja u odnosu na 31.12.2018. godine.

• Potraživanja od države i drugih institucija iznose 13,57 mil.kn i veća su za 120,9% (7,43

mil.kn) u odnosu na 31.12.2018. godinu po osnovi potraživanja za PDV i potraživanja iz

proračuna za EU projekte.

• Ostala potraživanja iznose 17,51 mil.kn i veća su za 18,9% (2,78 mil.kn) u odnosu na

31.12.2018. godine.

Kratkotrajna financijska imovina iznosi 8,22 mil.kn i veća je za 71,3% (3,42 mil.kn) u odnosu na 31.12.2018. i

64,4% (3,22 mil.kn) u odnosu na plan. Najvećim dijelom (80,8%) se odnosi na depozite za izvlaštenja zemljišta

na prugama: Dugo Selo- Križevci, Gradec- Sveti Ivan Žabno, Plavno-Buzin, Zaprešić-Čakovec, Dugo Selo-

Novska, Hrvatski Leskovac-Karlovac, Križevci-Koprivnica-Državna granica, Vinkovci-Vukovar i na Ličkoj pruzi.

Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i obračunati prihodi iznose 9,0 mil.kn i manji su za 18,0% (1,97 mil.kn.) u

odnosu na stanje 31.12.2018. godine i u odnosu na plan veći su za 28,6% (2,00 mil.kn). Najveći dio aktivnih

vremenskih razgraničenja (59,1%) odnosi se na plaćene troškove za željezničke nesreće.

1 Ukupno potraživanje od društva HŽ Cargo na dan 31.12.2019. iznosi 334.989 tisuća kuna. Od toga se 162.348 tisuća kuna

odnosi na ispravak vrijednosti potraživanja – vidi bilješku 21. u Godišnjim financijskim izvještajima i Izvješću neovisnih revizora

za 2019. godinu


93

PASIVA


Naziv pozicije 31.12.2018. 31.12.2018.

(prepravljeno) Plan

31.12.2019.

Ostvarenje 2019./ 2018.

2019./ Plan 31.12.2019. udio

KAPITAL I REZERVE 8.482,42 8.355,32 9.666,40 8.128,53 60,8 97,3 84,1

Temeljni (upisani) kapital 224,19 224,19 224,20 224,19 1,7 100,0 100,0

Kapitalne rezerve 8.357,87 8.227,10 9.442,20 7.903,87 59,1 96,1 83,7

Dobit ili gubitak poslovne godine -99,64 -95,97 0,47 0,0

REZERVIRANJA 192,92 192,60 213,90 155,66 1,2 80,8 72,8

DUGOROČNE OBVEZE 794,50 810,70 1.176,20 867,00 6,5 106,9 73,7

KRATKOROČNE OBVEZE 1.562,24 1.562,24 1.449,40 1.872,61 14,0 119,9 129,2

ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEG RAZDOBLJA

1.946,05 1.946,05 1.409,70 2.348,22 17,6 120,7 166,6

UKUPNO PASIVA 12.978,13 12.866,91 13.915,60 13.372,02 100,0 103,9 96,1

Tablica 34: Prikaz pasive Društva

Kapital i rezerve Društva iznose 8.128,53 mil.kn i manje su za 2,7% (226,79 mil.kn) u odnosu na 31.12.2018.

godine odnosno za 15,9% u odnosu na planirano stanje.

• Temeljni kapital Društva iznosi 224,19 mil.kn.

• Kapitalne rezerve iznose 7.903,87 mil.kn, a odnose se na kapital javnog dobra za imovinu javnog

dobra u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske u iznosu 7.900,80 mil.kn i na rezerve Društva

u iznosu 3,07 mil.kn.

Korekcije prethodnih razdoblja koje su provedene s danom 31.12.2018. godine rezultirale se

smanjenjem kapitalnih rezervi za 130,77 mil.kn., a odnose se na:

- smanjenje vrijednosti udjela u društvu Pružne građevine d.o.o. ............................. - 133,17 mil.kn

- povećanje materijalne imovine u pripremi za vrijednost završenih investicija ......... + 7,02 mil.kn

- smanjenje materijalne imovine za ispravak vrijednosti predujmova

otvorenih na dan 31.12.2018., a koji su dani do 2017. godine .................................... - 4,62 mil.kn

Na dan 31.12.2019. godine kapitalne rezerve manje su u odnosu na prepravljeno stanje prethodne

godine za 3,9%, a u odnosu na plan za 16,3%.

• Dobit poslovne godine iznosi 0,47 mil.kn

Rezerviranja iznose 155,66 mil.kn i manja su za 19,2% (36,94 mil.kn) u odnosu na 31.12.2018. godine i 27,2%

(58,24 mil.kn) u odnosu na plan. Najveći dio rezerviranja (62,8%) odnosi se na troškove rezerviranja za

započete sudske sporove koji iznose 97,69 mil.kn, preostala rezerviranja odnose se na rezerviranja za

troškove jubilarnih nagrada i redovnih otpremnina u iznosu 37,88 mil.kn te troškove po osnovi poreznih

obveza u iznosu 20,09 mil.kn.

Dugoročne obveze iznose 867,00 mil.kn što je za 6,9% (56,30 mil.kn) više u odnosu na 31.12.2018. godine

te 26,3% (309,20 mil.kn) manje u odnosu na plan. Provedenim ispravcima prethodnih razdoblja izvršena je

korekcijama ostalih dugoročnih obveza što je rezultiralo povećanjem stanja ostalih dugoročnih obveza na dan

31.12.2018. godine za 16,20 mil.kn.. Predmetna korekcija odnosi se na priznavanje tečajnih razlika na dan

31.12.2010. godine po potraživanjima po osnovi prodanih stanova na kredit HŽ radnicima.


94

Dugoročne obveze obuhvaćaju:

• Dugoročne obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama koje na dan 31.12.2019. godine

iznose 841,92 mil.kn i veće su za 7,2% (56,78 mil.kn) u odnosu stanje na dan 31.12.2018. godine.

Promjene tijekom 2019. godine na poziciji dugoročnih obveza prema bankama su kako slijedi:


Dugoročne obveze prema financijskim institucijama 31.12. 2018.

Novo zaduženje

2019.

Tečajne razlike 2019.

Donos na dugoročne

obveze

Tekuće dospijeće

31.12. 2019.

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) 119,92 0,41 0,82 -15,38 105,77

Međunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD) 151,12 57,69 0,92 0,07 -58,10 151,70

Erste-Splitska -OTP 165,47 0,56 -149,44 16,59

Erste-Zagrebačka banka-PBZ, HBOR, Splitska banka i Hrvatska poštanska banka

348,63 7,41 1,21 357,25

OTP 210,00 0,61 210,61

UKUPNO 785,14 275,10 3,71 0,89 -222,92 841,92

Tablica 35: Dugoročne obveze prema financijskim institucijama.

• Obveze za zajmove i depozite iznose 5,32 mil.kn, a odnose se na dugoročne obveze po osnovi

operativnog najma .

• Ostale dugoročne obveze odnose na dugoročne kredite radnicima za otkup stanova HŽ i iznose

19,76 mil.kn, a nakon izvršenih korekcija stanja na 31.12.2018. godine manji su za 22,7% (5,80

mil.kn).

Kratkoročne obveze iznose 1.872,61 mil.kn što je za 19,9% (310,37 mil.kn) više u odnosu na stanje

31.12.2018. i 29,2% (423,21 mil.kn) u odnosu na planirano stanje, a uključuju sljedeće obveze:

• Kratkoročne obveze prema bankama i financijskim institucijama iznose 223,68 mil.kn i manje su

za 2,1% (4,82 mil.kn) u odnosu na 31.12.2018. godine, a odnose se na tekuće dospijeće

dugoročnih kredita i dopušteno prekoračenje po transakcijskom računu.


Kratkoročne obveze prema financijskim institucijama

31.12. 2018.

Novo zaduženje

2019.

Povrat na dugoročne

obveze

Otplate 2019.

Tekuće dospijeće

31.12. 2019.

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) 15,03 -0,82 -14,21 15,38 15,38

Međunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD) 31,45 -0,07 -31,38 58,1 58,1

PBZ-Istarska -OTP 33,08 -33,08 0

Erste-Splitska -OTP 148,94 -148,9 149,44 149,44

Dopušteno prekoračenje po transakcijskom računu PBZ

0,76 0,76

UKUPNO 228,50 0,76 -0,89 -227,61 222,92 223,68

Tablica 36. Kratkoročne obveze prema financijskim institucijama

• Obveze prema dobavljačima iznose 391,35 mil.kn i u odnosu na stanje 31.12.2018. veće su za

36,5% (104,75 mil.kn).


95

- Obveze prema poduzetnicima unutar grupe čine 33,3% ukupnih obveza prema

dobavljačima i iznose 130,42 mil.kn, te su u odnosu na početno stanje veće su za 5,8%

(7,10 mil.kn). Predmetne obveze odnose se :

⋅ 60,4% na obveze prema ovisnom društvu Pružne građevine,

⋅ 16,8% na obveze prema društvima željezničke djelatnosti

⋅ 22,8% na obveze prema ostalim društvima u vlasništvu države

Od ukupnih obveza prema poduzetnicima unutar grupe 94% (122,59 mil.kn) su

nedospjele odnosno 6% (7,83 mil.kn) dospjele obveze.

- Obveze prema ostalim dobavljačima iznose 260,93 mil.kn i veće su za 59,8% (97,65

mil.kn) u odnosu na 31.12.2018. godine. Od ukupnih obveza prema ostalim

dobavljačima 93,9% (244,90 mil.kn) su nedospjele, a 6,1% (16,03 mil.kn) su dospjele

obveze.

• Ostale kratkoročne obveze iznose 1.257,58 mil.kn i veće su u odnosu na stanje 31.12.2018.

godine za 20,1% (210,43 mil.kn). Navedeno povećanje rezultat je povećanja pozicije ostalih

kratkoročnih obveza zbog povećanja obveza prema Ministarstvu financija temeljem obveza za

kamate, glavnicu i naknade po kreditnim obvezama HŽI koje je podmirilo Ministarstvo financija.

Ostale obveze obuhvaćaju:

- Obveze za zajmove, depozite i slično ................................... 194,54 mil.kn

- Obveze za primljene predujmove ............................................... 2,28 mil.kn

- Obveze prema zaposlenicima .................................................. 33,57 mil.kn

- Obveze za poreze, doprinose i slična davanja ......................... 22,12 mil.kn

- Ostale kratkoročne obveze .................................................. 1.005,07 mil.kn

Odgođeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja iznosi 2.348,22 mil.kn, u odnosu na 31.12.2018.

godine veće je za 20,7% (402,17 mil.kn), a u odnosu na plan veće je za 66,6% (938,52 mil.kn). Odgođeno

plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja uglavnom se odnosi na državne i EU potpore vezane za

modernizaciju željeznica, obračunate obveze za prodane stanove te bespovratna sredstva za projekte

financirane iz Instrumenata za povezivanje Europe (CEF – Connecting Europe Facility).

Sukladno Zakonu o fiskalnoj odgovornosti, a za potrebe pitanja 39.2 Upitnika o fiskalnoj odgovornosti za

trgovačka društva i druge pravne osobe utvrđene u registru trgovačkih društava i drugih pravnih osoba

obveznika davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti daje se analiza duga prema zadanoj strukturi. Sve ostale

kratkoročne i dugoročne obveze iskazane su na bilančnim pozicijama i dodatno su objašnjene u bilješkama

Godišnjeg financijskog izvješća i Izvješća neovisnog revizora za 2019. godinu.


Opis Stanje na dan 31.12.2019.

Primljeni krediti 1.065,60

Dugoročne obveze 841,92

Kratkoročne obveze 223,68

Dana jamstva 12,11

Obveznice -

Ostali dug 1.191,99

Obveze prema CERP-u 190,05

Obveze prema Ministarstvu financija 1.001,94

Tablica 37. Analiza duga prema zadanoj strukturi Upitnika o fiskalnoj odgovornosti


96

6.3. FINANCIJSKI POKAZATELJI

Pokazatelji poslovanja 2018. 2018.

(prepravljeno) Plan 2019. 2019.

Koeficijent tekuće likvidnosti 0,55 0,56 0,64 0,47

Koeficijent financijske stabilnosti 1,30 1,31 1,20 1,39

Stupanj zaduženosti 0,18 0,18 0,19 0,20

Ostvarena produktivnost po zaposlenom (u tis. kn) 255 256 260 271

Koeficijent obrtaja ukupne imovine 0,09 0,10 0,09 0,10

Tablica 38: Pokazatelji poslovanja HŽI

Koeficijent tekuće likvidnosti pokazuje sposobnost Društva pravovremenog podmirenja kratkoročnih obveza.

U odnosu na 2018. godinu koeficijent tekuće likvidnosti je smanjen za 15,4%, a u odnosu na plan 26,9%.

Ostvareni koeficijent je refleksija povećanih kratkoročnih obveza. Povećane su obveze prema dobavljačima i

prema Ministarstvu financija za doznačena sredstva namijenjena za otplatu kamata i glavnicu po kreditnim

obvezama Društva za kredite kojima se financiraju investicije u željezničku infrastrukturu.

S obzirom da Društvo za financiranje investicija ne stvara obveze za koje nema osigurane izvore financiranja

i da sve obveze uglavnom podmiruje u dospijeću, koeficijent tekuće likvidnosti ne interpretiramo kao rizik u

kontekstu sigurnosti poslovanja.

Koeficijent financijske stabilnosti izražava dugoročnu mogućnost financiranja društva bez većih poteškoća i u

2019. godini iznosi 1,39 što je povećanje u odnosu na 2018. godinu za 6,1% odnosno 15,9% u odnosu na

plan.

Poželjno je da je vrijednost koeficijenta manja od 1, tj. da se iz dugoročnih izvora financira i dio kratkotrajne

imovine. Za HŽI ovaj pokazatelj ne predstavlja rizik s obzirom na činjenicu da imovina i kapital Društva

uključuje i imovinu i kapital javnog dobra, te da je HŽI društvo s velikim ulaganjima u dugotrajnu imovinu iz

osiguranih izvora financiranja.

Stupanj zaduženosti mjeren odnosom ukupnih obveza i ukupne imovine iznosi 0,20, te je u odnosu na 2018.

godinu veći za 11,1% odnosno za 8,6% u odnosu na plan. S obzirom da je veličina pokazatelja manja od 0,50

ne predstavlja rizik za financijsku stabilnost.

Koeficijent obrtaja ukupne imovine, kao pokazatelj aktivnosti pokazuje koliko se puta u jednoj godini imovina

pretvori u prihode. S obzirom na djelatnost Društva i činjenicu da je HŽI društvo s velikim ulaganjima u

dugotrajnu imovinu, a uzimajući u obzir i poslovni model HŽI, pokazatelj smatramo zadovoljavajućim.


97

6.4. NOVČANI TIJEK Iznosi u tisućama kuna

Naziv pozicije 2018. 2019.

Novčani tokovi od poslovnih aktivnosti

Gubitak prije oporezivanja (95.969) 467

Usklađenja 171.927 27.580

Amortizacija 36.131 41.125

Prihodi od kamata i dividendi (4.019) (3.345)

Vrijednosna usklađenja 117.923 65.003

Ukidanje vrijednosnih usklađenja zaliha 0 549

Primici od državnih potpora (34.426) (34.426)

Rashodi od kamata 5.354 9.756

Rezerviranja 90.389 40.519

Tečajne razlike (nerealizirane) (430) (7)

Ostala usklađenja za nenovčane transakcije i nerealizirane dobitke i gubitke (38.995) (91.594)

Povećanje ili smanjenje novčanih tokova prije promjena u radnom kapitalu 75.958 28.047

Promjene u radnom kapitalu 69.480 557.565

Povećanje ili smanjenje kratkoročnih obveza 181.225 662.947

Povećanje ili smanjenje kratkotrajnih potraživanja (144.642) (96.669)

Povećanje ili smanjenje zaliha 32.897 (8.713)

Novac iz poslovanja 145.438 585.612

Novčani izdaci za kamate (4.358) (1.383)

NETO NOVČANI TOKOVI OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI 141.080 584.229

Novčani tokovi od investicijskih aktivnosti

Novčani primici od kamata 4.019 3.345

Novčani primici od dividendi 7 7

Ostali novčani primici od investicijskih aktivnosti 1.374 (1.982)

Ukupno novčani primici od investicijskih aktivnosti 5.400 1.370

Novčani izdaci za kupnju dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine (583.175) (852.861)

Ukupno novčani izdaci od investicijskih aktivnosti (583.175) (852.861)

NETO NOVČANI TOKOVI OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI (577.775) (851.491)

Novčani tokovi od financijskih aktivnosti

Novčani primici od glavnice kredita, pozajmica i drugih posudbi 303.697 275.099

Ostali novčani primici od financijskih aktivnosti 6.238 560

Ukupno novčani primici od financijskih aktivnosti 309.935 275.659

Novčani izdaci za otplatu glavnice kredita, pozajmica i drugih posudbi i

dužničkih financijskih instrumenata (14.188) (45.453)

Novčani izdaci za operativni najam (932)

Ukupno novčani izdaci od financijskih aktivnosti (14.188) (46.385)

NETO NOVČANI TOKOVI OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI 295.747 229.274

NETO POVEĆANJE ILI SMANJENJE NOVČANIH TOKOVA (140.948) (37.987)

Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja 668.608 527.660

Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja 527.660 489.672

Tablica 39: Tijek novca


98

7. PRILOG 1. PLAN I REALIZACIJA INVESTICIJA PO POZICIJAMA PLANA ZA 2019. GODINU


Pozicija plana

PROGRAMI I PROJEKTI ZA ŽELJEZNIČKU INFRASTRUKTURU

2019.

Plan Ostvarenje Ostvarenje/

Plan

1. Program obnove i modernizacije pruga za međunarodni promet 561.664 279.162 49,7

1.1. Obnova pruga na koridoru RH2 (Mediteranski koridor - bivši ogranak V.b.)

167.334 157.404 94,1

1.1.1. Građevinski infrastrukturni podsustav 67.010 48.817 72,9

1.1.1.1. Pružne građevine 27.510 15.919 57,9

1.1.1.1.4. Zamjena mosta Vrbovsko km 554+623, pruga Zagreb Gk - Rijeka 6.120

1.1.1.1.6. Zamjena mosta Kloštar km 550+630, pruga Zagreb Gk - Rijeka 188

1.1.1.1.7. Zamjena mosta Ljubošina km 542+931, pruga Zagreb Gk - Rijeka

1.1.1.1.12. Sanacija usjeka na pruzi Rijeka-Šapjane- DG 6.490

1.1.1.1.13. Sanacija usjeka na pruzi Zagreb GK - Rijeka 8.700 9.027 103,8

1.1.1.1.38. Obnova pružnih građevina na koridoru RH2 6.200 6.704 108,1

1.1.1.3. Obnova i sanacija pruga - Dionice 39.500 32.898 83,3

1.1.1.3.6. Obnova dionice Lokve - Drivenik (15,9 km) 5

1.1.1.3.11. Obnova dionice Ogulin - (Moravice) (29,4 km), pruga Zagreb Gk - Rijeka

39.500 32.893 83,3

1.1.2. Elektroenergetski infrastrukturni podsustav 1.000 3 0,3

1.1.2.5. Obnova kontaktne mreže u kolodvorima Duga Resa, Zvečaj, Generalski Stol, Gornje Dubrave, Oštarije, Ogulin i Gomirje, pruga Zagreb Gk - Rijeka

1.000

1.1.2.6. Kompenzacija jalove energije EVP Oštarije i Mrzlo Polje, pruga Zagreb Gk - Rijeka

3

1.1.3. Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni infrastrukturni podsustav

3.100 4.361 140,7

1.1.3.1. Signalno - sigurnosni uređaji 3.100 4.361 140,7

1.1.3.1.2. Zamjena sustava grijanja skretnica i ugradnja električnih grijača na prugama koridora RH2

3.100 4.361 140,7

1.1.4. Modernizacija, rekonstrukcija i elektrifikacija pruga i kolodvora 96.224 104.223 108,3

1.1.4.1. Kolodvori 96.224 104.223 108,3

1.1.4.1.1. Rekonstrukcija kolodvora Rijeka Brajdica 79.117 93.120 117,7

1.1.4.1.3. Rekonstrukcija teretnog dijela kolodvora Rijeka 17.107 11.103 64,9

1.2. Obnova pruga na prometnom pravcu Oštarije/Ogulin - Knin - Split/Zadar/Šibenik

140.400 30.107 21,4

1.2.1 Građevinski infrastrukturni podsustav 16.400 20.238 123,4

1.2.1.1. Pružne građevine 1.000

1.2.1.1.18. Obnova tunela Rudopolje 500

1.2.1.1.19. Obnova tunela Plavča Draga 500


1.2.1.2.2. Modernizacija i obnova pruge Oštarije - Knin - Split 7.400 5.601 75,7

1.2.1.2.4. Rekonstrukcije i obnova kolodvora na pruzi Oštarije - Knin - Split 8.000 14.637 183,0


124.000 9.869 8,0


1.2.3.1.1. Modernizacija i obnova SS uređaja pruge Oštarije - Knin - Split 124.000 9.869 8,0

1.3. Modernizacija pruga na koridoru RH3 (bivši ogranak V.c) 9.000 8.489 94,3



99

Pozicija plana

PROGRAMI I PROJEKTI ZA ŽELJEZNIČKU INFRASTRUKTURU 2019.


Plan

1.3.3.1. Telekomunikacijski uređaji

1.3.3.1.1. Pružni TK kabel i optički kabel s infrastrukturom na dionici pruge Beli Manastir - Osijek


1.3.4.1. Kolodvori 9.000 8.489 94,3

1.3.4.1.2. Modernizacija željezničkog teretnog kolodvora Ploče 3.000 2.278 75,9

1.3.4.1.3. Obnova kolodvorskih kolosijeka u kolodvoru Ploče 6.000 6.211 103,5

1.4. Obnova pruga na koridoru RH1 (bivši X. koridor) 140.230 11.588 8,3



1.4.1.1.12. Izgradnja novog propusta u km 222+836, pruga M105 Novska - Tovarnik - DG

1.4.1.1.13. Izgradnja novog mosta KANAL u km 259+819, pruga Novska - Tovarnik - DG

2.700 2.363 87,5

1.4.1.1.15. Izgradnja novih propusta u km 234+761, 255+210, 305+494, 276+418, pruga Novska - Tovarnik - DG

1.500 79 5,3

1.4.1.1.18. Uklanjanje postojećeg mosta u km 273+172, pruga Novska - Tovarnik - DG

200

1.4.1.1.20. Uklanjanje mosta Lomnica te izrada nasipa u km 408+947, pruga Zagreb GK - Sisak - Novska

1.900

1.4.1.2. Pojedinačna zamjena skretnica na RH1 koridoru

1.4.1.3. Obnova i sanacija pruga - Dionice 120.000 9 0,0

1.4.1.3.9. Obnova dionice Savski Marof-Zaprešić-Zagreb Gk dk i lk (2x21,3 km), pruga DG-Savski Marof-Zagreb Gk

120.000 9 0,0

1.4.1.3.13. Obnova dionica pruga na koridoru RH 1

1.4.2. Elektroenergetski infrastrukturni podsustav 11.430 8.094 70,8

1.4.2.1. Obnova nosivih konstrukcija kontaktne mreže na prugama koridora RH1

2.104

1.4.2.2. Obnova voznog voda i opreme za sekcioniranje i rastavljanje kontaktne mreže na prugama koridora RH1

108

1.4.2.5. Rekonstrukcija PSN2 25 kV Žitnjak, Ivankovo, Sibinj, pruge Sesvete - Sava i Novska - Tovarnik - DG

8.730 4.361 50,0

1.4.2.7. Obnova dalekovoda 110kV EVP N. Kapela - TS Slavonski Brod (II vod), pruga Novska - Tovarnik - DG

1.700

1.4.2.9. Modernizacija CDU Vinkovci i CDU Zagreb 1.000 1.521 152,1


2.500 1.043 41,7


1.4.3.1.5. Zamjena sustava napajanja na pruzi Dugo Selo - Novska 2.500 1.043 41,7

1.5. Obnova ostalih pruga za međunarodni promet 104.700 71.574 68,4



1.5.1.1.2. Zamjena mosta Gradusa u km 353+932, pruga Zagreb Gk - Sisak - Novska

1.900 1.573 82,8

1.5.1.1.6. Obnova pružnih građevina ostalih međunarodnih pruga 3.500 2.290 65,4


1.5.1.3.1. Obnova dionice (Greda) - Sunja (30,8 km), pruga Zagreb Gk - Sisak - Novska

64.100 58.152 90,7

1.5.1.3.3. Obnova ostalih međunarodnih pruga

1.5.2. Elektroenergetski infrastrukturni podsustav 800 1.652 206,5

1.5.2.1. Rekonstrukcija elektrovučne podstanice EVP 110/25 kV Mraclin i spojnog voda 25 kV, pruga Zagreb Gk - Sisak - Novska

800 1.652 206,5



100

Pozicija plana



Plan

1.5.3.1. Signalno - sigurnosni uređaji

1.5.3.1.1. Zamjena sustava napajanja na dionici Zagreb Gk - Sisak Caprag, pruga Zagreb Gk - Sisak - Novska


1.5.4.1. Kolodvori 14.000 7.663 54,7

1.5.4.1.1. Rekonstrukcija kolodvora Sisak, pruga Zagreb Gk - Sisak - Novska 9.000 7.663 85,1

1.5.4.1.2. Obnova kolosijeka u otpremništvu Đergaj 5.000

1.5.4.2. Željezničke pruge 20.400 244 1,2

1.5.4.2.1. Modernizacija, obnova i elektrifikacija pruge Vinkovci - Vukovar (18,5 km)

20.400 244 1,2

2. Program obnove i modernizacije pruga za regionalni promet 344.100 295.394 85,8

2.1. Građevinski infrastrukturni podsustav 25.550 368 1,4

2.1.1. Pružne građevine 3.550 368 10,4

2.1.1.9. Sanacija stupova mosta "Drava" u km 90+790, pruga Zaprešić - Čakovec

3.050 29 1,0

2.1.1.16. Izgradnja novog propusta u km 60+623, pruga Zaprešić-Čakovec 500 339 67,8

2.1.1.19. Izrada novih mostova u km 23+949 i 25+814, pruga Zabok - Đurmanec - DG

2.1.1.21. Sanacija mosta "Inundacija" u km 90+289, pruga Zaprešić-Čakovec

2.1.1.40. Izgradnja pješačkog nathodnika u kolodvoru Zabok

2.1.3. Obnova i sanacija pruga - Dionice 22.000

2.1.3.2. Obnova dionice Čakovec – Varaždin – Koprivnica – Virovitica (116,5 km), pruga Zaprešić - Čakovec i Varaždin - Dalj - Virovitica

22.000

2.1.3.3. Obnova dionice (Koprivnica) – Virovitica ( 63,73 km), pruga Varaždin - Dalj

2.3. Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni infrastrukturni podsustav

250 363 145,2

2.3.1. Signalno - sigurnosni uređaji 250 363 145,2

2.3.1.1. Osiguranje kolodvora Đurđevac,Virje i međukolodvorske ovisnosti, pruga Varaždin - Dalj

250 363 145,2

2.4. Modernizacija, rekonstrukcija i elektrifikacija pruga i kolodvora 318.300 294.663 92,6

2.4.2. Željezničke pruge 318.300 294.663 92,6

2.4.2.1. Modernizacija, obnova i elektrifikacija dionice Zaprešić - Zabok (23,8 km), pruga Zaprešić - Čakovec

318.300 294.663 92,6

3. Program obnove i modernizacije pruga za lokalni promet 5.812 336 5,8

3.1. Građevinski infrastrukturni podsustav 5.812 336 5,8

3.1.1. Pružne građevine 732 336 45,9

3.1.1.1.1. Izgradnja potpornih zidova u usjeku u km 2+900 do 3+150, pruga Nova Kapela - Našice

700 287 41,0

3.1.1.1.2. Izrada novog propusta u km 27+710, pruga Varaždin - Golubovec 36

3.1.1.1.18. Obnova tunela Zaluka, pruga Karlovac - Kamanje - DG 32 13 40,6

3.1.2. Izgradnja pruga i kolodvora 5.080

3.1.2.1. Izgradnja kolodvora Laslovo-Korođ 5.080

3.1.2.2. Obnova pruga za lokalni promet

4. Program obnove i modernizacije željezničkog čvorišta Zagreb 15.630 21.030 134,5

4.1. Građevinski infrastrukturni podsustav 15.630 21.030 134,5

4.1.1. Pružne građevine 530 4.285 808,5

4.1.1.6. Rekonstrukcija pružnih građevina 530 4.285 808,5


101

Pozicija plana



Plan

4.1.2. Obnova i sanacija pruga - Dionice 15.100 16.745 110,9

4.1.2.6. Obnova pruga u čvoru Zagreb 15.100 16.745 110,9

5. Program aktivnosti u funkciji infrastrukture i prometa na mreži kao cjeline

151.684 55.671 36,7

5.1. Informatika 24.678 10.835 43,9

5.1.1. Osobna računala, štampači i ostala informatička oprema 5.500 2.348 42,7

5.1.2. Nabava razvojnih alata i gotovih aplikacija 1.000

5.1.4. Uvođenje IT sustava upravljanja resursima poduzeća 4.050 14 0,3

5.1.9. Izgradnja mrežne infrastrukture 4.000

5.1.13. Upravljanje resursima i imovinom tvrtke (ASSET management) 1.000 7.781 778,1

5.1.15. Upravljanje projektima 250 224 89,6

5.1.23. Sigurnost IP mreže 500 468 93,6

5.1.24. BI 30

5.1.26. Informacijski sustav za upravljanje energetskom učinkovitošću

5.1.27. Model razmjene TAP TSI informacija između upravitelja željezničke infrastrukture i željezničkih operatera u funkciji informiranja putnika

3.648

5.1.28. Zamjena optičkog kabla

5.1.29. Uvođenje opće uredbe o zaštiti podataka - GDPR

5.1.30. Oprema i software za primarni i pričuvni računski centar 4.000

5.1.31. Programski sustav za prikupljanje logova (SIEM) 700

5.2. Željezničko-cestovni prijelazi i pješački prijelazi preko pruge 41.200 6.713 16,3



5.2.1.1.1. Rekonstrukcija ŽCP-a sintetičkim popođenjem 3.000 2.222 74,1

5.2.1.1.2. Osiguravanje trokuta preglednosti, svođenje i ukidanje ŽCP-a 4.000 208 5,2


34.200 4.283 12,5


5.2.3.1.1. Osiguravanje ŽCP-a uređajima 30.000 1.189 4,0

5.2.3.1.2. Zamjena magnetskih kontakata 1.200

5.2.3.1.3. Nabava motaka polubranika i branika za ŽCP 2.000 1.250 62,5

5.2.3.1.5. Zamjena cestovnih svjetlosnih signala 1.000 1.844 184,4

5.3. Zaštita okoliša 1.200 41 3,4

5.3.8. Sanacija odvodnje otpadnih voda Zagreb RK 1.200 41 3,4

5.4. Unapređenje tehnologije i poboljšanje uvjeta rada 36.220 21.040 58,1


5.4.1.2. Zamjena skretnica (Solin, Knin) 1.000

5.4.1.4. Ostalo 17.170 6.706 39,1

5.4.1.4.6. Izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih stajališta na željezničkim prugama

14.000 3.819 27,3

5.4.1.4.7. Inspekcijski nalazi UGIP

5.4.1.4.8. Uređene površine 1.100 998 90,7

5.4.1.4.12. Nabava mjernih instrumenata, raznog alata, pomoćnih strojeva za potrebe građevinskog infrastrukturnog podsustava

1.400 1.040 74,3

5.4.1.4.13. Izgradnja nadstrešnica 213

5.4.1.4.15. Podizne platforme 670 636 94,9

5.4.2. Elektroenergetski infrastrukturni podsustav 1.500 245 16,3

5.4.2.2. Preseljenje elektroenergetskih priključaka kolodvora i stajališta


102

Pozicija plana



Plan

5.4.2.10. Rekonstrukciju energetike i vanjske rasvjete na Zagreb Glavnom kolodvoru

5.4.2.11.

Rekonstrukcija i izgradnja energetike i vanjske rasvjete na kolodvorima ''Cerje Tužno i Lepoglava'', pruga Varaždin – Ivanec – Golubovec i kolodvora "Mala Subotica" pruga Čakovec- Kotoriba - DG

1.500

5.4.2.13. Nabava mjernih instrumenata, raznog alata, pomoćnih strojeva za potrebe elektroenergetskog podsustava

245


16.550 14.089 85,1


5.4.3.1.1. Napojni uređaji 1.000 40 4,0

5.4.3.1.2. Zamjena elektropostavnih sprava hidrauličnim

5.4.3.1.5. Obnova relejnih kolodvorskih i APB uređaja 10.000 9.202 92,0

5.4.3.1.7. Zamjena glavnih signala 500 1.737 347,4

5.4.3.1.8. Zamjena napajanja rasvjete likovnih signala i predsignala solarnim čelijama

500 542 108,4

5.4.3.1.9. Pričuvna oprema za SS uređaje

5.4.3.2. Telekomunikacijski uređaji 3.800 1.813 47,7

5.4.3.2.1. Ugradnja registrofona na prugama HŽ-a 300 747 249,0

5.4.3.2.6. Zamjena TK pulteva 1.500

5.4.3.2.7. Zamjena RD stanica 2.000

5.4.3.2.10. Zamjena TK zračnih linija sa zračnim TK kabelom 1.066

5.4.3.3. Ostalo 750 755 100,7

5.4.3.3.1. Inspekcijski nalazi elektroenergetskog infrastrukturnog podsustava

300 312 104,0

5.4.3.3.2. Nabava digitalnih alkoskopova 450 443 98,4

5.4.4. Modernizacija, rekonstrukcija i elektrifikacija pruga i kolodvora

5.4.4.1. Kolodvori

5.4.4.1.1. Kolodvori -prilagodba za Schengen

5.7. Zgrade i strojarski objekti 15.700 5.027 32,0

5.7.1. Rekonstrukcija, sanacija i uređenje zgrada 9.850 2.100 21,3

5.7.1.18. Sanacija pročelja i krova prijemne zgrade Sl. Brod 4.100

5.7.1.20. Rekonstrukcija kolodvorske zgrade Rijeka 3.100

5.7.1.26. Rekonstrukcija kolodvorske zgrade Osijek

5.7.1.33. Unutrašnje uređenje kolodvorske zgrade Zagreb ZK

5.7.1.35. Sanacija kolodvorske zgrade i uređenje okoliša Otok 1.100 1.084 98,5

5.7.1.37. Sanacija krovišta i izvođenje novog sustava zaštite od djelovanja munje stambene zgrade Obale Trnskog

350 350 100,0

5.7.1.40. Uređenje kolodvorske zgrade Botovo 600 550 91,7

5.7.1.42. Uređenje kolodvorskih zgrada

5.7.1.43. Dobava i ugradnja obavijesnih ploča za kolodvorske zgrade 600

5.7.1.44. Stambeno - poslovna zgrada Koprivnica

5.7.1.45. Uređenje kolodvorske zgrade Sesvete 116

5.7.2. Poboljšanje uvjeta rada 5.750 2.855 49,7

5.7.2.1. Inspekcijski nalazi zgrade i strojarski objekti

5.7.2.2. Grijanje i klimatizacija 4.250 2.489 58,6

5.7.2.2.1. Klima uređaji zgrade Direkcije HŽ 3.700 1.477 39,9


103

Pozicija plana



Plan

5.7.2.2.2. Rješenje grijanja u kolodvorima 200 679 339,5

5.7.2.2.3. Klimatizacijski uređaji 350 333 95,1

5.7.2.3. Uredski namještaj 1.500 366 24,4

5.7.3. Priključak na vodovodnu, kanalizacijsku, plinsku i elektroenergetsku mrežu

100 49 49,0

5.7.4. Energetsko certificiranje objekata 23

5.8. Mehanizacija, sredstva i oprema za održavanje, obnovu i izgradnju željezničke infrastrukture

3.000 3.122 104,1

5.8.1. Željeznička vozila za posebne namjene

5.8.2. Vagoni i sitna mehanizacija

5.8.3. Modernizacija željezničkih vozila za posebne namjene 3.000 3.122 104,1

5.8.4. Cestovna vozila

5.9. Studijska, investicijska i tehnička dokumentacija 29.686 8.893 30,0

UKUPNO PROGRAMI OBNOVE I MODERNIZACIJE 1 - 5: 1.078.890 651.593 60,4

6. IZGRADNJA NOVIH PRUGA I KOLOSIJEKA 473.631 299.307 63,2

6.2. Izgradnja pruge Gradec - Sveti Ivan Žabno 10.864 5.976 55,0

6.4.

Rekonstrukcija i Izgradnja drugog kolosijeka Dugo Selo - Botovo te rekonstrukcija i izgradnja drugog kolosijeka, odnosno izgradnja nove dvokolosiječne pruge na dijelovima dionice Hrvatski Leskovac - Krasica

263.110 266.033 101,1

6.4.1. Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Dugo Selo - Križevci, pruga DG - Botovo - Dugo Selo

263.110 266.033 101,1

6.5. Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka odnosno nove dvokolosiječne pruge na dijelovima dionice Hrvatski Leskovac - Karlovac, pruga Zagreb Gk - Rijeka

48.185 10.743 22,3

6.6. Izgradnja nove željezničke pruge na dionici Goljak-Skradnik, pruga Zagreb Gk - Rijeka

34.807

6.7. Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka odnosno nove dvokolosiječne pruge na dijelovima željezničke pruge Dugo Selo - Novska (82 km)

48.902 2.819 5,8

6.8. Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Križevci - Koprivnica - DG, pruga DG - Botovo - Dugo Selo

39.900 8.155 20,4

6.10. Izgradnja drugog kolosijeka, modernizacija i obnova na pružnoj dionici Škrljevo – Rijeka – Jurdani, pruge Zagreb Gk - Rijeka

17.427 5.396 31,0

6.11. Modernizacija i obnova željezničke pruge M202 Zagreb Glavni kolodvor - Rijeka, dionica Oštarije - Škrljevo

5.000 80 1,6

6.12. Povezivanja željeznicom unutar funkcionalne regije Središnje Hrvatske - Lepoglavska spojnica

2.000 32 1,6

6.13. Izrada studijske i projektne dokumentacije za modernizaciju željezničke pruge M202 Zagreb GK - Rijeka, dionica Karlovac - Oštarije

3.436 73 1,6

SVEUKUPNO OBNOVA, MODERNIZACIJA I IZGRADNJA NOVIH PRUGA I KOLOSIJEKA

1.552.521 950.900 61,2

Izvor: Sektor za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU fondova


104

8. POPIS TABLICA, GRAFIKONA, KARATA I SHEMA

Popis tablica:

Tablica 1: Prikaz rizika prema organizacijskim jedinicama i izloženosti riziku ...................................................................... 19

Tablica 2: Pregled prioritetnih rizika HŽI prema organizacijskim jedinicama ......................................................................... 19

Tablica 3: Ostvareni obujam rada-naturalni pokazatelji ................................................................................................................ 30

Tablica 4: Prihodi od pružanja željezničkih usluga ............................................................................................................................ 39

Tablica 5: Pregled građevinskih duljina svih pruga mreže HŽI u 2019. .................................................................................... 42

Tablica 6: Pregled duljine mreže HŽI s obzirom na najveće dopuštene brzine vlakova u km .......................................... 43

Tablica 7: Pregled duljine mreže HŽI s obzirom na najveće dopuštene brzine vlakova u % ............................................ 43

Tablica 8: Pruge odnosno dionice na kojima je obustavljen promet u voznom redu 2018./2019. .............................. 44

Tablica 9: Materijal utrošen na pruge u građevinskom infrastrukturnom podsustavu. .................................................... 46

Tablica 10: Troškovi usluga na pruge u građevinskom infrastrukturnom podsustavu....................................................... 46

Tablica 11: Trošak materijala i usluga za održavanje postrojenja za električnu vuču .......................................................... 47

Tablica 12: Trošak materijala i usluga za održavanje drugih elektroenergetskih postrojenja .......................................... 48

Tablica 13: Trošak materijala i usluga za održavanje signalno-sigurnosnih uređaja ........................................................... 51

Tablica 14: Trošak materijala i usluga za održavanje telekomunikacijskih uređaja .............................................................. 52

Tablica 15: Broj vozila u HŽI na dan 31.12.2019. ................................................................................................................................. 53

Tablica 16: Struktura vlasništva cestovnih vozila u HŽI na 31.12.2019. .................................................................................... 53

Tablica 17: Starosna struktura cestovnih vozila u vlasništvu HŽI na dan 31.12.2019. godine ......................................... 54

Tablica 18: Broj redovitih popravaka, kontrolnih pregleda i izvanrednih popravaka u 2019. ........................................... 55

Tablica 19: Izvori financiranja investicija u razdoblju 2018.-2019. .............................................................................................. 74

Tablica 20: Realizacija programa i projekta željezničke infrastrukture u 2019. godini. ....................................................... 75

Tablica 21: Prikaz fluktuacije radnika ........................................................................................................................................................ 76

Tablica 22: Starosna i obrazovna struktura radnika u 2019. godini ............................................................................................ 77

Tablica 23: Struktura radnika prema spolu u 2019. godini .............................................................................................................. 78

Tablica 24: Prihodi od usluga informatike u razdoblju 2014.-2018. ........................................................................................... 80

Tablica 25: Prihodi ostvareni upravljanjem nekretnina ..................................................................................................................... 82

Tablica 26: Rezultat razdoblja ...................................................................................................................................................................... 84

Tablica 27: Ukupni prihodi .............................................................................................................................................................................. 85

Tablica 28. Ostali prihodi od prodaje ......................................................................................................................................................... 85

Tablica 29: Sredstva Državnog proračuna............................................................................................................................................... 87

Tablica 30. Ostali poslovni prihodi .............................................................................................................................................................. 87

Tablica 31: Ukupni rashodi ............................................................................................................................................................................. 88

Tablica 32. Troškovi radnika .......................................................................................................................................................................... 89

Tablica 33: Prikaz aktive Društva................................................................................................................................................................. 91

Tablica 34: Prikaz pasive Društva ................................................................................................................................................................ 93

Tablica 35: Dugoročne obveze prema financijskim institucijama. ................................................................................................. 94

Tablica 36. Kratkoročne obveze prema financijskim institucijama ............................................................................................... 94

Tablica 37. Analiza duga prema zadanoj strukturi Upitnika o fiskalnoj odgovornosti ......................................................... 95

Tablica 38: Pokazatelji poslovanja HŽI ...................................................................................................................................................... 96

Tablica 39: Tijek novca ..................................................................................................................................................................................... 97


105

Popis grafikona:

Grafikon 1: Djelatnost Društva HŽI ......................................................................................................................................................... 8

Grafikon 2: Društva u vlasništvu HŽI ...................................................................................................................................................... 8

Grafikon 3: Naturalna produktivnost-vlak km po radniku ........................................................................................................ 32

Grafikon 4: Promet na željezničkim prugama od značaja za međunarodni, regionalni i lokalni promet-vlak kilometri .................................................................................................................................................................................. 33

Grafikon 5: Promet na željezničkim prugama od značaja za međunarodni, regionalni i lokalni promet-brutotonski kilometri ......................................................................................................................................................... 34

Grafikon 6: Promet na željezničkim prugama od značaja za međunarodni, regionalni i lokalni promet-vlkm putničkih vlakova ................................................................................................................................................................ 35

Grafikon 7: Promet na željezničkim prugama od značaja za međunarodni, regionalni i lokalni promet-brutotonski kilometri putničkih vlakova .................................................................................................................... 35

Grafikon 8: Teretni prijevoznici (prema udjelu u vlak kilometrima) u 2019. godini ........................................................ 36

Grafikon 9. Ostvareni brutotonski km teretnog prijevoza po prijevoznicima i udio u ukupnom teretnom prijevozu ................................................................................................................................................................................. 37

Grafikon 10: Željezničko-cestovni prijelazi.......................................................................................................................................... 50

Grafikon 11: Pješački prijelazi (osiguranje) ......................................................................................................................................... 50

Grafikon 12: Starosna struktura željezničkih vozila za posebne namjene na dan 31.12.2019. .................................. 54

Grafikon 13: Starosna struktura radnika u 2019. godini .............................................................................................................. 77

Grafikon 14: Obrazovna struktura radnika u 2019. godini ......................................................................................................... 78

Popis karata:

Karta 1. Pregled pruga u RH ........................................................................................................................................................................... 9 Karta 2: Pregled EU projekata .................................................................................................................................................................... 59

Popis shema:

Shema 1: Organizacijska struktura HŽI u 2019. godini ....................................................................................................................... 13


106

9. GODIŠNJI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI I IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA ZA 2019. GODINU

HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o., Zagreb

Godišnji nekonsolidirani financijski izvještaji I Izvješće neovisnih revizora

za 2019. godinu

Stranica

ODGOVORNOST ZA GODIŠNJE NEKONSOLIDIRANE FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE 1

IZVJEŠĆE NEOVISNIH REVIZORA 2 - 9

Nekonsolidirani Račun dobiti i gubitka i Izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti

10-11

Nekonsolidirani Izvještaj o financijskom položaju 12-14

Nekonsolidirani Izvještaj o promjenama kapitala 15-16

Nekonsolidirani Izvještaj o novčanim tokovima 17-18

BILJEŠKE UZ NEKONSOLIDIRANE FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE 19-98

BDO Croatia d.o.o. 10000 Zagreb Trg J. F. Kennedy 6b

Audit d.o.o. Ulica Silvija Strahimira Kranjčevića 41/II

10000 Zagreb Tel: +385 1 2395 741 Fax: +385 1 2303 691 E-mail: bdo-croatia.hr

Tel:+385 (0) 1 3667 994 Fax:+385 (0) 1 3667 997

E-mail: [email protected]

2

IZVJEŠĆE NEOVISNIH REVIZORA Vlasniku društva HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o., Zagreb

Izvješće o reviziji godišnjih nekonsolidiranih financijskih izvještaja Mišljenje s rezervom Obavili smo reviziju godišnjih nekonsolidiranih financijskih izvještaja društva HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o., Zagreb, Mihanovićeva 12 (u daljnjem tekstu ''Društvo''), koji obuhvaćaju nekonsolidirani Izvještaj o financijskom položaju /Bilancu na 31. prosinca 2019., nekonsolidirani Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti, nekonsolidirani Izvještaj o novčanim tokovima i nekonsolidirani Izvještaj o promjenama kapitala za tada završenu godinu, kao i pripadajuće Bilješke uz financijske izvještaje, uključujući i sažetak značajnih računovodstvenih politika. Prema našem mišljenju, osim mogućih ispravaka koji mogu proizaći iz iznijetog u odjeljku Osnova za Mišljenje s rezervom, priloženi godišnji financijski izvještaji istinito i fer prikazuju financijski položaj Društva na 31. prosinca 2019. i financijsku uspješnost i novčane tokove Društva za tada završenu godinu u skladu s Zakonom o računovodstvu i Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su utvrđeni od Europske komisije i objavljeni u službenom listu Europske unije (MSFI). Osnova za Mišljenje s rezervom /i/ Nekretnine, postrojenja i oprema u pripremi Društvo u Izvještaju o nekonsolidiranom financijskom položaju na 31. prosinca 2019. godine ima evidentiranu Imovinu u pripremi u iznosu od 1.231.264 tisuća kuna koja nije aktivirana u razdoblju dužem od tri godine (bilješka 17. uz financijske izvještaje). Obzirom da Društvo nije obavilo procjenu nadoknadive vrijednosti dugotrajne materijalne imovine u skladu sa zahtjevima MRS -a 36 „Umanjenje imovine“, nismo u mogućnosti utvrditi eventualne učinke ispravaka nekonsolidiranih financijskih izvještaja Društva za 2019. godinu. /ii/ Vlasništvo nad nekretninama

Društvo nad značajnim brojem nekretnina evidentiranih u Izvještaju o nekonsolidiranom financijskom položaju na 31. prosinca 2019. nema regulirano vlasništvo upisom u zemljišnim knjigama. Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa je u tijeku. Slijedom navedenog, nismo u mogućnosti utvrditi učinke ispravaka nekonsolidiranih financijskih izvještaja Društva za 2019. godinu.

3

Osnova za Mišljenje s rezervom (nastavak) Obavili smo našu reviziju u skladu sa Međunarodnim revizijskim standardima (MRevS-ima). Naše odgovornosti prema tim standardima su podrobnije opisane u našem Izvješću neovisnog revizora u odjeljku o revizorovim odgovornostima za reviziju godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja. Neovisni smo od Društva u skladu s Kodeksom etike za profesionalne računovođe (''IESBA Kodeks'') i ispunili smo naše ostale etičke odgovornosti u skladu s IESBA Kodeksom. Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo dobili dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje s rezervom.

Isticanje pitanja Skrećemo pozornost na Bilješku 48. uz godišnje nekonsolidirane financijske izvještaje zbog neizvjesnosti u vezi sa sudskim sporovima koji su pokrenuti protiv Društva. Naše mišljenje s rezervom nije modificirano u vezi s tim pitanjem. Isto tako, skrećemo pozornost na bilješku 49. uz nekonsolidirane financijske izvještaje koja opisuje događaje nakon izvještajnog razdoblja te utjecaj pandemije COVID-19 virusa i potresa koji je pogodio Grad Zagreb na promjenu određenih uvjeta poslovanja, kao i reakcije Društva na navedene događaje. Naše mišljenje nije modificirano u vezi s tim pitanjem.

Ključna revizijska pitanja Ključna revizijska pitanja jesu ona pitanja koja su bila, po našoj profesionalnoj prosudbi, od najveće važnosti u našoj reviziji godišnjih nekonsolidiranih financijskih izvještaja tekućeg razdoblja i uključuju prepoznate najznačajnije rizike značajnog pogrešnog prikazivanja uslijed pogreške ili prijevare s najvećim učinkom na našu strategiju revizije, raspored raspoloživih naših resursa i utrošak vremena angažiranog revizijskog tima. Tim pitanjima smo se bavili u kontekstu naše revizije godišnjih nekonsolidiranih financijskih izvještaja kao cjeline i pri formiranju našeg mišljenja o njima, i mi ne dajemo zasebno mišljenje o tim pitanjima. Utvrdili smo da su niže navedena pitanje ključna revizijska pitanja koja treba objaviti u našem Izvješću neovisnog revizora.

4

Ključna revizijska pitanja (nastavak)

Ključna revizijska pitanja Kako smo adresirali ključna revizijska pitanja Priznavanje prihoda Opis ključnih politika i informacija u vezi priznavanja prihoda prikazan je u bilješkama 2.5., 3. i 4. uz godišnje nekonsolidirane financijske izvještaje. Društvo je u Izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti za 2019. godinu iskazalo iznos od 1.318.410 tisuća kuna prihoda od prodaje. Značajniji prihodi Društva su prihodi od proračuna za održavanje i reguliranje prometa kao i prihodi od trošarina, prihodi od pristojbi za pristup željezničkoj infrastrukturi, prihodi od usluga informatike, prihodi od usluga formiranja i rasformiranja sastava vlaka, prihodi od zakupa poslovnih prostora (otvorenih i zatvorenih), prihodi od prodaje robe i materijala. Vezano uz kompleksnosti naplate i evidentiranja prihoda u financijskim izvještajima, općenito, bitne su sljedeće tvrdnje vezane uz priznavanje prihoda: - točnost iskazivanja prihoda priznatih na temelju transakcija, - potpunost iskazivanja prihoda, Obzirom na kompleksnost obračuna prihoda i njihovu raznovrsnost, zaključili smo da je priznavanje prihoda ključno revizijsko pitanje.

Ocijenili smo dizajn i implementaciju ključnih kontrola kod praćenja sustava fakturiranja. Analizirali smo adekvatnost i konzistentnost usvojenih politika Društva u vezi priznavanja prihoda. Pregledani su ugovori i obavljeni postupci razumijevanja sustava internih kontrola i informacijske sigurnosti i pregled kontrola transakcijskog integriteta podataka. Neovisnim potvrdama kupaca na referentnom uzorku potvrdili smo obračunata stanja i promete. Provjerili smo prema uzorku pravilnost iskazivanja prihoda po pripadajućim razdobljima. Također, procijenili smo adekvatnost objava u financijskim izvještajima.

Ostala pitanja Društvo je izradilo i godišnje konsolidirane financijske izvještaje, te radi boljeg razumijevanja poslovanja Društva u cjelini, korisnici trebaju čitati godišnje konsolidirane financijske izvještaje Društva povezano s ovim godišnjim nekonsolidiranim financijskim izvještajima. Skrećemo pozornost na Bilješku 46. uz financijske izvještaje u kojoj je sukladno točki (b) stavka 8. Članak 21.a ZoR-a navedena mrežna stranica u kojoj će biti objavljeno zasebno nefinancijsko izvješće Društva najkasnije 8 mjeseci od datuma Izvještaja o financijskom položaju (čl.34.a st.2 ZoR-a). Naše mišljenje nije modificirano u vezi s tim pitanjem. Ostale informacije u Godišnjem izvješću Uprava je odgovorna za ostale informacije. Ostale informacije sadrže informacije uključene u Godišnje izvješće, ali ne uključuju godišnje financijske izvještaje i naše Izvješće neovisnog revizora o njima. Naše mišljenje s rezervom o godišnjim financijskim izvještajima ne obuhvaća ostale informacije, osim u razmjeru u kojem je to izričito navedeno u dijelu našeg Izvješća neovisnog revizora pod naslovom Izvješće o drugim zakonskim zahtjevima, i mi ne izražavamo bilo koji oblik zaključka s izražavanjem uvjerenja o njima.

5

Ostale informacije u Godišnjem izvješću (nastavak) U vezi s našom revizijom godišnjih nekonsolidiranih financijskih izvještaja, naša je odgovornost pročitati ostale informacije i, u provođenju toga, razmotriti jesu li ostale informacije značajno proturječne godišnjim nekonsolidiranim financijskim izvještajima ili našim saznanjima stečenih u reviziji ili se drugačije čini da su značajno pogrešno prikazane, kao i jesu li u zasebnom nefinancijskom izvješću prikazane nefinancijske informacije zahtijevane odredbama stavka 1. ili stavka 2. članka 21.a Zakona o računovodstvu. Ako, temeljeno na poslu kojeg smo obavili, zaključimo da postoji značajni pogrešni prikaz tih ostalih informacija, od nas se zahtijeva da izvijestimo tu činjenicu. U tom smislu, izuzev iznijetog u odjeljku Osnova za Mišljenje s rezervom i Isticanje pitanja, mi nemamo nešto za izvijestiti. Uprava je odgovorna za sastavljanje Izvješća poslovodstva Društva kao sastavnog dijela Godišnjeg izvješća Društva. Vezano za Izvješće poslovodstva također smo proveli procedure koje su zahtijevane Zakonom o računovodstvu. Odgovornosti Uprave i onih koji su zaduženi za upravljanje za godišnje nekonsolidirane financijske izvještaje Uprava je odgovorna za sastavljanje godišnjih nekonsolidiranih financijskih izvještaja koji daju istinit i fer prikaz u skladu s MSFI-ima koji su utvrđeni od Europske komisije i objavljeni u službenom listu Europske unije, i za one interne kontrole za koje Uprava odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške. U sastavljanju godišnjih nekonsolidiranih financijskih izvještaja, Uprava je odgovorna za procjenjivanje sposobnosti Društva da nastavi s poslovanjem po vremenski neograničenom poslovanju, objavljivanje, ako je primjenjivo, pitanja povezana s vremenski neograničenim poslovanjem i korištenjem računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja, osim ako Uprava ili namjerava likvidirati Društvo ili prekinuti poslovanje ili nema realne alternative nego da to učini. Oni koji su zaduženi za upravljanje su odgovorni za nadziranje procesa financijskog izvještavanja kojeg je ustanovilo Društvo. Revizorove odgovornosti za reviziju godišnjih nekonsolidiranih financijskih izvještaja Naši ciljevi su steći razumno uvjerenje o tome jesu li godišnji nekonsolidirani financijski izvještaji kao cjelina bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške i izdati Izvješće neovisnog revizora koje uključuje naše mišljenje. Razumno uvjerenje je viša razina uvjerenja, ali nije garancija da će revizija obavljena u skladu s MRevS-ima uvijek otkriti značajno pogrešno prikazivanje kada ono postoji. Pogrešni prikazi mogu nastati uslijed prijevare ili pogreške i smatraju se značajni ako se razumno može očekivati da, pojedinačno ili u zbroju, utječu na ekonomske odluke korisnika donijete na osnovi tih godišnjih nekonsolidiranih financijskih izvještaja. Kao sastavni dio revizije u skladu s MRevS-ima, stvaramo profesionalne prosudbe i održavamo profesionalni skepticizam tijekom revizije. Mi također:

6

Revizorove odgovornosti za reviziju godišnjih nekonsolidiranih financijskih izvještaja (nastavak)

• prepoznajemo i procjenjujemo rizike značajnog pogrešnog prikaza godišnjih nekonsolidiranih financijskih izvještaja, zbog prijevare ili pogreške, oblikujemo i obavljamo revizijske postupke kao reakciju na te rizike i pribavljamo revizijske dokaze koji su dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje. Rizik neotkrivanja značajnog pogrešnog prikaza nastalog uslijed prijevare je veći od rizika nastalog uslijed pogreške, jer prijevara može uključiti tajne sporazume, krivotvorenje, namjerno ispuštanje, pogrešno prikazivanje ili zaobilaženje internih kontrola.

• stječemo razumijevanje internih kontrola relevantnih za reviziju kako bismo oblikovali revizijske postupke koji su primjereni u danim okolnostima, ali ne i za svrhu izražavanja mišljenja o učinkovitosti internih kontrola Društva.

• ocjenjujemo primjerenost korištenih računovodstvenih politika i razumnost računovodstvenih procjena i povezanih objava koje je stvorila Uprava.

• zaključujemo o primjerenosti korištene računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja koju koristi Uprava i, temeljeno na pribavljenim revizijskim dokazima, zaključujemo o tome postoji li značajna neizvjesnost u vezi s događajima ili okolnostima koji mogu stvarati značajnu sumnju u sposobnost Društva da nastavi s poslovanjem po vremenski neograničenom poslovanju. Ako zaključimo da postoji značajna neizvjesnost, od nas se zahtijeva da skrenemo pozornost u našem Izvješću neovisnog revizora na povezane objave u godišnjim nekonsolidiranim financijskim izvještajima ili, ako takve objave nisu odgovarajuće, da modificiramo naše mišljenje. Naši zaključci se temelje na revizijskim dokazima pribavljenim sve do datuma našeg Izvješća neovisnog revizora. Međutim, budući događaji ili uvjeti mogu uzrokovati da Društvo prekine s nastavljanjem poslovanja po vremenski neograničenom poslovanju.

• ocjenjujemo cjelokupnu prezentaciju, strukturu i sadržaj godišnjih nekonsolidiranih financijskih izvještaja, uključujući i objave, kao i odražavaju li godišnji nekonsolidirani financijski izvještaji transakcije i događaje na kojima su zasnovani na način kojim se postiže fer prezentacija.

• pribavljamo dovoljno odgovarajućih revizijskih dokaza u vezi financijskih informacija od osoba i poslovnih aktivnosti unutar Društva za izražavanje mišljenja o godišnjim financijskim izvještajima. Mi smo odgovorni za usmjeravanje, nadzor i izvedbu revizije. Jedini smo odgovorni za izražavanje našeg mišljenja.

Mi komuniciramo s onima koji su zaduženi za upravljanje u vezi s, između ostalih pitanja, planiranim djelokrugom i vremenskim rasporedom revizije i važnim revizijskim nalazima, uključujući i u vezi sa značajnim nedostacima u internim kontrolama koji su otkriveni tijekom naše revizije. Mi također dajemo izjavu onima koji su zaduženi za upravljanje da smo postupili u skladu s relevantnim zahtjevima u vezi s neovisnošću i da ćemo komunicirati s njima o svim odnosima i drugim pitanjima za koja se može razumno smatrati da utječu na našu neovisnost, kao i, gdje je primjenjivo, o povezanim zaštitama.

7

Revizorove odgovornosti za reviziju godišnjih nekonsolidiranih financijskih izvještaja (nastavak) Između pitanja o kojima se komunicira s onima koji su zaduženi za upravljanje, mi određujemo ona pitanja koja su od najveće važnosti u reviziji godišnjih financijskih izvještaja tekućeg razdoblja i stoga su ključna revizijska pitanja. Mi opisujemo ta pitanja u našem Izvješću neovisnog revizora, osim ako zakon ili regulativa sprječava javno objavljivanje pitanja ili kada odlučimo, u iznimno rijetkim okolnostima, da pitanje ne treba priopćiti u našem Izvješću neovisnog revizora jer se razumno može očekivati da bi negativne posljedice priopćavanja nadmašile dobrobit javnog interesa od takvog priopćavanja. BDO Croatia d.o.o. i Audit d.o.o. zajednički su odgovorni za izvršavanje revizije i za revizorsko mišljenje prema zahtjevima Zakona o reviziji, primjenjivim u Hrvatskoj.

Izvješće o drugim zakonskim zahtjevima Izvješće temeljem zahtjeva iz Uredbe (EU) br. 537/2014 BDO Croatia d.o.o. je imenovana revizorom Društva dana 16. rujna 2019. za obavljanje usluga revizije godišnjih nekonsolidiranih financijskih izvještaja Društva za 2019. godinu. Audit d.o.o. je imenovan revizorom Društva 16. rujna 2019. za obavljanje usluga revizije godišnjih nekonsolidiranih financijskih izvještaja Društva za 2019. godinu. Na datum ovog izvješća BDO Croatia d.o.o. je neprekinuto angažirana u obavljanju zakonske revizije Društva od revizije godišnjih nekonsolidiranih financijskih izvještaja Društva za 2010 godinu do revizije godišnjih nekonsolidiranih financijskih izvještaja Društva za 2019. godinu što ukupno iznosi 9 godina. Na datum ovog izvješća Audit d.o.o. je neprekinuto angažiran u obavljanju zakonske revizije Društva od revizije godišnjih nekonsolidiranih financijskih izvještaja Društva za 2019. godinu, što ukupno iznosi 1 godinu. Osim pitanja koja smo u našem izvješću neovisnog revizora naveli kao ključna revizijska pitanja unutar podnaslova Izvješće o reviziji godišnjih nekonsolidiranih financijskih izvještaja nemamo nešto za izvijestiti u vezi s točkom (c) članka 10. Uredbe (EU) br. 537/2014. Našom zakonskom revizijom godišnjih nekonsolidiranih financijskih izvještaja Društva za 2019. godinu sposobni smo otkriti nepravilnosti, uključujući i prijevaru sukladno Odjeljku 225 Reagiranje na nepoštivanje zakona i regulativa IESBA Kodeksa koji od nas zahtijeva da pri obavljanju revizijskog angažmana sagledamo je li Društvo poštivalo zakone i regulative za koje je opće priznato da imaju izravni učinak na određivanje značajnih iznosa i objava u njihovim godišnjim nekonsolidiranim financijskim izvještajima, kao i druge zakone i regulative koji nemaju izravni učinak na određivanje značajnih iznosa i objava u njegovim godišnjim nekonsolidiranim financijskim izvještajima, ali poštivanje kojih može biti ključno za operativne aspekte poslovanja Društva, njegovu sposobnost da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem ili da izbjegne značajne kazne.

8

Izvješće o drugim zakonskim zahtjevima (nastavak) Osim u slučaju kada naiđemo na, ili saznamo za, nepoštivanje nekog od prethodno navedenih zakona ili regulativa koje je očigledno beznačajno, prema našoj prosudbi njegovog sadržaja i njegovog utjecaja, financijskog ili drugačijeg, za Društvo, njegove dionike i širu javnost, dužni smo o tome obavijestiti Društvo i tražiti da istraži taj slučaj i poduzme primjerene mjere za rješavanje nepravilnosti te za sprečavanje ponovnog pojavljivanja tih nepravilnosti u budućnosti. Ako Društvo sa stanjem na datum revidirane bilance ne ispravi nepravilnosti temeljem kojih su nastali pogrešni prikazi u revidiranim godišnjih financijskim izvještajima koji su kumulativno jednaki ili veći od iznosa značajnosti za financijske izvještaje kao cjelinu od nas se zahtijeva da modificiramo naše mišljenje u izvješću neovisnog revizora. U reviziji godišnjih nekonsolidiranih financijskih izvještaja Društva za 2019. godinu odredili smo značajnost za financijske izvještaje kao cjelinu u iznosu od 18.800 tisuća kuna što predstavlja približno 1,8% od poslovnih prihoda zbog toga što ovi prihodi predstavljaju stabilan indikator poslovanja i uključuju ključne prihode od djelatnosti kojom se Društvo bavi, a to su prihod od proračuna za održavanje i reguliranje prometa željezničke infrastrukture , prihodi od trošarina te prihodi od pristojbi. Naše revizijsko mišljenje s rezervom dosljedno je s dodatnim izvješćem za revizijski odbor Društva sastavljenim sukladno odredbama iz članka 11. Uredbe (EU) br. 537/2014. Tijekom razdoblja između početnog datuma revidiranih godišnjih nekonsolidiranih financijskih izvještaja Društva za 2019. godinu i datuma ovog izvješća nismo Društvu pružili zabranjene ne revizorske usluge i nismo u poslovnoj godini prije prethodno navedenog razdoblja pružali usluge osmišljavanja i implementacije postupaka internih kontrola ili upravljanja rizicima povezanih s pripremom i/ili kontrolom financijskih informacija ili osmišljavanja i implementacije tehnoloških sustava za financijske informacije, te smo u obavljanju revizije sačuvali neovisnost u odnosu na Društvo. Izvješće temeljem zahtjeva iz Zakona o računovodstvu Prema našem mišljenju, temeljeno na poslovima koje smo obavili tijekom revizije, informacije u izvješću poslovodstva Društva za 2019. godinu usklađene su s godišnjim nekonsolidiranim financijskim izvještajima Društva za 2019. godinu. Prema našem mišljenju, temeljeno na poslovima koje smo obavili tijekom revizije, izvješće poslovodstva Društva za 2019. godinu je sastavljeno u skladu sa Zakonom o računovodstvu.

HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o., ZAGREB

NEKONSOLIDIRANI RAČUN DOBITI I GUBITKA I IZVJEŠTAJ O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI za 2019. godinu

10

2019. godina

2018. godina

prepravljeno

Bilješka HRKˊ000 HRKˊ000

Prihodi od prodaje s poduzetnicima unutar

grupe 3

135.759

137.620

Prihodi od prodaje 3 53.470 44.141

Prihodi na temelju upotrebe vlastitih

proizvoda, robe i usluga 4 5.742

3.815

Ostali poslovni prihodi s poduzetnicima

4

unutar grupe 3.451 7.269

Prihod iz Proračuna RH za željezničku infrastrukturu

913.023

898.906

Ostali poslovni prihodi 4 206.965 124.723

Poslovni prihodi 1.318.410 1.216.474

Troškovi sirovina i materijala 5 (91.251) (90.486)

Troškovi prodane robe 6 (7.995) (5.164)

Ostali vanjski troškovi 7 (259.171) (211.035)

Materijalni troškovi (358.417) (306.685)

Neto plaće i nadnice (412.011) (397.127)

Troškovi poreza i doprinosa iz plaća (155.545) (146.541)

Doprinosi na plaće (97.317) (100.778)

Troškovi osoblja 8 (664.873) (644.446)

Amortizacija 9 (41.125) (36.131)

Ostali troškovi 10 (120.071) (96.656)

Vrijednosno usklađenje 11 (65.552) (117.923)

Rezerviranja 12 (40.519) (90.389)

Ostali poslovni rashodi 13 (20.267) (14.769)

Poslovni rashodi (1.310.824) (1.306.999)

Prihodi od ostalih dugotrajnih financijskih

26

265

ulaganja i zajmova poduzetnicima unutar

grupe

Ostali prihodi s osnove kamata iz odnosa

245

0 s poduzetnicima unutar grupe

Ostali prihodi s osnove kamata 3.074 3.754

Tečajne razlike i ostali financijski prihodi 567 6.245

Financijski prihodi 14 3.912 10.264

Rashodi s osnove kamata i slični rashodi

(436)

(160) s poduzetnicima unutar grupe

Rashodi s osnove kamata i slični rashodi (9.320) (5.194)

Tečajne razlike i drugi rashodi (509) (9.512)

Ostali financijski rashodi (766) (842)

HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o., ZAGREB

NEKONSOLIDIRANI RAČUN DOBITI I GUBITKA I IZVJEŠTAJ O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI - nastavak za 2019. godinu.

11

2019. godina

2018. godina

prepravljeno

Bilješka HRKˊ000 HRKˊ000

Financijski rashodi 15 (11.031) (15.708)

UKUPNI PRIHODI 1.322.322 1.226.738

UKUPNI RASHODI (1.321.855) (1.322.707)

DOBIT/(GUBITAK) PRIJE OPOREZIVANJA 467 (95.969)

Porez na dobit 16 - -

DOBIT/(GUBITAK) RAZDOBLJA 31 467 (95.969)

SVEOBUHVATNA DOBIT/(GUBITAK) RAZDOBLJA

467

(95.969)

Popratne bilješke pod brojem 1 do 50 u nastavku čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.

HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o., ZAGREB NEKONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU na 31. prosinca 2019.

12

31.

prosinca

2019.

31.prosinac 01.siječanj 2018. 2018.

prepravljeno prepravljeno

Bilješka HRKˊ000 HRKˊ000 HRKˊ000

AKTIVA

Koncesije, patenti,

licencije, robne i uslužne

57.358

marke, softver i ostala

prava 30.817 44.910

Nematerijalna imovina 17 30.817 44.910 57.358

Zemljište 1.937.682 1.937.682 1.937.729

Građevinski objekti 7.333.378 7.541.662 7.543.175

Postrojenja i oprema 146.030 168.711 174.933

Imovina s pravom

korištenja 5.248 0 0

Alati, pogonski inventar i

transportna imovina 48.145 39.125 13.911

Predujmovi za nekretnine,

postrojenja i opremu 214.173 258.203 239.208

Nekretnine, postrojenja i

oprema u pripremi 2.631.025 1.852.869 1.495.230

Ostala materijalna

imovina 57.748 62.228 58.883

Materijalna imovina 17 12.373.429 11.860.480 11.463.069

Ulaganja u udjele

poduzetnika unutar grupe 60.976 60.976 60.704

Ulaganja u vrijednosne

papire 820 542 665

Ostala financijska imovina 32 32 32

Financijska imovina 18 61.828 61.550 61.401

Ostala potraživanja 16.871 21.274 27.376

Potraživanja 19 16.871 21.274 27.376

Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i obračunati prihodi 28 6.207 7.677 9.313

DUGOTRAJNA IMOVINA 12.489.152 11.995.891 11.618.517

HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o., ZAGREB NEKONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU - nastavak na 31. prosinca 2019.

13

31. prosinca

2019.



Bilješka HRKˊ000 HRKˊ000 HRKˊ000

Zalihe 20 128.961 115.679 140.512

Potraživanja od poduzetnika unutar

grupe

21 201.625 174.457 188.909

Potraživanja od kupaca 22 13.829 17.463 13.871

Potraživanja od zaposlenika i članova poduzetnika

23 6.682 6.783 6.180

Potraživanja od države i drugih institucija

24 13.571 6.145 4.364

Ostala potraživanja 25 17.514 14.733 12.827

Potraživanja 253.221 219.581 226.151

Dani zajmovi, depoziti i sl. 8.222 4.801 6.175

Financijska imovina 26 8.222 4.801 6.175

Novac u banci i blagajni 27 489.672 527.660 668.608

Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i obračunati prihodi

28 2.788 3.293 1.131

KRATKOTRAJNA

IMOVINA 882.864 871.014 1.042.577

UKUPNO AKTIVA 13.372.016 12.866.905 12.661.094

IZVANBILANČNI ZAPISI 43 9.954.955 6.816.612 6.636.928


14

Bilješka

31. prosinca

2019.



HRKˊ000 HRKˊ000 HRKˊ000

PASIVA

Temeljni (upisani)

kapital 29 224.188 224.188 224.188

Kapitalne rezerve 30 7.903.872 8.227.100 8.345.311

Gubitak/Dobit

poslovne godine 31 467 (95.969) 2.964

KAPITAL I REZERVE 8.128.527 8.355.319 8.572.463

Rezerviranja 32 155.664 192.598 139.344

Obveze za zajmove,

depozite i slično 33 5.322 0 0

Obveze prema

bankama i drugim

33 841.921

785.141

707.553

financijskim

institucijama

Ostale dugoročne obveze 33 19.755 25.555 31.445

Odgođeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja 42 2.303.368 1.904.976 1.760.005

Dugoročne obveze 3.170.366 2.715.672 2.499.003

Obveze prema

poduzetnicima

unutar

34 130.420

123.321

76.569 grupe

Obveze za zajmove,

depozite

35 36

28

10

slično poduzetnika unutar grupe

Obveze za zajmove,

depozite i slično 35 194.507 194.018 192.936

Obveze prema

bankama i drugim

36 223.678

228.495

234.764

financijskim

institucijama

Obveze za

predujmove 37 2.282 3.293 7.597

Obveze prema

dobavljačima 38 260.930 163.279 148.384

Obveze prema

zaposlenicima 39 33.565 30.391 30.339


15

Bilješka

31. prosinca

2019.




Obveze za poreze,

doprinose

40 22.121

21.043

22.801 i slična davanja

Ostale obveze 41 3.132 6.389 3.959

Obveze prema

Ministarstvu

financija 41 1.001.935 791.984 582.406

Odgođeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja 42 44.853 41.075 150.519

Kratkoročne obveze 1.917.459 1.603.316 1.450.284

UKUPNO PASIVA 13.372.016 12.866.905 12.661.094

IZVANBILANČNI ZAPISI 43 9.954.955 6.816.612 6.636.928

Popratne bilješke pod brojem 1 do 50 u nastavku čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.

HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o., ZAGREB NEKONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA - nastavak za godinu koja je završila 31. prosinca 2019.

16

O P I S Upisani kapital

Kapitalne

rezerve Javno dobro

Zadržana dobit/preneseni

gubitak

Dobit/gubitak

tekuće godine UKUPNO

HRK'000 HRK'000 HRK'000 HRK'000 HRK'000 HRK'000

Stanje 31. prosinca 2017. godine 224.188 3.074 8.473.005 0 2.964 8.703.231

Ispravak pogreške prethodnog razdoblja 0 (130.768) (130.768)

Stanje 1. siječnja 2018. godine - prepravljeno 224.188 3.074 8.342.237 0 2.964 8.572.463

Raspored dobiti 2017. godine 0 0 2.964 0 (2.964) 0

Investicije iz preuzetih kredita 0 0 (147.853) 0 0 (147.853)

Aktivirana osnovna sredstva 0 0 392.446 0 0 392.446

Amortizacija osnovnih sredstava 0 0 (356.036) 0 0 (356.036)

Sadašnja vrijednost rashodovane imovine 0 0 (11.524) 0 0 (11.524)

Višak osnovnih sredstava javnog dobra 0 0 1.788 0 0 1.788

Ostale promjene 0 0 4 0 0 4

Gubitak tekuće godine 0 0 0 0 (99.637) (99.637)

Stanje 31. prosinca 2018. godine 224.188 3.074 8.224.026 0 (99.637) 8.351.651

Ispravak pogreške prethodnog razdoblja 0 0 0 0 3.668 3.668

Stanje 1. siječnja 2019. godine - prepravljeno 224.188 3.074 8.224.026 0 (95.969) 8.355.319

Raspored gubitka 2018. godine 0 0 (95.969) 0 95.969 0

Prijenos infrastrukture u javno dobro 0 0 449 0 0 449

Aktivirana osnovna sredstva 0 0 147.272 0 0 147.272

Amortizacija osnovnih sredstava 0 0 (364.484) 0 0 (364.484)

Sadašnja vrijednost rashodovane imovine 0 0 (10.852) 0 0 (10.852)

Višak osnovnih sredstava javnog dobra 0 0 356 0 0 356

Dobit tekuće godine 0 0 0 0 467 467

Stanje 31. prosinca 2019. godine 224.188 3.074 7.900.798 0 467 8.128.527

Popratne bilješke pod brojem 19 do 99 u nastavku čine sastavni dio ovih godišnjih financijskih izvještaja.

HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o., ZAGREB NEKONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TOKOVIMA za godinu koja je završila 31. prosinca 2019.

17


HRK'000 HRK'000

Prepravljeno

Novčani tokovi od poslovnih aktivnosti

Dobit prije oporezivanja 467 (95.969)

Usklađenja 27.580 171.927

Amortizacija 41.125 36.131

Primitci od kamata i dividendi (3.345) (4.019)

Vrijednosna usklađenja 65.003 117.923

Ukidanje vrijednosnog usklađenja zaliha 549 0

Primitci od državnih potpora (34.426) (34.426)


Rezerviranja 40.519 90.389

Tečajne razlike (nerealizirane) (7) (430)

Ostala usklađenja za nenovčane transakcije i nerealizirane dobitke i gubitke

(91.594) (38.995)

Povećanje ili smanjenje novčanih tokova prije promjena u radnom kapitalu

28.047 75.958

Promjene u radnom kapitalu 557.565 69.480

Povećanje ili smanjenje kratkoročnih obveza 662.947 181.225

Povećanje ili smanjenje kratkotrajnih potraživanja (96.669) (144.642)

Povećanje ili smanjenje zaliha (8.713) 32.897

Novac iz poslovanja 582.612 145.438

Novčani izdaci za kamate (1.383) (4.358)

NETO NOVČANI TOKOVI OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI 584.229 141.080

Novčani tokovi od investicijskih aktivnosti

Novčani primici od kamata 3.345 4.019

Novčani primici od dividendi 7 7

Ostali novčani primici od investicijskih aktivnosti (1.982) 1.374

HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o., ZAGREB NEKONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TOKOVIMA - nastavak za godinu koja je završila 31. prosinca 2019.

18


HRK'000 HRK'000

Prepravljeno

Ukupno novčani primici od investicijskih aktivnosti

1.370 5.400

Novčani izdaci za kupnju dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine

(852.861) (583.175)

Ukupno novčani izdaci od investicijskih aktivnosti (852.861) (583.175)

NETO NOVČANI TOKOVI OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI

(851.491) (577.775)

Novčani primici od glavnice kredita, pozajmica i drugih posudbi

275.099 303.697

Ostali novčani primici od financijskih aktivnosti 560 6.238

Ukupno novčani primici od financijskih aktivnosti 275.659 309.935

Novčani izdaci za otplatu glavnice kredita, pozajmica i drugih posudbi i dužničkih financijskih

instrumenata

(45.453) (14.188)

Novčani izdaci za operativni najam (933)

Ukupno novčani izdaci od financijskih aktivnosti (46.385) (14.188)

NETO NOVČANI TOKOVI OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

229.27 295.747

NETO POVEĆANJE ILI SMANJENJE NOVČANIH TOKOVA

(37.988) (140.948)

NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI NA POČETKU RAZDOBLJA

527.660 668.608

NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI NA KRAJU RAZDOBLJA

489.672 527.660

HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o., ZAGREB BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE Za godinu koja je završila 31. prosinca 2019.

19

1. OPĆI PODACI 1.1. Djelatnost

HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o., Zagreb, Mihanovićeva 12, (''Društvo'' ili „HŽI“) bavi se upravljanjem,

održavanjem i izgradnjom željezničke infrastrukture kao svojom osnovnom djelatnošću.

1.2. Zaposleni

Broj zaposlenih u Društvu na 31. prosinca 2019. godine iznosi 5.044 djelatnika (31.prosinca 2018.

godine iznosio je 4.835 djelatnika).

Struktura zaposlenih je, kako slijedi:

31. prosinca

2019.

31. prosinca

2018.

DR 1 3

MR 22 24

VSS 736 670

VŠS 423 425

SSS 2.861 2.634

KV 126 136

NKV 19 20

VKV 81 85

NSS 766 827

PKV 9 11

Ukupno 5.044 4.835

1.3. Upravljačku strukturu HŽI u 2019. godini čine

Skupština Društva:

- Oleg Butković, Ministar mora, prometa i infrastrukture, od 22. siječnja 2016.

Nadzorni odbor Društva: - Ivan Miloš, predsjednik, od 06. lipnja 2016., - Tomislav Jukić, član, od 31. svibnja 2016., - Slavko Proleta, član, od 16. prosinca 2015. do 16. prosinca 2019., - Anto Iličić, član od 30. prosinca 2019.

HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o., ZAGREB BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE – nastavak Za godinu koja je završila 31. prosinca 2019.

20

1.3. Upravljačku strukturu HŽI u 2019. godini čine - nastavak

Revizorski odbor Društva: - Joško Kovač, predsjednik od 13. ožujka 2017. do 29. srpnja 2019., - Ivana Varga, članica od 13. ožujka 2017. godine

- Rudi Grubišić, član od 13. ožujka 2017. godine

Članovi Uprave Društva su: - Ivan Kršić, predsjednik Uprave od 02.10.2017. - Darko Barišić, član Uprave od 02.10.2017. - Nikola Ljuban, član Uprave od 02.10.2017. - Marko Z. Žubrinić, član Uprave od 02.10.2017.

- Krunoslav Papić, dipl. ing, član Uprave od 14.06.2018.

Iznos naknade članovima Uprave i Nadzornog odbora Društva je prikazan u Bilješci 8. uz financijske izvještaje.


21

2. OSNOVE PRIPREME

2.1. Izjava o usklađenosti i osnova prikaza

Godišnji financijski izvještaji Društva za 2019. godinu sastavljeni su u skladu sa Zakonom o računovodstvu i Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (''MSFI'') koji su na snazi u Europskoj uniji. MSFI koje je objavio Odbor za standarde financijskog izvještavanja imenovan od Vlade Republike Hrvatske (NN 136/09, 8/10, 18/10, 27/10, 65/10, 120/10, 58/11, 140/11, 15/12, 118/12,

45/13, 69/13), a koji su bili na snazi do ulaska Hrvatske u Europsku uniju, u skladu su sa MSFI-ima koji

su utvrđeni od Europske komisije i objavljeni u službenom listu Europske unije.

Godišnji financijski izvještaji sastavljeni su uz primjenu temeljne računovodstvene pretpostavke nastanka poslovnog događaja po kojem se učinci transakcija priznaju kada su nastali i iskazuju u financijskim izvještajima za razdoblje na koje se odnose, te uz primjenu temeljne računovodstvene pretpostavke vremenske neograničenosti poslovanja.

Društvo pored godišnjih financijskih izvještaja Društva sastavlja i godišnje konsolidirane financijske izvještaje Društva. Ove godišnje financijske izvještaje Društva treba čitati zajedno sa godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima Društva koji će biti dostupni u registru godišnjih financijskih izvještaja. Dana 23. ožujka 2019. godine stupio je na snagu novi Zakon o željeznici, kojim je ukinut čl. 21.st.2 kojim je bilo regulirano da se preneseni gubici i razlike između prihoda i rashoda ostvarenih u poslovnoj godini nadoknađuju na teret javnog kapitala. Navedeni članak Zakona primjenjivao se zadnji put za godišnje financijske izvještaje Društva za godinu koja završava 31.12.2018. godine.

2.2. Usvajanje novih i izmijenjenih Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (''MSFI'')

• MSFI 16 Najmovi

Standard je na snazi za godišnja razdoblja koja počinju 1. siječnja 2019. godine ili nakon toga. MSFI 16 definira pravila priznavanja, mjerenja, prezentacije i objava za najmove obiju ugovornih strana,

odnosno kupca („najmoprimca“) i dobavljača („najmodavca“). Sukladno novom standardu najmoprimci većinu najmova trebaju priznati u svojim financijskim izvještajima. Na sve najmove će se primjenjivati jedinstveni računovodstveni model, s određenim izuzecima. Računovodstveni tretman najmova kod najmodavca neće se značajno mijenjati. Menadžment Društva HŽ Infrastruktura d.o.o. i Grupe HŽ infrastruktura d.o.o. usvojio je navedeni standard s datumom stupanja na snagu (bilješka

17.3. uz financijske izvještaje)


22


(nastavak)

• Značajke prijevremene otplate s negativnom naknadom (Izmjene i dopune MSFI-ja 9)

Izmjene i dopune stupaju na snagu za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2019. uz dopuštenu raniju primjenu. Izmjenjuje postojeće zahtjeve u MSFI 9 u vezi s otkaznim pravima kako bi se omogućilo mjerenje po amortiziranom trošku (ili, ovisno o modelu poslovanja, po fer

vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit) čak i u slučaju negativnih naknada. Menadžment Društva HŽ Infrastruktura d.o.o. i Grupe HŽ infrastruktura d.o.o. procjenjuje da primjenom novog standarda neće doći do značajnih efekata na financijske izvještaje Društva i Grupe.

• Dugoročni interesi u pridruženim društvima i zajedničkim ulaganjima (Izmjene i dopune MRS-a

28)

Izmjene i dopune su na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2019. uz dopuštenu raniju primjenu. Pojašnjava da subjekt primjenjuje MSFI 9 Financijski instrumenti na dugoročne udjele u pridruženom društvu ili zajedničkom pothvatu koji čine dio neto ulaganja u pridruženo društvo ili zajednički pothvat, ali na koji se ne primjenjuje metoda udjela. Menadžment Društva HŽ Infrastruktura d.o.o. i Grupe HŽ infrastruktura d.o.o. procjenjuje da primjenom novog standarda neće doći do značajnih efekata na financijske izvještaje Društva i Grupe.

Novi računovodstveni standardi i tumačenja koji nisu obvezni za izvještajna razdoblja koja završavaju 31. prosinca 2019. godine i koje Društvo nije ranije usvojilo:

• Dodaci Konceptualnom okviru financijskog izvještavanja (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2020. godine).

Izmijenjeni konceptualni okvir uključuje novo poglavlje o mjerenju; smjernice za izvještavanje o financijskom rezultatu; poboljšane definicije i smjernice - osobito definiciju obveze; i pojašnjenja u važnim područjima, kao što su uloga upravljanja, razboritosti i neizvjesnosti mjerenja u financijskom

izvještavanju.

• Definicija značajnosti - Dodaci MRS-u 1 i MRS-u 8 (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2020. godine).

Dodaci pojašnjavaju definiciju značajnosti i kako je treba primjenjivati kako bi obuhvaćala smjernice koje su do sada bile sadržane drugdje u MSFI-jevima. Nadalje, poboljšana su objašnjenja uz samu definiciju. Naposljetku, dodaci osiguravaju dosljednost definicije značajnosti u svim MSFI-jevima.

Informacije su značajne ako se opravdano može očekivati da će njihovo izostavljanje, pogrešno ili nejasno prikazivanje utjecati na odluke koje primarni korisnici financijskih izvještaja opće namjene donose na temelju tih financijskih izvještaja, a koje pružaju financijske informacije o određenom izvještajnom subjektu. Društvo trenutno procjenjuje utjecaj dodataka na financijske izvještaje.


23


(nastavak)

• Reforma referentnih kamatnih stopa - Dodaci MSFI-ju 9, MRS-u 39 i MSFI-ju 7 (na snazi za

godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2020.)

Dodaci su proizašli iz zamjene referentnih kamatnih stopa kao što je LIBOR i ostale međubankovne ponudbene kamatne stope („IBOR-i“). Dodaci pružaju mogućnost privremenog oslobođenja od primjene određenih zahtjeva računovodstva zaštite na odnose zaštite na koje je izravno utjecala reforma IBOR-a. Računovodstvo zaštite novčanih tokova prema MSFI-ju 9 i MRS-u 39 zahtijeva da

budući zaštićeni novčani tokovi budu „vrlo vjerojatni“. Ako ovi novčani tokovi ovise o IBOR-u,

oslobođenje predviđeno dodacima od subjekta zahtijeva primjenu pretpostavke da se kamatna stopa na kojoj se temelje novčani tokovi neće promijeniti uslijed reforme. MRS 39 i MSFI 9 zahtijevaju

procjenu očekivanih budućih događaja za primjenu računovodstva zaštite. Bez obzira na to što se trenutačno očekuje da novčani tokovi na koje se primjenjuju kamatne stope IBOR i kamatne stope koje ga zamjenjuju budu uglavnom jednake, čime se umanjuje bilo kakva neučinkovitost, to možda više neće biti slučaj kako se datum reforme bude približavao. Prema dodacima, subjekt može pretpostaviti da na referentnu kamatnu stopu na kojoj se temelje novčani tokovi zaštićene stavke, instrumenta zaštite ili zaštićenog rizika, nije utjecala reforma IBOR-a. Uslijed reforme IBOR-a zaštita bi se mogla naći i izvan raspona od 80 - 125% koji je obvezan prema retroaktivnom testiranju u skladu s MRS-om 39. MRS 39

je stoga izmijenjen kako bi omogućio izuzeće od retroaktivnog testiranja učinkovitosti na način da se zaštita ne prekida tijekom razdoblja neizvjesnosti koju uzrokuje IBOR samo zato što se retroaktivna

• Reforma referentnih kamatnih stopa - Dodaci MSFI-ju 9, MRS-u 39 i MSFI-ju 7 (na snazi za

godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2020.) - nastavak

neučinkovitost nalazi izvan ovog raspona. Međutim, i tada bi još bi trebalo ispuniti ostale zahtjeve za primjenu računovodstva zaštite, uključujući procjenu očekivanih događaja.

Kod nekih zaštita, zaštićena stavka ili zaštićeni rizik odnosi se na komponentu IBOR-a koja nije utvrđena ugovorom. Kako bi se primijenilo računovodstvo zaštite, MSFI 9 i MRS 39 zahtijevaju da se utvrđena komponenta rizika može zasebno utvrditi i pouzdano mjeriti. Prema dodacima, komponenta rizika

trebala bi se moći zasebno utvrditi na početku utvrđivanja odnosa zaštite, a ne neprekidno. U kontekstu makro zaštite, kada subjekt često usklađuje odnos zaštite, oslobođenje se primjenjuje od

trenutka kada je zaštićena stavka prvotno utvrđena u sklopu tog odnosa zaštite. Svaka neučinkovitost zaštite i dalje će se iskazivati u računu dobiti i gubitka prema MRS-u 39 i MSFI-ju 9.

U dodacima su utvrđeni razlozi za prestanak primjene oslobođenja, uključujući neizvjesnost koja proizlazi iz reforme referentne kamatne stope koja više nije primjenjiva. Dodaci od subjekata zahtijevaju pružanje dodatnih informacija ulagačima o njihovim odnosima zaštite na koje izravno utječu te neizvjesnosti, uključujući nominalni iznos instrumenata zaštite, na koje se primjenjuju oslobođenja, sve značajne pretpostavke ili prosudbe donesene tijekom primjene oslobođenja i kvalitativne objave o tome kako na subjekt utječe reforma IBOR-a i kako upravlja procesom prelaska.

Društvo trenutno procjenjuje utjecaj dodataka na financijske izvještaje.


24


(nastavak)

• Prodaja ili unos imovine između investitora i njegovog pridruženog društva ili zajedničkog pothvata Dodaci MSFI-ju 10 i MRS-u 28 (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon dana koji će utvrditi IASB, još nije odobreno od strane Europske unije).

Ovim se dodacima rješava nedosljednost između zahtjeva iz MSFI-ja 10 i zahtjeva iz MRS-a 28 koji se

odnose na prodaju ili doprinos imovine između investitora i njegovog pridruženog društva ili zajedničkog pothvata. Glavna je posljedica dodataka je da se puni dobitak ili gubitak priznaje kada

transakcija uključuje poslovanje. Djelomični dobitak ili gubitak priznaje se kada transakcija uključuje

imovinu koja ne predstavlja poslovanje, čak i ako se radi o imovini podružnice. Društvo trenutno procjenjuje utjecaj dodataka na financijske izvještaje.

• MSFI 17 „Ugovori o osiguranju“ (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2021. godine, još nije odobren od strane Europske unije).

MSFI 17 zamjenjuje MSFI 4 koji je društvima omogućio da nastave iskazivati ugovore o osiguranju primjenjujući postojeće prakse. Iz tog je razloga ulagačima bilo teško uspoređivati financijsku uspješnost inače sličnih osiguravajućih društava. MSFI 17 je standard koji primjenjuje jedinstveno načelo za iskazivanje svih vrsta ugovora o osiguranju, uključujući ugovore o reosiguranju osiguravatelja. Standard zahtijeva priznavanje i mjerenje skupina ugovora o osiguranju po: (i) sadašnjoj vrijednosti

budućih novčanih tokova usklađenoj za rizik (novčani tokovi namijenjeni ispunjenju ugovora) koja

uključuje sve dostupne informacije o novčanim tokovima namijenjenim ispunjenju ugovora kako bi bili usklađeni s informacijama dostupnim na tržištu; uvećanoj (ako je ova vrijednost obveza) ili umanjenoj (ako je ova vrijednost imovina) za (ii) iznos koji predstavlja neostvarenu dobit skupine ugovora (marža ugovorne usluge).

Osiguravatelji će priznavati dobit za skupinu ugovora o osiguranju tijekom razdoblja pokrića i kako se budu oslobađali od rizika. Ako skupina ugovora ostvaruje ili će ostvarivati gubitak, subjekt će priznavati taj gubitak kako nastane. Društvo trenutno procjenjuje utjecaj dodataka na financijske izvještaje.

• Definicija poslovanja – Dodaci MSFI-ju 3 (na snazi za stjecanja od početka godišnjeg izvještajnog razdoblja koje počinje na ili nakon 1. siječnja 2020. godine, još nije odobreno od strane Europske unije).

Dodacima se izmjenjuje definicija poslovanja. Poslovanje mora imati inpute i detaljni proces koji

zajedno značajno doprinose sposobnosti stvaranja rezultata. Nove smjernice pružaju okvir za procjenu ako input i detaljni proces postoji, uključujući i društva u ranoj fazi razvoja koja nisu generirala rezultate. U slučaju nepostojanja rezultata, za potrebe klasifikacije kao poslovanja trebala bi postojati

organizirana radna snaga.


25


(nastavak)

Definicija pojma ‘rezultati’ sužena je kako bi se usredotočila na robu i usluge koje se pružaju kupcima,

generirajući prihod od ulaganja i ostale prihode, a isključuje povrate u obliku nižih troškova i drugih ekonomskih koristi. Također više nije potrebno procjenjivati jesu li sudionici na tržištu sposobni zamijeniti nedostajuće elemente ili integrirati stečene aktivnosti i imovinu. Subjekt može primijeniti „test koncentracije“. Stečena imovina ne bi predstavljala poslovanje ako bi se gotovo cjelokupna fer vrijednost bruto stečene imovine koncentrirala u jednoj imovini (ili grupi slične imovine). Dodaci se

odnose na buduća razdoblja i Društvo će ih primijeniti i procijeniti njihov utjecaj od 1. siječnja 2020. godine. Osim ako gore nije drugačije navedeno, ne očekuje se da će novi standardi i tumačenja značajno utjecati na financijske izvještaje Društva.

Standard i tumačenja na snazi u usporednom razdoblju

• MSFI 9 Financijski instrumenti : Klasifikacija i mjerenje

Standard je na snazi za godišnja razdoblja koja počinju 1. siječnja 2018. godine ili nakon toga, s time da je dozvoljena ranija primjena. Konačna verzija MSFI-ja 9 Financijski instrumenti odražava sve faze projekta o financijskim instrumentima i mijenja MRS 39 Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje

kao i sve prethodne verzije MSFI-ja 9. Standard uvodi nove zahtjeve klasifikacije i mjerenja, umanjenja

vrijednosti i računovodstva zaštite. Menadžment Društva HŽ Infrastruktura d.o.o. i Grupe HŽ infrastruktura d.o.o. usvojio je navedeni standard s datumom stupanja na snagu.

Na datum početne primjene, 1. siječnja 2018. godine, financijski instrumenti su bili kako slijedi:

Kategorija mjerenja Knjigovodstveni iznos

Original Novo Original Novo Razlika efekt (u tis. kn) (MRS 39) (MSFI 9) (MRS 39) (MSFI 9)

Dugotrajna imovina

Vlasnički instrumenti Raspoloživo za prodaju

Fer vrijednost

kroz OSD

665 665 -

Potraživanja od prodaje stanova

Amortizirani

trošak

Amortizirani

trošak

11.177 11.177 -

Kratkotrajna imovina

Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja

Amortizirani

trošak

Amortizirani

trošak

226.609 226.609 -

Kratkotrajna financijska imovina

Amortizirani

trošak

Amortizirani

trošak

6.175 6.175 -

Novac i novčani ekvivalenti

Amortizirani

trošak

Amortizirani

trošak

668.608 668.608 -

Ukupno -


26

2.2. Usvajanje novih i izmijenjenih Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (''MSFI'') (nastavak)

Standard je na snazi za godišnja razdoblja koja su započela 1. siječnja 2018. godine ili nakon toga, s time da je dozvoljena ranija primjena. Konačna verzija MSFI-ja 9 Financijski instrumenti odražava sve faze projekta o financijskim instrumentima i mijenja MRS 39 Financijski instrumenti: Priznavanje i

mjerenje kao i sve prethodne verzije MSFI-ja 9. Standard uvodi nove zahtjeve klasifikacije i mjerenja,

umanjenja vrijednosti i računovodstva zaštite. Menadžment Društva usvojio je standard s datumom stupanja na snagu te njegovom primjenom nije bilo značajnih utjecaja na financijske izvještaje Društva. (učinak na godišnje financijske izvještaje za 2019. godinu vidljiv je u bilješci 11. i 32.)

• MSFI 15 Prihodi temeljem ugovora s kupcima

Standard je na snazi za godišnja razdoblja koja počinju 1. siječnja 2018. godine ili nakon toga. U okviru standarda uvodi se model od 5 koraka koji će se primjenjivati na prihode ostvarene temeljen ugovora s kupcima (s ograničenim izuzecima), neovisno o vrsti prihodovne transakcije ili industriji. Zahtjevi standarda će se također primjenjivati na priznavanje i mjerenje dobitaka i gubitaka od prodaje neke nefinancijske imovine koja nije dio redovitih aktivnosti društva (primjerice prodaja nekretnina,

postrojenja i opreme ili nematerijalne imovine). Menadžment Društva HŽ Infrastruktura d.o.o. i Grupe HŽ infrastruktura d.o.o. usvojio je navedeni standard s datumom stupanja na snagu.

• MSFI 15 Prihodi temeljem ugovora s kupcima (pojašnjenja)

Pojašnjenja su na snazi za godišnja razdoblja koja počinju 1. siječnja 2018. godine ili nakon toga s time da je dozvoljena ranija primjena. Cilj pojašnjenja je razjašnjavanje namjera Odbora prilikom definiranja zahtjeva MSFI-ja 15 Prihodi temeljem ugovora s kupcima, osobito računovodstvenog tretmana identificiranih obveza izvršenja na način da se dopunila definicija „odvojeno prepoznatljivog“ principa., razmatranja odnosa principala i agenta uključujući i procjenu činjenice je li u transakciji društvo principal ili agent kao i primjene pristupa kontrole i licenciranja dajući dodatne upute za računovodstveni tretman intelektualnog vlasništva i tantijema. Pojašnjenja također daju dodatna praktična sredstva za društva koja MSFI 15 primjenjuju korištenjem punog retroaktivnog pristupa ili za ona koja se odluče na korištenje modificiranog retroaktivnog pristupa. Ova pojašnjenja još uvijek nisu usvojenja u EU. Menadžment Društva HŽ Infrastruktura d.o.o. i Grupe HŽ infrastruktura d.o.o. usvojio je navedeni standard s datumom stupanja na snagu.

• Izmjene i dopune MRS 40: Prijenos ulaganja u nekretnine

Izmjene i dopune su na snazi za godišnja razdoblja koja počinju 1. siječnja 2018. godine ili nakon toga, s dozvoljenom ranijom primjenom. Dopunama se pojašnjava u kojem trenutku društvo treba prenijeti nekretninu, uključujući i nekretninu u izgradnji u ili iz ulaganja u nekretnine. Dopune navode da promjena načina korištenja nastaje kada nekretnina zadovoljava, ili prestane zadovoljavati, definiciju

ulaganja u nekretnine i postoji dokaz o promjeni. Sama promjene namjere menadžmenta za korištenje nekretnine, ne daje dokaz o promjeni načina korištenja. Menadžment Društva HŽ Infrastruktura d.o.o. i Grupe HŽ infrastruktura d.o.o. usvojio je navedeni standard s datumom stupanja na snagu. Usvajanje

spomenutih izmjena i dopuna standarda nije značajno utjecalo na financijske izvještaje Društva HŽ Infrastruktura d.o.o. i Grupe HŽ infrastruktura d.o.o. .


27

2.2. Usvajanje novih i izmijenjenih Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (''MSFI'') (nastavak)

• IFRIC 22: Transakcije u stranoj valuti i predujmovi

Tumačenje je na snazi za godišnja razdoblja koja počinju 1. siječnja 2018. godine ili nakon toga, s dozvoljeno ranijom primjenom. Pojašnjava računovodstveni tretman transakcija koje uključuju primanje ili plaćanje predujmova u stranoj valuti. Tumačenje se primjenjuje na transakcije u stranoj valuti u kojima društvo priznaje nenovčanu imovinu ili nenovčanu obvezu koja nastaje kao rezultat plaćanja ili primanja predujmova prije nego što društvo prizna relevantnu imovinu, troškove ili prihod. Tumačenje navodi kako se datumom transakcije u svrhu određivanja tečaja, uzima datum početnog priznavanja nemonetarne imovine (predujmova) ili odgođenog prihoda (obveze). U slučajevima kada postoje višestruka plaćanja ili primitak predujmova, društvo mora odrediti datum transakcije za svako plaćanje. Menadžment Društva HŽ Infrastruktura d.o.o. i Grupe HŽ infrastruktura d.o.o. usvojio je navedeni standard s datumom stupanja na snagu.

2.3. Ključne procjene i neizvjesnost procjena

Prilikom sastavljanja financijskih izvještaja korištene su određene procjene koje utječu na iskaz imovine i obveza Društva, prihode i rashode Društva i objavljivanje potencijalnih obveza Društva.

Budući događaji i njihovi utjecaji ne mogu se predvidjeti sa sigurnošću, slijedom čega se stvarni rezultati mogu razlikovati od procijenjenih. Procjene korištene pri sastavljanju financijskih izvještaja su podložne

izmjenama nastankom novih događaja, stjecajem dodatnog iskustva, dobivanjem dodatnih informacija i spoznaja i promjenom okruženja u kojima Društvo posluje.

Ključne procjene korištene u primjeni računovodstvenih politika prilikom sastavljanja financijskih izvještaja odnose se na obračun amortizacije dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine, umanjenje vrijednosti imovine, ispravak vrijednosti zaliha, ispravak vrijednosti potraživanja i rezerviranja, te objavu potencijalnih obveza.

Društvo ne provodi procjenu ostatka vrijednosti nekretnina, postrojenja i opreme i nematerijalne

imovine.

Model očekivanog gubitka

S primjenom MSFI-ja 9, uvodi se model očekivanog gubitka (ECL). Mjerenje očekivanog gubitka od umanjenja vrijednosti temelji se na razumnim i potpornim informacijama koje su dostupne bez

pretjeranih troškova i napora, i koje uključuju informacije o prošlim događajima, trenutnim te predviđenim budućim uvjetima i okolnostima.

Prilikom utvrđivanja očekivanih budućih potreba za umanjenjem vrijednosti obično se koriste povijesne vjerojatnosti neispunjavanja obveza, koje se nadopunjuju budućim parametrima relevantnim za kreditni rizik. (referenca na bilješku 11. i 32.)

Najznačajniji dio financijske imovine čine potraživanja od kupaca i novčana sredstva. Pritom

potraživanja od kupaca najvećim dijelom se odnose na potraživanja od pravnih subjekata:


28

2.3. Ključne procjene i neizvjesnost procjena (nastavak)

i. Potraživanja od kupaca iskazana su po fakturiranom iznosu. Ispravak vrijednosti sumnjivih i spornih potraživanja temelji se a najboljoj procjeni Uprave Društva o nenaplativosti potraživanja. Sva potraživanja od subjekata u stečaju, kao i utužena potraživanja u cijelosti su otpisana.

ii. Uprava Društva provodi ispravak sumnjivih i spornih potraživanja na temelju pregleda ukupne starosne strukture svih potraživanja, te na temelju pregleda značajnih, pojedinačnih iznosa uključenih u potraživanja.

Aktuarske procjene

Sukladno MRS 19 Društvo je dužno priznati:

i. obavezu, kada je zaposleni pružio uslugu u zamjenu za primanja koja će

mu biti isplaćena u budućnosti; i ii. rashod, kada Društvo troši ekonomsku korist koja proizlazi iz usluge koju

je zaposleni pružio u zamjenu za svoja primanja.

Kako za prethodne godine pa tako i za 2019. godinu Društvo je angažiralo ovlaštenog aktuara za izračun budućih naknada i primanja zaposlenika (jubilarne nagrade i otpremnine) na način da se u izračunu pričuve za jubilarne nagrade i otpremnine koristila metoda projicirane jedinice, definirane MRS-om 19.

Na ovakav način se u svakoj godini rada izdvaja sadašnja vrijednost proporcionalnog dijela očekivanog iznosa jubilarnih nagrada i otpremnina ovisno o ukupnom vremenu do njihove isplate radniku.

Izračun je pripremljen na temelju podatak broja zaposlenih Društva HŽ Infrastruktura d.o.o. na dan 31.12.2019. godine.

Brojno stanje stalno zaposlenih na dan 31.12.2019. bilo je 5.044 stalno zaposlenih djelatnika od čega 4.298 muškaraca i 746 žena.

Fluktuacija djelatnika iznosi 3,59 %.

Rezultat aktuarskog izračuna prikazan je u bilješci 32.

Društvo, kao tuženik, sudjeluje u sudskim sporovima započetim u 2007., 2008., 2012., 2013., 2014., 2015., 2016., 2017. , 2018. i 2019. godini u iznosu od 272.359 tisuća kuna i 194 tisuća EUR.

Na 31. prosinca 2019. godine za potencijalne obveze po sudskim sporovima utvrđeno je rezerviranje troškova u iznosu od 97.688 tisuća kuna (referenca na Bilješku 32).

Odgođena porezna imovina na temelju prenesenih poreznih gubitaka nije priznata u financijskim

izvještajima zbog neizvjesnosti ostvarivanja uvjeta za njihovo korištenje u budućnosti. (referenca na

bilješku 16).


29

2.4. Izvještajna valuta

Financijski izvještaji Društva sastavljeni su u hrvatskim kunama kao mjernoj, odnosno izvještajnoj valuti Društva.

TEMELJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE

2.5. Priznavanje prihoda

Prihodi od prodaje robe i usluga priznaju se u trenutku isporuke robe i usluga i prijenosa kontrole na

robom.

Značajniji prihodi Društva HŽ Infrastruktura d.o.o. su prihodi od pristojbi za pristup željezničkoj infrastrukturi, prihodi od usluga informatike, prihodi od usluga formiranja i rasformiranja sastava vlaka,

prihodi od zakupa poslovnih prostora (otvorenih i zatvorenih), prihodi od prodaje robe i materijala te

prihodi od proračuna za održavanje i reguliranje prometa kao i prihodi od trošarina.

Sukladno MSFI 15, glede priznavanja ugovora s kupcima Društvo primjenjuje model pet koraka: 1) Utvrditi ugovor s kupcem

2) Utvrditi obveze isporuke u ugovoru

3) Utvrditi cijenu transakcije

4) Dodijeliti cijenu transakcije obvezama isporuke u ugovoru

5) Priznati prihod kada (ili kako) subjekt ispuni obvezu isporuke

Prihodi se priznaju za svaku zasebnu obvezu isporuke u ugovoru u iznosu cijene transakcije. Cijena

transakcije je iznos naknada u ugovoru na koju Društvo očekuje da ima pravo u zamjenu za prijenos

obećane robe ili usluga kupca. Prihodi su iskazani u iznosima koji su umanjeni za porez na dodanu vrijednost.

Vrsta proizvoda Ispunjenje obveze

Promjene računovodstvenih politika sukladno novom standardu

Prodaja robe

Kupac preuzima kontrolu nad robom, u

potpunosti raspolaže istima i ne postoji nepodmirena obveza koja bi mogla utjecati na

njegovo prihvaćanje

Prihod se priznaje u trenutku

isporuke robe kupcu

Ugovoreno dospijeće plaćanja u većini slučajeva jest 30 dana

MSFI 15 nije imao utjecaj na

računovodstvene politike Društva

Prema prethodno navedenom, priznavanje prihoda odvija se u isto vrijeme kada je na snazi bio MRS

18- Prihodi, te nisu utvrđeni značajni utjecaji MSFI 15.


30

2.5. Priznavanje prihoda (nastavak)

Državne subvencije i potpore za održavanje željezničke infrastrukture, otpremnine i sl. koje su vezane uz troškove u prihode se priznaju u trenutku primitka.

Državne potpore za kamate po kreditima namijenjenim financiranju javnog dobra ne priznaju se u prihod već se iskazuju u korist pasivnih vremenskih razgraničenja. Državne potpore za otplatu kredita namijenjenih financiranju javnog dobra, do preuzimanja kredita od strane Republike Hrvatske,

evidentirat će se u korist vremenskih razgraničenja.

Državne potpore povezane sa sredstvima u vlasništvu Društva priznaju se u prihod u razdoblju u kojem se mogu povezati s odgovarajućim rashodima.

Državne potpore za modernizaciju imovine javnog dobra te državne potpore za otplatu kredita namijenjenih financiranju javnog dobra ne priznaju se u prihod.

Državne potpore povezane sa sredstvima (javno dobro) u trenutku primitka evidentiraju se u korist

vremenskih razgraničenja.

Državne potpore za modernizaciju imovine javnog dobra po okončanju projekta prenose se na kapital

javnog dobra.

Prihodi od kamata

Prihodi od kamata obračunavaju se na temelju nepodmirenog potraživanja i po primjenjivim kamatnim stopama. Prihod od kamata se priznaje kao financijski prihod u računu dobiti i gubitka tek po naplati.

Prihodi od dividendi

Prihodi od dividendi, odnosno udjela u dobiti priznaju se u trenutku kad su utvrđena prava na primitak dividende odnosno udjela u dobiti.

2.6. Troškovi posudbe

Troškovi posudbe terete izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti u razdoblju u kojem su nastali.

2.7. Transakcije u stranim valutama

Transakcije u stranim valutama početno se preračunavaju u hrvatske kune primjenom tečajeva na datum transakcije. Novčana sredstva, potraživanja i obveze iskazani u stranim valutama naknadno se preračunavaju po tečajevima na datum bilance / izvještaja o financijskom položaju. Dobici i gubici nastali preračunavanjem uključuju se u izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti za tekuću godinu.

Na 31. prosinca 2019. godine službeni tečaj hrvatske kune bio je 7,44 kuna za 1 euro (31. prosinca 2018.

godine 7,42 kuna) i 6,65 kn za 1 usd (31. prosinca 2018. godine 6,47 kuna).


31

2.8. Porez na dobit

Obveza poreza na dobit za tekuću godinu utvrđuje se na temelju rezultata ostvarenog u toj godini, usklađenog za iznose koji ne ulaze u poreznu osnovicu ili porezno nepriznate troškove (50% troškova reprezentacije, 50% troškova korištenja osobnih vozila i dr.). Porez na dobit obračunava se primjenom poreznih stopa koje su bile na snazi na datum bilance / izvještaja o financijskom položaju.

Odgođena porezna imovina i odgođena porezna obveza proizlaze iz privremenih razlika između vrijednosti imovine i obveza iskazanih u financijskim izvještajima i vrijednosti iskazanih za potrebe utvrđivanja osnovice poreza na dobit. Odgođena porezna imovina se priznaje za neiskorištene prenesene porezne gubitke ukoliko postoji vjerojatnost da će u budućnosti biti ostvarena oporeziva dobit temeljem koje će se iskoristiti odgođena porezna imovina. Odgođena porezna imovina i odgođena porezna obveza se obračunava uz primjenu stopa poreza na dobit primjenjive na buduće razdoblje kada će se ta imovina ili obveza realizirati. (referenca na bilješku 16.)

2.9. Dugotrajna nematerijalna imovina

Nematerijalna imovina kao imovina s ograničenim korisnim vijekom trajanja mjeri se metodom troška, odnosno iskazuje se po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirane gubitke od umanjenja.

Trošak (ostatak vrijednosti je obično nula) nematerijalnog sredstva s određenim vijekom uporabe amortizira se tijekom vijeka uporabe sredstva.

Dugotrajna nematerijalna početno je iskazana po trošku nabave koji uključuje kupovnu cijenu, uključujući uvozne pristojbe i nepovratne poreze nakon odbitka trgovačkih popusta i rabata, kao i sve troškove koji se izravno mogu pripisati dovođenju imovine na mjesto i u radno stanje za namjeravanu upotrebu.

Dugotrajna nematerijalna imovina priznaje se ako je vjerojatno da će buduće ekonomske koristi koje se mogu pripisati imovini pritjecati u Društvo, ako se trošak nabave imovine može pouzdano utvrditi.

Nakon početnog priznavanja, imovina se iskazuje po njezinu trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti.

2.10. Nekretnine, postrojenja i oprema

Zemljišta u poslovnim knjigama i financijskim izvještajima društva iskazuju se po trošku ulaganja u njihovo pribavljanje.

Građevinski objekti, postrojenja, oprema, alati, pogonski i uredski inventar, namještaj i slična imovina kod prvog evidentiranja u poslovnim knjigama iskazuje se po trošku nabave.


32

2.10. Nekretnine, postrojenja i oprema (nastavak)

Trošak nabave uključuje:

- kupovnu cijenu,

- uvozne pristojbe i carine,

- nepovratni porez,

- izravni troškovi u svezi s dovođenjem sredstava u radno stanje za namjeravanu uporabu

(troškovi transporta, osiguranja u prometu, utovara, istovara, pretovara, troškovi montaže, troškovi pripreme gradilišta, troškovi isporuke i prijenosa, troškovi instaliranja i montaže, naknade stručnjacima i slični troškovi koji se mogu pripisati ulaganju).

Troškovi posudbe po osnovi kredita za nabavu materijalnih ulaganja uključuju se kao dio troška te imovine, tj. dio nabavne vrijednosti te imovine (kapitaliziraju se) prema MRS-u 23 – Troškovi posudbe.

Kapitalizacija troškova posudbe (kamate i drugi troškovi posudbe novca) moguća je samo za kvalificiranu imovinu, odnosno kod onih sredstava kojima je potrebno znatno razdoblje (dulje od jedne

godine) da bi bili spremni za namjeravanu uporabu ili prodaju.

Kapitalizacija troškova posudbe prestaje trenutkom predaje kvalificirane imovine u upotrebu.

Dugotrajna materijalna imovina priznaje se ako je vjerojatno da će buduće ekonomske koristi koje se mogu pripisati imovini pritjecati u Društvo, ako se trošak nabave imovine može pouzdano utvrditi, te

ako je pojedinačna nabavna vrijednost imovine veća od 3.500 kn.

Nakon početnog priznavanja, imovina se iskazuje po njezinu trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti.

Troškovi tekućeg održavanja i popravaka, zamjene, te investicijskog održavanja manjeg obima priznaju se kao rashod razdoblja u kojem su nastali. U situacijama gdje je jasno da su troškovi rezultirali povećanjem budućih očekivanih ekonomskih koristi koje se trebaju ostvariti uporabom imovine iznad

njenih izvorno procijenjenih mogućnosti, oni se kapitaliziraju, odnosno uključuju u knjigovodstvenu vrijednost tog sredstva. Dobici i gubici temeljem rashodovanja ili prodaje imovine iskazuju se u

izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti u razdoblju u kojem su nastali.

Imovina javnog dobra vodi se na zasebno segmentu odnosno Bilanci Društva (referenca na bilješku 17.1. i 50.). Kao imovina u pripremi, imovina javnog dobra se prvotno vodi u segmentu Društva (referenca na bilješku 50) dok se prilikom njezinog aktiviranja, odnosno stavljanja u upotrebu povećava kapital javnog dobra.

2.11. Amortizacija dugotrajne nematerijalne imovine, nekretnina, postrojenja i opreme

Amortizacija imovine započinje kad je imovina spremna za upotrebu, tj. kad se nalazi na lokaciji i u

uvjetima potrebnim za korištenje. Amortizacija imovine prestaje kad je imovina razvrstana kao imovina koja se drži za prodaju. Amortizacija se obračunava tako da se trošak nabave svakog pojedinačnog sredstva, izuzev zemljišta i dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine u pripremi, otpisuje tijekom procijenjenog vijeka uporabe sredstva primjenom pravocrtne metode, kako slijedi:


33

2.11. Amortizacija dugotrajne nematerijalne imovine, nekretnina, postrojenja i opreme (nastavak)

Stopa amortizacije

(od – do %)

Koncesije, patenti, licencije, robne i uslužne marke, softver i ostala prava

20

Građevinski objekti 1 – 10

Postrojenja i oprema 7 – 50

Alati, pogonski inventar i transportna sredstva 5 – 25

Ostala materijalna imovina 2 – 10

Amortizacija se obračunava pojedinačno, od prvog dana idućeg mjeseca nakon mjeseca u kojem je materijalna imovina stavljena u uporabu. Osnovica za obračun amortizacije je nabavna cijena, odnosno bruto knjigovodstvena vrijednost imovine.

Amortizacija imovine Društva priznaje se u financijskim izvještajima Društva kao rashod.

Amortizacija imovine koja čini javno dobro ne priznaje se u financijskim izvještajima kao rashod već tereti kapital javnog dobra.

2.12. Financijska imovina

Društvo je usvojilo MSFI 9 – Financijski instrumenti sa danom 1. siječnja 2018. godine te njegova primjena nije imala značajnog utjecaja na financijske izvještaje Društva.

Društvo priznaje financijsku imovinu u svojim financijskim izvještajima kada postaje strana u

ugovornim odredbama instrumenta. Ovisno o poslovnom modelu za upravljanje imovinom te

ugovornim značajkama novčanih tokova financijske imovine Društvo mjeri financijsku imovinu po amortiziranom trošku, fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit ili fer vrijednost kroz račun dobiti i gubitka.

Društvo klasificira imovinu kako je prikazano u nastavku:

O P I S Klasifikacija / mjerenje

Dugotrajna imovina

Financijska imovina kroz ostalu sveobuhvatnu

dobit

Vlasnički instrumenti / fer vrijednost kroz ostalu

sveobuhvatnu dobit

Dugotrajna potraživanja Držanje radi naplate / amortizirani trošak

Kratkotrajna imovina

Dani zajmovi Držanje radi naplate / amortizirani trošak

Novac i novčani ekvivalenti Držanje radi naplate / amortizirani trošak

Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja Držanje radi naplate / amortizirani trošak


34

2.12. Financijska imovina (nastavak)

i) Financijska imovina kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

Financijska imovina koja se vodi po fer vrijednosti kroz prikaz promjena fer vrijednosti u dobiti ili

gubitku se iskazuje po fer vrijednosti, pri čemu se svaka dobit i svaki gubitak priznaje u dobit ili gubitak. Neto dobit i neto gubitak priznat u dobit ili gubitak obuhvaća i dividende i kamate zarađene na financijskom sredstvu i iskazuje se u sklopu ostale dobiti i ostalih gubitaka.

Početno priznavanje

Društvo priznaje financijsku imovinu ili obvezu kada i samo kada postaje ugovorna strana u ugovornim odredbama instrumenta.

Društvo početno priznaje financijsku imovinu po fer vrijednosti uvećanu za transakcijske troškove koji se izravno mogu pripisati stjecanju ili izdavanju financijske imovine.

Naknadno mjerenje

Nakon početnog priznavanja Društvo mjeri financijsku imovinu po fer vrijednosti kroz ostalu

sveobuhvatnu dobit.

ii) Potraživanja od kupaca

Potraživanja od kupaca koja nemaju značajnu financijsku komponentu pri početnom priznavanju mjerena su sukladno MSFI 15 po njihovoj transakcijskoj cijeni.

iii) Umanjenje

Društvo na osnovi očekivanih kreditnih gubitaka priznaje umanjenja potraživanja od kupaca primjenom pojednostavljenog pristupa.

Na svaki izvještajni datum, Društvo mjeri očekivane kreditne gubitke te iste priznaje u financijskim izvještajima.

Društvo je na analizom starosne strukture provelo umanjenje potraživanja od kupaca za sva ona potraživanja starija od godine dana. Za ona potraživanja koja su nedospjela i dospjela do godine dana, Društvo je provelo analizu na sljedeći način;

Na osnovi povijesnih podataka za zadnje tri godine, analiziran je udio ispravka vrijednosti u odnosu na

iskazan promet kupaca. Analizom je dobiven postotak očekivanih kreditnih gubitaka od 6,15% koji je

usklađen za buduća makroekonomska kretanja, te postotak umanjenja ukupno iznosi 5,32%

Očekivani kreditni gubici procijenjeni su u iznosu od 8.961 tisuća kuna. Očekivani kreditni gubici evidentirani su na teret računa dobiti i gubitka u navedenom iznosu (referenca na bilješku 11. i 32.).


35

2.12. Financijska imovina (nastavak)

Društvo prestaje priznavati financijsku imovinu kada;

• Ističu ugovorna prava na novčane tokove od financijske imovine, • Prenosi financijsku imovinu i pritom prijenos ispunjava uvjete za prestanak priznavanja.

Društvo prenosi financijsku imovinu ako, i samo ako, ili:

(a) prenosi ugovorna prava na primanje novčanih tokova od financijske imovine, ili (b) zadržava ugovorna prava na primanje novčanih tokova od financijske imovine, ali pretpostavlja ugovornu obvezu plaćanja novčanih tokova jednom ili više primatelja u aranžmanu

Kada Društvo prenosi financijsku imovinu dužno je procijeniti obujam do kojeg zadržava rizike i koristi od vlasništva nad financijskom imovinom. U ovom slučaju kada se prenose svi rizici i koristi od vlasništva, Društvo prestaje priznavati financijsku imovinu i priznaje zasebno kao imovinu ili obveze sva

prava i obveze koje su nastale ili zadržane u okviru prijenosa.

Ako se zadržavaju gotovo svi rizici i koristi od vlasništva nad financijskom imovinom, Društvo nastavlja s priznavanjem financijske imovine.

Ako Društvo niti prenosi niti zadržava gotovo sve rizike i koristi od vlasništva nad financijskom imovinom, Društvo određuje je li zadržana kontrola nad financijskom imovinom. Ukoliko nije zadržana

kontrola nad financijskom imovinom, Društvo prestaje priznavati financijsku imovinu i i priznaje zasebno kao imovinu ili obveze sva prava i obveze koje su nastale ili zadržane u okviru prijenosa. Ukoliko je zadržana kontrola, Društvo nastavlja s priznavanjem financijske imovine u mjeri u kojoj i

dalje sudjeluje u toj financijskoj imovini.

2.13. Udjeli kod povezanih poduzetnika

Ovisna društva su društva u kojima Društvo ima kontrolu nad donošenjem i provođenjem financijskih i poslovnih politika.

Pridružena društva su društva u kojima Društvo ima značajan utjecaj, ali ne i kontrolu nad donošenjem i provođenjem financijskih i poslovnih politika. Ulaganja u ovisna i pridružena društva iskazana su po metodi troška.

2.14. Zalihe

Zalihe se iskazuju po trošku ili neto utrživoj prodajnoj vrijednosti, ovisno o tome koja je niža. U trošak zaliha potrebno je uključiti sve troškove nabave, troškove konverzije i druge troškove nastale dovođenjem zaliha na sadašnju lokaciju i sadašnje stanje.

Neto utrživa prodajna vrijednost je procijenjena prodajna cijena u toku redovnog poslovanja umanjena

za procijenjene troškove dovršenja i procijenjene troškove koji su nužni za obavljanje prodaje.

Obračun utroška sirovina, materijala i rezervnih dijelova utvrđuje se primjenom metode prosječne ponderirane cijene.

U slučajevima kada je potrebno svesti vrijednost zaliha na neto utrživu prodajnu vrijednost obavlja se ispravak vrijednosti zaliha na teret izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti za tekuću godinu.

Sitan inventar, ambalaža i auto-gume se otpisuju 100% kada se daju u uporabu.


36

2.15. Dugotrajna imovina namijenjena prodaji

Imovinu namijenjenu prodaji čini dugotrajna nematerijalna i materijalna imovina za koju se očekuje da će se, zbog prestanka uporabe ili prekida poslovanja, prodati unutar godine dana od datuma klasifikacije.

Imovina namijenjena prodaji iskazuje se po knjigovodstvenoj vrijednosti ili fer vrijednosti umanjenoj

za troškove prodaje, ovisno o tome koja je niža.

2.16. Novac u banci i blagajni

Novac obuhvaća depozite po viđenju u bankama, novac u blagajni, te depozite i vrijednosne papire

unovčive po pozivu ili najkasnije u roku od tri mjeseca.

2.17. Umanjenja

Na svaki datum bilance/ izvještaja o financijskom položaju, Društvo provjerava knjigovodstvene iznose svoje imovine kako bi se utvrdilo postoje li naznake da je došlo do gubitaka uslijed umanjenja vrijednosti imovine. Ako postoje takve naznake, procjenjuje se nadoknadivi iznos sredstva da bi se

mogao utvrditi eventualni gubitak nastao umanjenjem. Ako je nadoknadivi iznos nekog sredstva

procijenjen na iznos niži od knjigovodstvenog, knjigovodstveni iznos toga sredstva umanjuje se do nadoknadivog iznosa. Gubitak od umanjenja imovine priznaje se kao rashod u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti.

2.18. Imovina s pravom korištenja i obveza za najam

a) Imovina s pravom korištenja

Svi najmovi iskazuju se priznavanjem imovine s pravom korištenja i obveza za najam, osim za: - najmove imovine male vrijednosti i

- najmove čije razdoblje najma završava u razdoblju od 12 mjeseci od datuma prve primjene ili kraće.

Imovina s pravom korištenja prikazuje odvojeno u Izvještaju u financijskom položaju.

Imovina s pravom korištenja početno se mjeri u visini obveza za najam, umanjena za sve primljene poticaje za najam i povećava se za:

- sva plaćanja najma izvršena na datum početka najma ili prije tog datuma

- sve početne izravne troškove i - iznos rezervacije priznate u slučaju kada Grupa ugovorno snosi troškove demontaže, uklanjanja

ili obnovi mjesta na koje se imovina nalazi.

Imovina s pravom korištenja umanjuje se za akumuliranu amortizaciju koja se obračunava linearno tijekom trajanja najma, ili preostalog ekonomskog vijeka imovine, ako se smatra da je kraće od roka najma.


37

2.18. Imovina s pravom korištenja i obveza za najam (nastavak)

Korisni vijek trajanja imovine s pravom korištenja prikazan je kako slijedi:

2019.

godine

Zemljište 24 – 50 godina

Postrojenja i oprema 3 godine

Vozila 4-5 godina

b) Obveza za najam

Obveza za najam mjerena je po sadašnjoj vrijednosti preostalih otplata najma, diskontiranih korištenjem inkrementalne stope zaduživanja Grupe na dan 1. siječnja 2019. godine. Inkrementalna stopa zaduživanja Grupe je stopa po kojoj bi u sličnom roku i na temelju sličnog jamstva Grupe plaćalo za posudbu sredstava nužnih za stjecanje imovine čija je vrijednost slična vrijednosti imovine s pravom uporabe u sličnom gospodarskom okruženju, po usporedivim odredbama i uvjetima.

Na datum početnog priznavanja, knjigovodstvena vrijednost obveza za najam uključuje i:

- iznose za koje se očekuje da će ih najmoprimac plaćati na temelju jamstava za ostatak vrijednosti

- cijenu izvršenja mogućnosti kupnje ako je izvjesno da će najmoprimac iskoristiti tu mogućnost i

- plaćanja kazni za raskid najma ako razdoblje najma odražava da će najmoprimac iskoristiti mogućnost raskida najma.

Nakon početnog mjerenja, obveza za najam povećava se kako bi odražavala kamate na obveze po najmu i smanjuje se kako bi odražavala izvršena plaćana najma. Obveza za najam naknadno se mjeri kada dođe do promjene budućih plaćanja najma koji proizlazi iz promjene indeksa ili stope odnosno kad postoji promjena u procjeni roka bilo kojeg najma.

2.19. Rezerviranja

Rezerviranje se priznaje onda i samo onda ako Društvo ima sadašnju obvezu kao rezultat prošlog događaja i ako je vjerojatno da će podmirenje obveze zahtijevati odljev resursa s ekonomskim koristima i ako se pouzdanom procjenom može utvrditi iznos obveze. Rezerviranja se preispituju na

svaki datum bilance / izvještaja o financijskom položaju i usklađuju prema najnovijim najboljim procjenama.

Rezerviranja su utvrđena za troškove sudskih sporova i troškove nagrada zaposlenicima za dugogodišnje zaposlenje i umirovljenje (redovite jubilarne nagrade i otpremnine) te za troškove neiskorištenog godišnjeg odmora. (referenca na bilješku 12. i 32.)

Rezerviranje troškova nagrada zaposlenicima za dugogodišnje zaposlenje i umirovljenje (redovite jubilarne nagrade i otpremnine) utvrđeno je kao sadašnja vrijednost budućih odljeva novca koristeći diskontnu stopu koja odgovara kamatnoj stopi na državne obveznice (referenca na bilješke 12. i 32.).


38

2.20. Potencijalne obveze i imovina

Potencijalne obveze se ne priznaju u financijskim izvještajima, nego se samo objavljuju u bilješkama uz financijske izvještaje. Potencijalna imovina se ne priznaje u financijskim izvještajima, već se priznaje u trenutku kada postane vjerojatan priljev gospodarskih koristi.

2.21. Događaji nakon datuma bilance

Događaji nakon datuma bilance / izvještaja o financijskom položaju koji pružaju dodatne informacije o položaju Društva na datum bilance / izvještaja o financijskom položaju (događaji koji imaju za učinak usklađenja) priznaju se u financijskim izvještajima. Oni događaji koji nemaju za posljedicu usklađenja objavljeni su u bilješkama uz financijske izvještaje ako su od materijalnog značaja.

2.22. Ispravak pogreški prethodnih razdoblja

Godišnji financijski izvještaji Društva za 2018. godinu prepravljeni su, kako slijedi

RDG

Prethodno stanje Izmjena Prepravljeno stanje

I-XII 2018. I-XII 2018.


Ostali poslovni prihodi s poduzetnicima unutar grupe 4.752 2.517 7.269

Ostali poslovni prihodi 1.022.478 1.151 1.023.629

Ukupno 3.668

Bilanca


31.prosinac 2018. 31.prosinac 2018.


Predujmovi za nekretnine, postrojenja i opremu 262.363 (4.160) 258.203

Nekretnine, postrojenja i oprema u pripremi 1.845.845 7.024 1.852.869

Ulaganja u udjele poduzetnika unutar grupe 194.150 (133.174) 60.976

Ostala potraživanja - dugotrajna 5.074 16.199 21.273

Potraživanja od poduzetnika unutar grupe 171.940 2.517 174.457

Potraživanja od kupaca 16.633 830 17.463

Ostala potraživanja - kratkotrajna 15.191 (458) 14.733

Kapitalne rezerve 8.357.869 (130.769) 8.227.100

Gubitak/Dobit poslovne godine (99.637) 3.668 (95.969)

Rezerviranja 192.920 (321) 192.599

Ostale dugoročne obveze 9.356 16.199 25.555


39

2.22. Ispravak pogreški prethodnih razdoblja (nastavak)

Bilanca


01.siječanj 2018. 01.siječanj 2018. HRKˊ000 HRKˊ000 HRKˊ000

Predujmovi za nekretnine, postrojenja i opremu 243.368 (4.160) 239.208

Nekretnine, postrojenja i oprema u pripremi 1.488.206 7.024 1.495.230

Ulaganja u udjele poduzetnika unutar grupe 193.878 (133.174) 60.704

Ostala potraživanja - dugotrajna 11.177 16.199 27.376

Ostala potraživanja - kratkotrajna 13.285 (458) 12.827

Kapitalne rezerve 8.476.079 (130.768) 8.345.311

Ostale dugoročne obveze 15.246 16.199 31.445

Godišnji financijski izvještaj za 2018. godinu, Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti prepravljen je za iznos

2.517 tisuća kuna na poziciji Ostali poslovni prihodi s poduzetnicima unutar grupe i za iznos 1.151 tisuća kuna na poziciji Ostali poslovni prihodi. Iznos od 2.517 tisuća kuna odnosi se na izdane račune u 2019. godinu društvu HŽ Putnički prijevoz d.o.o. i HŽ Cargu d.o.o. za razliku između obračunate isporučene električne energije za vuču vlakova i stvarno potrošene prema tarifnim uvjetima dobavljača električne energije za 2018. godinu, po istoj osnovi u 2019. su ispostavljeni računi i ostalim prijevoznicima u ukupnom iznosu 829.719 kuna. Preostali iznos do 1.151 tisuća kuna, 321 tisuća kuna odnosi se na ukidanje rezerviranja po sudskom sporu po kojem je u prethodnim razdobljima izvršeno rezerviranje glavnice i kamate. Isplata troška po predmetnom sudskom sporu izvršena u 2018. godini, a ukidanje troška rezerviranja provedeno je u 2019. godini. Prethodno iskazan gubitak za 2018. godinu u iznosu 99.637 tisuća kuna korigiran je za prethodno navedene poslovne promjene u ukupnom iznosu 3.668 tisuća kuna te prepravljeni poslovni rezultat

Društva za 2018. godinu predstavlja gubitak razdoblja u iznosu 95.969 tisuća kune.

Usklađivanjem razlike između obračunate isporučene električne energije za vuču vlakova i stvarno potrošene prema tarifnim uvjetima dobavljača električne energije za 2018. godine u 2019. godini

provedena je korekcija potraživanja prema kupcima po osnovi električne energije za vuču vlakova. Sukladno navedenom kupcu HŽ Putnički prijevoz d.o.o. dodatno je fakturirano u iznosu 1.008 tisuća kuna, a HŽ Cargu d.o.o. po istoj osnovi 1.509 tisuća dok je preostalim željezničkim prijevoznicima fakturirano u ukupnom iznosu od 829 tisuća kuna. Na dan 31.12.2018. za iznos ukupnog fakturiranja HŽ Putničkom prijevozu d.o.o. i HŽ Cargu d.o.o. te ostalim prijevoznicima povećane su pozicija aktive –

potraživanja od poduzetnika unutar grupe (2.517 tisuća kuna) i potraživanja od kupaca (830 tisuća kuna) i pozicija pasive – kapital i rezerve (gubitak poslovne godine) za ukupan iznos 3.346 tisuća kn.

Osim prethodno navedenog na dan 31.12.2018. korigirane su i pozicije pasive – rezerviranja smanjena

za iznos od 321 tisuća kuna i kapital i rezerve (gubitak poslovne godine) uvećan/umanjen za prethodno navedeni iznos. Smanjenje pozicije rezerviranja i povećanje kapitala i rezervi odnosi se na ukidanje

rezerviranja po sudskom sporu po kojem je u prethodnim razdobljima izvršeno rezerviranje troška glavnice i kamate. Isplata troška po predmetnom sudskom sporu izvršena u 2018. godini, a ukidanje troška rezerviranja provedeno je u 2019. godini.


40

2.22. Ispravak pogreški prethodnih razdoblja (nastavak)

Na 31.12.2017. godine provedeno je umanjenje imovine u pripremi u iznosu 7.024 tisuća kuna te je navedena poslovna promjena imala utjecaj na korekciju pozicije dugotrajne materijalne imovine u

financijskim izvještajima na dan 31.12.2017. i 01.01.2017. godine. Naknadno je utvrđeno da se vrijednost završene investicije u iznosu 7.024 tisuća kuna po investicijskoj odluci UI-94-5/13

(razminiranje pruge Oštarije, Sunja – Blinjski put, most Sava, Greda – Novska itd.) ipak ne odnosi na

tekuće održavanje, a nego da predstavlja investicijski trošak. Sukladno navedenom te kako se radi o knjiženim investicijama iz ranijih razdoblja (2013-2015) za navedeni iznos korigirane su pozicije Bilance,

povećanje aktive - imovina u pripremi (dugotrajna materijalan imovina) i pasive – kapitalne rezerve na

dan 31.12.2018. te 01.01.2018. godine.

Na dan 31.12.2018. i 01.01.2018. u godišnjim financijskim izvještajima korigirane su pozicije aktive –

smanjenje predujmova za materijalnu imovinu (4.160 tisuća kuna) , ulaganja u udjele (dionice)

poduzetnika unutar grupe (133.174 tisuća kuna) i ostala potraživanja (458 tisuća kuna) te pozicije pasive – smanjenje kapitalnih rezervi u ukupnom iznosu 137.793 tisuća kuna. Prethodno navedeni iznosi i izmjene financijskih izvještaja odnose se na slijedeće poslovne promjene:

• Iznos od 133.174 tisuća kuna odnosi se na smanjenje udjela u povezanom društvu, društvu kćeri Pružne građevine d.o.o.

• Iznosi od 4.160 tisuća kuna i 458 tisuća kuna odnose na ispravke vrijednosti predujmova (za materijalnu imovinu i tekuće održavanje) otvorenih na dan 31.12.2018. a dani u ranijim razdobljima (do 2017.)

Osim prethodno navedenog na dan 31.12.2018. i 01.01.2018. u financijskim izvještajima korigirane su pozicije aktive – ostala potraživanja (dugoročna) i pasive – ostale dugoročne obveze za iznos 16.198.970 kuna. Navedena izmjena se odnosi na knjižene tečajne razlike na dan 31.12.2010. po potraživanjima po osnovi prodanih stanova HŽ radnicima na kredit.


41

3. PRIHODI OD PRODAJE

Prihodi od prodaje s poduzetnicima unutar grupe

I-XII 2019. I-XII 2018.

HRKˊ000 HRKˊ000

Prihod od pristojbi za pristup željezničkoj infrastrukturi 95.998 98.052

Prihod od usluga informatike 5.586 5.776

Prihod od formiranja i rasformiranja sastava vlaka 13.547 14.525

Prihodi od korištenja putničkih kolodvora 9.803 9.705

Prihodi od korištenja kolosijeka za garažiranje 1.513 1.841

Prihod od naknada za rezervaciju kapaciteta 639 667

Prihod od prodaje prijevoznih karata 939 1.048

Prihodi od zakupnine prostora 5.837 4.014

Prihodi od zakupa optičke opreme 671 1.108

Prihod od davanja strojeva i opreme u najam povezanim

143 118 društvima

Prihodi od sporedne djelatnosti 303 259

Prihodi od prodaje materijala i robe 372 161

Prihod od ostalih usluga i radova 408 346

Ukupno 135.759 137.620

Prihodi od prodaje s poduzetnicima izvan grupe

I-XII 2019. I-XII 2018.

HRKˊ000 HRKˊ000

Prihod od pristojbi za pristup željezničkoj infrastrukturi 20.801 16.857

Prihod od formiranja i rasformiranja sastava vlaka 8 3.514

Prihodi od korištenja kolosijeka za garažiranje 3.818 199

Prihod od naknada za rezervaciju kapaciteta 40 125

Prihodi od zakupnine prostora 14.879 13.000

Prihodi od zakupa optičke opreme 138 161

Prihodi od zakupa - ostalo 4.056 4.248

Prihodi od sporedne djelatnosti 783 666

Prihodi od prodaje materijala i robe 7.999 5.315

Prihod od ostalih usluga i radova 948 56

Ukupno 53.470 44.141


42

4. OSTALI POSLOVNI PRIHODI

Ostali poslovni prihodi s poduzetnicima unutar grupe

I-XII 2019. I-XII 2018.

Prepravljeno

HRKˊ000 HRKˊ000

Prihod od telekomunikacijskih usluga 1.157 957

Prihod od naknade šteta 43 1.092

Prihod od cassa-sconto 47 2.301

Ostali prihodi 2.204 2.919

Ukupno 3.451 7.269

Ostali poslovni prihodi s poduzetnicima izvan grupe

I-XII 2019. I-XII 2018.

Prepravljeno

HRKˊ000 HRKˊ000

Prihod iz Proračuna RH za željezničku infrastrukturu 445.000 442.900

Prihod iz Proračuna RH za želj.infrastrukturu - trošarine 468.023 456.006

Prihod iz Proračuna u visini alikvotnog dijela amortizacije 34.426 34.426

Prihod od upotrebe vlastitih proizvoda 5.714 3.803

Prihod od kasacije 19.285 12.303

Prihod od najma službenih stanova 2.830 2.686

Prihod od prodaje stanova (35%) 2.645 2.924

Prihod od naknade šteta 1.569 777

Prihod od sufinanciranja 1.478 1.597

Prihod od ukidanja rezerviranja 78.002 31.252

Prihod od naplate vrijednosno usklađenih potraživanja 52.328 21.118

Prihod od prodaje imovine 29 0

Prihodi od penala 322 3.304

Prihod od vrijednosnog usklađenja nekurentnih zaliha 5.119 8.064

Ostali prihodi 8.962 6.286

Ukupno 1.125.730 1.027.444

Prihodi od preračuna troškova režija na dan 31.12.2019. godine iznose 8.694 tisuća kuna te su isti u godišnjim financijskim izvještajima Društva netirani s troškovima drugih društava (preračun troškova režija po ulaznim računima dobavljača) u istom iznosu (vidi Bilješku 28).

Prihodi od preračuna troškova električne energije za vuču vlakova na dan 31.12.2019. godine iznose 88.523 tisuće kuna te su isti netirani s troškovima električne energije (vidi Bilješku 5).


43

5. TROŠKOVI SIROVINA I MATERIJALA

Troškovi sirovina i materijala I-XII 2019. I-XII 2018.

HRKˊ000 HRKˊ000

Trošak sirovina i materijala 37.544 40.201

Trošak rezervnih dijelova 14.070 8.165

Trošak sitnog inventara, autoguma i zaštitne odjeće 7.206 3.309

Trošak energije 10.747 12.665

Trošak energije - povezana društva 21.684 26.146

Ukupno 91.251 90.486

Troškovi električne energije vuče vlakova na dan 31.12.2019. iznose 86.341 tisuća kuna te su isti

netirani u cijelosti s prihodima od preračuna el.energije za vuču vlakova (vidi Bilješku 4).

6. TROŠKOVI PRODANE ROBE

Troškovi prodane robe u iznosu od 7.995 tisuća kuna (2018. godine u iznosu od 5.164 tisuća kuna)

odnose se na nabavnu vrijednost prodane robe.

7. OSTALI VANJSKI TROŠKOVI

Ostali vanjski troškovi I-XII 2019. I-XII 2018.

HRKˊ000 HRKˊ000

Usluge telefona, pošte i prijevoza 8.139 7.920

Troškovi prijevoza - povezana društva 5.152 3.885

Usluge održavanja 50.816 26.576

Usluge održavanja - povezana društva 160.629 142.502

Usluge najma 9.264 12.841

Usluge najma - povezana društva 4 5

Usluge čišćenja 13.039 9.124

Usluge čuvanja imovine 3.649 3.378

Komunalne usluge 7.380 4.325

Ostali vanjski troškovi 1.099 479

Ukupno 259.171 211.035


44

8. TROŠKOVI OSOBLJA Neto plaće u iznosu od 412.011 tisuća kuna (2018. godine u iznosu od 397.127 tisuća kuna) sadrže i primanja Uprave Društva u iznosu od 1.473 tisuća kuna (2018. godine u iznosu od 1.342 tisuća kuna),

te su sastavni dio iskazanih troškova osoblja.

9. AMORTIZACIJA

I-XII 2019. I-XII 2018.

HRKˊ000 HRKˊ000

Amortizacija nematerijalne imovine 14.737 18.296

Amortizacija nekretnina, postrojenja i imovine 26.388 17.835

Ukupno 41.125 36.131

10. OSTALI TROŠKOVI

I-XII 2019. I-XII 2018.

HRKˊ000 HRKˊ000

Dnevnice za službena putovanja i putni troškovi 3.008 2.886

Prijevoz na službenom putu - povezana društva 897 1.175

Nadoknade troškova zaposlenima, potpore i otpremnine 54.613 36.406

Nadoknade troškova zaposlenima (prijevoz) - povezana društva 3.791 3.759

Troškovi reprezentacije 219 86

Naknade članovima NO 130 145

Naknade članovima revizorskog odbora 80 90

Konzultantske usluge 318 769

Odvjetničke usluge 589 499

Intelektualne usluge 576 556

Troškovi obuke i izobrazbe, stipendije 2.138 1.932

Zdravstvene usluge (sistematski pregledi i ostalo) 288 111

Premije osiguranja 238 231

Održavanje SAP sustava 2.658 2.688

Bankovne usluge i troškovi platnog prometa 301 300

Doprinosi, članarine i slična davanja 38.436 37.822

Vodoprivredna naknada i sl. - povezana društva 4.461 5.259

Ostali troškovi 6.743 1.564

Ostali troškovi - povezana društva 587 378

Ukupno 120.071 96.656

U 2019. godini isplaćeno je ukupno 235 tisuća kuna revizorskom društvu za uslugu revizije godišnjih financijskih izvještaja za 2018. godinu dok preostale revizorske usluge iznose ukupno 224 tisuća kuna.


45

11. VRIJEDNOSNO USKLAĐENJE

I-XII 2019. I-XII 2018.

HRKˊ000 HRKˊ000

Vrijednosno usklađenje kratkotrajnih potraživanja 52.551 2.102

Vrijednosno usklađenje kratkotrajnih potraživanja - povezana društva 4.040 112.688

Vrijednosno potraživanje kratkotrajnih potraživanja - MSFI 9 8.961 3.133

Ukupno 65.552 117.923

12. REZERVIRANJA

I-XII 2019. I-XII 2018.

HRKˊ000 HRKˊ000

Troškovi rezerviranja za poticajne otpremnine 5.775 822

Troškovi rezerviranja za sudske sporove 8.582 45.583

Troškovi rezerviranja za porezne obveze 1.410 18.684

Troškovi rezerviranja za neiskorišteni GO 24.752 25.300

Ukupno 40.519 90.389

13. OSTALI POSLOVNI RASHODI

I-XII 2019. I-XII 2018.

HRKˊ000 HRKˊ000

Neotpisana vrijednost rashodovane imovine 373 295

Manjkovi 381 2.923

Naknade - kašnjenje u prometu 2.104 1.438

Vrijednost kasiranog i otpisanog materijala 1.048 768

Troškovi vezani uz naknade šteta 4.848 1.738

Troškovi vezani uz naknade šteta - povezana društva 2.440 1.483

Sudski troškovi i kazne 6.031 2.210

Ostali poslovni rashodi 2.779 3.602

Ostali poslovni rashodi - povezana društva 263 312

Ukupno 20.267 14.769


46

14. FINANCIJSKI PRIHODI

I-XII 2019. I-XII 2018.

HRKˊ000 HRKˊ000

Iz odnosa s povezanim poduzetnicima

Prihod od kamata 271 266

271 266

Iz odnosa s nepovezanim poduzetnicima i drugim osobama

Prihod od kamata 3.074 3.754

Prihod od tečajnih razlika 560 6.238

Prihod od dividendi 7 6

3.641 9.998

Ukupno 3.912 10.264

15. FINANCIJSKI RASHODI

I-XII 2019. I-XII 2018.

HRKˊ000 HRKˊ000

Iz odnosa s povezanim poduzetnicima

Rashodi od kamata 436 160

436 160

Iz odnosa s nepovezanim poduzetnicima i drugim osobama


Rashodi od tečajnih razlika 509 9.512

9.829 14.706

Ostali financijski rashodi - troškovi kredita 766 842

Ukupno 11.031 15.708


47

16. POREZ NA DOBIT

16.1. Svođenje računovodstvene dobiti na oporezivu dobit obavljeno je, kako slijedi:

I-XII 2019. I-XII 2018.

HRKˊ000 HRKˊ000

Računovodstveni gubitak/dobit 467 (95.969)

Povećanje dobiti / Smanjenje gubitka 9.941 28.711

Smanjenje dobiti / Povećanje gubitka (5.126) (19.218)

Porezni gubitak/dobit 5.282 (86.476)

Porezni gubici za prijenos 86.476 1.003.949

Važeća stopa poreza na dobit za 2018. i 2019. godinu iznosi 18%.

16.2. Društvo je u mogućnosti prenijeti porezne gubitke u buduća razdoblja u svrhu umanjenja oporezive dobiti u razdoblju od narednih pet (5) godina. Na 31. prosinca 2019. godine ukupni neto

preneseni gubici utvrđeni su u iznosu od 86.476 tisuće kuna.

Preneseni porezni gubitak na dan 31.12.2019. godine umanjen je za iznos neiskorištenih poreznih gubitaka iz 2013. i 2014. godine (iskoristivi do 2018.-2019. godine) u ukupnom iznosu 912.191 tisuća kuna.

Pregled prenesenih poreznih gubitaka po godinama

HRKˊ000

Godina Porezni gubitak

tekuće godine

Porezni dobitak

tekuće godine

Iskoristivo

do godine Iskorišten Neiskorišten

2012. 262.372 - 2017. 105.173 157.199

2013. 783.555 - 2018. - 783.855

2014. 133.918 - 2019. 5.282 128.636

2015. - 50.299 - - -

2016. - 8.043 - - -

2017. - 46.831 - - -

2018. 86.476 - 2023. - -

2019. - 5.282 2024. - -

Na 31.12.2019. porezni gubitak za prijenos u iduće porezno razdoblje iznos ukupno 86.476 tisuća kuna te se isti odnosi na ostvarene porezne gubitke u 2018. i 2019. godini, ranije ostvareni porezni

gubici (2012.-2014.) u ukupnom iznosu od 1.069.690 tisuća kuna na dan 31.12.2019. više nije moguće koristiti u svrhu umanjenja oporezive dobiti u narednim razdobljima. Odgođena porezna imovina na temelju prenesenih poreznih gubitaka nije priznata u financijskim izvještajima zbog neizvjesnosti ostvarivanja uvjeta za njihovo korištenje u budućnosti.


48

17. DUGOTRAJNA NEMATERIJALNA IMOVINA, NEKRETNINE, POSTROJENJA I OPREMA – prepravljeno

UKUPNO HRK'000 Nematerijalna

imovina Zemljište

Građevinski objekti

Postrojenja

i oprema

Alati, pog.inv.i

transp.sredstva

Cestovna

sredstva- MSFI 16

Ostala

materijalna

imovina

Mater. imovina

u pripremi

Predujmovi za

materijalnu imovinu

MATERIJALNA

IMOVINA

NABAVNA VRIJEDNOST

Stanje 01.siječnja 2018. 240.406 1.937.729 20.975.052 701.648 425.704 0 165.077 1.488.206 244.274 25.937.690

preknjiženje s troška na IuP

7.024 7.024

Stanje 01.siječnja 2018.- prepravljeno

240.406 1.937.729 20.975.052 701.648 425.704 0 165.077 1.495.230 244.274 25.944.714

Nove nabavke i

investicije 5.848 (30) 353.940 17.786 33.087 739.963 138.821 1.283.567

Prijenos s imovine u

pripremi (410.632) (410.632)

Ispravak (kriva knjiženja) (98.731) (4.304) (14.347) 117.383 7.024 7.025

Višak i besplatno primljena imovina

745 1.097 12 14 1.868

Ispravak vrijednosti

imovine u pripremi 21.284 21.284

Manjak i besplatno dana

imovina (93) (29) (122)

Rashod, prodaja i

likvidacija (17) (506) (122.588) (119.826) (242.937)

Stanje 31.prosinac

2018. -prepravljeno 246.254 1.937.682 21.230.500 716.134 444.427 0 159.886 1.852.869 263.269 26.604.767

Nove nabavke i

investicije 1.115 146.496 1.286 24.893 6.211 180 950.897 73.016 1.202.979

Prijenos s imovine u

pripremi (173.571)

(173.571)

Prijenos iz Infre u JD (449)

Ispravak (kriva knjiženja) (108.230) (1.181) (11.360) 120.513 (258)

Višak i besplatno

primljena imovina 862 756 41 104

1.763

Ispravak vrijednosti

imovine u pripremi 830

830


imovina (112) (30)

(55)

(197)

Rashod, prodaja i

likvidacija (37) (379) (3) (5.184) (119.127)

(115.741) (240.434)

Stanje 31.prosinac

2019. 246.883 1.937.682 21.269.249 716.880 452.787 6.211 161.501 2.631.025 220.544 27.395.879


49

ISPRAVAK VRIJEDNOSTI

Stanje 01.siječnja 2018. 183.048 0 13.431.877 526.715 411.793 0 106.194 0 906 14.477.485

ispravak vrijednosti

predujmova 4.160 4.160


183.048 0 13.431.877 526.715 411.793 0 106.194 0 5.066 14.481.645

Amortizacija u toku

godine 18.296 340.410 24.895 7.878 687 373.870

Ispravak (kriva knjiženja) (83.270) (4.102) (14.340) 101.712 0


imovina (85) (29) (114)

Rashod, prodaja i

likvidacija (179) (110.935) (111.114)

Stanje 31.prosinac

2018. -prepravljeno 201.344 0 13.688.838 547.423 405.302 0 97.658 0 5.066 14.744.287

Amortizacija u toku

godine 14.737 348.201 25.177 15.860 963 673

390.874

Ispravak (kriva knjiženja) (101.028) (1.644) (11.325) 113.815 1.305 1123


imovina (103) (28)

(55)

(186)

Rashod, prodaja i

likvidacija (15)

(140) (3) (5.167) (108.338)

(113.648)

Stanje 31.prosinac

2019. 216.066 0 13.935.871 570.850 404.642 963 103.753 0 6.371 15.022.450

SADAŠNJA VRIJEDNOST

Stanje 31.prosinac

2019. 30.817 1.937.682 7.333.378 146.030 48.145 5.248 57.748 2.631.025 214.173 12.373.429

Stanje 31.prosinac

2018.- prepravljeno 44.910 1.937.682 7.541.662 168.711 39.125 0 62.228 1.852.869 258.203 11.860.480

Stanje 01. siječnja 2018.- prepravljeno

57.358 1.937.729 7.543.175 174.933 13.911 0 58.883 1.495.230 239.208 11.463.069

Na dan 31.12.2019. ukupna vrijednost imovine u pripremi iznosi 3.209.582 tisuća kuna. Društvo je na 31.12.2017. provelo procjenu nadoknadive

vrijednosti dugotrajne materijalne imovine iskazane u skladu sa zahtjevima MRS-a 36 Umanjenje imovine te sukladno navedenom provelo vrijednosno

usklađenje imovine u pripremi u iznosu 600.670 tisuća kuna na teret javnog kapitala. Vrijednosno usklađenje imovine u pripremi najvećim dijelom odnosi se na projekt modernizacije pruge Oštarije-Knin-Split (535.611 tisuća kuna) dok se ostatak iznosa od 65.058 tisuća kuna odnosi na ostale projekte. Na dan 31.12.2019. provedeno je aktiviranje prethodno vrijednosno usklađene imovine u pripremi u iznosu 830 tisuća kuna te je za isti iznos umanjen

ispravak vrijednosti imovine u pripremi i uvećan kapital javnog dobra na dan 31.12.2019. Na dan 31.12.2019. ukupan ispravak vrijednosti materijalne imovine u pripremi iznos 578.556 tisuća kuna, a na dan 31.12.2018. iznosi 579.386 tisuća kuna. Na 31.prosinca 2019. godine imovina u pripremi sadrži i investicije u tijeku starije od 3 i više godina u iznosu od 1.231.264 tisuća kuna.


50

17.1.

JAVNO DOBRO HRK'000 Zemljište Građevinski

objekti

Postrojenja i

oprema

Alati, pog.inv.i

transp.sredstva

Cestovna sredstva-

MSFI 16

Ostala

materijalna

imovina

Mater. imovina

u pripremi

Predujmovi za

materijalnu imovinu

MATERIJALNA

IMOVINA

NABAVNA VRIJEDNOST

Stanje 01.siječnja 2018. 1.744.847 20.521.134 519.547 308 0 73.862 0 0 22.859.698

preknjiženje s troška na IuP 0 0


1.744.847 20.521.134 519.547 308 0 73.862 0 0 22.859.698

Nove nabavke i investicije (30) 353.401 17.786 6 371.163

Prijenos s imovine u pripremi (371.163) (371.163)

Ispravak (kriva knjiženja) (96.301) (1.115) 97.402 (14)

Prijenos iz Infre u JD (3) (3)

Prijenos iz Infre u JD 371.163 371.163


714 1.080 1.794


imovina (44) (44)

Rashod, prodaja i likvidacija (26) (104.728) (104.754)

Stanje 31.prosinac 2018. -

prepravljeno 1.744.817 20.778.919 537.254 314 0 66.536 0 0 23.127.840

Nove nabavke i investicije 145.861 583 146.444


Ispravak (kriva knjiženja) (102.760) 243 108.352 5.835

Prijenos iz JD U Infru 0

Prijenos iz Infre u JD 146.444 146.444

Višak i besplatno primljena

imovina 356 356


imovina (55) (55)

Rashod, prodaja i likvidacija (108.055) (108.055)

Stanje 31.prosinac 2019. 1.744.817 20.822.376 538.080 314 0 66.778 0 0 23.172.365


51


Stanje 01.siječnja 2018. 0 13.122.733 350.635 121 0 62.267 0 0 13.535.756


predujmova 0


0 13.122.733 350.635 121 0 62.267 0 0 13.535.756

Amortizacija u toku godine 333.259 22.738 39 356.036

Ispravak (kriva knjiženja) (81.331) (914) 82.229 (16)


imovina (37) (37)



prepravljeno 0 13.374.635 372.422 160 0 51.293 0 0 13.798.510

Amortizacija u toku godine 341.169 23.277 38 364.484

Ispravak (kriva knjiženja) (96.748) (979) 101.713 3.986


imovina (55) (55)

Rashod, prodaja i likvidacija (97.203) (97.203)

Stanje 31.prosinac 2019. 0 13.619.056 394.720 198 0 55.748 0 0 14.069.722


Stanje 31.prosinac 2019. 1.744.817 7.203.320 143.360 116 0 11.030 0 0 9.102.643

Stanje 31.prosinac 2018.-

prepravljeno 1.744.817 7.404.284 164.832 154 0 15.243 0 0 9.329.330


1.744.847 7.398.401 168.912 187 0 11.595 0 0 9.323.942


52

17.2.

INFRASTRUKTURA + EU

HRK'000

Nematerijalna

imovina Zemljište

Građevinski objekti

Postrojenja

i oprema

Alati, pog.inv.i

transp.sredstva

Cestovna sredstva-

MSFI 16

Ostala

materijalna

imovina

Mater. imovina

u pripremi

Predujmovi za

materijalnu imovinu

MATERIJALNA

IMOVINA

NABAVNA VRIJEDNOST

Stanje 01.siječnja 2018. 240.406 192.882 453.918 182.101 425.396 0 91.215 1.488.206 244.274 3.077.992

preknjiženje s troška na IuP

7.024

7.024


240.406 192.882 453.918 182.101 425.396 0 91.215 1.495.230 244.274 3.085.016

Nove nabavke i investicije 5.848 539 33.081 739.963 138.821 912.404


Ispravak (kriva knjiženja) (2.430) (3.189) (14.347) 19.981 7.024 7.039

Prijenos iz JD U Infru 3 3

Prijenos iz Infre u JD (371.163) (371.163)


31 17 12 14 74

Ispravak vrijednosti imovine u

pripremi 21.284 21.284


imovina (49) (29) (78)

Rashod, prodaja i likvidacija (17) (480) (17.860) (119.826) (138.183)


prepravljeno 246.254 192.865 451.581 178.880 444.113 0 93.350 1.852.869 263.269 3.476.927

Nove nabavke i investicije 1.115 635 703 24.893 6.211 180 950.897 73.016 1.056.535


Ispravak (kriva knjiženja) (5.470) (1.424) (11.360) 12.161 (6.093)


Prijenos iz Infre u JD (449) (146.444) (146.444)


506 756 41 104 1.407

Ispravak vrijednosti imovine u

pripremi 830 830


imovina (112) (30) (142)

Rashod, prodaja i likvidacija (37) (379) (3) (5.184) (11.072) (115.741) (132.379)

Stanje 31.prosinac 2019. 246.883 192.866 446.873 178.800 452.473 6.211 94.723 2.631.025 220.544 4.223.515


53


Stanje 01.siječnja 2018. 183.048 0 309.144 176.080 411.672 0 43.927 0 906 941.729


predujmova 4.160 4.160


183.048 0 309.144 176.080 411.672 0 43.927 0 5.066 945.889

Amortizacija u toku godine 18.296 7.151 2.157 7.839 687 17.834

Ispravak (kriva knjiženja) (1.939) (3.188) (14.340) 19.483 16


Prijenos iz Infre u JD 0


imovina (48) (29) (77)



prepravljeno 201.344 0 314.203 175.001 405.142 0 46.365 0 5.066 945.777

Amortizacija u toku godine 14.737 7.032 1.900 15.822 963 673 26.390

Ispravak (kriva knjiženja) (4.280) (665) (11.325) 12.102 1.305 (2.863)


Prijenos iz Infre u JD 0


imovina (103) (28) (131)

Rashod, prodaja i likvidacija (15) (140) (3) (5.167) (11.135) (16.442)

Stanje 31.prosinac 2019. 216.066 0 316.815 176.130 404.444 963 48.005 0 6.371 952.728


Stanje 31.prosinac 2019. 30.817 192.865 130.058 2.670 48.029 5.248 46.718 2.631.025 214.173 3.270.787

Stanje 31.prosinac 2018.-

prepravljeno 44.910 192.865 137.378 3.879 38.971 0 46.985 1.852.869 258.203 2.531.150


57.358 192.882 144.774 6.021 13.724 0 47.288 1.495.230 239.208 2.139.127


54

17.3. Imovina s pravom korištenja – MSFI 16

Grupa je priznala imovinu s pravom korištenja i obveze za najam koje se odnose na korištenje osobnih i teretnih vozila, a prethodno su bila klasificirana kao operativni najmovi.

Sadašnja vrijednost imovine s pravom korištenja na dan 31.12.2019. iznosi 5.248 tisuća kuna.

Društvo HŽ Infrastruktura d.o.o. priznala je obveze za najam kako slijedi:

31. prosinca 2019. 01. siječnja 2019. HRKˊ000 HRKˊ000

Povećanje dugoročne obveza po najmu 6.368 0

Smanjenje dugoročnih obveza po najmu (1.046) 0

5.322 0

Rashodi od kamata uključeni u financijske troškove u 2019. godini iznosili su 158 tisuća kuna.

Ukupni novčani odljev za najam u 2019. je bio 933 tisuća kuna, na glavnicu najma odnosi se 792 tisuća kuna, a na kamatu 141 tisuća kuna.


55

18. DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA

Dugotrajna financijska imovina predstavlja ulaganje novca, stvari i ustup prava s ciljem stjecanja prihoda,

a čije se vraćanje očekuje u razdoblju dužem od jedne godine.

Ulaganja u vrijednosne papire u trgovačkim društvima u zemlji i bankama stavljena su na raspolaganje

Hrvatskom fondu za privatizaciju (danas Centar za restrukturiranje i prodaju), temeljem Zaključka Vlade RH od 25.06.2001. godine u svrhu rješavanja dugovanja i potraživanja društva u državnom i pretežito državnom vlasništvu.

31. prosinac

2019.

31. prosinac

2018.

Prepravljeno

HRKˊ000 HRKˊ000

Udjeli kod povezanih poduzetnika

Ovisna društva

Pružne građevine d.o.o. 60.684 60.684

Croatia expres d.o.o. 292 292

60.976 60.976

Pridružena društva

Proizvodnja-regeneracija d.o.o. 4.522 4.522

Minus - ispravak vrijednosti udjela Proizvodnja- 0

regeneracija d.o.o. (4.522) (4.522)

0 0

60.976 60.976

Ulaganja u vrijednosne papire

Dionice - Industrogradnja 95 95

Dionice - Industrogradnja grupa 133 133

Dionice - Salonit Vranjic 3.866 3.866

Dionice - Đuro Đaković 1 3

Dionice - Končar 295 248

Dionice - OT - Optima telekom 296 63

Dionice - Željezara Sisak 31 31

Minus - ispravak vrijednosti dionica - Salonit

(3.866) (3.866) Vranjic

Minus - ispravak vrijednosti dionica - Željezara

(31) (31) Sisak

820 542

Ostala dugotrajna financijska imovina 32 32

Ukupno 61.828 61.550


56

19. DUGOTRAJNA POTRAŽIVANJA - prepravljeno

U bilješci 19. iskazana su potraživanja po osnovi prodanih stanova HŽ radnicima na kredit te potraživanja za dane kredite radnicima.

U okviru dugotrajnih potraživanja evidentirane su obveznice za prodane stanove za staru deviznu štednju u iznosu 5.762 tisuća kuna. Stara devizna štednja zadržana je u bankama u kojima se nalazila u trenutku kupnje stana i ista je sukladno Zakonu (Narodne novine br. 71/91.) pretvorena u javni dug za koji je

država izdala obveznice. Potraživanja po osnovi obveznica u iznos od 5.762 tisuća kuna netirana su u fin.

izvještajima Društva s obvezama po osnovi otkupa stanova (stara i nova devizna štednja, vidi bilješku 41).

31. prosinac

2019.

31. prosinac

2018.

Prepravljeno

HRKˊ000 HRKˊ000

Potraživanja za prodane stanove 19.760 25.560

Minus: Tekuće dospijeće (vidi bilješku 25) (5.808) (7.614)

13.952 17.946

Ostala potraživanja

Stambeni krediti djelatnicima 2.919 3.328

2.919 3.328

Ukupno 16.871 21.274

20. ZALIHE

31. prosinac

2019.

31. prosinac

2018.

HRKˊ000 HRKˊ000

Sirovine i materijal 108.103 102.334

Rezervni dijelovi 312.488 309.826

Sitan inventar i ambalaža na zalihi 3.126 3.298

Stanje zaliha 423.717 415.458

Roba na putu 102 198

Materijal u tuđem skladištu 3.958 3.958

Materijal u obradi i doradi 81 81

Sitan inventar i ambalaža u upotrebi 41.562 41.244

Minus: Ispravak vrijednosti sirovina i materijala,

(340.459) (345.260) rezervni dijelova, sitnog inventara i ambalaže

Ukupno 128.961 115.679


57

20. ZALIHE - nastavak

20.1. Zalihe bez prometa u 2019. godini u iznosu od 246.800 tisuća kuna bile su predmet preispitivanja, a

u cilju njihova eventualnog ispravljanja na teret izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti. Slijedom prosudbi o njihovoj iskoristivosti provedeno je vrijednosno usklađenje u iznosu 5.119 tisuća kuna u korist izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti.

Pregledom planiranih potreba plana utroška u 2019. godine za materijal koji je predmet preispitivanja zaliha bez prometa ukupno je planirano utrošiti vrijednost od 4.701 tisuća kuna te je obračun navedenog vrijednosnog usklađenja prikazan kako slijedi:

Zaliha redovnog održavanja bez prometa 2 god (bez minimalne) od 01.01.2018.-31.12.2019. 18.671

Planirane potrebe materijala po Planu utroška u 2020.godini (4.701)

Razlika 13.970

VU zaliha na 31.12.2019. u poslovnim knjigama Društva prije VU na dan 31.12.2019. 19.089

Umanjenje VU zaliha na 31.12.2019. (5.119)

Ukupna vrijednost zaliha redovnog poslovanja bez prometa u razdoblju promatranja od 01.01.2018.-

31.12.2019. godine iznosi 23.263 tisuća kuna od čega vrijednost minimalnih zaliha koje nisu imale promet iznosi 4.592 tisuća kuna, a zaliha nekurentne robe smještene u CS Zagreb iznosi 1.538 tisuća kuna.

Ukupna vrijednost investicijske zaliha bez prometa iznosi 223.537 tisuća kuna. Vrijednost od 222.834

tisuća kuna odnosi na zalihe nabavljene u svrhu modernizacije pruge Oštarije-Knin-Split, što čini 79,31%

ukupne vrijednosti zalihe projekta od 280.966 tisuća kuna.

21. KRATKOTRAJNA POTRAŽIVANJA OD POVEZANIH PODUZETNIKA - prepravljeno

31. prosinac

2019.

31. prosinac

2018.

Potraživanja od povezanih poduzetnika Prepravljeno

HRKˊ000 HRKˊ000

Ovisna društva

Pružne građevine d.o.o., Zagreb 6.476 4.845

Minus: Ispravak vrijednosti (3.652) (3.652)

Croatia expres putnička agencija d.o.o u stečaju, Zagreb 180 124

Minus: Ispravak vrijednosti (174) (32)

2.830 1.285

Pridruženo društvo

Proizvodnja i regeneracija d.o.o. u stečaju, Zagreb 8.851 8.851


0 0


58

21. KRATKOTRAJNA POTRAŽIVANJA OD POVEZANIH PODUZETNIKA – prepravljeno

(nastavak)

Ostala društva željezničke djelatnosti u vlasništvu države

HŽ Putnički prijevoz d.o.o., Zagreb 25.390 30.211


HŽ Cargo d.o.o., Zagreb 334.989 294.727


Tehnički servisi željezničkih vozila d.o.o., Zagreb 1.428 1.501

Minus: Ispravak vrijednosti (687) (1.238)

Održavanje vagona d.o.o., Zagreb 4.963 5.882

Minus: Ispravak vrijednosti (306) (2.727)

TŽV Gredelj d.o.o. u stečaju, Zagreb 144 150


RPV Slavonski Brod d.o.o., Slavonski Brod 0 3

198.716 172.469

Ostala društva u većinskom vlasništvu države

Odašiljači i veze d.o.o., Zagreb 75 672

HEP ODS d.o.o., Zagreb 2 15

Hrvatske šume d.o.o., Zagreb 5 19


79 703

Ukupno 201.625 174.457

Potraživanja od poduzetnika unutar grupe za isporučenu robu i usluge i kupaca odnose se na potraživanja od kupaca u zemlji i inozemstvu za prodaju materijala, zakup optičke opreme, najam strojeva i opreme, usluge pristupa infrastrukturi, usluge informatike, preračun troškova, naknade šteta itd.

21.1. Starosna struktura potraživanja od povezanih društava slijedi:

Nedospjelo

Dospjelo

Ukupno HRKˊ000 do 30 dana 30-60 dana 60-90 dana 90-120 dana

>od 120

dana

31. prosinca 2019. 149.555 14.342 15.712 10.523 1.372 10.121 201.625

31. prosinca 2018.

- prepravljeno 38.898 17.046 10.596 8.902 10.217 88.798 174.457


59

21. KRATKOTRAJNA POTRAŽIVANJA OD POVEZANIH PODUZETNIKA – prepravljeno

(nastavak)

Vodeći se zahtjevima MSFI 9 Društvo je izradilo tzv. model očekivanih kreditnih gubitaka po kojem je na

dan 31.12.2019. proveden dodatan ispravak vrijednosti potraživanja od povezanih poduzetnika u iznosu od 8.961 tisuća kuna (referenca na bilješku 32).

21.2. Potraživanja od povezanih društava neizvjesna u pogledu naplate u iznosu od 48.504 tisuća kuna

bila su predmet preispitivanja, a u cilju njihova eventualnog ispravljanja na teret izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti. Slijedom toga, obavljen je ispravak vrijednosti potraživanja od povezanih kupaca

sukladno prosudbama u neizvjesnost njihove naplate u iznosu od 48.504 tisuće kuna.

U skladu s računovodstvenim politikama Društva u poslovnim knjigama je na dan 31.12.2019. proveden

ispravak vrijednosti kratkoročnih potraživanja od kupaca koja nisu naplaćena, a starija su od 1 godine u

ukupnom iznosu od 52.469 tisuća kuna na teret izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti.

KUPAC VRIJEDNOST POTRAŽIVANJA STARIJA OD 1 GODINE

HŽ Putnički prijevoz d.o.o. 2.831

HŽ Cargo d.o.o. 45.530

CROATIA EXPRES put.agencija d.o.o. u stečaju 143

Ostali kupci 3.965

UKUPNO u HRKˊ000 52.469

Ispravak vrijednosti potraživanja od kupca HŽ Cargo d.o.o. na dan 31.12.2019. ukupno iznosi 45.530 tisuća kuna, isti se odnosi na račune van nagodbe po kojima je potraživanje nastalo tijekom 2018. godine a isti do dana sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja za 2019. godinu nisu naplaćeni.

Po računima koji su sastavni dio nagodbe sklopljene s kupce HŽ Cargo d.o.o. dana 31.12.2019., nije

proveden ispravak vrijednosti potraživanja iako su potraživanja starija od 1 godine. Na dan sastavljanja

izvještaja Društvo HŽ Cargo d.o.o. uredno ispunjava svoje obveze sukladno Sporazumu (jednake mjesečne uplate u iznosu od 4.451 tisuća kuna (36 rata po Sporazumu) te dio svojih obveza podmiruje međusobnim kompenzacijama). Društvo HŽ Infrastruktura d.o.o. je dodatno osigurala naplatu svojih potraživanja od Društva HŽ Cargo d.o.o. ovim Sporazumom na način da je HŽ Cargo kao instrument osiguranja priložio zadužnicu na iznos od 160.250 tisuća kuna.

Ukupan iznos računa iz nagodbe po kojima nije proveden ispravak vrijednosti potraživanja od kupca HŽ Cargo d.o.o., a stariji su od 1 godine na dan 31.12.2019. je 68.301 tisuću kuna.


60

22. KRATKOTRAJNA POTRAŽIVANJA OD KUPACA - prepravljeno

31. prosinac

2019.

31. prosinac

2018.

Prepravljeno

HRKˊ000 HRKˊ000

Potraživanje od kupaca

Kupci u zemlji 38.240 39.104


13.702 14.606

Kupci u inozemstvu 3.026 2.904

Minus: Ispravak vrijednosti (2.899) (47)

127 2.857

Ukupno 13.829 17.463

22.1. Potraživanja od kupaca neizvjesna u pogledu naplate u iznosu od 3.965 tisuća kuna bila su predmet

preispitivanja, a u cilju njihova eventualnog ispravljanja na teret izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti. Slijedom toga, obavljen je ispravak vrijednosti potraživanja od kupaca sukladno prosudbama u neizvjesnost njihove naplate u iznosu od 3.965 tisuća kuna.

22.2. Starosna struktura potraživanja od kupaca slijedi:

Nedospjelo

Dospjelo Ukupno

HRKˊ000 do 30 dana 30-60 dana 60-90 dana 90-120 dana >od 120 dana

31. prosinca

2019. 8.319 1.148 884 308 336 2.834 13.829

31. prosinca

2018. -

prepravljeno

6.896 2.488 822 889 3.834 2.534 17.463

Vodeći se zahtjevima MSFI 9 Društvo je izradilo tzv. model očekivanih kreditnih gubitaka po kojem je na dan 31.12.2019. proveden dodatan ispravak vrijednosti potraživanja od povezanih poduzetnika u iznosu od 493 tisuće kuna (referenca na bilješku 32).


61

23. KRATKOTRAJNA POTRAŽIVANJA OD ZAPOSLENIKA I ČLANOVA PODUZETNIKA

31. prosinac

2019.

31. prosinac

2018.

HRKˊ000 HRKˊ000


Potraživanja za manjkove 6.774 6.851

Ostala potraživanja od zaposlenika (92) (68)

Ukupno 6.682 6.783

Potraživanja od zaposlenika i članova poduzetnika odnose se na potraživanja za akontacije za službeni put, potraživanja za manjkove i učinjene štete, potraživanja za troškove mobitela i drugo.

24. KRATKOTRAJNA POTRAŽIVANJA OD DRŽAVE I DRUGIH INSTITUCIJA

31. prosinac

2019.

31. prosinac

2018.

Potraživanja od države i drugih institucija HRKˊ000 HRKˊ000

Potraživanja od države za preuzimanje kredita 300.923 300.923

Minus: Ispravak vrijednosti potraživanja od države (300.923) (300.923)

Potraživanja za PDV 11.188 2.691

Potraživanja iz proračuna za EU projekte (Bilješka 41) 3.184 3.454

Potraživanja od MPPI - zajam IBRD 8500 (801) 0

Ukupno 13.571 6.145

U okviru potraživanja od države i drugih institucija evidentirano je potraživanje od države za preuzimanje kredita u iznosu 300.923 tisuće kuna.

Slijedom Odluke Skupštine broj: S-12/13 od 26.04.2013. godine Uprava Društva dana 30.04.2013. donijela je Odluke broj: UI-73-12/13 i UI-73-13/13 kojima HŽ Infrastruktura d.o.o. u cijelosti oprašta potraživanja od društava HŽ Putnički prijevoz d.o.o. i HŽ Cargo d.o.o. nastala do 31.12.2012. godine, a nenaplaćena do dana 26.04.2013. godine, osim potraživanja nastalih po osnovu korištenja električne energije.

Poslovni događaj je evidentiran u Financijskim izvještajima Društva za poslovnu godinu 2012.


62

24. KRATKOTRAJNA POTRAŽIVANJA OD DRŽAVE I DRUGIH INSTITUCIJA - nastavak

Uprava društva HŽ Infrastruktura d.o.o. je slijedom prije navedene Odluke Skupštine predložila Skupštini Društva da na odlučivanje Vladi Republike Hrvatske uputi prijedlog o donošenju odluke o namjeri preuzimanja slijedećih kreditnih obveza:

- kreditno zaduženje kod OTP banke d.d. broj 130213357791 zaključeno dana 13.02.2013. godine uz državno jamstvo za osiguranje tekuće likvidnosti u iznosu od 170 mil. kuna,

- kreditno zaduženje kod Erste & Steiermaerkische bank d.d. – (u trenutku donošenja prijedloga bilo je u postupku realizacije, u međuvremenu je zaduženje realizirano a namijenjeno je za financiranje Plana poslovanja za 2013. godinu na održavanju željezničke infrastrukture i upravljanja prometom) u iznosu 650 mil. kuna

- kreditno zaduženje za financijska sredstva za zbrinjavanje viška radnika u 2012. i 2013. godini u iznosu 250 mil. kn (postupak nabave bio je u tijeku prilikom donošenja prijedloga).

Na navedene prijedloge Skupština Društva dala je suglasnosti Odlukom broj S-14-1/13 od 14.06.2013.,

međutim do dana sastavljanja Financijskih izvještaja za 2013. godinu krediti nisu preuzeti. Slijedom navedenog, u 2013. godini napravljen je ispravak vrijednosti potraživanja.

Dana 23.12.2014. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o davanju suglasnosti za

preuzimanje duga Društva temeljem danih jamstava i neplaćenih obveznih davanja dužnika povećanjem kapitala javnog dobra a radi smanjenja zaduženosti i financijske konsolidacije upravitelje željezničke infrastrukture u iznosu od 1.915.791 tisuća kuna (1.770.963 tisuće kuna na ime glavnice, 63.902 tisuće

kuna na ime redovne kamate, 73.386 tisuća kuna na ime plaćene glavnice te 7.540 tisuća kuna na ime

obračunate zatezne kamate). Dana suglasnost odnosi se na preuzimanje dugoročnog kreditnog zaduženja kod Erste & Steiermaerkische Bank d.d., Erste & Steiermaerkische Bank d.d. i Sberbank d.d. te

kratkoročnog zaduženja kod OTP banke d.d.. U aktivi Izvještaja o financijskom položaju / Bilance Društva u poziciji potraživanja od države netirana su potraživanja iz proračuna za EU projekte u iznosu 63.034 tisuće kuna na dan 31.12.2019. te iznosu 55.739

tisuće kuna na dan 31.12.2018. godine s obvezama za povrat infrastrukturi (referenca na Bilješku 41).

Potraživanja iz proračuna za EU projekte u ukupnom iznosu od 63.034 tisuće kuna odnose se na:

- projekt Izgradnje nove željezničke pruge za prigradski promet dionica Gradec- Sveti Ivan Žabno u iznosu 8.966 tisuća kuna

- projekt Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja II kolosijeka željezničke pruge dionica Dugo Selo –

Križevci u iznosu 1.472 tisuće kuna

- projekt vezan uz radove – SS dvokolosiječne pruge Okučani-Novska i kolodvor Rajić u iznosu 321 tisuća kuna

- projekt vezan uz radove na rekonstrukciji željezničkog kolodvora Rijeka – Brajdica i izgradnji

intermodalnog kontejnerskog terminala Brajdica u iznosu 18.208 tisuća kuna

- projekt vezan uz modernizaciju i elektrifikaciju željezničke pruge Zaprešić – Čakovec na dionici Zaprešić – Zabok u iznosu 32.166 tisuća kuna

- izgradnja i obnova željezničke pruge Dugo Selo – Novska u iznosu 1.902 tisuće kuna


63

25. KRATKOTRAJNA OSTALA POTRAŽIVANJA

31. prosinac

2019.

31. prosinac

2018.

Prepravljeno

HRKˊ000 HRKˊ000

Ostala potraživanja

Dani predujmovi u zemlji 9.489 2.701

Dani predujmovi povezanim društvima 301 299

Minus: Ispravak vrijednosti predujmova (1.572) (1.452)

Tekuće dospijeće dugoročnih potraživanja (prodani stanovi) 5.808 7.614

Ostala kratkotrajna potraživanja 4.937 7.020

Minus: Ispravak vrijednosti ostalih kratkotrajnih

(1.449) (1.449) potraživanja

Ukupno 17.514 14.733

U okviru ostalih potraživanja najveću stavku čine potraživanja za prodane stanove za novu deviznu štednju u iznosu od 67.954 tisuća kuna (potraživanja za prodane stanove za staru deviznu štednju iznose 123 tisuće kuna). Ista je zadržana u Privrednoj banci Zagreb kao prihod Proračuna RH (Narodne novine br. 43/92. čl. 44) za koje je Država trebala izdati putem Privredne banke obveznice.

Navedena potraživanja netirana su u Bilanci društva s obvezama po osnovi otkupa stanova (stara i nova devizna štednja, vidi Bilješku 41).

26. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA

Kratkotrajnu financijsku imovinu čine ulaganja novca, stvari, ustupljenih prava s ciljem stjecanja prihoda, čije se vraćanje očekuje najduže do jedne godine a iskazuje se u poslovnim knjigama po trošku ulaganja.

31. prosinac 2019. 31. prosinac 2018.

HRKˊ000 HRKˊ000

Dani zajmovi povezanim poduzetnicima

Proizvodnja-regeneracija d.o.o., Zagreb 14.234 14.234

Pružne građevine d.o.o., Zagreb 895 2

Croatia expres putnička agencija d.o.o. u stečaju, Zagreb 546 0


1.441 2

Dani zajmovi, depoziti i sl.

Depoziti 6.641 4.659

Ostalo 140 140

6.781 4.799

Ukupno 8.222 4.801


64

26. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA – nastavak

Kao sudužnik za dugoročni kredit Pro-Reg-a u Zagrebačkoj banci Društvo je platilo rate kredita i kamate u iznosu 17.719 tisuća kunu od čega je 3.485 tisuća kunu kompenzirano. Ostatak potraživanja od Pro-Reg-a

za plaćene rate kredita iznosi 14.234 tisuća kuna. Za navedeni iznos, sukladno Računovodstvenim politikama Društva, napravljen je ispravak vrijednosti.

Dana 21.11.2016. godine dan je zajam društvu kćeri Pružne građevine d.o.o. u ukupnom iznosu 3.982

tisuća kuna (glavnica) s rokom otplate 3 godine. Na dan 31.12.2019. dospjela glavnica i kamata iznose 895

tisuća kuna.

Osim prethodno navedenog zajma tijekom 2019. godine dano je sedam zajmova društvu kćer Croatia expres putnička agencija d.o.o. u stečaju u ukupnom iznosu 793 tisuća kuna (glavnica i kamata):

Zajmoprimac Namjena

Datum

potpisa

Ugovora

Valuta

Ugovorni

iznos u

valuti

Rok i način povrata

CROATIA EXPRES putnička agencija d.o.o. Za isplatu plaća radnicima za mjesec

prosinac 2018. g.

18.1.2019 Kn 140 tis kuna

Otplata glavnice u tri (3)

mjesečne rate počevši 15. dan od dana sklapanja

ugovora


siječanj 2019. g. 22.2.2019 Kn 140 tis kuna

Otplata glavnice u tri (3)

mjesečne rate počevši 15. dan od dana sklapanja

ugovora


svibanj 2019. g.

17.6.2019 Kn 140 tis kuna

Otplata glavnice u šest (6) mjesečnih rata počevši 15. dan od dana sklapanja

ugovora


lipanj 2019. g.

19.7.2019 Kn 90 tis kuna


ugovora


srpanj 2019. g.

30.8.2019 Kn 55 tis kuna


ugovora


kolovoz 2019. g.

30.9.2019 Kn 100 tis kuna


ugovora


listopad 2019. g.

20.11.2019 Kn 120 tis kuna


ugovora


65

26. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA – nastavak

Na dan 31.12.2019. dospjela glavnica i kamata po danim zajmovima društvu kćer Croatia expres putnička agencija d.o.o. u stečaju ukupno iznose 546 tisuća kuna.

Depoziti (oročena sredstva) iskazana na ovoj poziciji odnose se na depozite za izvlaštenja zemljišta na:

a) Ličkoj pruzi u iznosu 787 tisuća kuna,

b) Pruzi Gradec – Sv. Ivan Žabno u iznosu 148 tisuća kuna,

c) Pruzi Plavno – Buzin u iznosu 116 tisuća kuna,

d) Pruzi Dugo Selo – Križevci u iznosu 3.122 tisuća kuna,

e) Pruzi Križevi – Koprivnica – Državna granica u iznosu 144 tisuća kuna,

f) Pruzi Zaprešić – Čakovec u iznosu 756 tisuća kuna,

g) Pruzi Dugo Selo – Novska u iznosu 176 tisuća kuna,

h) Pruzi Vinkovci – Vukovar u iznosu 10 tisuća kuna i

i) Pruzi Hrvatski Leskovac – Karlovac u iznosu 1.382 tisuća kuna.

27. NOVAC U BANCI I BLAGAJNI

Novac i novčani ekvivalenti obuhvaćaju novac u banci i iskazuju se u bilanci. Devizna sredstva u bankama iskazana su u hrvatskoj valutnoj jedinici primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan bilance. Tečajne razlike s naslova usklađenja deviznih sredstava sa srednjim tečajem HNB-a evidentirane

su u Računu dobiti i gubitka.

31. prosinac

2019.

31. prosinac

2018.

HRKˊ000 HRKˊ000

Stanje na žiro računima 77.004 95.845

Stanje na deviznim računima 85.959 67.588

Oročena devizna sredstva 327.474 364.227

Minus: Prekoračenje po bankovnom računu (vidi bilješku ) (765) 0

Ukupno 489.672 527.660

Oročena devizna sredstva u iznosu 44.000 tisuća EUR (327.474 tisuća kuna) odnose se na bespovratna sredstva EU primljena za potrebe projekata financiranih iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF –

Connecting Europe Facilitiy):

- Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja II. kolosijeka željezničke pruge na dionici Križevci-Koprivnica-Državna granica


66

27. NOVAC U BANCI I BLAGAJNI

Na dan 31.12.2019. u godišnjim financijskim izvještajima iskazan je minus po bankovnom računu u iznosu 765 tisuća kuna koji se odnosi na dopušteno prekoračenje po transakcijskom računu sukladno Ugovoru br. 2340009-1110252804 sklopljenim s Privrednom bankom Zagreb.

Prekoračenje po bankovnom računu u godišnjim financijskim izvještajima na dan 31.12.2019. reklasificirano je na poziciju kratkoročnih obveza prema bankama i drugim financijskim institucijama (referenca na bilješku 36).

28. PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODI

31. prosinac

2019.

31. prosinac

2018.

Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i obračunati prihodi (dugoročni)

HRKˊ000 HRKˊ000

Plaćeni troškovi za željezničke nesreće 5.317 5.246

Ostala vremenska razgraničenja 627 628

Ostala vremenska razgraničenja - povezana (Bilješka 42) 263 1.803

6.207 7.677

Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i obračunati prihodi (kratkoročni)

Preračunati troškovi drugim društvima 1 1

Preračun troškova MMPI - zajam IBRD 8500 2.787 3.292

2.788 3.293

Ukupno 8.995 10.970

Aktivna vremenska razgraničenja u iznosu od 8.995 tisuća kuna (31. prosinca 2018. godine u iznosu od

10.970 tisuća kuna) odnose se na plaćene troškove budućeg razdoblja.

U okviru aktivnih vremenskih razgraničenja evidentirani su i plaćeni troškovi za željezničku nesreću u Rudinama u iznosu 5.317 tisuća kuna (na 31.12.2018. iznosili su 5.246 tisuća kuna).

Ostala vremenska razgraničenja prema povezanim društvima većim djelom odnose se na vrijednosno usklađenje potraživanja po osnovi kamata, a koje se tek po naplati evidentiraju kao financijski prihod u korist izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti. U iznosu od 26.574 tisuća kuna koliko iznose vrijednosno usklađena potraživanja po osnovi kamata (HŽ Cargo d.o.o) netirana su s prihodima budućeg razdoblja u poziciji pasive Bilance Društva na 31.12.2019. i 31.12.2018. godine (vidi Bilješku 42).

Preostali iznos vremenska razgraničenja prema povezanim društvima odnosi se na nedospjelu glavnicu i

kamatu po danim zajmovima društvima kćeri.


67

28. PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODI - nastavak

Investicije koje su financirane iz kredita za koje je povećan kapital javnog dobra na 31.12.2019. i

31.12.2018. iznose 1.639.038 tisuća kuna. U 2013. i 2014. godini Vlada Republike Hrvatske donijela je

Odluku o davanju suglasnosti za preuzimanje duga Društva temeljem danih jamstava i neplaćenih obveznih davanja dužnika povećanjem kapitala javnog dobra a radi smanjenja zaduženosti i financijske konsolidacije upravitelje željezničke infrastrukture u ukupnom iznosu 3.334.166 tisuća kuna (2013.

1.418.375 tisuća kuna i 2014. 1.915.791 tisuća kuna). Dana suglasnost odnosi se na preuzimanje

dugoročnog kreditnog zaduženja kod Erste & Steiermaerkische Bank d.d. , Erste & Steiermaerkische Bank d.d. i Sberbank d.d., Privredna banka Zagreb d.d., Zagrebačka banka d.d. te kratkoročnog zaduženja kod OTP banke d.d.. Navedenim kreditima financirane su investicije javnog dobra. Nakon preuzimanja kredita

Društvo je za prethodno navedeni iznos povećalo kapital javnog dobra te je za iznos aktiviranih investicija bilo potrebno izvršiti korekciju kapitala.

Dana suglasnost odnosi se na preuzimanje dugoročnog kreditnog zaduženja kod Erste & Steiermaerkische

Bank d.d. , Erste & Steiermaerkische Bank d.d. i Sberbank d.d., Privredna banka Zagreb d.d., Zagrebačka banka d.d. te kratkoročnog zaduženja kod OTP banke d.d.. Navedenim kreditima financirane su investicije javnog dobra. Nakon preuzimanja kredita Društvo je za prethodno navedeni iznos povećalo kapital javnog dobra te je za iznos aktiviranih investicija bilo potrebno izvršiti korekciju kapitala.

Troškovi drugih društava (preračuni režijskih troškova po ulaznim računima dobavljača) na dan 31.12.2019. iznose 8.694 tisuća kuna te su godišnjim financijskim izvještajima netirani s prihodima od preračuna troškova režija u istom iznosu na teret poslovnog rezultata (vidi Bilješku 4). Prihodi od preračuna troškova režija u 2019. godini iznosili su 8.694 tisuća kuna te isti ne predstavljaju prihod

Društva.


68

29. TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL

Temeljni kapital utvrđen je u nominalnoj vrijednosti u iznosu od 224.188 tisuća kuna (31. prosinca 2018.

godine u istom iznosu). Jedini član Društva je Republika Hrvatska.

30. KAPITALNE REZERVE

Kapitalne rezerve ukupno iznose 7.903.872 tisuća kuna (31. prosinca 2018. godine u iznosu od 8.227.100

tisuća kuna). Od navedenog iznosa 7.900.798 tisuća kuna čini imovinu Javnog dobra u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske (31. prosinca 2018. godine u iznosu od 8.224.026 tisuća kuna) te 3.074

tisuća kuna odnosi se na rezerve HŽ Infrastrukture d.o.o., Zagreb na dan 31.12.2019. i 31.12.2018. godine.

Promjene na kapitalnim rezervama su, kako slijedi:

Javno dobro

HRKˊ000

Stanje na dan 01.01.2019. - prepravljeno 8.224.026

Aktivirana osnovna sredstva iz sredstava proračuna RH 145.813

Aktivirana osnovna sredstva iz sredstava EU 629

Amortizacija osnovnih sredstava Javnog dobra (364.484)

Aktiviranje prethodno ispravljene (VU) imovine u pripremi 830

Sadašnja vrijednost rashodovane imovine Javnog dobra (10.852)

Višak osnovnih sredstava 356

Smanjenje JK za gubitak iz 2018. godine - prepravljeno (95.969)

Prijenos iz Infrastrukture u JD 449

Stanje na dan 31.12.2019. 7.900.798

Infrastruktura Stanje na dan 01.01.2019. 3.074

Stanje na dan 31.12.2019. 3.074


69

31. DOBIT/(GUBITAK) POSLOVNE GODINE – prepravljeno

Poslovanje Društva tijekom 2019. godine rezultiralo je dobiti u iznosu od 467 tisuća kuna (2018. godine

prvotno iskazan gubitak poslovanja u iznosu 99.637 tisuća kuna prepravljen je za 3.668 tisuća kuna te nakon provedenih ispravaka iznosi 95.969 tisuća kuna).

32. REZERVIRANJA - prepravljeno

Troškovi po sudskim

sporovima

Troškovi jubilarnih nagrada i redovnih

otpremnina

Troškovi po osnovi

poreznih

obveza Ukupno

HRKˊ000 HRKˊ000 HRKˊ000 HRKˊ000

31. prosinca 2018. godine

- prepravljeno 140.156 33.758 18.684 192.598

Dodatna rezerviranja 8.582 5.775 1.410 15.767

Ukinuće rezerviranja (51.050) (1.651) - (52.701)

31. prosinca 2019. godine 97.688 37.882 20.094 155.664

Obveza rezerviranja za primanja zaposlenika proizlazi iz kolektivnog ugovora, a rezerviranja su utvrđena sukladno MRS-u 19 "Primanja zaposlenih". Rezerviranja za primanja zaposlenih uključuju rezerviranja za otpremnine, jubilarne nagrade. Rezerviranja se mjere po sadašnjoj vrijednosti troškova za koje se očekuje da će biti potrebni za podmirenje obveze, uz korištenje diskontne stope od 1,29 %.

Aktuarske procjene su izvedene na temelju sljedećih glavnih pretpostavki i to prema izračunu:

31. prosinac 2019.

Diskontna stopa 1,29%

Stopa fluktuacije 3,59%

Prilikom sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja bilo je potrebno obračunati naknadu za neiskorištene dane godišnjeg odmora na teret rezultata tekućeg obračunskog razdoblja. Prema članku 82. Zakona o radu u slučaju prestanka ugovora o radu, poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti, isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora. Naknada se određuje razmjerno broju dana neiskorištenoga godišnjeg odmora. Obzirom da se do sastavljanja financijskih izvještaja točno može izračunati kolika je ta naknada za određenu poslovnu godinu, a ta naknada je rashod u godini u kojoj je nastala, a ne u godini u kojoj će biti isplaćena. Radi se o porezno priznatim troškovima. Visina troška u iznosu od 24.752 tisuće kuna kroz poslovene knjige Društva na dan 31.12.2019. provedena je kao rezerviranje troškova na teret izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti.


70

32. REZERVIRANJA – prepravljeno - nastavak

Rezerviranje troškova provedeno na dan 31.12.2018. godine u iznosu od 25.300 tisuća kuna ukinuto je tijekom 2019. godine radi realizacije troškova po osnovi prava korištenja dana godišnjeg odmora za 2018. godinu do dana 30.06.2019. godine. Ukidanje rezerviranja troškova u poslovnim knjigama Društva provedeno je u korist izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti.

Rezerviranje troškova za 2020. godinu i ukidanje troškova za 2019. za neiskorištene dane godišnjih odmora rezultira pozitivnim neto efektom na godišnja financijska izvješća za 2020. godinu u iznosu 548 tisuća kune.

Rezerviranje troška za neiskorištene dane godišnjih odmora u godišnjim financijskim izvještajima maknuto je s pozicije pasive, druga rezerviranja na poziciju odgođenih plaćenih troškova budućeg razdoblja na dan 31.12.2019. i 31.12.2018. godine.

Dana 01.01.2018. stupio je na snagu međunarodni računovodstveni standard financijskog izvještavanja, MSFI 9 po kojem je Društvo bilo dužno prikazati određena računovodstvena knjiženja u svojim godišnjim financijskim izvještajima za 2019. godinu. Sva potraživanja dospjela više od 365 dana Društvo treba 100% vrijednosno uskladiti te sve one kupce za koje se smatra da ne pripadaju nekoj od gore navedenih skupina ali se smatra da su rizična (da su ušla u predstečajnu ili stečaj), takva potraživanja bi također trebali 100% vrijednosno uskladiti. Društvo već godinama kontinuirano provodi vrijednosna usklađenja sukladno računovodstvenim politikama. Društvo je sva potraživanja starija od 365 dana (od datuma računa) i ona za koja smatra da su nenaplativa ispravilo prijašnjih godina.

Vodeći se zahtjevima MSFI 9 Društvo je izradilo tzv. model očekivanih kreditnih gubitaka:

Izračun očekivanih kreditnih gubitaka u HRKˊ000

Dospjelo Nedospjelo <= 60 61 - 120 121 - 365 366 - 730 > 731

57.625 169.923 5.210 12.508 7.321 363 32.223

Umanjenje (5,32%) 9.031 277 665 389 19 1.713

Ukupno 12.094

Kako bi se vrijednost kratkoročnih potraživanja od kupaca i povezanih društava na 31.12.2019. što realnije prikazivala u financijskim izvještajima Društvo je dodatno provelo vrijednosno usklađenje, odnosno formiranje rezerviranja za očekivane kreditne gubitke u iznosu 8.961 tisuću kuna (na 31.12.2018. u iznosu 3.133 tisuća kuna).


71

33. DUGOROČNE OBVEZE - prepravljeno

31. prosinac

2019.

31. prosinac

2018.

Prepravljeno

HRKˊ000 HRKˊ000

Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama Erste & Steiermaerkische Bank d.d., Zagrebačka banka d.d., Privredna banka Zagreb d.d., HBOR, Splitska banka d.d. i

Hrvatska poštanska banka d.d.

357.244 348.626

Privredna banka Zagreb d.d., Istarska kreditna banka Umag d.d. i OTP banka d.d. 0 33.078

Erste & Steiermaerkische Bank d.d., SG - Splitska banka d.d. i OTP banka d.d. 166.029 314.410

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) 121.151 134.949

Svjetska banka (IBRD) 209.801 182.573

OTP banka d.d. 210.609 0

1.064.834 1.013.636

Minus: Tekuće dospijeće (referenca na Bilješku 36) (222.913) (228.495)

841.921 785.141

Ostale dugoročne obveze

Obveze za prodane stanove 19.755 25.555

19.755 25.555

Obveze za zajmove, depozite i slično

Dugoročne obveze iz operativnog najma - MSFI 16 5.322 0

5.322 0

Ukupno 866.998 810.696

Dugoročne obveze po kreditima zaključenima do 1. siječnja 2006. godine i obveze za kamate po kreditima, sukladno Zakonu o željeznici, preuzela je za plaćanje Republika Hrvatska te su obveze za kredite isknjižene u korist državnih potpora. Po aktiviranju osnovnih sredstava javnog dobra nabavljenih iz kredita uvećava se kapital Javnog dobra. Amortizacija osnovnih sredstava javnog dobra ne priznaje se kao rashod i tereti

kapital Javnog dobra.

Tečajne razlike i kamate po dugoročnim obvezama po kreditima (investicijskim) iskazuju se na teret / u

korist državnih potpora.

Dugoročne obveze po tuzemnim kreditima utvrđene su uz kamatnu stopu 6 M EURIBOR + marža za sve tuzemne kredite osim kredita na iznos od 1 mlrd sklopljenog s Erste& Steiermaerkische bank d.d., SG -

Splitska banka d.d. i OTP banka d.d. gdje je fiksna kamatna stopa i iznosi 2,80%, kredita na iznos od 48 mil

EUR sklopljenog s Zagrebačkom bankom d.d., Erste & Steiermaerkische Bank d.d., Privrednom bankom Zagreb d.d., HBOR, Splitskom bankom d.d. i Hrvatskom poštanskom bankom d.d. gdje je fiksna kamatna

stopa i iznosi 2,92% te za novi kredit iz 2019. s OTP bankom d.d. potpisan 19.08.2019. gdje je također fiksna kamatna stopa i ista iznosi 1,67%. Ostale dugoročne obveze odnose se na dugoročne kredite radnicima za otkup stanova HŽ. Sukladno Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (Narodne novine 43/1992.) prodani stanovi su stornirani sa imovine i kapitala HŽ, proknjiženi kao potraživanja od radnika i istovremeno je stvorena obveza prema prodavatelju stana.


72

33. DUGOROČNE OBVEZE – prepravljeno - nastavak

33.1. Promjene u obvezama prema bankama i drugim financijskim institucijama tijekom godine su, kako

slijedi:

HRKˊ000

Stanje na dan 01.01.2019. 1.013.636

Novi zajmovi 275.099

Otplate (227.607)

Tečajne razlike 3.706

1.064.834

Minus: Tekuće dospijeće (222.913)

Stanje na dan 31.12.2019. 841.921

Dugoročne obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama dospijevaju na plaćanje, kako slijedi:

HRKˊ000

Dospijeće od jedne do dvije godine 123.045

Dospijeće od dvije do tri godine 106.455

Dospijeće od tri do četiri godine 136.455

Dospijeće od četiri do pet godina 136.455

Dospijeće preko pet godina 339.511

Ukupno 841.921


73

34. KRATKOROČNE OBVEZE PREMA POVEZANIM PODUZETNICIMA

U okviru kratkoročnih obveza iskazane su obveze prema poduzetnicima unutar grupe za nabavljeni materijal, izvršene radove, usluge te ostale obveze (preračuni troškovi režija (struje, vode, mrežarina itd.), preračunu renti i ostalo po točki 6.2. Plana podjele trgovačkog društva HŽ Hrvatske željeznice d.o.o. (obveze i prava definirane sudskim odlukama, odlukama upravnih tijela i javnih bilježnika, te izvansudske nagodbe), dnevnice, troškovi sl. automobila i troškovi službenog puta, odštetnim zahtjevima, štetama, željezničar, P-2d karte, subvencije P-7 itd.).

31. prosinac

2019.

31. prosinac

2018.

Obveze prema povezanim poduzetnicima HRKˊ000 HRKˊ000

Ovisna društva

Pružne građevine d.o.o., Zagreb 78.855 86.671

Croatia expres putnička agencija d.o.o u stečaju, Zagreb 0 14

78.855 86.685

Pridruženo društvo

Proizvodnja i regeneracija d.o.o. u stečaju, Zagreb 2.699 2.699

Ostala društva željezničke djelatnosti u vlasništvu države

HŽ Putnički prijevoz d.o.o., Zagreb 3.981 2.174

HŽ Cargo d.o.o., Zagreb 5.870 2.818

Tehnički servisi željezničkih vozila d.o.o., Zagreb 710 1.061

Održavanje vagona d.o.o., Zagreb 6.219 418

TŽV Gredelj d.o.o. u stečaju, Zagreb 2.378 0

19.158 6.471

Ostala društva u većinskom vlasništvu države

Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o., Zagreb 1.524 1.830

HEP ODS d.o.o., Zagreb 2.587 272

HEP Opskrba d.o.o., Zagreb 24.134 24.668

HEP Toplinarstvo d.o.o., Zagreb 420 471

HP - Hrvatska pošta d.d., Zagreb 159 109

Narodne novine d.d., Zagreb 43 46

Hrvatske vode d.o.o., Zagreb 841 70

29.708 27.466

Ukupno 130.420 123.321

34.1. Starosna struktura obveza prema povezanim poduzetnicima slijedi:

Nedospjelo

Dospjelo

Ukupno HRKˊ000 do 30 dana 30-60 dana 60-90

dana

90-120

dana

>od 120

dana

31. prosinca 2019. 122.590 2.147 786 870 735 3.292 130.420

31. prosinca 2018. 117.694 2.347 0 10 33 3.237 123.321


74

35. KRATKOROČNE OBVEZE ZA ZAJMOVE, DEPOZITE I SLIČNO

31. prosinac

2019.

31. prosinac

2018.

HRKˊ000 HRKˊ000

Obveze za zajmove, depozite i slično

Obveze za primljene depozite 4.389 3.892

Ostalo 100 100

4.489 3.992

Javno dobro

Obveze prema CERP-u 190.054 190.054

Ukupno 194.543 194.046

U iznosu od 190.054 tisuća kuna iskazane su obveze prema Hrvatskom fondu za privatizaciju (danas

Centar za restrukturiranje i prodaju) s osnova podmirenja duga INI i HEP-u.

Sukladno zaključku Vlade RH klasa:305-01/01-02/06 Ur.broj.503114-01-3 od 25.06.2001. godine Hrvatski

fond za privatizaciju podmirio je dug od 283.833.813 kuna Hrvatskih željeznica prema INI i HEP-u Zagreb.

Hrvatske željeznice su za ukupni iznos podmirenih obaveza INI i HEP-u dostavile Hrvatskom fondu za

privatizaciju dionice i nekretnine koje nisu u funkciji osnovne djelatnosti. HFP je zaračunao i kamate na iznos dugovanja nakon čega je dugovanje Društva iznosilo 319.415 tisuća kuna.

Dio dugovanja podmireno je tijekom 2013. i 2014. godine, na slijedeći način: - prijebojem potraživanja u iznosu od 15.360 tisuća kuna (potraživanja za prodane dionice

Privredne banke Zagreb i dividendu prethodno uplaćenu od strane Privredne banke i od strane Končar d.d. na žiro račun HFP),

- prijenosom na Republiku Hrvatsku poslovnog udjela društva Hotel Miror d.o.o. u vrijednosti od

75.544 tisuća kuna

- prijenosom na Republiku Hrvatsku poslovnog udjela društva Hotel Mursa d.o.o. u vrijednosti od 42.682 tisuća kuna.

- prijenosom na Republiku Hrvatsku nekretnina u k.o. Vinkovci („Mađarska škola“), k.o. Kozala („konačište Rijeka“) i k.o. Koprivnica („konačište Koprivnica“) u vrijednosti od 56.586 tisuća kuna

U Odluci Vlade RH Klasa:022-03/13-04/266, Urbroj:50301-05/20-13-2 od 13. lipnja 2013. pod tč.I.st.3. navedeno je da će za ostatak duga u iznosu 304.055 tisuća kuna (saldo duga nakon izvršenog prijeboja u iznosu od 15.360 tisuća kuna) izvršiti prijenos poslovnih udjela i nekretnina u vlasništvu HŽ Infrastrukture d.o.o. čija tržišna vrijednost mora biti 20% veća od navedenog iznosa, odnosno u iznosu 364.866 tisuća

kuna.


75

35. KRATKOROČNE OBVEZE ZA ZAJMOVE, DEPOZITE I SLIČNO - nastavak

S obzirom da HŽ Infrastruktura d.o.o., prema ranije navedenoj Odluci Vlade RH treba izvršiti prijenos poslovnih udjela i nekretnina u vlasništvu HŽ Infrastrukture d.o.o. čija tržišna cijena mora biti u iznosu od

364.866 tisuća kuna, a do sada je provedeno isto za iznos od 174.812 tisuća kuna potrebno je podmiriti

dugovanje u preostalom iznosu od 190.054 tisuća kuna, a sve sukladno Odluci Vlade RH o izmjenama i

dopuni Odluke o međusobnom podmirivanju dugovanja između HŽ Infrastrukture d.o.o., Agencije za

upravljanje državnom imovinom i Republike Hrvatske od 19. ožujka 2014. godine, Klasa: 022-03/14-04/69,

Urbroj: 50301-05/18-14-2.

Sukladno navedenom postojeće dugovanje prema CERP-u bilo je potrebno je povećati za 20%, odnosno za 60.811 tisuća kuna u poslovnim knjigama HŽ Infrastrukture d.o.o. nakon čega isto iznosi 190.054 tisuća

kuna.

36. KRATKOROČNE OBVEZE PREMA BANKAMA I DRUGIM FINANCIJSKIM INSTITUCIJAMA

31. prosinac

2019.

31. prosinac

2018.

HRKˊ000 HRKˊ000

Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama

Plus: Tekuće dospijeće - krediti u zemlji 149.440 182.016

Plus: Tekuće dospijeće - ino krediti 73.473 46.479

Plus: Prekoračenje po bankovnom računu 765 0

Ukupno 223.678 228.495

U poslovnim knjigama Društva postoji kratkoročna obveze prema bankama po osnovi kratkoročnih kredita. Kredita koji se odnosi na dopušteno prekoračenje po transakcijskom računu za koji je sklopljen

Ugovor s Privrednom bankom Zagreb d.d. za iznos do 5.000 tisuća kuna. Na dan 31.12.2019. prekoračenje po predmetno transakcijskom računu iznosi 765 tisuća kuna.

Promjene u obvezama prema bankama i drugim financijskim institucijama tijekom godine su, kako slijedi:

HRKˊ000

Stanje na dan 01.01.2019. 228.495

Otplata gl. kreditnog zaduženja Privredna banka Zagreb d.d., Istarska kreditna banka Umag d.d. i OTP banka d.d.

(33.078)

Otplata gl. kreditnog zaduženja Erste & Steiermaerkische Bank d.d., SG - Splitska banka d.d. i

OTP banka d.d.

(148.938)

Otplata gl.kreditnog zaduženja EBRD (15.028)

Otplata gl.kreditnog zaduženja IBRD (31.451)

Otplata gl.kreditnog zaduženja IBRD - dospijeva u 2020 58.097

Otplata gl.kreditnog zaduženja EBRD - dospijeva u 2020 15.376

Otplata gl. kreditnog zaduženja Erste & Steiermaerkische Bank d.d., SG - Splitska banka d.d. i

OTP banka d.d. - dospijeva u 2020

149.440

Stanje na dan 31.12.2019. 222.913


76

37. KRATKOROČNE OBVEZE ZA PREDUJMOVE

31. prosinac

2019.

31. prosinac

2018.

HRKˊ000 HRKˊ000

Obveze za predujmove

Od kupaca u zemlji 360 843

Od kupaca u inozemstvu - devizni polozi 1.922 2.450

Ukupno 2.282 3.293

38. KRATKOROČNE OBVEZE PREMA DOBAVLJAČIMA

31. prosinac

2019.

31. prosinac

2018.

HRKˊ000 HRKˊ000

Obveze prema dobavljačima

Dobavljači u zemlji 256.215 147.274

Dobavljači u inozemstvu 4.715 16.005

Ukupno 260.930 163.279

38.1. Starosna struktura obveza prema dobavljačima slijedi:

Nedospjelo

Dospjelo

Ukupno HRKˊ000 do 30 dana 30-60 dana 60-90 dana 90-120

dana

>od 120

dana

31. prosinca 2019. 244.904 2.149 586 2.335 0 10.956 260.930

31. prosinca 2018. 144.052 6.494 0 0 66 12.667 163.279

39. KRATKOROČNE OBVEZE PREMA ZAPOSLENICIMA

31. prosinac

2019.

31. prosinac

2018.

HRKˊ000 HRKˊ000

Obveze prema zaposlenicima

Obveze za neto plaće 33.018 29.864

Obveze za otpremnine 192 242

Ostale obveze 355 285

Ukupno 33.565 30.391


77

40. KRATKOROČNE OBVEZE ZA POREZE, DOPRINOSE I SLIČNA DAVANJA

31. prosinac

2019.

31. prosinac

2018.

HRKˊ000 HRKˊ000

Obveze za poreze, doprinose i slična davanja

Doprinosi iz plaća 9.961 9.166

Doprinosi na plaću 8.421 8.496

Porezi i prirezi 3.724 3.365

Ostale obveze 15 16

Ukupno 22.121 21.043

41. KRATKOROČNE OSTALE OBVEZE

31. prosinac

2019.

31. prosinac

2018.

HRKˊ000 HRKˊ000

Ostale kratkoročne obveze

Obveza za nefakturiranu robu 396 459

Obveze prema Ministarstvu financija 1.001.935 791.984

Ostale obveze 2.736 5.930

Ukupno 1.005.067 798.373

U okviru ostalih kratkoročnih obveza u iznosu od 73.840 tisuća kuna iskazane su obveze prema

prodavatelju stana po osnovu otkupa za deviznu štednju koja će se zatvoriti nakon naplate deviza od banaka. Prethodno navedene kratkoročne obveze u Bilanci Društva netirane su s potraživanjima od kupaca za prodane stanove u iznosu 73.840 tisuća kn (referenca na Bilješku 19 i 25).

Obveze prema Ministarstvu financija u iznosu od 1.001.935 tisuća kuna odnose se na obveze za kamate,

glavnicu i naknadu po kreditnim obvezama Društva koje je platilo Ministarstvo financija.


78

41. KRATKOROČNE OSTALE OBVEZE - nastavak

31.12.2019.

HRKˊ000

Obveze prema Ministarstvu financija po kreditnim

obvezama

Po kreditnom zaduženju kod Erste & Steiermarkische Bank d.d., SG - Splitska banka d.d. i OTP banka d.d. 802.421

- glavnica 675.201

- dospjela kamata 123.745

- naknada 3.475

Po kreditnom zaduženju kod Privredna banka Zagreb d.d., Istarska kreditna banka Umag d.d. i OTP banka d.d.

178.363

- glavnica 149.949


- naknada 60

Po kreditnom zaduženju kod Erste & Steiermarkische Bank d.d., Zagrebačka banka d.d., Privredna banka Zagreb d.d., HBOR, Splitska banka d.d. i Hrvatska poštanska banka d.d.

15.326

- glavnica 0


- naknada 351

Po kreditnom zaduženju kod IBRD 5.825

- glavnica 5.550

- dospjela kamata i naknada 275

Ukupno 1.001.935

Društvo na dan 31.12.2019. godine ima iskazane obveze povrata sredstava po osnovi nastalih obveza po

EU projektima plaćenih iz vlastitih izvora u iznosu 63.034 tisuća kuna a vezano za radove po slijedećim ugovorima:

31. prosinac

2019.

HRKˊ000

REKONSTRUKCIJA POSTOJEĆEG I IZGRADNJA II KOLOSJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE DIONICA 1.472 DUGO SELO - KRIŽEVCI

IZGRADNJA I OBNOVA ŽELJEZNIČKE PRUGE DUGO SELO - NOVSKA 1.902

IZGRADNJA NOVE ŽELJEZNIČKE PRUGE ZA PRIGRADSKI PROMET DIONICA GRADEC-SVETI IVAN ŽABNO 8.966

RADOVI - SS DVOKOL. PRUGE OKUČANI-NOVSKA I KOLODVOR RAJIĆ 321

RADOVI NA REKONTSRUKCIJI ŽELJEZNIČKOG KOLODVORA RIJEKA - BRAJDICA 18.208

MODERNIZACIJA I ELEKTRIFIKACIJA ŽELJEZNIČKE PRUGE ZAPREŠIĆ - ČAKOVEC 32.165

UKUPNO 63.034

U Izvještaju o financijskom položaju / Bilanci Društva navedene obveze netirane su s potraživanjima iz proračuna za EU projekte u iznosu 63.034 tisuća kuna (referenca na Bilješku 24).


79

42. ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEG RAZDOBLJA

31. prosinac

2019.

31. prosinac

2018.

HRKˊ000 HRKˊ000

Državne potpore za modernizaciju željeznica 151.343 301.071

Državne i EU potpore za modernizaciju željeznice (EU projekti) 1.350.922 891.038

Prihodi budućeg razdoblja 4.125 4.125

Dividende od ulaganja 954 954

Obračunate obveze za prodane stanove 139.375 134.462

Tečajne razlike po kreditima 14.050 17.768

Odgođeno plaćanje troška u garantnom roku - IPA 82.267 48.935

Bespovratna sredstva - CEF 550.223 495.756

Bespovratna sredstva - EU (ESF) 1.077 0

Ostalo 9.032 10.867

2.303.368 1.904.976

Odgođeno plaćanje troškova i prihoda budućeg razdoblja (kratkoročni)

Kamate i troškovi kredita JD (1.894) (1.388)

Bespovratna sredstva - EU (ESF) 21.819 16.542

Ostalo 24.928 25.921

44.853 41.075

Ukupno 2.348.221 1.946.051

Pasivna vremenska razgraničenja u iznosu od 2.348.221 tisuću kuna (31. prosinca 2018. godine u iznosu

od 1.946.051 tisuću kuna) odnose se na:

/i/ Državne potpore vezane za modernizaciju javnog dobra i otplate kredita odnose se na sredstva

potpore Republike Hrvatske za kupnju osnovnih sredstava. Po aktiviranju osnovnih sredstava

povećava se kapital Javnog dobra. Iznos amortizacije osnovnih sredstava javnog dobra tereti

kapital Javnog dobra.

/ii/ Do 31.12.2000. godine HŽ je od naplaćenih kredita od radnika sukladno Zakonu o prodaji stanova zadržavao 35 % sredstva a uplaćivao 65 % u Državni proračun. Od 01.01.2001. godine HŽ zadržava ukupna sredstva, a obveza je iskazana na posebnoj poziciji u pasivi što na dan 31.12.2019. iznosi 139.375 tisuća kuna (na dan 01.01.2019. godine iznosi 134.462 tisuća kuna).

/iii/ U iznosu 550.222 tisuća kuna iskazana su bespovratna sredstva za projekte financirane iz Instrumenata za povezivanje Europe (CEF – Connecting Europe Facility):

- Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Izrada projektne i ostale dokumentacije za izgradnju drugog kolosijeka, modernizaciju i obnovu na dionici željezničke pruge Škrljevo –


80

42. ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEG RAZDOBLJA - nastavak

Rijeka – Jurdani“ (Ugovor br. INEA/CEF/TRAN/M2014/1044654 – potpisan u studenom 2015.

godine) – primljena bespovratna sredstva na 31.12.2019. iznose 18.803 tisuća kuna

- Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Multimodalna platforma razvoja luke Rijeka i međuveza s Kontejnerskim terminalom Jadranska vrata“, radovi na rekonstrukciji željezničkog kolodvora Rijeka – Brajdica i izgradnji intermodalnog kontejnerskog terminala

Brajdica (Ugovor br. INEA/CEF/TRAN/M2014/1044613 – potpisan u studenom 2015. godine) –

primljena bespovratna sredstva na 31.12.2019. iznose 71.515 tisuća kuna

- Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Tehnička pomoć za poboljšanje izgradnje

kapaciteta upravitelja željezničke infrastrukture u Hrvatskoj“ (Ugovor br. MOVE/B4/SUB/2014-

705/CEF/PSA2/2/SI2.714460 – potpisan u prosincu 2015.godine) - primljena bespovratna

sredstva na 31.12.2019. iznose 743 tisuća kuna

- Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja II. kolosijeka željezničke pruge na dionici Križevci-Koprivnica-Državna granica“ (Ugovor br. INEA/CEF/TRAN/M2015/1126931 – potpisan u listopadu 2016.godine) – primljena bespovratna

sredstva na 31.12.2019. iznose 392.169 tisuća kuna

- Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Studija izvodljivosti i ekonomsko financijska analiza modernizacije željezničke pruge M104 Novska-Tovarnik-DG, dionica Okučani-Novska“ - primljena bespovratna sredstva na dan 31.12.2019. iznose 7.082 tisuća kuna

- Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Studija modernizacije željezničke pruge M202 Zagreb GK – Rijeka na dionici Oštarije-Škrljevo“ - primljena bespovratna sredstva na dan

31.12.2019. iznose 3.945 tisuća kuna

- Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Izrada Studije razvoja željezničkog čvora Zagreb“ i projekt „Izrada studije uvođenja Europskog sustava upravljanja željezničkim prometom (ERTMS)“ – primljena bespovratna sredstva na dan 31.12.2019. iznose 2.681 tisuća kuna

- Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Rekonstrukcije teretnog dijela kolodvora Rijeka i izgradnja terminala za željeznički intermodalni prijevoz na kontejnerskom terminalu Zagrebačka obala“ - primljena bespovratna sredstva na dan 31.12.2019. iznose 52.815 tisuća kuna

- Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava br. INEA/CEF/TRAN/M2018/1171547 za projekt

„Primjena telematskih aplikacija za europsku interoperabilnost“ - financiran iz Instrumenta za

povezivanje Europe (CEF) 2014. – 2020 – primljena sredstva na dan 31.12.2019. iznose 469 tisuća kuna


81

42. ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEG RAZDOBLJA - nastavak

U iznosu 26.574 tisuća kuna netirani su odgođeni prihodi po osnovi kamata (nenaplaćenih) a po kojima je u 2017. godini provedeno vrijednosno usklađenje evidentirano u poslovnim knjigama Društva na poziciji ostalih aktivnih vremenskih razgraničenja prema povezanim stranama (referenca na Bilješku 28).

U poziciji odgođena plaćanje troškova i prihoda budućeg razdoblja prikazana su i bespovratno primljena sredstva za projekte OPKK u ukupnom iznosu 22.896 tisuća kuna:

- projekt Izgradnje nove željezničke pruge za prigradski promet dionica Gradec- Sveti Ivan Žabno

u iznosu 870 tisuća kune

-projekt Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja II kolosijeka željezničke pruge dionica Dugo Selo –

Križevci u iznosu 20.815 tisuća kuna

- projekt Modernizacije i elektrifikacije željezničke pruge Zaprešić – Čakovec na dionici Zaprešić

(isključivo) – Zabok (uključivo) u iznosu 134 tisuća kuna

- projekt Nadogradnje i elektrifikacije postojeće željezničke pruge od značaja za međunarodni

promet M601 Vinkovci – Vukovar u iznosu 1.013 tisuća kuna

- projekt studijske i projektne dokumentacije za dionicu pruge Karlovac – Oštarije u iznosu 74

tisuća kuna

Na poziciji dugoročnih odgođenih plaćenih troškova i prihoda budućeg razdoblja evidentirana je obveza poslodavca za neiskorišteni godišnji odmor radniku na dan 31.12.2019. u iznosu 24.752 tisuća kuna.


82

43. IZVANBILANČNI ZAPISI

Izvanbilančni zapisi iskazani su na dan 31. prosinca 2019. godine u iznosu od 9.954.955 tisuća kuna (31.

prosinca 2018. u iznosu od 6.816.612 tisuća kuna).

31. prosinac 2019. 31. prosinac 2018.

HRKˊ000 HRKˊ000

Primljena jamstva 767.762 1.021.831

Dana jamstva 12.112 12.341

Potraživanja za sredstva uništena u ratu 269 269

Imovina na nedostupnom području 369.836 369.836

EU - garantna pisma 355.035 355.035

EU ugovori 8.291.143 5.023.086

EU - zahtjev NF-u za plaćanje 42.066 34.214

EU - zahtjev SAFU za plaćanje 116.733 0

Ukupno 9.954.955 6.816.612

Knjiženje nedostupne, oduzete i potpuno uništene imovine u ratu obavljeno je u skladu s Uredbom o

iskazivanju imovine, šteta i obveza u ratnim uvjetima (NN br.2/92) i Zakona o hrvatskim željeznicama (NN br. 53/94). U izvanbilančnim zapisima imovina je iskazana po nabavnoj vrijednosti.

Evidencija sredstava na nedostupnom području RH odnosi se na područja koja su bila minirana i nedostupna popisnoj komisiji i koja do danas nije popisana:

- pruge i građevinski objekti na dionici Sl. Brod – Bosanski Brod

- pruge i građevinski objekti, SIT i ETP uređaji na dionicama:

- Sisak-Caprag-Topusko i Sisak-Caprag-Sunja-Jasenovac

- ostala imovina na nedostupnom području.


83

43. IZVANBILANČNI ZAPISI - nastavak

Društvo na 31.12.2019. u svojim izvanbilančnim evidencijama ima evidentirane EU ugovore u ukupnoj vrijednosti 8.291.143 tisuće kuna:

31.12.2019.

HRKˊ000

1.

DB ENGINEERING

GERMANY REKONSTRUKCIJA PRUGE DUGO SELO-NOVSKA I. faza 40.391

TYPSA SPAIN

PRIPREMA PROJEKTNE DOK. ZA REKONSTRUKCIJU PR. DUGO SELO -

NOVSKA, ZGB-SISAK-MOSLAVINA 77.935

2.

MMPI - SPORAZUM

O DODJELI BESPOV.

SRED.

REKONSTRUKCIJA POSTOJEĆEG I IZGRADNJA II KOLOSJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE DIONICA DUGO SELO - KRIŽEVCI 1.517.122

DIV-DALEKOVOD-

ZAGREB-MONTAŽA

REKONSTRUKCIJA POSTOJEĆEG I IZGRADNJA II KOLOSJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE DIONICA DUGO SELO - KRIŽEVCI 1.239.558

SGS ADRIATICA -

INVESTINŽENJERING

REKONSTRUKCIJA POSTOJEĆEG I IZGRADNJA II KOLOSJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE DIONICA DUGO SELO - KRIŽEVCI 14.425

3. URS POLSKA ŽELJEZNIČKA LINIJA GOLJAK - SKRADNIK 67.290

4.

MMPI - SPORAZUM

O DODJELI BESPOV.

SRED.


SGS ADRIATICA -

INVESTINŽENJERING


COMSA - H.F.

WIEBE


5. ITALFERR ITALY

REKONSTRUKCIJA ŽELJEZNIČKE PRUGE HRVATSKI LESKOVAC - KARLOVAC 41.372

6. URS POLSKA II KOLOSJEK PRUGE KRIŽEVCI - KOPRIVNICA 39.937

7.

BOMBARDIER ITALY

RADOVI - SS DVOKOL. PRUGE OKUČANI-NOVSKA I KOLODVOR

RAJIĆ 64.507

DB ENGINEERING

GERMANY


RAJIĆ 14.364

SALCEF ITALY


RAJIĆ 193.936

8. ACCIONA ITALY

PRIPREMA PROJEKTNE I OST. DOK. ZA REKONSTRUKCIJU I

ELEKTRIFIK. PRUGE VINKOVCI - VUKOVAR 18.830

9. MMPI-SAFU-HŽI

IZRADA IDEJNIH RJEŠENJA I STUDIJSKE DOKUMENTACIJE MODERNIZACIJE I RAZVOJA ŽELJEZNIČKOG ČVORA ZAGREB 22.738

10. MMPI-SAFU-HŽI

PROJEKT REKONSTRUKCIJE POSTOJEĆEG I IZGRADNJA DRUGOG KOLOSJEKA NA DIONICI HRVATSKI LESKOVAC-KARLOVAC 2.720.993

11. MMPI-SAFU-HŽI

PROJEKT POVEZIVANJA ŽELJEZNICOM UNUTAR FUNCIONALNE REGIJE SREDIŠNJE HRVATSKE - LEPOGLAVSKA SPOJNICA 11.209

12.

MMPI-SAFU-HŽI

IZRADA STUDIJSKE DOKUMENTACIJE MODERNIZACIJE DIONICE

KNIN-SPLIT ŽELJEZNIČKE PRUGE M604 OŠTARIJE-KNIN-SPLIT,

ŽELJEZNIČKE PRUGE M606 KNIN-ZADAR I M607 PERKOVIĆ-ŠIBENIK 15.608

13. MMPI-SAFU-HŽI

IZRADA STUDIJSKE DOKUMENTACIJE MODERNIZACIJE DIONICE

OŠTARIJE-KNIN ŽRLJRZNIČKE PRUGE M604 OŠTARIJE-KNIN-SPLIT 15.422

14.

DB ENGINEERING

GERMANY ZAPREŠIĆ-ZABOK DB 13.476

SWIETELSKY ZAPREŠIĆ-ZABOK SWIET 530.655

MMPI-SAFU-HŽI PROJEKT NADOGRADNJE I ELEKTRIFIKACIJA POSTOJEĆE ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ZAPREŠIĆ-ZABOK 614.390

15. MMPI-SAFU-HŽI

PROJEKT NADOGRADNJE I ELEKTRIFIKACIJA POSTOJEĆE ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI VINKOVCI-VUKOVAR 516.331

16.

MMPI-SAFU-HŽI

STUDIJSKA I PROJEKTNA DOKUMENTACIJA ZA MODERNIZACIJU

ŽELJEZNIČKE PRUGE M202 ZAGREB GK-RIJEKA, DIONICA KARLOVAC-

OŠTARIJE 69.504

UKUPNO 8.291.143


84

44. TRANSAKCIJE SA POVEZANIM STRANAMA

Poslovne aktivnosti Financijske aktivnosti

Naziv povezane

stranke Potraživanja Obveze Prihod Rashod Potraživanja Obveze Prihod Rashod

HRKˊ000 HRKˊ000 HRKˊ000 HRKˊ000 HRKˊ000 HRKˊ000 HRKˊ000 HRKˊ000

2019. godina

Croatia expres d.o.o. u

stečaju, Zagreb 6 - 32 341 - - - -

Pružne građevine d.o.o., Zagreb

2.824 78.855 2.886 147.228 - - 26 183

Proizvodnja i

regeneracija d.o.o.,

Zagreb

- 2.699 - - - - - -

HŽ Putnički prijevoz d.o.o., Zagreb

20.677 3.981 81.351 9.557 - - 14 54

HŽ Cargo d.o.o., Zagreb 172.641 5.870 51.627 4.238 - - 231 96

Tvornica željezničkih vozila Gredelj d.o.o.,

Zagreb

- 2.378 17 3.232 - - - 5

Održavanje vagona d.o.o., Zagreb

4.657 6.219 1.580 7.736 - - - -

Tehnički servisi željezničkih vozila d.o.o., Zagreb

741 710 860 3.290 - - - 19

Odašiljači i veze d.o.o., Zagreb

75 - 723 - - - - -

Hrvatske šume d.o.o., Zagreb

2 - 129 - - - - -

Hrvatski operator

prijenosnog sustava

d.o.o., Zagreb

- 1.524 - - - - - -

HEP Opskrba d.o.o.,

Zagreb - 24.134 - 12.454 - - - 67

HEP ODS d.o.o., Zagreb 2 2.587 5 7.290 - - - 3

Hrvatske vode, Zagreb - 841 - 4.525 - - - 5

HEP Toplinarstvo

d.o.o., Zagreb - 420 - 1.871 - - - 4

HP – Hrvatska pošta d.d., Zagreb

- 159 - 16 - - - 0

Narodne Novine d.d.,

Zagreb - 43 - 235 - - - -

Ukupno 201.625 130.420 139.210 202.013 - - 271 436


85

44. TRANSAKCIJE SA POVEZANIM STRANAMA - nastavak

Poslovne aktivnosti Financijske aktivnosti

Naziv povezane stranke Potraživanja Obveze Prihod Rashod Potraživanja Obveze Prihod Rashod

HRKˊ000 HRKˊ000 HRKˊ000 HRKˊ000 HRKˊ000 HRKˊ000 HRKˊ000 HRKˊ000

2018. godina prepravljeno

Croatia expres d.o.o., Zagreb 92 14 69 891 - - 2 -

Pružne građevine d.o.o., Zagreb

1.193 86.671 5.048 138.709 - - 263 9

Proizvodnja i regeneracija

d.o.o., Zagreb - 2.699 - - - - - -

HŽ Putnički prijevoz d.o.o., Zagreb

28.274 2.174 83.178 7.231 - - 1 58

HŽ Cargo d.o.o., Zagreb 140.771 2.818 53.994 2.721 - - - 76

Remont i proizvodnja

željezničkih vozila d.o.o., Slavonski Brod

3 - 3 - - - - -

Tvornica željezničkih vozila Gredelj d.o.o., Zagreb

3 - 26 - - - - -

Održavanje vagona d.o.o., Zagreb

3.155 418 1.042 334 - - - -

Tehnički servisi željezničkih vozila d.o.o., Zagreb

263 1.061 178 3.524 - - - 8

Odašiljači i veze d.o.o., Zagreb

672 - 1.147 - - - - -

Hrvatske šume d.o.o., Zagreb 16 - 175 - - - - -

Hrvatski operator

prijenosnog sustava d.o.o.,

Zagreb

- 1.830 - 4.392 - - - -

HEP Opskrba d.o.o., Zagreb - 24.668 - 11.520 - - - -

HEP ODS d.o.o., Zagreb 15 272 29 7.959 - - - 4

Hrvatske vode, Zagreb - 70 - 5.259 - - - -

HEP Toplinarstvo d.o.o.,

Zagreb - 471 - 1.914 - - - 6

HP – Hrvatska pošta d.d., Zagreb

- 109 - 449 - - - -

Narodne Novine d.d., Zagreb - 46 - - - - - -

Ukupno 174.457 123.321 144.889 184.903 - - 266 160


86

45. IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TIJEKOVIMA

Izvještaj o novčanim tijekovima za 2019. godinu izrađen je temeljem tzv. indirektne metode.

46. NEFINANCIJSKO IZVJEŠĆE I KONSOLIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI Izrada zasebnog nefinancijskog izvješća o održivosti Društva za 2019. godinu je u tijeku. Nefinancijsko

izvješće će sukladno odredbama čl.34.a st.2 Zakona o računovodstvu biti objavljeno na ovim na stranicama Društva u roku od najkasnije 8 mjeseci od datuma bilance tj. do 31. kolovoza 2020. godine. Izvješće će se objaviti na sljedećoj poveznici http://www.hzinfra.hr/ .

Konsolidirani godišnji financijski izvještaji Društva će se objaviti do 31.listopada 2020. sukladno odredbama

čl.34.a st.2 Zakona o računovodstvu.

47. FINANCIJSKI INSTRUMENTI I UPRAVLJANJE RIZICIMA

47.1. Ciljevi upravljanja financijskim rizikom

Društvo kontrolira i upravlja financijskim rizikom koji bi mogao utjecati na poslovanje Društva putem internih izvještaja o rizicima u kojima su izloženosti rizicima analizirane na temelju stupnja i značajnosti tržišnog rizika, kamatnog rizika, kreditnog rizika, valutnog rizika i rizika likvidnosti.

47.2. Upravljanje rizikom kapitala

Društvo upravlja kapitalom kako bi osiguralo da će Društvo biti u mogućnosti nastaviti sa neograničenim vijekom poslovanja dok u isto vrijeme uvećava povrat vlasnicima kroz optimizaciju odnosa duga i kapitala. Struktura kapitala Društva se sastoji od duga, novca i novčanih ekvivalenata i kapitala koji se pripisuje vlasnicima, a koji se sastoji od temeljnog kapitala, zakonskih i ostalih pričuvi i zadržane dobiti/prenesenog gubitka.

47.3. Pokazatelj zaduženosti

Uprava prati strukturu izvora financiranja na tromjesečnoj osnovi. Kao dio ovog praćenja, Uprava uzima u obzir trošak financiranja i rizike povezane sa svakom od klasa izvora financiranja. Koeficijent zaduženosti na kraju godine može se prikazati kako slijedi:

31.12.2019. 31.12.2018.

Prepravljeno

O P I S HRK '000 HRK '000

Dug 1.065.598 1.013.636

Novac i novčani ekvivalenti (489.672) (527.660)

Neto dug 575.926 485.976

Kapital 8.128.527 8.355.319

Omjer neto duga i kapitala 7,09% 5,82%

http://www.hzinfra.hr/


87

47. FINANCIJSKI INSTRUMENTI I UPRAVLJANJE RIZICIMA - nastavak

47.3. Pokazatelj zaduženosti – nastavak

Kategorije financijskih instrumenata

31.12.2019. 31.12.2018.

Prepravljeno

O P I S HRK '000 HRK '000

Financijska imovina

Zajmovi i potraživanja (uključujući novac i novčane ekvivalente) 576.593 615.285

Financijske obveze

Amortizirani trošak 2.739.605 2.372.937

47.4. Tržišni rizik

Društvo posluje na hrvatskom i međunarodnim tržištima. Uprava Društva utvrđuje cijene svojih proizvoda i usluga, zasebno za domaće i međunarodna tržišta.

Nije bilo značajnijih promjena utjecaja tržišnog rizika na poslovanje Društva.

47.5. Kamatni rizik

Kamatni rizik je rizik da će se vrijednost financijskih instrumenata promijeniti uslijed promjene tržišnih kamatnih stopa u odnosu na kamatne stope primjenjive na financijske instrumente. Rizik kamatnih stopa

kod tijeka novca je rizik da će troškovi kamata na financijske instrumente biti promjenjivi tijekom razdoblja.

Zbog činjenice da Društvo koristi kredite s promjenjivim kamatnim stopama, izloženo je riziku promjene kamatnih stopa.

Analiza osjetljivosti kamatne stope

Analiza efekta promjene kamatne stope obavljena je samo za financijske instrumente s promjenjivom

kamatnom stopom, za koje je Društvo izloženo kamatnom riziku na kraju izvještajnog razdoblja. Za promjenjive kamatne stope analiza je napravljena pod pretpostavkom da je nepodmireni iznos obveza na

kraju izvještajnog razdoblja bio nepodmiren čitavu godinu.

U slučaju povećanja kamatnih stopa za 50 baznih jedinica, na stanje kreditne zaduženosti na dan 31. prosinca 2019. godine uzrokovalo bi povećanje troška kamata u iznosu od 5.324 tisuću kuna (na 31. prosinca 2018. u iznosu od 5.068 tisuća kuna) po osnovi izloženosti kamatnom riziku. Ovo se uglavnom može pripisati izloženosti Društva kamatnim stopama na zajmovima sa promjenjivim kamatnim stopama.


88


47.6. Kreditni rizik

Kreditni rizik je rizik da druga ugovorna stranka neće izvršiti svoje financijske obveze, te će time uzrokovati financijske gubitke Društvu. Imovina koja potencijalno može izložiti Društvo kreditnom riziku sastoji se uglavnom od raspoloživog novca i novčanih ekvivalenata i potraživanja od kupaca. Potraživanja od kupaca su usklađena za iznos ispravka sumnjivih i spornih potraživanja. Nije bilo značajnijih promjena utjecaja kreditnog rizika na poslovanje Društva.

47.7. Valutni rizik

Funkcionalna valuta Društva je hrvatska kuna (''kuna''). Međutim, određene transakcije u stranim valutama preračunavaju se u hrvatske kune primjenom valutnih tečajeva koji su važeći na datum bilance, te je, slijedom toga, Društvo potencijalno izloženo rizicima promjena valutnih tečajeva. Kako Društvo ima značajan broj kredita ugovorenih s valutnom klauzulom (u pravilu su vezani uz EUR-o), Društvo je značajno izloženo ovom riziku.

Knjigovodstveni iznosi monetarne imovine i monetarnih obveza Društva u stranoj valuti na izvještajni datum prikazani su kako slijedi:

Stanje 31. prosinca

Obveze Imovina

2019. 2018. 2019. 2018.

HRK 000 HRK 000 HRK '000 HRK '000

EUR 1.069.548 1.029.641 413.566 434.719

Analiza osjetljivosti strane valute

Društvo je uglavnom izloženo valuti zemalja čija je valuta EUR. U idućoj tablici je analizirana osjetljivost Društva na promjene tečaja kune od 1% u odnosu na euro. Stopa osjetljivosti od 1% je stopa koja se koristi u internim analizama i procjenama rukovodstva o realno mogućim promjenama valutnih tečajeva. Analiza osjetljivosti uključuje samo otvorene novčane stavke u stranoj valuti i njihovo preračunavanje na kraju razdoblja usklađuje temeljem 1-postotne promjene valutnih tečajeva. Utjecaj promjene tečaja vidljiv je u priloženoj tablici:

Utjecaj valute EUR

O P I S

Smanjenje za 1 p.p. Povećanje za 1 p.p. 2019. 2018. 2019. 2018.

HRK'000 HRK'000 HRK'000 HRK'000

Utjecaj na dobit ili gubitak razdoblja 1.054.185 1.003.499 1.075.482 1.023.772


89


47.8. Rizik likvidnosti

Rizik likvidnosti je rizik da Društvo neće biti u mogućnosti ispuniti svoje financijske obveze drugoj ugovornoj strani.

Društvo upravlja rizikom likvidnosti na način da kontinuirano prati i analizira predviđeni i stvarni novčani tijek na osnovu dospjelosti financijske imovine i obveza.

Tablična analiza rizika likvidnosti

U idućoj tablici analizirano je preostalo razdoblje do ugovorenih dospijeća financijskih obveza Društva. Tablica je sastavljena na temelju nediskontiranih novčanih odljeva po financijskim obvezama po najranijem datumu na koji se od Društva može zatražiti plaćanje. Preostalo razdoblje do ugovornih dospijeća financijskih obveza Društva prikazano je kako slijedi:

OBVEZE Do 1 mjeseca Od 1 do 3

mjeseca

Od 3 mjeseca do

1 godine Preko 1 godine Ukupno

HRK '000 HRK '000 HRK '000 HRK '000 HRK '000

31.12.2019.

Beskamatne 0 0 0 194.507 194.507

Kamatonosne 0 0 223.678 841.920 1.065.598

31.12.2018. Beskamatne 0 0 0 194.018 194.018

Kamatonosne 0 0 228.495 785.141 1.013.636

U idućoj tablici analizirano je preostalo razdoblje do ugovorenih dospijeća financijske imovine Društva. Tablica je sastavljena na temelju nediskontiranih novčanih priljeva po financijskoj imovini po najranijem datumu na koji Društva može zatražiti plaćanje.

Preostalo razdoblje do ugovornih dospijeća financijske imovine Društva prikazano je kako slijedi:

IMOVINA Do 1 mjeseca Od 1 do 3

mjeseca

Od 3 mjeseca do

1 godine Preko 1 godine Ukupno

HRK '000 HRK '000 HRK '000 HRK '000 HRK '000

31.12.2019.

Beskamatne 0 0 139.904 0 139.904

Kamatonosne 0 0 7.249.070 17.266.900 24.515.969

31.12.2018.

Prepravljeno

Beskamatne 0 0 139.904 0 139.904

Kamatonosne 0 0 7.616.768 21.669.070 29.285.838


90

48. POTENCIJALNE OBVEZE

Sudski sporovi u kojima je Društvo tužena stranka sa stanjem na 31. prosinca 2019. godine su, kako slijedi:

/i/ Društvo kao tuženik zajedno sa HŽ Cargo d.o.o., Zagreb i HŽ Putnički prijevoz d.o.o., Zagreb sudjeluje u brojnim sudskim sporovima u ukupnom iznosu od 70.534 tisuća kuna čiji je ishod neizvjestan. Sukladno Planu podjele trgovačkog društva HŽ Hrvatske željeznice d.o.o., Zagreb, nastale eventualne

obveze po tim sporovima snose novoosnovana društva temeljem njihovog učešća u kapitalu.

Društvo, kao tuženik, sudjeluje u sudskim sporovima započetim u 2007., 2008., 2012., 2013., 2014., 2015., 2016., 2017. , 2018. i 2019. godini u iznosu od 272.359 tisuća kuna i 194 tisuća EUR.

Na 31. prosinca 2019. godine za potencijalne obveze po sudskim sporovima utvrđeno je rezerviranje troškova u iznosu od 97.688 tisuća kuna (vidi Bilješku 32).

/ii/ Društvo je za određena ovisna društva u Hrvatskoj opterećeno jamstvima u iznosu od 12.112 tisuća

kuna.

/iii/ Sukladno usvojenom planu poslovanja Društva za razdoblje 2020.-2024. godine troškovi budućih otpremnina iznose ukupno 39 milijuna kuna, po godinama kako slijedi:

• 2020. 6,5 mil kn • 2021. 6,5 mil kn • 2022. 6,5 mil. kn • 2023. 6,5 mil. kn • 2024. 6,5 mil. kn

49. DOGAĐAJI POSLIJE DATUMA NEKONSOLIDIRANOG IZVJEŠTAJA O FINANCIJSKOM POLOŽAJU

Nakon 31. prosinca 2019. godine pa do izdavanja financijskih izvještaja za istu, značajan događaj za poslovanje Društva je pandemija COVID-19 zbog koje je Vlada Republike Hrvatske izdala čitav niz mjera za suzbijanje širenja virusa, kao i čitav niz mjera za pomoć gospodarstvu zbog pada poslovnih aktivnosti.

Društvo je poduzimalo sve neophodne mjere za zaštitu zdravlja zaposlenika, ali i za nastavak nužnih poslovnih aktivnosti, a u skladu sa odredbama, smjernicama i koracima koje je propisao Nacionalni stožer civilne zaštite. Unutar Društva ustrojen je Krizni stožer koji planira, daje preporuke i smjernice za provođenje vlastitih proširenih mjera prevencije širenja virusa. Cilj tih mjera je zaštita zdravlja uz održavanje ključnih poslovnih procesa i rada Društva.

Jedan od negativnih učinaka pandemije COVID-19 na poslovanje Društva je izostanak prihoda zbog obustave željezničkog putničkog prijevoza od 21.03.2020.g. u iznosu 10,0 mil kuna. Sukladno Odluci nacionalnog stožera za civilnu zaštitu smanjena je naknada za minimalni pristupni paket HŽ Putničkom prijevozu d.o.o.


91

49. DOGAĐAJI POSLIJE DATUMA NEKONSOLIDIRANOG IZVJEŠTAJA O FINANCIJSKOM POLOŽAJU - nastavak

Gubici su ostvareni i u dijelu usluga vezanih za formiranje odnosno rasformiranje vlakova, prodaju

putničkih karata, korištenje putničkih kolodvora, a procjenjuju se na 2,5 mil kn.

Zbog uvedenih restrikcija vezanih za COVID-19 dinamika radova i dobava materijala je usporena. Problem

je izraženiji na projektima financiranim iz EU fondova gdje radove izvode vanjski izvođači i gdje je dobava materijala od vanjskih dobavljača. Navedeni problemi u kretanju radnika, dopremi strojeva i nabavi materijala uzrokovali su promjenu

planirane dinamike radova i smanjenu financijsku realizaciju u provođenju investicijskih projekata.

Tijekom trajanja posebnih mjera uslijed epidemije virusom COVID 19, prilagođen je i opseg održavanja infrastrukturnih podsustava. Pruge na kojima se cijelo vrijeme odvijao teretni promet, održavanje infrastrukturnih podsustava vršeno je u maksimalnom obliku s obzirom na broj djelatnika koje smo imali

na raspolaganju. Smanjenje broja i grupiranje djelatnika Održavanja provedeno je sukladno preporukama Stožera civilne zaštite RH, Odlukama MMPI o posebnim mjerama odvijanja željezničkog prometa i Odlukama Uprave HŽI o mjerama i postupanju u kriznoj situaciji epidemije koronavirusa.

Svi ugovoreni radovi (i s vanjskim izvođačima i redovno održavanje s Pružnim građevinama d.o.o.) su se za vrijeme pandemije COVID-19 odvijali normalnim tempom bez kašnjenja. Zanemariva kašnjenja su možda bila u prvih 2-3 tjedna pandemije na radovima na redovnom održavanju po ugovoru br. 169/18 s Pružnim građevinama d.o.o., ali je ugovor u konačnici potpuno realiziran unutar ugovorenog roka – ta

minimalna kašnjenja nisu utjecala na konačnu količinu i kvalitetu izvedenih radova.

Nakon potresa je izdan nalog da se svi mostovi na području pogođenom potresom pregledaju. Pregled mostova je izvršen te o istome postoje zapisnici. Pregledima nisu uočena oštećenja na objektima.

Pri isporuci materijala, kako strateškog, tako i ostalog, postojala su određena kašnjenja koja nisu značajno utjecala na odvijanje poslova, niti su dovela u pitanje sigurnost odvijanja prometa.

Izostanak prihoda od zakupa poslovnih prostora zbog epidemije koronavirusa kao i posljedica potresa koji

se dogodio u Zagrebu i okolici koji se procjenjuje na 5,0 mil kn (sukladno Odluci Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske od 19.03.2020.g. o mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događanja, Odluci Ministarstva državne imovine o odgodi plaćanja zakupnine za nekretnine od 18. ožujka 2020. g., kao i Odluci Ministarstva državne imovine o otpisu zakupnine od 07.04.2020.g).

Zbog potresa koji je pogodio Grad Zagreb 22.03.2020. Društvo će imati izvanredne izdatke za popravak poslovnih prostora oštećenih potresom i prilagodbe alternativnih prostora za preseljenje radnika (upravna zgrada Mihanovićeva, Glavni kolodvor Zagreb, RK Zagreb i dr.) koji se procjenjuju na 5,0 mil kuna.

Društvo HŽ Infrastruktura dana 05.lipnja 2020. godine dobiva prvostupanjsku presudu u ponovljenom

suđenju u sporu sa društvom Feroimpex d.o.o. prema kojem je tužbeni zahtjev tužitelja – protu tuženika


92

49. DOGAĐAJI POSLIJE DATUMA BILANCE / IZVJEŠTAJA O FINANCIJSKOM POLOŽAJU

- nastavak

(HŽI, HŽC, HŽPP) usvojen u iznosi od 15.775 tisuća kuna, dok je tužbeni zahtjev Feroimpexa za nadoknadu troškova potvrđen u iznosu 6.111 tisuća kuna, a odbijen u iznosu od 52.899 tisuća kuna. Društvo HŽ Infrastruktura d.o.o. je u svojim poslovnim knjigama na dan 31.12.2019. po predmetnom sudskom sporu

imalo rezervaciju troškova po osnovi glavnice u iznosu 10.030 tisuća kuna i kamata u iznosu 27.699 tisuća kuna. Rezervacija troškova knjiženja je u ranijim poslovnim godinama (2015. – 2018.) na teret izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti.

Sukladno prethodno navedenom došlo je do promijene u tijeku spora i kako predmetni sudski spor više ne ulazi u rizičnu skupinu po istome je Društvo provelo ukidanje rezerviranja troškova glavnice i kamate na dan 31.12.2019. u korist izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti u ukupnom iznosu od 37.729 tisuća kuna.

Osim gore spomenutog, nakon datuma Izvještaja o financijskom položaju / Bilance nije bilo događaja koji bi značajno utjecali na godišnje financijske izvještaje Društva za 2019. godinu, koji bi, slijedom toga, trebali biti objavljeni.

50. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI DRUŠTVA I JAVNOG DOBRA

Kako kapitalni pristup podrazumijeva postojanje dvije paralelne evidencije javnog dobra i vlastitih prihoda

i rashoda, kao i imovine, obveza i kapitala proizašlih iz tih promjena, u nastavku su prikazani financijski izvještaji Društva i financijski izvještaji Javnog dobra.


93

BILANCA / IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU NA 31. PROSINCA 2019.

31. prosinac 2019.

Društvo Javno dobro Ukupno


AKTIVA

Koncesije, patenti, licencije,

robne i uslužne

-

marke,softver i ostala prava 30.817 30.817

Nematerijalna imovina 30.817 - 30.817

Zemljište 192.865 1.744.817 1.937.682

Građevinski objekti 130.058 7.203.320 7.333.378


Imovina s pravom korištenja 5.248 - 5.248


transportna imovina 48.029 116 48.145


postrojenja i opremu 214.173 - 214.173


oprema u pripremi 2.631.025 - 2.631.025

Ostala materijalna imovina 46.718 11.030 57.748

Materijalna imovina 3.270.786 9.102.643 12.373.429

Ulaganja u udjele poduzetnika

unutar grupe 60.976 - 60.976

Ulaganja u vrijednosne papire 820 - 820

Ostala dugotrajna financijska

imovina 32 - 32

Financijska imovina 61.828 - 61.828

Ostala potraživanja 16.871 - 16.871

Potraživanja 16.871 - 16.871


Zalihe 128.961 - 128.961

Potraživanja od poduzetnika unutar grupe 201.625 - 201.625

Potraživanja od kupaca 13.829 - 13.829


6.682 - 6.682


94

BILANCA / IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU NA 31. PROSINCA 2019. (nastavak)

31. prosinac 2019.



Potraživanja od države i drugih institucija 13.571 - 13.571



Dani zajmovi, depoziti i sl. 8.222 - 8.222


Novac u banci i blagajni 489.672 - 489.672

KRATKOTRAJNA IMOVINA 880.076 - 880.076

Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i obračunati prihodi 4.890.815 3.869.260 8.760.075

UKUPNO AKTIVA 9.151.193 12.971.903 22.123.096

IZVANBILANČNI ZAPISI 9.658.918 296.037 9.954.955

PASIVA

Temeljni (upisani) kapital 224.188 - 224.188

Kapitalne rezerve 3.074 7.900.798 7.903.872

Gubitak/Dobit poslovne

godine 467 - 467

KAPITAL I REZERVE 227.729 7.900.798 8.128.527

Rezerviranja 155.664 - 155.664

Obveze za zajmove, depozite i

slično 5.322 - 5.322

Obveze prema bankama i

drugim

-

financijskim institucijama 841.921 841.921

Ostale dugoročne obveze 19.755 - 19.755

Dugoročne obveze 866.998 - 866.998

Obveze prema poduzetnicima

unutar -

130.420 grupe 130.420

Obveze za zajmove, depozite -

36

slično poduzetnika unutar grupe 36


slično 4.453 190.054 194.507


95


31. prosinac 2019.




drugim

223.678 financijskim institucijama 223.678 -

Obveze za predujmove 2.282 - 2.282

Obveze prema dobavljačima 260.930 - 260.930

Obveze prema zaposlenicima 33.565 - 33.565

Obveze za poreze, doprinose -

22.121 i slična davanja 22.121

Ostale obveze 3.132 - 3.132

Obveze prema Ministarstvu

financija 1.001.935 - 1.001.935

Kratkoročne obveze 1.682.552 190.054 1.872.606

Odgođeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja 6.218.250 4.881.051 11.099.301

UKUPNO PASIVA 9.151.193 12.971.903 22.123.096

IZVANBILANČNI ZAPISI 9.658.918 296.037 9.954.955

Temeljem odredbi čl. 21 st.2 Zakona o željeznici Društvo na teret javnog kapitala nadoknađuje prenesene gubitke ili isti povećava zadržanom dobiti. Slijedom Odlukama Vlade Republike Hrvatske iz 2013. i 2014.

godine o davanju suglasnosti za preuzimanje duga Društva, Društvo je isknjižilo dugoročne obveze po kreditima te kamate i tečajne razlike povećanjem kapitala Javnog dobra. Ukupan efekt svih prethodno

navedenih aktivnosti su promjene na kapitalu Javnog dobra (povećanje kapitala za iznos od 3.869.259

tisuća kuna i smanjenje kapitala za iznos od 3.242.011 tisuća kuna) koje su iskazane u pojedinačnim bilancama Društva i Javnog dobra u okviru pozicija ''Plaćeni troškovi budućeg razdoblja'' i ''Odgođeno plaćanje troškova i prihodudućeg razdoblja'' dok su u ukupnoj bilanci Društva te promjene konsolidirane u iznosu od 7.111.271 tisuća kuna.

U okviru pozicija ''Plaćeni troškovi budućeg razdoblja'' i ''Odgođeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja'' iskazane su investicije koje su financirane iz kredita za koje je povećan kapital javnog dobra, na 31.12.2019. iznose 1.639.038 tisuća kuna. U 2013. i 2014. godini Vlada Republike Hrvatske donijela je

Odluku o davanju suglasnosti za preuzimanje duga Društva temeljem danih jamstava i neplaćenih obveznih davanja dužnika povećanjem kapitala javnog dobra a radi smanjenja zaduženosti i financijske konsolidacije upravitelje željezničke infrastrukture u ukupnom iznosu 3.334.166 tisuća kuna (2013.

1.418.375 tisuća kuna i 2014. 1.915.791 tisuća kuna). Dana suglasnost odnosi se na preuzimanje

dugoročnog kreditnog zaduženja kod Erste & Steiermaerkische Bank d.d., Erste & Steiermaerkische Bank

d.d. i Sberbank d.d., Privredna banka Zagreb d.d., Zagrebačka banka d.d. te kratkoročnog zaduženja kod OTP banke d.d.. Navedenim kreditima financirane su investicije javnog dobra. Nakon preuzimanja kredita

Društvo je za prethodno navedeni iznos povećalo kapital javnog dobra te je za iznos aktiviranih investicija bilo potrebno izvršiti korekciju kapitala.


96

BILANCA / IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU NA 31. PROSINCA 2018.

31. prosinac 2018.

Društvo

Javno dobro

Ukupno

Prepravljeno Prepravljeno Prepravljeno


AKTIVA

Koncesije, patenti, licencije,

robne i uslužne

-

44.910 marke,softver i ostala prava 44.910

Nematerijalna imovina 44.910 - 44.910

Zemljište 192.865 1.744.817 1.937.683

Građevinski objekti 137.378 7.404.284 7.541.662


Imovina s pravom korištenja 0 - 0


transportna imovina 38.971 154 39.125


postrojenja i opremu 258.203 - 258.203


oprema u pripremi 1.852.869 - 1.852.869

Ostala materijalna imovina 46.985 15.243 62.228

Materijalna imovina 2.531.150 9.329.330 11.860.480

Ulaganja u udjele poduzetnika

unutar grupe 60.976 - 60.976

Ulaganja u vrijednosne papire 542 - 542

Ostala dugotrajna financijska

imovina 32 - 32





Zalihe 115.679 - 115.679

Potraživanja od poduzetnika unutar grupe 174.457 - 174.457

Potraživanja od kupaca 17.463 - 17.463

Potraživanja od zaposlenika i članova poduzetnika 6.783 - 6.783

Potraživanja od države i drugih institucija 6.145 - 6.145




97


31. prosinac 2018.

Društvo

Javno dobro

Ukupno

Prepravljeno Prepravljeno Prepravljeno


Dani zajmovi, depoziti i sl. 4.801 - 4.801


Novac u banci i blagajni 527.660 527.660

KRATKOTRAJNA IMOVINA 867.721 - 867.721

Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i obračunati prihodi 4.784.174 3.866.359 8.650.533

UKUPNO AKTIVA 8.310.779 13.195.689 21.506.468

IZV-ANBILANČNI ZAPISI 6.520.575 296.037 6.816.612

PASIVA

Temeljni (upisani) kapital 224.188 - 224.188

Kapitalne rezerve 3.074 8.224.026 8.227.100

Gubitak/Dobit poslovne

godine (95.969) - (95.969)

KAPITAL I REZERVE 131.293 8.224.026 8.355.319

Rezerviranja 192.598 - 192.598


drugim

-

785.141 financijskim institucijama 785.141

Ostale dugoročne obveze 25.555 - 25.555

Dugoročne obveze 810.696 - 810.696

Obveze prema poduzetnicima

unutar

-

123.321 grupe 123.321

Obveze za zajmove, depozite

-

28

slično poduzetnika unutar grupe 28


slično 3.964 190.054 194.018


drugim

-

228.495 financijskim institucijama 228.495

Obveze za predujmove 3.293 - 3.293

Obveze prema dobavljačima 163.279 - 163.279

Obveze prema zaposlenicima 30.391 - 30.391

Documents

2019 godiınje final) · 2020. 10. 28. · Karta 1. Pregled pruga u RH . HŽ Infrastruktura – Godišnje izvješće 2019. 10 Željezničke pruge za regionalni promet su pruge koje