20. srpnja - Dan Općine i Polinarova · 2020. 7. 19. · Maslinarstvo u doba korone ..... 15 Vjenčani, rođeni i umrli ..... 15 OBLJETNICA Svečano je obilježena 50. obljetnica

GLASILO OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA

ISSN

133

1-61

76

GODINA XXIII. BROJ 90. SRPANJ 2020.

20. srpnja - Dan Općine i Polinarova

GLASILO OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA

GODINA XXII. BROJ 90. / SRPANJ 2020.

I M P R E S U M

Izdavač Općina Malinska-Dubašnica

Ul. Lina Bolmarčića 22, Malinska Tel. 051/750-500; Faks 750-510

e-mail: [email protected]

Izvršni izdavač Glosa d. o. o. Rijeka, Kršinićeva 14

e-mail: [email protected]

Za izdavača i glavni urednik Robert Anton KRALJIĆ

Uredništvo Bernard CVELIĆ Katica CVELIĆ Marin DAŠEK

Ivan DERMIČEK Danijel DRPIĆ

Ivana DUBROVIĆ Tomislav GALOVIĆ

Iva JURASIĆ LONČARIĆ Robert Anton KRALJIĆ

Daniel MANZONI Bojana MOROŽIN Ivan PETRŠORIĆ Doris ŠABALJA Miroslav TOPIĆ

Ivan TURČIĆ Nedeljka TURČIĆ

Milena ŽIC

Tehničko uređenje i priprema za tisak Tempora, Rijeka

Tisak AKD d. o. o. Zagreb

Naklada 1200 primjeraka

Naši zvoni izlaze četiri puta godišnje

List je besplatan.

Naši zvoni mogu se preuzeti i na općinskom internetskom portalu:

www.malinska.hr

POLINAROVAJe li koronavirus kazna Božja? ........................................................................................ 3

OPĆINAVeć se nazire kako će ubuduće izgledati malinskarsko središte ...................................... 4Akcijski plan Općine Malinska-Dubašnica ................................................................... 6Civilna zaštita Općine Malinska-Dubašnica ................................................................. 7Radno vrijeme turističkih ambulanti ............................................................................. 7

TURIZAMZajedničke ljetne priredbe otočnih turističkih zajednica ............................................... 8Predviđena je pomoć lokalnom gospodarstvu ................................................................ 8Financijske obveze iznajmljivača u 2020. godini ............................................................ 9Bliskost domaćina i gosta zamijenila su posebna pravila ponašanja ............................... 9

POVRATAK U PROŠLOSTKoronavirus, kolera 1855. godine i suzbijanje malarije ................................................ 10Komunalne usluge ukopa ............................................................................................. 11Istraživao je, pronalazio, spašavao i zapisivao kulturnu baštinu Istre i Kvarnerskih otoka ...................................................................................................... 12Dubašnica u neobjavljenoj povijesti Otoka Krka fra Vladislava Brusića ....................... 14Maslinarstvo u doba korone ......................................................................................... 15Vjenčani, rođeni i umrli ............................................................................................... 15

OBLJETNICASvečano je obilježena 50. obljetnica Povijesnog društva otoka Krka i predstavljen novi svezak Krčkog zbornika ................................................................... 16Novi život staroj zgradi ................................................................................................ 17

VIJESTIZar ćemo ostati bez folklorne baštine? ......................................................................... 18Sv. krizma u Dubašnici ................................................................................................ 18Zatvorena vrata Galerije sv. Nikole .............................................................................. 19Iz kaosa red – umjetnička izložba dobrotvornog karaktera ........................................... 19

ŠKOLAVeliki broj prvih mjesta za učenike naše škole ............................................................. 20Bili smo jedna velika obitelj ......................................................................................... 21Oproštaj učenika osmih razreda ................................................................................... 22Uspješno je okončana ova neobična nastavna godina ................................................... 22

VRTIĆEpidemija koronavirusa poremetila je naše planove ..................................................... 23

HUMORESKAToplomjeri ................................................................................................................... 24

SPORTBez profesionalnih zaposlenika i s volonterskim radom do svjetskih priznanja i rezultata ..................................................................................................... 25U Županijskoj ligi bili bismo prvaci ............................................................................. 27

KAMIČIĆI Z DUBAŠNICE (8)Kav .............................................................................................................................. 28

S A D R Ž A J

Fotografiju na naslovnici snimio je

Ivica BRUSIĆ BRUJO.

NAŠI ZVONI ■ 2

NAŠI ZVONI ■ 3

POLINAROVA

Je li koronavirus kazna Božja?

Piše vlč. Marin DAŠEK, župnik u Dubašnici

Često čujemo od pojedinaca, kada se nekome dogodi neka nesreća u životu ili pak elementarna nepogoda koja zahvaća širi krug ljudi, da je to kazna Božja za neki

grijeh, bio to propust ili neko zlodjelo. Može li kršćanin na taj način tumačiti nesreće, nepogode, bolesti ili patnju općenito? Je li svako fizičko zlo nužno posljedica grijeha?

Povijest SpasenjaOdgovor na ova i slična pitanja možemo pronaći u Bibliji

koja sadrži povijest Božjeg djelovanja u svijetu od najranijih vremena. Tu povijest nazivamo povijest Spasenja. Od knjige Postanka do knjige Otkrivenja, Biblija nam svjedoči da je Bog ljubav i da zbog te ljubavi želi postati čovjekov pratitelj, save-znik i pomoćnik. Od Noe do Abrahama, od Mojsija do proro-ka, te najzad u Isusu kojeg šalje kao vrhunski izričaj svoje ljuba-vi, blagosti i milosrđa, On uvijek nanovo prilazi čovjeku nudeći mu svoje prijateljstvo. U Isusu Kristu on sklapa Novi i vječni savez ustanovljen po krvi koja je cijena oproštenja naših grijeha.

Uzimajući u obzir ovo prethodno rečeno, iz toga proizlazi da Bog ne kažnjava, ne raduje se propasti čovjeka, ne šalje bole-sti, pandemije itd. Isus je rekao: „Nisam došao svijet osuditi, nego ga spasiti ” (Iv 12,47). Dakle, zla koja se događaju u svije-tu, nisu izričaj Božjega gnjeva, nego plod ljudskih pogrešaka, nepravdi, sebičnosti ili su pak posljedica ograničenosti ljudske naravi, kao npr. bolest i smrt.

Bog je vjerni saveznikBog naprotiv, zbog svoje ljubavi i vjernosti, usprkos čovje-

kovoj nevjernosti, usprkos grijehu, usprkos sebičnosti i svemu onome što iz nje proizlazi, djeluje kako zlo ne bi imalo posljed-nju riječ u svijetu. Bog uvijek djeluje u korist života i nikad se ne može pomiriti sa zlom ni sa štetnim posljedicama egoizma. Iz toga proizlazi da Bog može i zlo okrenuti na dobro i opleme-njivati svijet, usprkos zlu koje je u njemu prisutno. Čovjek, uko-liko nauči čitati dubinu stvarnosti koja ga okružuje, može i iz negativnih okolnosti izvući pouku za budućnost, kako bi mogao živjeti mudrije i humanije.

To znači da Bog nije svemoguć na način kako to mnogi smatraju – da magijski riješava probleme, te uklanja negativne posljedice grijeha ili patnju koja proizlazi iz ograničenosti naše naravi. On je naprotiv, vjerni saveznik koji ne napušta čovjeka, čak ni kada griješi. Ne napušta ga u patnji, ne napušta ga u bo-lesti ni u smrti, nego ga podržava svojim Duhom Svetim, Bra-niteljem i Tješiteljem. On pruža čovjeku utjehu i mir srca koji mu pomažu da živi odvažnim životom u miru i slobodi unatoč poteškoćama i neizvjesnostima.

Kriza kao mogućnost moralne promjeneIskusiti i živjeti učinkovitost saveza s Bogom nije magija,

nego plod odnosa s Onim koji je Uskrsnuli Gospodin, pobjed-nik nad grijehom i smrću. On nas hrabri, pomaže nam i šalje nas da budemo svjetlo jedni drugima. Kao i u svakoj, tako i u

ovoj krizi, čovjek može napredovati i izvući mnogo toga kori-snog. Bog nas poziva da promijenimo način života, da se odre-knemo štetnog djelovanja koje uništava naš planet, koje stvara nepravde i ratove, koje opterećuje savjesti, koje nas otuđuje od Boga i bližnjega, kako bismo ponovno otkrili ljepotu zajedniš-tva, solidarnosti i darivanja sebe drugima. Iz ove krize možemo naučiti i koliko smo povezani jedni s drugima, te kako ponaša-nje jednoga, bilo ono dobro ili loše, nije njegovo privatno i za-sebno pravo, nego uvelike utječe i na druge.

Tako nam pomogao Bog, da iz krize uzrokovane koronavi-rusom izađemo bolji ljudi i autentičniji kršćani.

■ Vitraji na počelju župne crkve sv. Apolinara

NAŠI ZVONI ■ 4

OPĆINA

Već se nazire kako će ubuduće izgledati malinskarsko središte

Piše Robert Anton KRALJIĆ, općinski načelnik

Poštovani stanovnici Općine Malinska-Dubašnica i svi oni koji kod nas povremeno stanuju, srdačno vas pozdravlja-mo u formatu dvobroja Naših zvona Uskrs/Polinarova,

uoči Polinarove u ovim pomalo neobičnim vremenima u kojima živimo već gotovo pola godine. Naime, kako je uskrsni broj bio pripremljen i izdan u digitalnom formatu, a zbog tiskanja u Za-grebu i ostalih problema u prijevozu i distribuciji odlučili smo pred Uskrs da ćemo vam ga u otisnutom izdanju na uvid dati pred Polinarovu. Nadamo se da ćete razumjeti zašto se tada ni-smo izlagali dodatnim rizicima u vrijeme kada se cijela država zatvarala u granicama svojih 555 jedinica lokalnih samouprava, preciznije 428 općina i 127 gradova. Kako smo se nadali još bo-ljoj turističkoj sezoni od one 2019., a svi su pokazatelji do ožuj-ka predviđali da će tako i biti, „netko“ se potrudio da nas po-novno podsjeti kako smo maleni i slabi i da nikad ne možemo opušteno misliti da će sve biti u redu.

Pretpostavljam da znate da zbog svega što se događa ove se godine neće održati brojne manifestacije koje su tako potrebne za doživljaj toplog i dugog ljeta. Ne zbog uštede proračuna Op-ćine ili Turističke zajednice, ili pak motiva da postanemo do-sadna i neinteresantna turistička destinacija, ili još gore da želi-mo našim gostima jednostavno uzeti novac pri dolasku, a dati im samo sunce i more, malo dobre mediteranske hrane i krevet, već zbog sigurnosti i mogućnosti da se dobro odmore i zabora-ve turobno proljeće kako bi time lakše proživjeli jesen i još neiz-vjesniju zimu. Stoga, dragi naši čitatelji, upravo takva slika i simbolika na naslovnici je ovoga broja – more, barke i jedan prekrasan zalazak sunca u našoj lijepoj malinskarskoj vali.

Uređen je zapadni dio malinskarske riveČinjenica je da se ipak tijekom prve polovine 2020. godine

organizirao mesopust, a nakon prolaska prvog vala korone, odr-žali smo i Antonju u Sv. Antonu, no već potkraj lipnja morali smo započeti s odustajanjem od bogatoga društvenog života – od sporta, međunarodne suradnje, do MIK-ovog festivala, kon-cerata i zabava kakvih naša Općina već godinama ima, a pose-bice prošle godine kada smo bogato proslavili 110 godina turizma naše Općine. Međutim, kako ne biste pomislili da se u našoj Općini samo fešta, pripremili smo vam i kratak pregled svega onoga što se učinilo do početka ljetne sezone.

Osim uređenja središta Malinske, na dijelu od trga uređe-nog 2017. godine, zajedno sa Županijskom lučkom upravom Krk, u izvedbi GPP Mikić uredili smo potez zapadnog dijela malinskarske rive, tzv. potkove u smjeru crkve sv. Nikole u duži-ni od 80 metara vrijedan oko 4,5 milijuna kuna. Sagrađen je novi obalni temeljni zid, postavljena javna rasvjeta, hortikultur-no uređen prostor i šetnica popločena kamenom. Sada se već uvelike nazire kako će malinskarsko središte u budućnosti izgle-dati daljnjim nastavkom uređenja. Već najesen u planu je javna rasprava građana koji će odlučivati kako srediti prostor oko glavnog mula u Malinskoj. Predložene su tri verzije uređenja koje je izradio NFO – arhitektonski studio iz Zagreba.

Uređivalo se i gradilo šetnicu i oblagalo ju kombinacijom kamena i betonskih opločnika na području Rove i Trstike, sve kako bi se učvrstio obalni zid prema obali i time dobio novi plažni prostor na području između hotela Vila Rova i Blue Wa-ves resorta. Slično smo radili prethodnih godina, a nastavljamo tako prema projektu ing. Rajka Sandrovca od uvale Cuklićevo do Vantačića u segmentima koji nam se čine da su za rekon-strukciju najpotrebniji i da ih je moguće izvesti do početka uskrsnih blagdana i predsezone. Na obalnom području između Vantačića i Porta sagrađena su i dva lijepa sunčališta između kojih je i šljunčani žal za naše najmlađe.

Ulaganje na obali i u poslovnim zonamaOd investicija koje će uslijediti najesen najavljujemo pro-

vedbu javne nabave za cestu Markat-Nikola Tesla kao zajednič-ki projekt KD Ponikve i Općine, a izgradnja bi trebala započeti potkraj jeseni. Početkom rujna pripremamo se za gradnju dugo najavljivanog objekta na Lastavici koji bi objedinio malinskar-ske maritimne udruge i naš budući Interpretacijski centar mari-timne baštine.

Za EU projekt prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja ot-padnih voda također je polovinom lipnja dovršeno planirano kopanje za Vantačiće i Porat, manjim dijelom Sv. Vid. Najesen će se nastaviti s radovima, o čemu ćemo podrobnije izvijestiti u rujanskom broju Naših zvoni koji izlaze za Miholju.

U sklopu svih tih infrastrukturnih radova sagrađen je i ve-liki broj oborinskih odvodnji uz izgradnju oborinskih bunara, posebice u Vantačićima, koje financira isključivo Općina, zatim novih vodova javne rasvjete te asfaltiranja na navedenim dioni-

■ Šetnica popločena kamenom u zapadnom dijelu malinskarske rive

NAŠI ZVONI ■ 5

OPĆINA

cama. Preostali drugi sloj asfalta na županijskoj cesti od Stu-denca u Vantačićima u smjeru Rove i Zidarića završit će se na-kon rebalansa županijskog Proračuna najesen.

Također možemo sa zadovoljstvom reći da je Poslovna zona Barušići, koju nazivaju i Šepić, spremna za svoj poslovni napre-dak jer je u potpunosti dovršena centralna cestovna javna infra-struktura u zoni, zajedno s već sagrađenom poslovnom zgradom poduzeća TRUMM d. o. o i započetim projektiranjem izgradnje vatrogasnog doma DVD-a Dubašnica u navedenoj zoni.

Znatan je broj još malih projekata isprojektiran, za neke od njih dobivene su dozvole i suglasnosti, od prometnih do komu-nalnih, kao što su npr. projekt pločnika u Milčetičima u smjeru Porta, ceste i oborinske odvodnje u Dražinama ponad uvale Draga, izgradnje boćališta u Oštrobradićima i obnove zvonika na starom groblju sv. Apolinara. No zbog smanjenog punjenja općinskog Proračuna od nekih se možda malo manje važnih projekata zasad odustalo i nastavit će se krajem ove i tijekom 2021. godine.

Zbog COVIDA-19 potporne mjere za poslovne subjekte

Treba napomenuti da je i brojnim poslovnim subjektima na području naše Općine poremećen financijski plan poslovanja zbog novonastale situacije oko COVIDA-19. Stoga je Općin-sko vijeće Općine Malinska-Dubašnica na sjednicama dvaju vijeća (u svibnju i lipnju) jednoglasno podržalo sljedeće prijed-loge potpornih mjera poslovnim subjektima s obzirom na pre-poruke države, ali i puno više od njihovog naputka:

■ Poslovna zona Barušići (Šepić)

■ Odvojene su plaža i šetnica ispred Blue Waves resorta.

■ Oslobođeni su plaćanja komunalne naknade za po-slovne prostore i građevinska zemljišta koja služe za obavljanje poslovne djelatnosti, za ožujak, travanj, svi-banj i lipanj ove godine.

■ Oslobođeni su plaćanja zakupa poslovnog prostora u vla-sništvu Općine za vrijeme koje je obuhvaćeno mjerom zabrane obavljanja poslovne djelatnosti (oko dva mjeseca).

■ Umanjene su početne cijene u natječajima za davanje u zakup javnih površina do 50 posto od prošlogodišnjih.

■ Umanjeni su godišnji iznosi ugovorenih zakupa javnih površina za 2020. godinu od 30 posto.

■ Umanjen je porez na korištenje javnih površina u 2020. godini za postavu ugostiteljskih terasa za 30 po-sto, uz odobrenje proširenja terasa radi osiguranja mje-ra socijalne distance.

■ Preporuča se Komunalnom društvu Dubašnica da umanji zakupnine za prostore u njihovoj nadležnosti, prema općinskim odlukama ili više.

Uz veliku zahvalu Stožeru civilne zaštite Općine Malin-ska-Dubašnica na čelu s njegovim zapovjednikom Miroslavom Topićem i svim sudionicima koji su profesionalno i volonterski odradili najteži dio vremena i posla od početka ugroze COVI-DA – 19, te s nadom u bolje sutra, neka nam ova turistička se-zona 2020 protekne u miru i zdravlju za nas domaće, naše go-ste, prijatelje i turiste.

Sretnu Polinarovu Dubašljanima, a Portanima i Magdale-njinu želi Općina Malinska-Dubašnica.

■ Uređena šetnica ispred hotela Vila Rova

NAŠI ZVONI ■ 6

OPĆINA

Akcijski plan Općine Malinska-Dubašnica U okviru EU projekta ARCA ADRIATICA

EU projekt ARCA ADRIATICA iz Programa prekogra-nične suradnje povezuje dijelove talijanske i hrvatske obale s ciljem razvoja zajedničkoga turističkog proizvoda

temeljenoga na načelima društvene i ekonomske održivosti, čime postajemo jedinstveno turističko područje.

Pet talijanskih i pet hrvatskih partnera na čelu s Primor-sko-goranskom županijom, koja je vodeći partner, povezuju prekogranične kulturno-turističke proizvode kako bi povećali ekonomsku, društvenu i kulturnu prekograničnu razmjenu, ali istodobno sačuvali i promicali pomorsku baštinu Jadranskog mora kao pograničnog područja Italije i Hrvatske.

Razviti zajednički turistički proizvodZajedno s vodećim partnerom Primorsko-goranskom žu-

panijom imamo zajednički projektni zadatak – izraditi Akcijski plan za Općinu Malinska-Dubašnica. Radi se o osmišljavanju mjera i aktivnosti kojima će se razviti zajednički turistički proi-zvod temeljen na pomorskoj baštini u destinaciji, kojim će se istodobno očuvati postojeća pomorska baština. Krajnji je cilj uspješno primijeniti nove mjere i aktivnosti u destinaciji. Sve to

radi razvoja održivog turizma, kojima će se potom služiti lokal-na turistička zajednica, hotelijeri, ugostitelji, jedriličari, ribolov-ci, pojedinci i skupine koje posjeduju određene pomorske vje-štine i znanja, te svi oni koji su na bilo koji način povezani s morem u turističkom mjestu.

U okviru izrade Akcijskog plana, putovali smo u Istru, toč-nije u Svetvinčenat gdje nam je domaćin bio načelnik Općine Dalibor Macan. Upoznali smo se s modelom upravljanja turi-stičkim atrakcijama, ponudom originalnih suvenira i cijelom pričom o Svetvinčentu u Centru za posjetitelje, što je bio i glav-ni cilj studijskog putovanja. Na povratku smo razgledali posje-titeljske centre u Barbanu i Raši. Izradu Akcijskog plana i svih aktivnosti koje on obuhvaća organizirao je Nedo Pinezić, zadu-žen za osmišljavanje novih mjera i aktivnosti za razvoj održivog turizma u Općini Malinska-Dubašnica.

Središnje mjesto za upoznavanje s novim turističkim proi-zvodom bit će Interpretacijski centar Malinska, koji se počinje graditi u rujnu ove godine, na području nekadašnjeg prostora „Lastavice”. Interpretacijski centar postat će mjesto susreta lo-kalnih stanovnika i posjetitelja Malinske čija je glavna funkcija interpretacija i prezentacija baštine koristeći medij stalne izlož-be. U Centru će se nalaziti prostor za povremene izložbe i edu-kacijske aktivnosti, a istodobno je namijenjen za informiranje posjetitelja te pružanje usluga/servisa za posjetitelje, kao što je suvenirnica. Dio Centra su uredski prostori Jedriličarskog kluba Malinska i Sportsko-ribolovne udruge Lastavica zajedno s dvo-ranom za sastanke.

Zbog situacije s virusom COVID-19 zajednički koordina-cijski sastanak svih projektnih partnera održan je online. Pro-jektni su partneri dali izvješće o ostvarenim aktivnostima i tije-ku provedbe projekta po radnim paketima, te sljedeći susret dogovorili u prosincu ove godine u Rovinju.

Homo na jidra 11. i 12. rujnaU okviru EU projekta ARCA ADRIATICA, i ove će se

godine održati tradicionalna smotra i regata tradicijskih barki Homo na jidra 11. – 12. rujna u Malinskoj. Pozvani su svi ljubi-telji mora i tradicijskih barki na jedra da u dvodnevnoj manife-staciji uživaju u bogatoj gastroponudi, raznim radionicama, ekoetno sajmu, jedrenju, izložbama i fešti na rivi u večernjim satima.

Uz Općinu Malinska-Dubašnica, partneri na projektu su: Primorsko-goranska županija kao vodeći partner, Turistička za-jednica Kvarnera, Ekomuzej „Kuća o batani – Casa di Batana” (Rovinj), Općina Cervia (IT), Općina Cesenatico (IT), Agro-nomski Institut mediteranske poljoprivrede Bari (IT), Općina San Benedetto del Tronto (IT), Sveučilište Ca´ Foscari Veneci-ja (IT) i Općina Tkon (otok Pašman).

Ukupna vrijednost projekta, financiranog sredstvima pro-grama INTERREG Italija – Hrvatska iznosi 23,5 milijuna kuna, od čega je budžet Općine Malinska-Dubašnica 2,35 mi-lijuna kuna.

Ivana DUBROVIĆ ■

■ U svetvinčentskom kaštelu Morosini-Grimani: slijeva na desno: Nedo Pinezić, Daniel Manzoni, Toni Kraljić, Ivana Dubrović, Dalibor Macan (općinski načelnik Svetvinčenta), Iris Bruketa Milić

NAŠI ZVONI ■ 7

OPĆINA

Civilna zaštita Općine Malinska-Dubašnica

mouprave i drugih pravnih osoba od osobite važnosti za sustav civilne zaštite jedinice lokalne i područne (regional-ne) samouprave.

■ Postrojba civilne zaštite opće namjene, koja broji 27 pripad-nika čija je namjena obavljanje jednostavnih zadaća u veli-kim nesrećama na području njihove nadležnosti.

■ Povjerenici civilne zaštite sudjeluju u pripremanju građana za osobnu i uzajamnu zaštitu te usklađuju provođenje mje-ra osobne i uzajamne zaštite, a za povjerenike su imenova-ni predsjednici mjesnih odbora.

Slijedom naloga Stožera civilne zaštite RH, općinski na-čelnik je 17. ožujka naložio aktiviranje Stožera civilne zaštite Općine Malinska-Dubašnica, te su aktivirane operativne snage civilne zaštite koje su od tada preuzele upravljanje kriznom si-tuacijom vezano za provedbu i nadzor mjera za sprječavanje ši-renja koronavirusa. Uz prethodno navedeno, općinski Stožer izdavao je i propusnice, te je sveukupno obrađeno više od četiri tisuće zahtjeva, dok je izdano oko 2.500 propusnica za dolazak i odlazak iz Općine Malinska-Dubašnica.

Treba napomenuti da se je operativnim snagama civilne zaštite priključio određeni broj volontera kojima se kao i osta-lim pripadnicima operativnih snaga zahvaljujemo na njihovom angažmanu. Također zahvaljujemo i svim stanovnicima na od-govornom ponašanju.

Ovim putem pozivamo zainteresirane da se i dalje mogu uključiti u rad i aktivnosti operativnih snaga (postrojbe civilne zaštite). Stožer provodi aktivnosti u okvirima svoje nadležnosti te se nadamo što skorijem okončanju ove situacije, a potom i raspuštanju Stožera.

Miroslav TOPIĆ ■

■ Sjednica Općinskog vijeća Općine Malinska-Dubašnica održana je prema preporukama.

Radno vrijeme turističkih ambulanti

Na otoku Krku ove će godine turističke ambulante pružati usluge turistima tijekom turističke sezo-ne u sljedećim mjestima:

KRK – Vinogradska 2b, tel: 099/609 4089

Radno vrijeme: ponedjeljak 8-14 sati, utorak 15-21 sati, srijedom ne radi, četvrtak 8-14 sati, petak 15-21sati, su-bota i nedjelja 8-16 sati

NJIVICE – Primorska cesta 29, tel: 091/251 80 34

Radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, subota i nedjelja 10-17 sati, četvrtak i petak 10-16 sati, utorkom ne radi

ŠILO – tel. 852-354

Radno vrijeme: parni datumi 8-14 sati, neparni datumi 14-20 sati, subota, nedjelja i blagdani 9-13 sati

U prošlom broju lista Naši zvoni navedena je informacija o aktiviranju Stožera civilne zaštite naše Općine s obzi-rom na okolnosti u našoj zemlji i u svijetu.

Zakonom o sustavu civilne zaštite uređen je sustav i djelo-vanje civilne zaštite, prava i obveze svih tijela uključenih u su-stav civilne zaštite, financiranje, nadzor i druga pitanja od zna-čenja za sustav civilne zaštite.

Civilna zaštita je od javnog interesa za Republiku Hrvat-sku i za sigurnost Republike Hrvatske. To je sustav organizira-nja sudionika, operativnih snaga i građana za ostvarivanje zašti-te i spašavanja ljudi, životinja, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša u velikim nesrećama i katastrofama te otklanjanja po-sljedica terorizma i ratnih razaranja.

U skladu sa Zakonom Općina na svojem području organi-zira poslove koji se odnose na planiranje, razvoj, učinkovito funkcioniranje i financiranje sustava civilne zaštite i u tu svrhu formirala je operativne snage koje djeluju u objedinjenom su-stavu civilne zaštite s drugim operativnim snagama (vatroga-stvo, Crveni križ, Gorska služba spašavanja, te druge pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite).

Tijela koja su ustrojena u Općini Malinska-Dubašnica jesu:

■ Stožer civilne zaštite kao stručno, operativno i koordinativ-no tijelo za provođenje mjera i aktivnosti civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama (radom Stožera u svoj-stvu zapovjednika Stožera, rukovodi zamjenik općinskog načelnika, dok su u svojstvu članova Stožera imenovani predstavnici operativnih snaga sustava civilne zaštite, upravnih tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-

NAŠI ZVONI ■ 8

TURIZAM

Zajedničke ljetne priredbe otočnih turističkih zajednica

Epidemiološke mjere propisane za manifestacije, smanje-ne financijske mogućnosti, te neizvjesnost razvoja dalj-njeg tijeka turističke sezone, imale su svoj utjecaj i na

opseg te organizaciju, a u konačnici i na otkazivanje raznih tra-dicionalnih manifestacija, kao i novoplaniranih predsezonskih projekata. Tako smo morali otkazati uskrsni koncert, prvomaj-sku fritaju, proljetno čišćenje podmorja, Dane sira – Sensu, Ma-linska BeerFest, te mnoge druge projekte.

U suradnji sa svim turističkim zajednicama otoka Krka po-krenuta je promotivna kampanja i novi slogan pod nazivom A place to call home/Mjesto koje nazivate domom, u sklopu koje su u lipnju održane tri tematske biciklijade (Family Story, Romantic Story i Adrenaline Story) prilagođene svim interesnim skupina-ma. U suradnji s Turističkom zajednicom Kvarnera trenutno je u tijeku promidžbena kampanja na mađarskom, slovačkom, poljskom i češkom tržištu pod istim imenom.

Predviđena je pomoć lokalnom gospodarstvu

Prilagodbe na novi način poslovanja prema epidemi-ološkim uputama Hrvatskog zavoda za javno zdrav-stvo stvorile su dodatne troškove za sve hotelijere i

domaćine obiteljskog smještaja. Među ostalim, ukoliko se u smještajnim jedinicama pojavi COVID-19, vlasnik je obvezan dezinficirati prostor.

Zbog nepostojanja konkretnih informacija na razini države za podmirenje tih eventualnih novonastalih troš-kova koji mogu nastati komercijalnim smještajnim jedini-cama, Turistička zajednica općine Malinska-Dubašnica donijela je odluku da će ona podmiriti trošak tvrtke koja će za vlasnika dezinficirati prostor.

U ionako neizvjesnoj turističkoj sezoni, potrebno je u najvećoj mjeri zaštititi lokalno gospodarstvo te svima omogućiti nesmetano poslovanje.

D. MANZONI ■

U novonastaloj situaciji

Adrenaline Story najzahtjevnija od tri tematske bicikli-jade, vozila se 28. lipnja rutom Njivice – Omišalj – Dubova staza – kapelica kod Magriža – Biserujka –

Sužan – crkva sv. Petra kod Gabonjina – Turčići – Malinska – Rajski put – Njivice. Ova tura, dužine 50 kilometara s ukupnim usponom od 850 metara, bila je idealna za bicikli-stičke rekreativce koji traže malo veći izazov, ali također žele uživati u prirodnim i kulturnim ljepotama otoka Krka.

Start i cilj bili su na lukobranu u Njivicama.

U slučaju pojave koronavirusa u smještajnoj jedinici

Novonastala situacija uvelike će utjecati i na daljnji tijek manifestacija, stoga su TZO Malinska-Dubašnica, TZG Krk, TZO Omišalj, i TZO Punat osmislile program manifestacija za srpanj i kolovoz. Zajedničkom promocijom i komuniciranjem svih događanja unutar svih turističkih zajednica učinkovitije će se doprijeti do gostiju, pružiti im raznovrsnost programa uz po-dršku uglavnom otočnih izvođača i partnera. Prigodom svih manifestacija vodit će se računa o propisanim mjerama sigurno-sti, potrebnim razmacima, te čuvanju povoljne epidemiološke situacije. Nadamo se da će nas povoljna situacija pratiti i poslije glavne sezone, stoga je u planu održati sve posezonske manife-stacije kojima će se povećati broj noćenja i turistička ponuda.

Međutim, trenutno se nalazimo u nezahvalnoj situaciji or-ganizacije i planiranja te promocije svih aktivnosti i mnogi će se projekti ostvariti u zadnjem trenutku (last minute) ovisno o epi-demiološkoj situaciji tih dana.

Daniel MANZONI ■

NAŠI ZVONI ■ 9

TURIZAM

Financijske obveze iznajmljivača u 2020. godiniPaušalni porez na dohodak. Odgođeno je plaćanje 1. rate do kraja mjeseca lipnja; 2. rata je otpisana, a trenutno za 3. i 4. ratu još nije poznat ishod.

Turistička pristojba. Novim Zakonom o turističkoj pristojbi ukinuti su turistički razredi te je donesena zakonska odluka o jedinstvenoj cijeni paušala turističke pristojbe na području gra-da/općine. Sukladno nastaloj situaciji oko pandemije prouzro-kovane COVID-19 koronavirusom, obveze su smanjene 50 po-sto od propisanih. Također, paušal na pomoćne krevete ove se godine ne plaća.

Turistička članarina. Ministarstvo turizma RH novim je Zako-nom o članarinama u turističkim zajednicama propisalo paušal za plaćanje turističke članarine u iznosu od 45 kuna po glavnom ležaju te 50 posto cijene po pomoćnom ležaju. Napominjemo kako se do sada plaćao iznos prema ostvarenom godišnjem pri-hodu. Nadopunom Pravilnika o godišnjem paušalnom iznosu tu-rističke članarine, smanjena su obvezna davanja za 50 posto.

Prva rata članarine, kao i paušala turističke pristojbe ima dospijeće 31. srpnja 2020. godine.

Za sve informacije pratite sustav e-Visitor i pribilježite se na Malinska Newsletter kako biste bili informirani o najnovi-jim zakonskim obvezama.

Za više informacija možete nazvati Ured TZ-a na broj 051/859-207, radnim danom od 8 do 21 sat, subotom i nedje-ljom od 8 do 13 sati, ili poslati upit na [email protected].

D. MANZONI ■

Bliskost domaćina i gosta zamijenila su posebna pravila ponašanja

Nalazimo se u posebnom vremenu, kada turizam na ka-kvog smo bili navikli, i koji nam je bio svakodnevica, ne postoji na isti način. Bliskost domaćina i gosta zamije-

nila su posebna pravila ponašanja. Epidemiološke upute u ovo vrijeme zamjenjuju svu spontanost i ljepotu koju nam pruža tu-rizam. Ipak, potrebno je prilagoditi poslovanje u novonastalim uvjetima, sačuvati zdravlje gostiju, lokalnog stanovništva i svih dionika u turizmu.

Svjesni spoznaje kako ćemo ovu turističku godinu teška srca uspoređivati s proteklom, na nama je da radimo i pokuša-mo se prilagoditi uvjetima ove turističke sezone koliko je to najviše moguće.

Turizam u doba COVID-19

Ukoliko epidemiološka situacija ostane povoljna barem do kraja glavne turističke sezone, po sadašnjem tijeku ostva-renja prometa vjerujemo kako možemo očekivati 50 posto gostiju u odnosu na proteklu godinu.

U skladu s time možemo ustvrditi kako se turizam počet-kom mjeseca lipnja ipak pokrenuo. Prve procjene Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice ukazivale su na ostvare-nje prometa na godišnjoj razini od najviše 30 posto, u odnosu na proteklu godinu. Ta informacija je u travnju izgledala čak prilično optimistično. Ipak, činjenica da smo uz Istru najbliža autodestinacija ide nam u prilog, što je vidljivo i iz statističkih podataka e-Visitora.

U prvih je pet mjeseci na razini Općine bilo 18 posto dola-zaka, te 20 posto noćenja, od kojih 30 posto u privatnom, i 11 posto u hotelskom smještajnom kapacitetu, od kojih je većina otvorena tek u prvoj polovini lipnja.

U drugoj polovini lipnja, na području Općine bilo je 34.112 komercijalnih noćenja, što je 40 posto u odnosu na pret-hodnu godinu. Hotelski kapaciteti ostvaruju promet od 49 po-sto, privatni smještaj 41 posto, te mali kampovi 78 posto noće-nja u odnosu na prethodnu godinu.

Što se tržišta tiče, i dalje su najbrojniji gosti iz Njemačke (udio u noćenjima 34,8 posto, što je 54,5 posto u odnosu na prošlu godinu). Slijedi Slovenija (udio u noćenjima 19 posto; 67 posto u odnosu na prošlu godinu), Austrija (udio noćenja 13 posto; 36 posto u odnosu na prošlu godinu), te domaći gosti (udio noćenja 11,3 posto; 37 posto u odnosu na prošlu godinu).

Ukoliko epidemiološka situacija ostane povoljna barem do kraja glavne turističke sezone, te po sadašnjem tijeku prometa, vjerujemo kako možemo očekivati ostvarenje od 50 posto u od-nosu na proteklu godinu.

Daniel MANZONI ■

Obavijest

NAŠI ZVONI ■ 10

POVRATAK U PROŠLOST

Koronavirus, kolera 1855. godine i suzbijanje malarije

Piše dr. sc. Anton BOZANIĆ

Povijesni podsjetnik na pošasti na otoku Krku

Budući da smo se jedva malo odmakli od vremena haranja opasnog koronavirusa, kad je gotovo bio paraliziran sav jav-ni, društveni i gospodarski život, zatvorene škole, crkve, ugo-

stiteljske i druge radnje, zaustavljen promet i većina uslužnih dje-latnosti, onemogućena okupljanja, posjeti najbližima, starijima i iznemoglima, kad smo se morali uvlačiti u svoje domove, a vani smo se pretvorili u neka čudovišta s maskama na ustima, želimo na-čas prizvati u svijest slična događanja iz minulih dana i, prema sintagmi da je povijest učiteljica života, pokušati barem nešto nau-čiti od povijesti.

Ponajprije se ovom prigodom želimo prisjetiti strašne kolere na otoku Krku koja je u samo dva ljetna mjeseca 1855. godine odnijela 617 života, otprilike koliko je Krčana stradalo u četiri godine u Drugome svjetskom ratu. Valja odmah naglasiti da ima određenih sličnosti, barem što se tiče izoliranja ljudi kako se za-raza ne bi prenijela blizinom i kontaktom. U nečemu je sada teže, u drugim stvarima lakše. S druge pak strane, iako smo bili u izo-laciji, elektronički su nam mediji, ponajviše televizija, računala i pametni telefoni omogućavali vizualnu i zvučnu povezanost s op-

ćim zbivanjima, nastavnim programima, bogoslužjem i drugim događanjima. Postavlja nam se temeljno pitanje: Koje ćemo po-ruke izvući kao rješenje iz krizne situacije u kojoj smo se našli i kakve će posljedice i tragove ostaviti stanje opće pandemije na naš daljnji život, posebice na vjerskom području?

Zarazne bolesti i epidemije u prošlostiZarazne bolesti, malarija i ostali oblici epidemija s velikom

smrtnošću, poznate u narodu pod nazivom pošasti, povijest, na-žalost, dobro pamti. Najraširenija i najopasnija bila je svakako kuga. Pojavljivala se od vremena na vrijeme, a bilježi se kao crna smrt. Spominje se Justinijanova kuga u 6. stoljeću, a u Europi je u 14. stoljeću kuga harala čak 12 puta. Intenzivno se nastavila u 15. stoljeću. Neki su krajevi opustjeli, a poslije se obnovili, a neki nisu nikad. Među ostalim, mnogi znaju iz tog vremena na-pušteni Dvigrad u Istri. U gradu Krku kuga je bila izrazito opa-sna sredinom 15. stoljeća kad je biskup bježao u Vrbnik, ali je i tamo najprije prošao karantenu. Vjernici su se utjecali zagovoru sv. Sebastijana i sv. Roka i zato postoje mnoge kapele i kipovi tih svetaca: crkva sv. Roka kod Krka, u Dubašnici u selu Turčići, te kapele u mnogim crkvama i bratovštine. Zbog malarije su početkom 19. stoljeća napuštene Ponikve, zatim Miholjice i di-jelovi Dubašnice, a ljudi preselili u zdravije predjele.

Kolera na Krku 1855. godineGodine 1855. Krkom je harala strašna epidemija kolere.

Bolest je zaprijetila otoku znatno prije, još 1836. godine kada je Uprava općine cirkularnim pismom upozorila da se približava opasna pošast. Crkvene su vlasti preporučile molitve. Napast je privremeno utihnula. Međutim, 19 godina poslije mnogo jači val epidemije proširio se s kopna na otok, iz Senja. Od Italije se proširila Istrom, a zatim Hrvatskim primorjem. Na Krku se najprije pojavila u Baški i postupno zahvatila istočni dio otoka. Harala je i u susjednom Loparu. Otočna vlast spominje u dopi-su od 18. srpnja 1855. pojavu kolere i određuje onima koji dola-ze u Krk da što brže obave svoj posao i odmah napuste otok. A župnim je uredima ista vlast dostavila upute: …U svakoj zgodi što bolje poučiti puk nek čuva čistoću života i odijevanja, da odstrani iz kuće svaku nečist, da se očuva dobar zrak, nek se ne izlažu oštrom zraku, nek prozrače svoje stanove i preuzmu sve potrebno kako bi se držali daleko od ove kuge, koja bi se htjela uvući u naše strane... Bi-skupijski upravitelj u Krku, Nikola Zack, koji je nakon smrti biskupa Bartola Bozanića upravljao Biskupijom, dopustio je masni začin u petke, a odgođene su pojedine crkvene svečanosti s obrazloženjem da okupljanje naroda može proširiti tešku bo-lest.

Brojčani pokazatelji umrlih od kolereMjere opreza nisu bile dostatne. Epidemija se širila i od-

nosila žrtve. Mrtvačka su se zvona oglašavala više puta dnevno; ■ Preslica na zvoniku kapele sv. Roka

NAŠI ZVONI ■ 11

u Baški čak u jedan dan 16 puta. Bilo je ljeto i smrad se širio ulicama, i sprovodi su se obavljali odmah. Pune ruka posla ima-li su svećenici tijekom posjećivanja bolesnika, pružanja popud-bine i vođenju sprovoda. Baška je najviše stradala, a kolera se pojavila 18. lipnja i nije bilo dana da nije bilo nekoliko umrlih. Na dan sv. Ivana, 24. lipnja, u Baški je 16 umrlih. Bilo je kuća u kojima je umrlo čak šest osoba. Prestala je 12. kolovoza i ostavi-la za sobom 245 umrlih, svih uzrasta i dobi. U Dragi Bašćan-skoj umrlo je od kolere 86 ljudi, u Puntu 90, u Vrbniku 80 (za-jedno s Garicom i Risikom 88), u Dobrinju 25, od kojih je 18 bilo u selu Čižići, u Omišlju 66, a u Krku su ubilježena samo četiri smrtna slučaja.

Jedino naselje na zapadnoj strani otoka koje je pogodila kolera 1855. godine, ali znatno manje od istočnoga dijela Krka, bila je Dubašnica s 13 umrlih. Zahvatila je samo sela Ljutići (2), Milovčići (5), Kremenići (2) i Bogovići (4). Ukupno je na Krku umrlo od kolere 617 ljudi. Naselja Stara Baška, Kornić, Vrh, Poljica i Sveti Vid (Miholjice) ostala su pošteđena.

Vjernički tragovi kolerePitamo se: Kako su naši pretci uzvratili na strašnu nevo-

lju „biča Božjega” koja se sručila na njih? U što su se pouzdali u gotovo bezizlaznim okolnostima? Vjernički je puk, u zajed-ništvu sa svojim duhovnim pastirima, zavjetovao se i potražio nebesku zaštitu sv. Roka, sv. Sebastijana, sv. Ivana i Majke Božje. I Bog je skratio kušnje, a narod je ispunio obećani za-vjet i podigao u svojim mjestima zavjetne crkve i kapele u znak zahvale Bogu za uslišane ili su odredili da će zajednički svake godine hodočastiti na određeni dan, većinom na blag-dan sv. Roka, u određenu crkvu. Prisjetimo se: Baška je zavje-tom obnovila već napuštenu crkvu sv. Ivana na groblju; u Vrb-niku je sagrađena crkva Gospe od Zdravlja, u narodu prozvana Gospoja na mjestu nekadašnje kapele sv. Petra i Pavla; u Dragi Bašćanskoj je usred sela uz glavnu prometnicu sagrađena ka-pela na čast sv. Roka i Sebastijana; isto tako u Puntu kod Pla-ce. U Dubašnici je još u staroj župnoj crkvi bila kapela sv. Roka, zaštitnika od kužnih bolesti, a 1781. godine su u selu Turčići svećenici iz obitelji Turčić s nadimkom Pjerini sagra-dili posebnu kapelu sv. Roka. Nadalje, Kras i Gabonjin zavje-tovali su se da će na Rokovu hodočastiti u Rasopasno, a slično i Sveti Vid.

Gradnje sakralnih prostora, kao i spomen-zapisi poviše nadvratnika zavjetnih crkava veoma su rječiti. Govore o povije-snom događanju, o teškoj nevolji, ali još više svjedoče o vjerskoj svijesti naših pradjedova. Nad ulazom u zavjetnu crkvu u Vrb-niku uklesan je tekst: God. 1855. za teškog pomora kolere pod upravom popa Nika Grškovića Vrbnik se zavjetova Mariji, a god. 1859. dogradi se ova crkva. Istoga ju ljeta presvjetli biskup Vitezić posveti. Marije, zdravlje nemoćnih, moli za nas. Slično se može iščitati i po ostalim crkvama.

Suzbijanje malarijeGovoreći ovdje o koleri, valja se također prisjetiti malarije

koja je u prošlim vremenima, posebice na području Dubašnice i zapadnom dijelu otoka, stvarala velike zdravstvene probleme. Pojavljivala se na močvarnim predjelima, ponajviše oko lokava. Znalo se da je njezin prijenosnik komarac, ali ga je teško bilo otkloniti. Dr. Selle, voditelj Ocenografskog instituta u Rovinju, otkrio je da sitne ribice, tzv. gambuzije, uništavaju komarčeve larve. U kolovozu 1924. godine stigla je pošiljka gambuzije i

Komunalne usluge ukopa

Početkom mjeseca svibnja Općina Malinska-Dubaš-nica povjerila je Dubašnici d. o. o. novu komunalnu djelatnost, pružanje usluga ukopa. Usluga se odnosi

na pripremu i uređenje grobnog mjesta te polaganje po-kojnika ili posmrtnih ostataka u grobno mjesto.

I. J. L. ■

■ Kapela sv. Roka u Turčićima, zaštitnika od kužnih bolesti

stavljena u lokvu u Porat. U veoma kratko vrijeme osjetila se djelotvornost i nestanak komarčevih larvi. Iz te su lokve prene-sene u druge otočne lokve i vrlo brzo zameo se trag legla koma-raca prenosnika malarije. Lokva u Portu odigrala je važnu ulo-gu.

Od kuge, gladi i rata oslobodi nas Gospodine – ali

i od koronavirusa i droge

I mi smo s pandemijom koronavirusa puni tjeskobe i neiz-vjesnosti. U litanijama svih svetih, sastavnim dijelom zavjetnih procesija, ponavlja se zaziv: Od kuge, gladi i rata – oslobodi nas Gospodine! Mogli bismo pridodati i koronavirus, ali i još pokoji virus koji je možda u fazi mutacije i ne znamo kada će izbiti na površinu.

Ali ne treba smetnuti s uma čak goru, doduše smrtonosnu pošast, na koju smo se sliježući pomalo ramenima prešutno pri-viknuli, a to je epidemija ovisnosti, nazovimo je kugom droge koja nemilosrdno kosi živote cvijeta današnje mladosti. Kad ćemo shvatiti da nam se je primjereno boriti protiv duha ovi-snosti od droga? Zašto ne koristimo postojeće zavjetne kapele za okupljanje na molitvu oslobađanja od droge? Kakve će du-hovne tragove i posljedice kod nas ostaviti koronavirus?


NAŠI ZVONI ■ 12

Istraživao je, pronalazio, spašavao i zapisivao kulturnu baštinu Istre i Kvarnerskih otoka

Ususret 100. obljetnici rođenja Branka Fučića (1920. – 2020.)

M alo je pojedinaca u drugoj polovini 20. stoljeća koji su tako snažno obilježili kulturni i znanstveni život Istre, Kvarnera, Hrvatskog primorja i Rijeke kao što je to bio

Branko Fučić, ugledni hrvatski povjesničar umjetnosti i kulture, stručnjak za srednjovjekovno zidno slikarstvo i hrvatski glagoli-zam. Zapravo njega i ne treba uspoređivati s drugima – jer kako je to jednom zgodom rečeno – on na svome polju konkurenciju nije imao. Kao znanstvenik i kršćanin – praktični vjernik, koračao je istarskim podnebljem i svojim rodnim kvarnerskim otočjem u potra-zi za freskama i usporedo glagoljskim natpisima i grafitima. Među-tim, mladi ljudi – školarci i studenti – danas slabo znaju tko je i što je bio ovaj čovjek koji je svoj znanstveno-umjetnički poziv i rad smatrao nečim što ga u potpunosti ispunjava i veseli – kao da se radi o hobiju, a ne obvezi i zadaći. Tu se zapravo nalazi odgovor na ak-tualnost njegovih napisanih tekstova, iako je od njihova prvotnog objavljivanja prošlo i nekoliko desetljeća.

Prve je korake učinio na dubašljanskom tluBranko Fučić rođen je 8. rujna 1920. u Bogovićima, od

majke Marijane rođ. Povitzer, domaćice i oca Šime, meštra/uči-telja, rođenog Puntara. Prve je korake učinio na dubašljanskom

tlu, odnosno kako je jednom prilikom rekao: „Vaš sam srcem i zavičajem jer sam rođen ovdje, među vama, u Dubašnici, tu u Bogovićima, u kući kraj škole – jer sam u Dubašnici otvorio oči i oblikovao sebi prvu sliku svijeta”. Ubrzo je dobio prvog brata Mladena. Zbog očeva službenog premještaja, obitelj 1922. go-dine napušta otok Krk i odlazi u Generalski Stol. Branku i Mladenu uskoro se pridružuje i brat Drago, treće dijete Fučiće-vih. Spletom okolnosti – dakako opet po očevom novom mjestu službovanja – ali ovoga puta uistinu vrlo dobrog – obitelj se 1927. godine seli u Zagreb.

Tako u glavnom hrvatskom gradu i crkvenoj prijestolnici Branko Fučić otpočinje svoje osnovno školovanje koje će nasta-viti u zagrebačkoj Četvrtoj gornjogradskoj gimnaziji. Nakon maturiranja 1938. godine odlučuje svoje daljnje obrazovanje nastaviti na Umjetničkoj akademiji u Zagrebu. Međutim, tu se – jednostavno rečeno – nije snašao. Prekinuvši taj studij upisuje se 1939. godine na Mudroslovni fakultet (današnji Filozofski fakultet) Hrvatskog sveučilišta u Zagrebu na kojem uspješno stječe diplomu 10. ožujka 1944. godine iz Grupe za Poviest umjetnosti i kulture (XXV – dvadeset i pete), tj. skupine predmeta – razdio A (prvi stručni predmet): Poviest umjetnosti i kulture s klasičnom arheologijom; razdio B (drugi stručni predmet): Hr-vatska poviest; i razdio C (pomoćni predmet): Obća poviest i Ta-lijanski jezik.

Još kao apsolvent započinje raditi. U stalni radni odnos ulazi 1945. godine, prvo kao zaposlenik Konzervatorskog zavo-da u Zagrebu od 1945. do 1946. godine. Od 1946. do 1947. godine radi u novoosnovanom Konzervatorskom zavodu za Istru, Gorski kotar i Hrvatsko primorje sa sjedištem u Rijeci. Zatim odlazi na odsluženje vojnoga roka u Sloveniju. Nakon završetka, od 1949. godine postaje zaposlenik Jugoslavenske (današnje Hrvatske) akademije znanosti i umjetnosti u njezi-nim institutima/kabinetima/zavodima u Zagrebu i Rijeci (jed-no vrijeme čak i u Splitu), ali većinu radnog staža službeno s radnim mjestom u Rijeci gdje na koncu i dočekuje zasluženu mirovinu 1990. godine.

Doktorirao je 1965. godine pri Filozofskom fakultetu u Ljubljani obranivši disertaciju Srednjovjekovno zidno slikarstvo u Istri (Rijeka – Ljubljana 1964., 550 str.) pod mentorstvom ista-knutoga slovenskog kunsthistoričara profesora Francea Stelèa, s kojim je ostvario zavidnu suradnju koja je prerasla u prijatelj-stvo.

Branko Fučić rano je počeo pisati i objavljivati. U početku su to bile uglavnom pjesme od kojih su neke i objavljene (pod pseudonimom Toni Tinov). Prvu je pjesmu objavio u travnju 1936. godine u časopisu Mali Istranin. Pjesmama je zastupljen u Lirici hrvatskih sveučilištaraca objavljenoj u Zagrebu 1939., te u antologiji hrvatske lirike prevedene na talijanski jezik pod na-slovom Il melograno. Lirica Croata contemporanea koju je prire-dio Luigi Salvini u Zagrebu ratne 1942. godine.

■ Branko Fučić

NAŠI ZVONI ■ 13


Trebalo je „dokazati” da je Istra hrvatskaNakon Drugoga svjetskog rata Fučić kreće – kako to piše J.

Žgaljić u svojoj vrijednoj monografiji Branko Fučić. Od Dubašnice do Dubašnice (2001.) – na svoj domoljubni put u „obećanu Istru”. Polazište istraživanjima u Istri Fučiću je bilo Biskupsko sjemeni-šte s klasičnom gimnazijom u Pazinu (danas je to Pazinski kole-gij – klasična gimnazija). Budući da je ratna bitka za Istru bila dobivena, trebalo je tu pobjedu ostvariti i na međunarodno-prav-nom planu. Trebalo je „dokazati” međunarodnoj komisiji da je Istra hrvatska. U tom je smjeru 1946. godine u Pazinu Oblasni narodno-oslobodilački odbor za Istru postavio u zgradi Biskup-skog sjemeništa izložbu Svjedočanstva o slavenstvu Istre. Povod je bio posjet Međusavezničke komisije Istri. Izložbu je postavio i popratni katalog uredio Božo Milanović, a Branko Fučić sudjelo-vao je u postavljanju izložbe i pisanju kataloga.

Idućih godina Branko Fučić intenzivno obilazi Istru i Kvar-nerske otoke. Istražuje, pronalazi, spašava i zapisuje tamošnju kulturnu baštinu. Pomalo počinje i publicirati stručne članke, ali nadolazeće vrijeme podarilo je kapitalna otkrića i brojne radove koje je Fučić neumorno pisao i objavljivao – njih gotovo 400!

Svojoj rodnoj Dubašnici odužio se ponajprije navođenjem upravo Dubašnice kao mjesta svojega rođenja, a potom glagolj-skim lapidarijem u Portu koji je izradio s bratom Dragom, uz pomoć franjevaca trećoredaca (fra Anđelka i padre Benka) i Portana, a postavljen je 1990. godine u samostanskom kom-pleksu sv. Marije Magdalene te knjižicom recepata Gaštronomi-ja grišnoga fra Karla z Dubašnice (u dva izdanja, 1996. i 1997.). U njoj se „sakrio” iza imena fra Karla, ali i odao na kraju Gaštro-nomije riječima zapisanim glagoljskim pismom: Se esam az griš-ni diak Branko pridivkom Fučić.

Najznačajnija djelaOd najznačajnijih, za života tiskanih, Fučićevih djela isti-

čemo Istarske freske (1963.), koautorstvo u Leksikonu ikonografi-je, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva (1979.,2 1985.,3

1990.), kapitalnu monografiju-katalog Glagoljski natpisi (1982.), Apsyrtides. Kulturno-povijesni putopis po otočju Cresa i Lošinja (1990.,2 1995., na više jezika), Vincent iz Kastva (1992., na više jezika) i Terra incognita (1997.,2 1998.). Posmrtno su mu objav-ljeni naslovi: Croatian Glagolitic Epigraphy (London, 1999.) i Fraške (1999. i 2000.). Potom je objavljena i knjiga Majstor Al-bert iz Konstanza u Brseču, Jesenoviku, Lovranu, Pazu i Plominu (2000.), te četvrto (2000.), a 2006. godine i peto izdanje – već kultnog – Leksikona ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva. Knjiga Terra incognita čije je prvo izdanje tiskano 1997., reprintirano je 1998., a 2001. dobilo je i svoje treće izda-nje, sve u zagrebačkoj Kršćanskoj sadašnjosti. U 2002. godini nakladnik Josip Turčinović iz Pazina u svojoj seriji Istarska ba-ština i Državni arhiv u Pazinu objavljuju Grdoselsku kroniku (O 350. obljetnici rođenja njenog začetnika Vinka Pikota i 300. obljet-nici njegove oporuke) koju je priredio i bilješkama popratio Dra-gutin Domšić, a transkripciju i prijevod s talijanskog jezika uči-nio Branko Fučić. Tu se radi o prijevodu, prijepisu i preslici izvornog teksta djela Quaderno di Gordosella, čiji je izvorni tekst Fučić prvotno objavio u Vjesniku Istarskog arhiva (1994.). Naj-zad, 2006. i 2007. objavljene su dvije knjige pod naslovom Iz istarske spomeničke baštine koje je kao zbornik izabranih Fučiće-vih članaka priredio njegov veliki prijatelj Josip Bratulić. Na-kladnik tih izdanja je Matica hrvatska u Zagrebu.

Počiva na Starom groblju sv. ApolinaraZa svoj znanstveni i stručni rad na polju hrvatske povijesti

umjetnosti, kulture i glagoljizma – iako je za „komunistički establišment” bio persona non grata – dobio je brojna priznanja i nagrade (republičke, gradske, potom od pojedinih društava).

Papa Ivan Pavao II. proglasio je Branka Fučića 1983. godi-ne Vitezom komendatorom reda sv. Grgura Velikog, a Katolič-ki bogoslovni fakultet u Zagrebu dodijelio mu 1986. godine počasni doktorat teologije, odnosno od 1996. on je počasni doktor Sveučilišta u Zagrebu. Za kapitalno djelo knjigu-katalog Glagoljski natpisi i ukupan rad na polju srednjovjekovnog zid-nog slikarstva, ikonografije i epigrafije uručena mu je 1985. pre-stižna Herderova nagrada Bečkog sveučilišta. Od 1991. redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, a od 1989. dopisni član Slovenske akademije znanosti i umjetno-sti u Ljubljani.

Branko Fučić preminuo je nedjelju, 31. siječnja 1999. godi-ne u Rijeci. Pokopan je prema vlastitoj želji na Starom groblju sv. Apolinara u dubašljanskom polju.

Zbog korone odgođen je međunarodni znanstveni skup o životu i radu B. FučićaO životu i djelu Branka Fučića do sada je bilo organizirano

nekoliko stručnih i znanstvenih skupova te objavljena dva zbor-nika: Slova na dar Branku Fučiću, ur. Josip Bratulić (2009.) i Az grišni diak Branko pridivkom Fučić/I, the Errant Pupil Branko, Surnamed Fučić, ur. Tomislav Galović (2011.). Naime, od 30. si-ječnja do 1. veljače 2009. godine, u Kongresnom centru hotela Malin u Malinskoj, održan je međunarodni i interdisciplinarni znanstveni skup o životu i djelu akademika Branka Fučića (1920. – 1999.) pod nazivom „Az grišni diak Branko pridivkom Fučić”. Skup je realiziran o 10. godišnjici smrti Branka Fučića (1999. – 2009.), a s glavnom intencijom prikazivanja njegova životnoga puta i valorizacije znanstvenoga djela. Skup je orga-niziran pod pokroviteljstvom Općine Malinska-Dubašnica i suorganizatorstvom eminentnih institucija iz hrvatske znanosti i kulture: Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu, Katoličkoga bogo-slovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Staroslavenskog insti-tuta u Zagrebu i Sveučilišne knjižnice u Rijeci. Nakon toga objavljen je i istoimeni zbornik radova s međunarodnom recen-zijom na ukupno 844 stranice. Nekoliko godina kasnije sni-mljen je i dokumentarni film o Branku Fučiću pod naslovom „Az, Branko pridivkom Fučić” (2016.) u proizvodnji Istra Fil-ma (scenarist i redatelj Bernardin Modrić, snimatelj Robert Kalčić, montažer Tin Kowalski, skladatelj Igor Karlić).

Iako smo planirali organizaciju međunarodnoga znanstve-nog skupa o životu i djelu Branka Fučića pod nazivom „Habe-mus artificem!” – povodom 100. obljetnice njegova rođenja – iz svima nama znanih epidemijskih/pandemijskih razloga, ali i predostrožnosti – odgodili smo za iduću godinu, kao uostalom i prigodnu izložbu, ali i podizanje spomenika-biste u Portu nje-mu u čast. No, zato ćemo ove godine publicirati knjigu-mono-grafiju Fučić: okvir djela – trenutci života te pripremiti Deskrip-tivnu bibliografiju Branka Fučića (tiskano i u digitalnoj verziji) te predložiti Filatelističkom društvu Krk da objavi prigodnu omotnicu s likom Branka Fučića.

Tomislav GALOVIĆ ■

NAŠI ZVONI ■ 14


Dubašnica u neobjavljenoj povijesti Otoka Krka fra Vladislava Brusića

Fra Vladislav ( Josip) Brusić (Vrbnik, 20. IV. 1881. – Cri-kvenica, 23. I. 1955.), franjevac i svećenik, član Franjevač-ke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri, nastavnik,

povjesnik te plodan pisac napisao je i objavio za života nekoliko većih i manjih studija i članaka te jednu knjigu pod naslovom Otok Rab: geografski, historijski i umjetnički pregled sa ilustracija-ma i geografskom kartom Kvarnera i Gornjeg Primorja (Zagreb, 1926. – reprint Zagreb, 1990.). Međutim, dosta je njegovih ra-dova ostalo u rukopisu, među kojima se posebno ističe opsežna monografija Otok Krk (Košljun, 1947.). Tu je knjigu pisao i za nju građu prikupljao za vrijeme redovničke službe i boravka na Košljunu, ali je nažalost ostala nedovršena. Sada se čuva u Arhi-vu franjevačkog samostana Navještenja Marijina na Košljunu (Ostavština fra Vladislava Brusića).

U tome opsežnom rukopisu (dijelovi rukopisa su pretipka-ni na pisaćem stroju) na dosta se mjesta spominje dubašljanski kraj, a jedno zasebno poglavlje nosi naslov „Dubašnica” (str. 27-28). U njemu fra V. Brusić ovako opisuje Dubašnicu: …Dubaš-nica zaprema središnji jugozapadni dio otoka Krka. Do nje se danas lako dolazi. Ona se nalazi na cesti koja vezuje grad Krk s Omišljem. Pošto je sva u ravnini, lako se dolazi do svih njezinih brojnih sela koja su sva povezana dobrim i urednim putovima…

Potom iznosi podatke iz isprave koja je izdana 1153. godi-ne, a govori o tome da su skrbnici crkve sv. Martina i kapele sv. Apolinara – Omišljani Dedoha i Radoslav – predali spomenute sakralne objekte zajedno sa svom njihovom imovinom benedik-tincima samostana sv. Benedikta nad Padom. Tu se današnji dubašljanski prostor drži kao dio omišaljskog komuna/kaštela i župe. Međutim – po riječima autora – zbog nezdravog zraka on je opustio i rijetko naseljen. Spominje se potom naseljavanje Dubašnice u 15. stoljeću zalaganjem posljednjeg Krčkog kneza Ivana VII. Frankapana, kao i njegova Darovnica iz 1454. godi-ne za crkvu sv. Andrije.

Malinska se sve više razvija u kupalište prvog reda

Kao dva pravca naseljavanja otoka Krka, fra Vladislav Bru-sić, definira jedan koji bi išao iz Dalmacije preko otoka Paga i Raba i drugi sa susjednog kopna koji je bio u vlasti ugarsko-hr-vatskih kraljeva. Za pisanje ovog odjeljka korištena je povijesna građa skupljena u rukopisnom Bartolijevu zborniku, te u tiskanim izdanjima, posebice u zbirci Acta Croatica. Upravo na temelju jed-ne takve isprave iz 1491. godine zaključuje se da je Dubašnica do tada zapravo bila „kuracija ovisna u pastvi od Omišlja”. Nakon toga Dubašnica postaje u crkvenom smislu zasebna župa sa svo-jim seoskim kaptolom te u administrativnom smislu neovisni ka-štel. Potom se dosta detaljno opisuje uspostava i teritorij općine, tj. kaštela Dubašnice. U početku su i susjedna Poljica bila dio tog prostora, ali vrlo kratko: …Kad su dakle Poljica otpala od Dubašni-ce, ova je bila svedena u njezine prave granice. Ali je ostala i dalje ono što je bila do sada zbroj od oko 20 većih i manjih sela, ili još bolje ne-

Dosad (ne)poznato

■ Hrbat arhivske kutije u kojoj se nalazi rukopis o. Vladislava Brusića i jedna stranica rukopisa.

prebrojen broj malih selišta, kao što je i danas. Samo s razlikom da se, rek bi, danas zapažaju neki počeci koncentracije oko jednog od najno-vijih sela, Malinske, koje se sve više razvija u morsko kupalište prvog reda i koje će kao takvo bez sumnje postati središte Dubašnice, naj-ljepšeg, ravnog i šumovitog kraja na otoku Krku…

U nastavku ovog poglavlja o Dubašnici govori se o njezi-noj podjeli na Gorinja sela, Dolinja sela i Poganku te promje-nama koje su je snašle nakon pada Mletačke Republike i uspo-stave tzv. prve austrijske uprave, potom francuske, i najzad tzv. druge austrijske uprave na cijelom otoku Krku. Za vrijeme francuske uprave uspostavljene su tzv. merije (općine) na čelu s merom (načelnikom) i tada je Dubašnica ponovno pripala pod Omišalj kao meriju. No, to je bilo kratkog vijeka i nova je upra-va vratila stari – pučki ustroj.

U vrijeme kada je fra V. Brusić pisao svoju knjigu o Krku, a to je bilo nakon Drugog svjetskog rata ovako je zapisao: …Da-nas – kad je ovo pisano – ima Dubašnica svoju općinu ili svoj Na-rodni Općinski Odbor sa predsjednikom na čelu. Pridružili su joj i Gornja Poljica, kako su bila pod Austrijom i pod bivšom kraljev-skom Jugoslavijom.” Odnosno: „Glavno središte života i rada danas su njezina sela Malinska i Bogovići. U Malinsku dnevno pristaje parobrod na polasku za Rijeku i na povratku za Krk-Punat. Ona je autobusnim vezama povezana sa svim glavnim mjestima na otoku. U njoj je Kupališno povjerenstvo, putnički ured Putnik, pošta, br-zojav i telefon. U općini ima više osnovnih škola. Malinska je i sije-lo općinskog i kupališnog liječnika. U Bogovićima ima svoje sijelo Rimokatolički Župni Ured…

NAŠI ZVONI ■ 15


Dubašljanske se djevojke udaju najradije u drugo selo

U nastavku se obrađuju „Današnja dubašnička sela”, a među njima i Rudine i Mihovilići. Autor opisuje i kuće po Du-bašnici: …Odlikuju se one što su ih u starije doba gradili domaći popovi svaki na svojoj starini, a danas one što su ih u novije doba podignuli domaći Amerikanci, povratnici s naštedjenim dobrima. Neke od ovih kuća imaju odraz pravih malih dvoraca, jer imaju u sebi i oko sebe sve što današnjem čovjeku treba…Za dubašljanske djevojke piše da se „udaju najradije u drugo [selo], ali onda u nekretnoj imovini ne uzimlju dio od očinstva, nego bivaju na račun dijela koji bi im pripadao plaćene u mirazu /novcu/”. U nastavku se donose različiti podatci („Malo statistike”) o broju stanovnika Dubašnice kroz stoljeća. Slijedi zasebno potpoglav-lje o staroj župnoj crkvi sv. Apolinara. Primjerice, 1650. godine župna je crkva imala 10 oltara. Tu su i zanimljivi podatci iz sva-kodnevnog života ljudi ovoga prostora prema zapisnicima bi-skupskih vizitacija. Nakon toga se opisuje današnja župna crkva sv. Apolinara u Bogovićima. Tu fra V. Brusić iznosi uglavnom nepoznatu činjenicu, ali je nažalost ne potkrjepljuje nikakvim arhivskim izvorom, da nacrt po kojem je građena sadašnja žu-pna crkva „nije originalan” – odnosno da je uzet „prema pozna-toj crkvi S. Maria Formosa u Puli.” Za kapelu Majke Božje Karmelske donosi također njezin opis prema crkvenim izvori-ma iz sredine 17. stoljeća pa tako navodi da se dotična kapela nalazi „na Malinskoj kod kuće Pavla Bogovića, njezinog uteme-ljitelja.” Oko njezina oltara po zidovima su bili obješeni mnogi zavjetni darovi. Nakon župne crkve donesen je popis kaptol-skog svećenstva u Dubašnici iz 1549. godine do zaključno 1736. godine. Ukratko se još navode druge crkve i crkvice na Dubaš-nici s osnovnim podatcima ili prvim spomenima u povijesnim

Maslinarstvo u doba korone

Kako su protekla četiri mjeseca koronakrize utjecala na maslinarstvo našeg otoka? Svjedoci smo pande-mije koja je poharala čitav svijet i zavukla se u sve

pore društva. Stalo je sve, gospodarstvo, turizam pa i proi-zvodnja i prodaja hrane.

Osvrnuo bih se na maslinarstvo tokom zadnja četiri mjeseca u našoj Općini. Kada se u ožujku zbog korone odlučilo ograničiti kretanje između općina, gradova i žu-panija, postalo je svima jasno da situacija postaje ozbiljna i da od turističke sezone koja je pred vratima možda neće biti ništa. Dobro je to što se virus nije proširio na otočno stanovništvo. Kada su stanovnici otoka vidjeli da se za se-zonu ne trebaju pripremati, puno je njih iskoristilo slo-bodno vrijeme i odlučili su obnoviti svoje zapuštene ma-slinike. Tu je došla do izražaja pozitivna strana slobodnog vremena koje je iskorišteno na najbolji način.

Ali istodobno imali smo situaciju da se nije moglo prodati niti par litara ulja. Sve je stalo. Tada se dosta pisalo u medijima kako Hrvatskoj u ovakvim situacijama nedosta-je vlastite hrane i kako treba pokrenuti poljoprivredu. Ned-vojbeno je da nam nedostaje domaće hrane i ona se previše uvozi. Upravo ovakve situacije nam i ukazuju kako možemo vrlo lako ostati bez hrane, ako ovisimo o njezinom uvozu. Međutim, mišljenja sam da u poljoprivrednu proizvodnju treba ulagati kada nismo nadomak krize, već kada smo gos-podarski u stabilnoj situaciji. Ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju su iznimno velika i dugotrajna, a tko normalan može to učiniti usred svjetske ekonomske krize?

No, da se vratim na današnji dan kada pišem ovaj čla-nak. Situacija s koronom još uvijek nije dobra, ali je puno bolje nego je to bilo u ožujku. Otvorile su se granice među državama i od sezone koju smo željno čekali moglo bi „nešto” i biti. Od kada su popustile mjere i ljudi se mogu slobodno kretati, prodaja ulja dosegla je razinu prijašnjih godina. Međutim, sve je to krhko i može se svakog trenut-ka promijeniti.

Svi mi koji živimo posredno ili neposredno od turiz-ma trebali bismo iz ove situacije izvući najbolje pouke. Imali smo više vremena razmišljati kako sve unaprijediti i biti bolji domaćini.

Branko JUD ■

dokumentima. Na kraju poglavlja izneseni su podatci o samo-stanu sv. Marije Magdalene na Portu. Time ujedno ovo poglav-lje – tj. rukopis o Dubašnici završava.

Napominjemo da se u poglavlju o Omišlju zasebno piše o selima: Semenji, Miholjice (Sv. Mihovil), Sv. Vid, Seršić i Maršić.

Iako izneseni podatci nisu nepoznati današnjim istraživa-čima oni su zanimljivi i pokazuju nam izniman interes fra Vla-dislava Brusića za povijest rodnoga otoka Krk, ali i za Dubašni-cu kao njegov sastavni dio.


Vjenčani, rođeni i umrliOd 16. ožujka do 5. srpnja 2020. godine

VJENČANI U OPĆINI MALINSKA-DUBAŠNICAStephani Kuljanić i Fabio Biagio LietiLaura Ljubić i Ivan Žuvić

ROĐENI (U RIJECI) I UPISANI U MATIČNIM KNJIGAMALana Škarpa, kći Danijele i Tončija iz MalinskeAndro Stulić, sin Margaret i Ivana iz PortaIvona Zeljković, kći Sare i Miša iz MalinskeRoko Žon, sin Katarine i Borne iz Sv. Vida-MiholjiceEmanuela Ljutić, kći Petre i Kristijana iz Milčetići

UMRLI NA PODRUČJU OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA I/ILI POKOPANI NA GROBLJIMA U OPĆINI MALINSKA-DUBAŠNICANikola Turčić – Malinska – Dobrinj*Mara Vrdoljak – Kremenići – Derventa (BiH)*Mara Peculić – Rijeka – Malinska/Novo grobljeMate Kraljić – Milohnići – Malinska/Staro grobljeNenad Pavletić – Milohnići – Malinska/Novo grobljeAnica Vantačić – Barušići – Malinska/Novo grobljeAna Sirotić – Malinska – nepoznato mjesto ukopa*Ivanka Marijić – Malinska – Derventa (BiH)*Ružica Žuvić – Njemačka – Malinska/Novo grobljeIvan Cvelić – Rijeka – Malinska/Novo grobljeKate Prendivoj – Milohnići – Malinska/Novo groblje

* osobe preminule u Malinskoj (u domovima za stare i nemoćne, turisti i sl.) – pokopani izvan Općine Malinska-Dubašnica Izvor: Evidencija Matičnog ureda Malinska i grobne evidencije

OBLJETNICA

Svečano je obilježena 50. obljetnica Povijesnog društva otoka Krka i predstavljen novi svezak Krčkog zbornika

brika. Tako u Raspravama i člancima donose se četiri znanstve-na članka (Natalia Beg, Rapska obitelj Dokulo: o heraldičkom znaku, njihovoj vezi s otokom Krkom i obnovom kapele kraj rapske katedrale; Anton Bozanić, Stoljetna uprava na otoku: Krk otočno središte, kašteli – općine, katastarska izmjera i općinske granice; Ju-raj Lokmer, John Mason Neale: glagoljica, glagoljaško bogoslužje i otok Krk u putopisu iz 1861. godine; Anton Bozanić, Naziv „bo-duli” – podrijetlo, značenje i primjereno sadašnje služenje tim nazi-vom).

U Građi za povijest otoka Krka objavljuju se dva rada o Statutu bratovštine Majke Božje Goričke iz 1425. godine (Da-libor Salopek i Darko Žubrinić; Sanja Zubčić). Tu su i Bilješke uz trojicu Ostrogovića Daine Glavočić.

Tematski blok ovoga je puta posvećen obljetnici: 50 godina Povijesnog društva otoka Krka (1969. – 2019.). U njemu se na-laze prigodni tekstovi o Povijesnom društvu otoka Krka koji su opremljeni izabranim fotografijama (Milan Radić, Proslov u po-vodu 50. obljetnice Povijesnog društva otoka Krka; Tomislav Ga-lović, Povijesno društvo otoka Krka u kontekstu hrvatske historio-grafije; Franjo Velčić, Mihovil Bolonić i Ivan Žic-Rokov među osnivačima Povijesnog društva otoka Krka; Anton Bozanić, Du-hovno-vjersko-crkvene teme i sadržaji na stranicama Krčkog zbornika; Perica Dujmović, Societatis facies symbolica: nekoliko redaka o povijesti amblema Povijesnog društva otoka Krka u kon-tekstu suvremenoga promišljanja vizualnog identiteta; Gordana Gržetić, Pola stoljeća Povijesnog društva otoka Krka: ni vrijeme, ni društvene mijene nisu prekinule kontinuitet čuvara povijesnog na-sljeđa otoka Krka).

U rubrici Obljetnice prisjećamo se 300. godišnjice rođe-nja o. fra Antona Juranića (1719. – 1799.), potom Branka Fu-čića (1920. – 1999.) i Radmile Matejčić (1920. – 1990.) usu-sret njihovoj 100. obljetnici rođenja, dok Ana Kirinčić svoj tekst posvećuje 21. obljetnici rada Male Staroslavenske akade-mije „Dr. Antun Mahnić” i 20. obljetnici smrti akademika Branka Fučića.

Zahvala svim jedinicama lokalne samouprave, posebno Općini Malinska-Dubašnica i Gradu

KrkuU rubrici Recenzije i prikazi, osvrti i bilješke piše se o dva

znanstvena skupa i jednoj knjizi („Mostir svete Marije na Glavi Otoka”: Pet i pol stoljeća duhovnosti, povijesti, kulture i umjetnosti na Krku /druga pol. XV. stoljeća – 2018./; Znanstveno-stručni skup „Kvarnerski otoci u Domovinskom ratu”; Recentni Galovićevi do-prinosi za lokalnu dubašljansku povjesnicu).

Na Košljunu

U ponedjeljak 22. lipnja u Franjevačkom samostanu Na-vještenja Marijina na Košljunu svečano je obilježena 50. obljetnica Povijesnog društva otoka Krka (1969. –

2019.) te predstavljen novi svezak Krčkog zbornika 75/2019. Svečanost je moderirao predsjednik Povijesnog društva otoka Krka dr. Milan Radić koji je u osnovnim crtama opisao okolno-sti i tijek osnutka Društva, podsjetivši da je upravo ideja o osnutku Društva nastala na Košljunu 1968. godine na inicijati-vu fra Nikole Ludovika Španjola. Doduše, to se provelo godinu dana kasnije uz veliki trud tadašnjeg učitelja, kasnije akademika Petra Strčića i uz pomoć i podršku tadašnjeg predsjednika Op-ćine Krk Antona Hriljca, kada je 26. travnja 1969. godine u vi-jećnici tadašnje Općine Krk održana Osnivačka skupština koju je vodio Franjo Matejčić. Tada je za prvog predsjednika Povije-snog društva otoka Krka izabran Ljubo Karabaić, za potpred-sjednika Nikola Ludoviko Španjol, a tajnika Petar Strčić. U na-stavku, dr. M. Radić nabrojio je sve osobe koje su Društvo vodi-le u proteklih pola stoljeća, posebno istaknuvši da se s izdava-njem Krčkog zbornika započelo 1970. godine i da je do danas objavljeno radova više od 600 autora na čak 16 tisuća stranica, sve isključivo o otoku Krku.

Pola stoljeća postojanja – članovima Povijesnog društva otoka Krka čestitali su košljunski gvardijan fra Diego Deklić, načelnik Općine Malinska-Dubašnica Robert Anton Kraljić, gradonačelnik Grada Krka Darijo Vasilić, predsjednik Skup-štine Primorsko-goranske županije Erik Fabijanić, Branko Kukurin i Franjo Butorac koji je Društvu uručio na poklon pretisak djela fra Franje Glavinića Historia Tersattana (Povi-jest Trsata). Nazočnima se obratio i fra Alfonso Orlić koji je pročitao ulomak iz kronike Franjevačkog samostana na Ko-šljunu, koji se odnosi na vrijeme izlaska 1. sveska Krčkog zbornika, dok je Tomislav Galović pročitao čestitku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – Zavoda za povijesne i društvene znanosti u Rijeci koju su uputili njegova upravite-ljica dr. sc. Sanja Holjevac i voditelj prof. emeritus Miroslav Bertoša.

Nakon toga je uslijedilo predstavljane novog – 75. svezak Krčkog zbornika o kojem su govorili Milan Radić, dr. Franjo Velčić, dr. Anton Bozanić, Dragutin Žic i dr. Tomislav Galović.

Brojne zanimljive rasprave, članci i ostali prilozi

U 75. svesku Krčkog zbornika Povijesnog društva otoka Krka koji je posvećen 50. obljetnici Povijesnog društva otoka Krka (1969. – 2019.) nalazi se niz zanimljivih rasprava, članaka i drugih priloga. Kao i dosad, sve je raspoređeno u nekoliko ru-

NAŠI ZVONI ■ 17

OBLJETNICA

Nažalost, u ovome svesku imamo čak sedam nekrologa – In memoriam: fra Bonaventura Duda (1924. – 2017.); akademik Petar Strčić (1936. – 2019.); prof. dr. sc. Mirjana Strčić (1937. – 2018.); Ana Kirinčić (1945. – 2019.); Ivan Pavačić Jecalićev (1936. – 2019.); prof. dr. sc. Josip Kirinčić (1924. – 2019.); Cvetko (Svetko) Ušalj (1937. – 2019.).

Na kraju Krčkog zbornika već se uobičajeno nalaze izvješta-ji o radu Povijesnog društva otoka Krka (za 2017., 2018. i 2019. godinu) koje potpisuje dr. Milan Radić, predsjednik Društva, te Upute suradnicima.

Zahvaljujemo svim jedinicama lokalne samouprave na otoku Krku – posebice Općini Malinska-Dubašnica i Gradu Krku – na razumijevanju i potpori kojom osiguravaju redovito godišnje objavljivanje Krčkog zbornika, a gospodinu Dragutinu Žicu na organizacijskoj pomoći i dakako franjevcima na Ko-šljunu na gostoprimstvu.

Nakon svečanosti i promocije na Košljunu zajedničko dru-ženje nastavljeno je u Restoranu Marina u Puntu.


Novi život staroj zgradi

Tijekom 2019. godine uređen je prostor starog vrtića u Bogovićima, na adresi Novo naselje 7. Investici-jom vrijednom nešto manje od 2,5 milijuna kuna

udahnut je ‘’novi život’’ staroj zgradi koja je više od 30 go-dina bila dom dubašljanskih vrtićaraca.

Nova namjena prostora i dalje je društvenog karakte-ra. Ukupno 450 m2 prostora dat će se na raspolaganje udrugama koje svoje sjedište imaju u Općini Malinska-Dubašnica. Temeljem prvog natječaja za dodjelu prostora na korištenje udrugama dodijelit će se četiri uredska pro-stora s pripadajućim skladišnim prostorom na katu te je-dan veći prostor, u sklopu kojeg je predviđen multimedi-jalni kutak i skladište, namijenjen okupljanju i kvalitetnom provođenju slobodnog vremena većeg broja ljudi.

Na raspolaganje svim udrugama stavljena je plesna dvorana na katu, a nakon što se prostor opremi, moći će se koristiti i sala za sastanke. U planu je i opremanje kuhinje i manje blagovaonice u prizemlju.

Osim navedenih prostora, u zgradi se nalaze još tri uredska prostora u prizemlju za koje će se namjena na-knadno odrediti. Zgrada raspolaže dizalom kako bi se osobama s invaliditetom omogućio pristup prostorijama na katu. Iza zgrade prostrano je dvorište koje će se ponu-diti udrugama na uređenje.

Ovim putem pozivamo sve zainteresirane udruge koje udovoljavaju uvjetima da se jave na javni natječaj koji će se uskoro objaviti na mrežnoj stranici Općine Malin-ska-Dubašnica.

K. C. ■ ■ Slijeva na desno: Robert Anton Kraljić, Anton Bozanić, Franjo

Velčić, Dragutin Žic, Tomislav Galović i Milan Radić (Snimio Denis LEŠIĆ)

■ Sudionici obilježavanja 50. obljetnice Povijesnog društva otoka Krka (Snimio Milovan KIRINČIĆ) Dom udruga

NAŠI ZVONI ■ 18

VIJESTI

Zar ćemo ostati bez folklorne baštine?

K orona i Ostanimo doma, riječi su i rečenice koje su pore-metile rad i planove Kulturno-umjetničke udruge Du-bašnica. Pandemija koronavirusa ukrala nam je ono naj-

ljepše, a to su druženja i aktivnosti koje smo imali, zakinula nas je za neke uspomene koje nosimo dalje kroz život. Možda nas je i osvijestila za nešto drugo, čega do sada nismo bili svijesni da imamo, da nam je važno i da nam male stvari čine život ljepšim, a velike se događaju rjeđe.

Sada više ne moramo „biti doma”, ali moramo ostati odgo-vorni te stoga u ovom članku nema nabrajanja naših održanih nastupa folklora, natjecanja Ritmičke sekcije, gostovanja zbora, završne priredbe i izložbe radova Likovne sekcije. Nema one li-jepe, šarene slike nasmijanih lica članova, nema ni slike Folklor-ne skupine s Krčkog festivala folklora. Nema događanja jer i dalje ostajemo odgovorni, čuvamo sebe i one oko nas.

Osvrnule bismo se ukratko ovom prigodom na naše Fol-klorno društvo, njegovu dugu tradiciju, bogatstvo koje nosi u sebi, naraštaje koji su odrastali kroz njega i da ne nabrajamo na sve ono lijepo i ponosno kad sopele zasopu i svi u isti korak za-tancaju. Tamo se dogodila korona prije korone jer odlaskom

Sv. krizma u Dubašnici

U subotu 27. lipnja u 10 sati naš biskup mons. Ivica Peta-njak podijelio je sakrament potvrde ili krizme ovogodiš-njim kandidatima. Dvadeset i troje učenika sedmog ra-

zreda primilo je pomazanje sv. uljem krizme za zrelo svjedočenje vjere. Na slavlju su zbog okolnosti vezanih uz pandemiju korona-virusa sudjelovale samo uže obitelji krizmanika. U propovijedi o. biskup se nadovezao na evanđelje toga dana pozivajući sve pri-sutne na slušanje Božje riječi i njezino življenje. Rekao je da Bož-ja riječ dotičnoga dana, koja se čita u liturgiji, daje odgovor u svim životnim situacijama, te je stoga prikladna i za vjenčanje, krštenje, krizmu ili sprovod. Središte evanđeoske poruke je služe-nje, a služiti je bolje nego biti služen – rekao je biskup Ivica.

Kulturno-umjetnička udruga Dubašnica

■ Krizmanici s ocem biskupom Ivicom Petanjkom i svećenicima

Zahvaljujem Pjevačkom zboru koji je pjesmom uveličao svetu misu, sakristanu barba Pavu Barbišu, ministrantima i svi-ma koji su prisustvovali svetom misnom slavlju. Od ostalih koji su sudjelovali u pripravi zahvaljujem roditeljima krizmanika, Komunalnom društvu Dubašnica koje redovito održava okoliš župne crkve i mojoj teti Zdenki koja je uredila kuću, dvorište i vrt, te skuhala ručak za biskupa i svećenike, koji su nakon euha-ristijskog slavlja blagovali u župnoj kući.

Ovogodišnji krizmanici su: Jakov Babić, Katarina Cvelić, Valentina Dujmović, Lucija Gajzler, Marko Gajzler, Laura Gauš, Arijan Horvat, Maja Ivković, Leona Karabaić, Emanuela Kocić, Anamarija Koči, Anamarija Kraljić, Laura Kraljić, Lucija Linardić, Nika Maslać, Tarja Potnar, Emanuel Pribanić, Silvano Ivan Simić, Iva Staničić, Toni Šamanić, Moreno Šplehar, Petar Tehomilić i Petra Turčić.

Vlč. Marin DAŠEK ■

■ Članovi pjevačkog zbora...

■ ...Folklorne sekcije i ...

dugogodišnjih voditeljica Daniele Štefanić i Ivone Bajčić iz Folklornog društva, nažalost, usprkos svim našim upitima i mo-lbama, nitko se u našoj Općini ne želi prihvatiti voditeljstva

NAŠI ZVONI ■ 19

VIJESTI

Zatvorena vrata Galerije sv. Nikole

Živimo sasvim neuobičajeno, drukčije ljeto. Uvukla se strepnja u naše izlaske, ograničili smo obiteljska okupljanja, a ona društvena, morali smo ukinuti.

Ljubitelji likovnih izložaba naići će na zatvorena vrata naše Galerije (osim jedne humanitarne izložbe). Kako nam se sad naši susreti na otvorenjima izložaba i večeri provedene u razgovorima čine nekako čeznutljivo daleki-ma, sada su s one strane svakodnevice. Virus nas je ranio, učinio drukčijima, mnoge strpljivijima...

No, sjećanje na otvorena vrata naše Galerije prisutno je te se nadamo da ćemo ovogodišnji, preskočeni, likovni program vidjeti dogodine. U stalnom smo kontaktu s umjetnicima koji imaju puno više optimizma i nade od nas koji gledamo zatvorena galerijska vrata. Morena Brn-čić prionula je novim radovima, smještajući Don Quijotea u primorski krajolik. Ove se godine trebao predstaviti i Dalibor Rubido, već dobro poznat našoj publici te Du-bravka Kanjski i Slavko Marić. Drži nas nada da će dogo-dine biti bolje, da ćemo se susretati i razgovarati. Društven smo narod kojemu to mnogo znači. M. ŽIC ■

Iz kaosa red - umjetnička izložba dobrotvornog karaktera

Svjesni činjenice kako će rad Galerije sv. Nikole u organiza-ciji Turističke zajednice i ostalih partnera zbog cjelokupne situacije izostati ove sezone, u želji obogaćivanja ljetnoga

kulturnog programa na području naše Općine, u Galeriji sv. Ni-kole 18. srpnja Udruga Termen otvara izložbu pod vodstvom Ivana Cara, studenta Studija slikarstva u visokoškolskoj ustanovi „Arthouse – škola za crtanje i slikanje” u Ljubljani, te voditelja umjetničkih projekata naše Udruge. Svi Ivanovi radovi nastali su u vrijeme pandemije, a izložba će imati i humanitarnu notu jer će prikupljeni novac biti pomoć učenicima i studentima iz siromaš-nijih obitelji. Ova umjetnička izložba dobrotvornog karaktera or-ganizirana je u suradnji s Caritasom Biskupije Krk.

Tri od izloženih radova darovat će se izvlačenjem dobitni-ka kao nagrade, za čije je sudjelovanje u nagradnoj igri potreb-no uplatiti minimalno 200 kuna na žiroračun Caritasa.

Ivan Car izraziti je kolorist te ljubitelj teksture, a u izlože-nim radovima pod nazivom Iz kaosa red kombinira tehnike i medije da bi postigao dubinu te dinamiku. Iako većinom slike započinje kaotičnim nanosima boje na platno, cilj mu je da rad u svojoj završnici pruži promatraču osjećaj mira i divljenja.

Ovim putem pozivamo sve zainteresirane da sudjeluju u ovoj dobrotvornoj akciji, ili navrate posjetiti izložbu u znak pot-pore umjetničkom stvaralaštvu lokalnih snaga.

Toni KRALJIĆ ■

U Galeriji sv. Nikole

kako bi postojeće folklorne skupine i dalje nastavile s vježbanji-ma i nastupanjima, a zajedno s njima stasali i neki novi narašta-ji tancadura koji se početkom svake nove školske godine upisuju u Folklorno društvo. Pitamo se gdje su svi oni „dobronamjerni” kritičari koji su znali zapaziti svaki naš krivi korak, nakošen fa-col, neispletene kose ili jednu podsuknju manje. Od svih njih niti jedan ne želi voditi jedno uhodano bogatstvo folklora. Jer folklor nisu samo narodne nošnje, sopci i oni koji tancaju. Fol-klor smo svi mi, roditelji prije svega, jer njihovim trudom, zala-ganjem i odgovornošću, naša će djeca i dalje dolaziti na probe, nastupe, putovanja, a mi ćemo s ponosom govoriti: „Bili su od-lični!” jer su naši. Zbog svega ovoga ne dopustimo da ostanemo bez folklorne baštine kojom se naša Općina do sada mogla diči-ti u brojnosti i godinama postojanja. Nadamo se da u našoj Op-ćini još uvijek ima zaljubljenika u folklor, tanac i sopele i da će se takvi odazvati i biti voditelji našoj djeci.

Lj. DEPOPE i D. ŠABALJA ■

■ ...najmlađi na likovnoj radionici

NAŠI ZVONI ■ 20

ŠKOLA

Veliki broj prvih mjesta za učenike naše škole

Svake godine, pa tako i ove protekle, naši se učenici već od početka školske godine počinju pripremati za natjecanja. Oni se mogu opredijeliti za područje koje ih najviše zani-

ma i u kojem postižu dobre rezultate. Sve je krenulo i u ovoj protekloj školskoj godini po tom

ustaljenom običaju priprema; malo nas je zaustavio štrajk, ali vježbalo se i radilo. Počela su školska natjecanja, sudjelovalo je mnogo učenika i postizali su odlične rezultate. U međuvreme-nu, strahovali smo da taj tada nepoznati koronavirus ne dođe i u naše krajeve, ali došao je. Stoga, neka županijska natjecanja nisu održana i naši su učenici ostali kod kuće zadovoljni i s po-stignutim rezultatima samo na školskom natjecanju.

Također, ove smo godine trebali biti domaćini državnog natjecanja iz geografije. Osmislili smo aktivnosti za posjetitelje, organizirali posjete odredištima u Malinskoj i na našem lije-pom otoku kako bismo njihov trodnevni boravak učinili još ljepšim. Međutim, i ta je manifestacija otkazana.

Ipak, natječući se i u iznimno nepovoljnim ovogodišnjim uvjetima, zadovoljni smo rezultatima na školskim i nekim žu-panijskim i državnim natjecanjima, pa se možemo pohvaliti iz-vrsnim učenicima i njihovim mentorima.

Geografija Na školskom je natjecanju sudjelovao čak 21 učenik,

od kojih je njih troje pozvano na županijsko natjecanje, ali nije održano.

Rezultati:

1. mjesto Lovro Ćuk (5. a)

2. mjesto Pavle Žužić (5. b)

3. mjesto Adrian Šakić (5. b)

Mentorica je učiteljica Ljiljana Cuculić-Pavlić.

InformatikaNa školskom je natjecanju sudjelovalo 12 učenika od kojih

je petero pozvano na županijsko natjecanje i na njemu su posti-gli odlične rezultate. Državno prvenstvo nije održano. Rezultati županijskog natjecanja:

1. mjesto Katarina Lesica (8. b)

3. mjesto Mia Žužić (6. a)

5. mjesto Pavle Žužić (5. b)

7. mjesto Adrian Šakić (5. b), Iva Turčić (5. a) i Mihaela Turk (5. b)

Mentorica je učiteljica Alenka Žužić.

MatematikaNa školskom natjecanju sudjelovali su i učenici četvrtih ra-

zreda. Od 24 učenika, dvoje ih je pozvano na županijsko natje-canje gdje je Mia Žužić (6. a) osvojila 10. mjesto, a Iva Turčić (5. a) 20. mjesto.

Mentorice su bile učiteljice Đana Krnčević i Mihaela Ko-šić, te Alenka Žužić i Klara Grlaš za učenike od 5. do 8.razreda.

Hrvatski jezikOd troje učenika koje je sudjelovalo na školskom natjeca-

nju, Leona Karabaić (7. a) pozvana je na županijsko natjecanje, ali nije održano. Mentorice su učiteljice Marija Iličić i Petrica Mrakovčić.

FizikaNa školskom natjecanju sudjelovalo je šest učenika od ko-

jih je dvoje pozvano na županijsko koje nije održano. Prvo je mjesto na školskom natjecanju osvojila Katarina Lesica (8. b), a 2. mjesto Matija Juroš (8. b). Mentor je učitelj Luka Savin.

Održana su i školska natjecanja iz:

■ engleskog jezika, s mentoricom Andreom Fugošić-Bagara

■ kemije, s mentoricom Matejom Šustić

■ biologije, s mentoricom Renatom Pavletić i

■ povijesti, s mentorom Denisom Buljatom, ali niti jedan učenik nije pozvan na županijsko natjecanje.

Školska natjecanja

■ Dominik Lesica i Petra Turčić – državni prvaci na natjecanju DABAR

■ Sudionici državnog natjecanja DABAR

NAŠI ZVONI ■ 21

ŠKOLA

Četvrtaši su se oprostili od svojih učiteljica

Vjeronaučna olimpijada Na županijskoj razini vjeronaučne olimpijade, u pratnji men-

torice Elizabete Crvić, učenici Pavle Žužić (5. b), Adrian Šakić (5. b), Mihaela Turk (5. b) i Jakov Babić (7. b) osvojili su 4. mjesto.

■ Učenice i učenici 4. a i 4. b sa svojim učiteljicama ispred kapele sv. Ivana de Matha koju su posjetili tijekom pješačenja po Dubašnici u povodu Svjetskog dana pješačenja

Robotika Pod vodstvom vjeroučitelja Božidara Volarića, naši su učenici

osvojili izvrsno 1. mjesto iz robotike u skupini Regija Rijeka – starija dobna skupina. To su: Jakov Čorak (8. a), Kristijan Kobrehel (8. a), Matija Juroš (8. b), Arijan Horvat (7. a) i Emanuel Pribanić (7. b).

Natjecanje mladih Hrvatskoga Crvenog križaNaše učenice osvojile su 1. mjesto na Međuškolskom natje-

canju mladih Hrvatskoga Crvenog križa u pratnji mentorice Mateje Šustić. Taj su izvrstan uspjeh postigle: Lucija Žužić (6. a), Pavla Matković (8. b), Katarina Lesica (8. b), Emanuela Kocić (7. a), Iva Staničić (7. b), Maša Štefanić (6. b) i Ilina Lukić (6. b).

DABAR – međunarodno natjecanje iz informatike i računalnog razmišljanja

Na državnom natjecanju sudjelovalo je 14 učenika pod vodstvom mentorica Alenke Žužić i Martine Bambić. Prva mjesta osvojili su Dominik Lesica (6. b) i Petra Turčić (7. b).

Čestitamo mentorima i svim učenicima koji su sudjelovali, posebno onima koji su ostvarili visoke rezultate i predstavili našu školu kao jednu od boljih i uspješnijih.

Ivana BONIFAČIĆ (Snimila Alenka ŽUŽIĆ) ■

Bili smo jedna velika obitelj

Još je jedna nastavna godina stigla svome kraju. Bila je drukčija od svih dosadašnjih i sigurno ćemo ju dugo pam-titi. Četvrtaši će ju zapamtiti i po oproštaju od svojih uči-

teljica Đane Krnčević i Mihaele Košić. U ovih nekoliko godina puno smo toga skupa prošli, za-

jedno smo rasli, učili, igrali se, svašta radili i svugdje bili… Tako smo polako došli i do kraja četvrtoga razreda kada se moramo rastati. Bilo nam je jako lijepo zajedno… Bili smo

kao jedna velika obitelj, zajedno smo se smijali, ali i plakali. Svađali se, ali smo se nakon toga i mirili. Sada svi krećemo dalje, u nove izazove, ali bogatiji za neka nova iskustva i pre-lijepe uspomene.

Dragi četvrtaši, vi ćete uvijek biti naša djeca i naši učeni-ci. I vaše učiteljice će uvijek biti tu za vas. Sretno u petom ra-zredu.

Tekst i fotografija: Mihaela KOŠIĆ ■

■ Osvajačice prvog mjesta na Međuškolskom natjecanju mladih Hrvatskoga Crvenog križa u pratnji mentorice Mateje Šustić

NAŠI ZVONI ■ 22

Oproštaj učenika osmih razreda

Uspješno je okončana ova neobična nastavna godinaOnline nastava

■ Osmaši sa svojim razrednicima i općinskim načelnikom

Petak, 3. srpnja, bio je poseban dan za naše osmaše u Osnovnoj školi Malinska-Dubašnica, kada je u hladu ke-stena ispred škole upriličen svečani ispraćaj učenika

osmih razreda.Ravnateljica škole Nedeljka Turčić pozdravila je roditelje,

zaposlenike škole i djecu. Osvrnula se na uspjeh učenika čestitav-ši im na postignutim rezultatima. Zaželjela im je uspješan nasta-vak životnog puta. Razrednik 8. a razreda Predrag Znaor i ra-zrednica 8. b razreda Petrica Mrakovčić prigodnim su se riječima oprostili od svojih učenika te podijelili svjedodžbe i pohvalnice. Načelnik Općine Robert Anton Kraljić uručio je nagrade učeni-cima koji su svih osam razreda prošli s odličnim uspjehom. To su:

Mario Braut, Josip Filipović, Marin Kružić, Katarina Lesica, Mia Lukić, Pavla Matković, Lucija Tadejević, Hrvoje Turk i Lara Vr-goč. Općina ih, osim toga, nagrađuje i stipendijom u prvom ra-zredu srednje škole. Načelnik im je uputio i riječi ohrabrenja u sljedećem koraku koji ih čeka, a to je srednja škola.

Roditelji i učenici zahvalili su svojim sadašnjim razrednici-ma i razrednicama u nižim razredima, Mihaeli Košić i Đani Krnčević, te ostalim učiteljima na potpori i trudu.

Čestitke svim osmašima i neka u budućnosti ponosno predstavljaju sebe jer će time predstavljati svoje roditelje, mjesto i školu iz koje dolaze. Želimo im svu sreću u danima koji stoje pred njima.

P. M. ■

Završila je još jedna nastavna godina koja je pred sve nas postavila mnoge izazove. Još 13. ožujka nitko se nije nadao da će školsko zvono posljednji put ove

školske godine 2019./2020. učenike predmetne nastave pod-sjetiti na kraj nastavnog sata. Isprva, svi smo mislili da će učenici pratiti nastavu na daljinu samo dva tjedna. Međutim, to razdoblje se produljilo zbog pogoršanja epidemiološke si-tuacije, te smo najzad postali svjesni da će učenici viših razre-da ovu školsku godinu ispratiti putem online nastave.

Isprva se većina učenika obradovala time što neće mora-ti dolaziti na nastavu, međutim uskoro su shvatili da online nastava iziskuje isto tako trud i vrijeme za učenje. Učenici i učitelji u kratko su se vrijeme morali prilagoditi novim uvje-tima rada. Škola je svim učenicima i učiteljima omogućila di-gitalna sredstva za rad od kuće. Učenici razredne nastave sva-kodnevno su komunicirali sa svojim učiteljicama i pratili nastavu na trećem programu HRT-a, dok su učenici pred-metne nastave pratili nastavu na daljinu putem internetskih aplikacija (Yammer, Edmodo, Zoom i drugih).

Učitelji su se trudili i radili često više od granica izdržlji-vosti u želji da djeci olakšaju, koliko je moguće, ovo razdoblje i čim uspješnije prenesu znanje online putem. Vodile su se mnoge bitke s digitalnom tehnologijom i učeničkom motiva-

cijom, no uz pomoć roditelja i veliki trud učitelja i ova je ne-obična nastavna godina uspješno okončana.

Pitali smo učenike nižih i viših razreda što su najviše vo-ljeli u nastavi na daljinu. I mlađim i starijim učenicima najvi-še se svidjelo što nisu morali rano ustajati te način na koji im je predstavljeno gradivo (kvizovi, prezentacije, videouradci). Nekim se učenicima sviđala sloboda u organizaciji vremena, dok je drugima to predstavljalo problem, jer možda nisu bili toliko vješti u organizaciji i samomotiviranju.

Učenicima je neizmjerno nedostajala komunikacija uživo s učiteljicama, učiteljima i prijateljima iz razreda. Učenici viših razreda istaknuli su napor učitelja koji su se trudili objasniti gradivo i pružiti pojašnjenja i pomoć u bilo koje doba dana.

Naši učenici od 1. do 4. razreda ipak su se vratili u školu sredinom mjeseca svibnja te u svojim učionicama uz pomoć učiteljica zaokružili svoje znanje i ocjene za ovu školsku go-dinu, burnu i zahtjevnu, koja nam je pružila priliku za učenje i razvijanje naših profesionalnih vještina i nekih vrlina.

Dana 19. lipnja završila je ova nastavna godina. Učenici su otišli na zaslužen ljetni odmor. Nadamo se da će sljedeću školsku godinu započeti u školskim klupama i da će nam na-redna godina donijeti manje nemira od ove.

Sandra KUHARIĆ ■

NAŠI ZVONI ■ 23

VRTIĆ

Epidemija koronavirusa poremetila je naše planove

Dječji vrtić

Nakon odrađenih priprema i mnogo truda djece i odgaja-telja svih područnih vrtića Katarine Frankopan, 9. ožuj-ka, u krčkoj galeriji Decumanus otvorena je izložba

Uhvati pokret. Budući da kretanje predstavlja primarnu biološ-ku potrebu koja je od presudne važnosti za djetetov cjelokupan razvoj, raznim medijima i tehnikama dodatno se htjela naglasiti važnost spomenutoga. Izložba je, dok je to bilo moguće, bila dobro posjećena.

Dok smo u vrijeme izložbe već razmišljali o daljnim aktiv-nostima vezanima uz Uskrs, Majčin dan i sl., i dalje, aktualna epidemija koronavirusa, poremetila je naše planove. „Šuškalo” se o njoj dulje vrijeme, ali mislili smo: „Ma neće to zlo do nas doći...”. I tako dok smo si međusobno slali razne šale na tu temu, virus je stigao i na naš „Otok od zlata” te smo bili primo-rani zatvoriti vrata našeg vrtića. U razdoblju od 17. ožujka do 11. svibnja, vrtić je bio potpuno zatvoren, a 11. svibnja s radom su započele tri skupine (jedna jaslička i dvije vrtićke). Vidjevši preporuke HZJZ-a za rad u vrijeme epidemije, mislili smo kako organizacija rada neće biti moguća, ali vremenom smo se i mi odgajatelji i djeca privikli na takav režim. Rad je bio organi-

ziran na način da je roditelj dijete dovodio do ulaznih vrata vr-tića gdje bi ga preuzeo dežurni odgajatelj, dezinficirao obuću, upisao tjelesnu temperaturu i odveo do odgajatelja njegove sku-pine. Dodatno smo pažnju posvetili higijeni, mjerenju tempera-ture i ostalim preporukama za rad HZJZ-a. Većinu vremena trudili smo se provoditi na vanjskom prostoru, a nakon dva tjedna, 25. svibnja, otvorene su još dvije skupine (jedna jaslička i jedna vrtićka).

Koliko je negativnih stvari donijela korona, nećemo ni spominjati, ali kao i u svemu, našli smo i one pozitivne. Tako npr., mnogo jasličke djece naučilo je samo obuti papuče (uglav-nom to roditelji čine umjesto njih); kako ne rade sve skupine, djeca su raspoređena po skupinama te su nastala nova poznan-stva i prijateljstva. Nažalost, nismo imali priliku otpratiti naše predškolce kako smo navikli, niti organizirati druženje s djecom i roditeljima koja iz jaslica prelaze u vrtićke skupine, ali simbo-lično ćemo se potruditi i to obilježiti.

U nadi da nećemo morati ponovno zatvarati naša vrata, već zaboraviti na koronu i veseliti se dolasku nove dječice, pozdrav-ljamo vas do idućeg broja.

Bruna PETROV ■

■ Izložba Uhvati pokret u krčkom Decumanusu

HUMORESKA

NAŠI ZVONI ■ 24

Toplomjeri

Jeste li ikad obratili pažnju kako miriše zora? Kažu da je za svakoga taj miris drukčiji. Ne mora to biti jedan unikatni miris (kao što nam neke uspomene iz djetinjstva mirišu na,

recimo, bakine kolačiće), može biti i kombinacija mirisa. Tako nekako, kombinacijom dvaju mirisa – mirisa pokošene trave i mirisa svježe rose, mirisala je zora koja se rađala iz tmine jed-ne vrele srpanjske noći. Tamo negdje na drvenoj ogradi, tamo gdje bi svaku priču otvarao slavna službena seoska budilica Koko III., vidi se zamjetan nedostatak rečenog pijetla. Nema ga!

Ta gdje je nestao taj nesretni pijetao? Je li pao kao junak u dubokoj vrućoj vodi ekspres lonca? Prava istina nije voda dubo-ka (ekspres lonca), već vrlo jednostavna, Koko III. nalazi se u samovoljnoj samoizolaciji! Elem, Koka nema možda fizički, ali njegovo prodorno kukurikanje odjekuje jednim malim selom na marginama naše Općine. Kako je to moguće? Vrlo jednostavno, zbog oštroumnosti Jivića Makaka, koji je ozvučio Kokin samoi-zolacijski kokošinjac i to sve spojio na razglas u selu. Tako je omogućio službenoj seoskoj budilici obavljati svoj poziv. Kuku-rikati se – dokazali su Koko III. i Makako – može i iz samoizo-lacije.

Junaci pod pandemijomPandemija nije uspjela slomiti duh junaka iz Našeg Sela!

Naravno, u početku je svima bila ova nova situacija čudna. Tre-balo se, uz disciplinu, dobrano prilagoditi novoj situaciji, tzv. novoj normalnosti.

Jure Lamarin, v. d. službenog zamjenika Neslužbenog Po-glavara Našeg Sela, poprilično je seriozno shvatio ovaj izazov koji je Majka Priroda predočila pred čovječanstvo pa je pola dana provodio dezinficirajući i sterilizirajući stvari koje je kupio ili dotaknuo, a sljedećih pola dana je proveo dezinficirajući sa-mog sebe zbog budnosti, opreznosti i pijetetu prema vraški do-sadnom virusu. Posebno zanimljivo bilo je vidjeti kad bi Jure Lamarin, inače strastveni pušač, uzeo pakiranje cigareta i svaku cigaretu dezinficirao posebno. Lamarin je ujedno i jedina živuća osoba na svijetu koja je izgubila kilograme tijekom prve dvije faze zaštitnih mjera protiv korone.

– Ni van to još niš... – dodat će seoski mesar Nedo Poštar – Svoju ženu je natiral da nosi najloni na postoli, aš da tako vi-rus ne more poć u kuću. Jadna Lamarinova žena, ni joj dal ni da upari najloni zi postoli. Ovako se po selu šeće zi vrećicama iz drugačijih trgovačkih centara.

Turistički vizionar Mirko je, pak, radio na strategiji bren-diranja Našeg Sela kao korona-free sela što bi dovelo do mogu-ćeg privlačenja turista, uglavnom samo na račun te činjenice bez ikakvih potrebnih ili dodatnih turističkih sadržaja. Naime, Mirko je imao gledište da bi ljudi, kad bi znali da je neko po-dručje slobodno od COVID-19, jednostavno nahrupili tamo pa bila to i Lamarinova štala. Problem su mu predstavljali recentni događaji izvan granica naše prosperitetne Općine u neprekid-

nom održivom razvoju koji su slijedom prilika produljili pla-sman Našeg Sela na turističko tržište. To je, ah čujte, Mirku zauzvrat donijelo mnoge neprospavane noći i kratak fitilj kao nuspojavu. Teško je biti turistički vizionar kad je ovo turistički samo misaoni pridjev.

Neslužbeni Poglavar Sela tijekom sveopćeg zatvaranja po-svetio se svojem novootkrivenom hobiju – rješavanju sudokua. Naravno nedostajalo mu je druženje s njegovim Kriznim stože-rom, te partije briškule i trešete pod starom seoskom murvom, ali nekako je prebrodio držeći se kao i uvijek svojega životnog načela kojeg je usvojio još davno, za vrijeme svoje prve bračne noći – Ča se mora, ni teško.

Jutro su izbori...Stoga ne biste (ili biste možda i mogli?) zamisliti odušev-

ljenje spomenutih junaka kad su se mjere malo olabavile, kad se staro društvo našlo pod staru murvu, sa žmujem bevande, hartama trieštine i novim dodatkom koji je otežavao unos te-kućine – maskicom preko ustiju. Maskice su otežavale – osim problema pri konzumaciji pića koje je vrlo važno prilikom sparnoga ljetnog doba jer svi govore o važnosti hidratizacije – na neki način motiranje pri partijama briškule, što je dovodilo do mnogih neugodnosti, a gjdekoji put i do kršenja društvene distance!

– Mrghgm, mrghgm! – rekao je kroz maskicu Neslužbeni Poglavar Našeg Sela.

– Hrghgha, ghrahggha! – potvrdio je turistički vizionar Mirko kroz maskicu.

– Armlj, mrmrmrlj! – složio se kroz maskicu Lamarin.

A autor teksta je tu malo zastao i ustanovio – E ovako ne može! Čitatelj ih neće moći razumjeti kroz ove maskice, morat ću uz pomoć narativnog trika filtrirati njihovo naizgled mr-mljanje u smislene riječi i rečenice! I bi tako!

– Jutro su izbori... – pomalo će sjetno Neslužbeni Poglavar.– Vero su, vero su. Nisu nan mogli samo tako pasati porid

nas. – dodat će Nedo Poštar.– Ste sve pripravili?– Na što točno mislite, Poglavaru? – vokativom će iznena-

diti Mirko.– Lipo mislin! Načelnik nan je da veliko povjerenje, aš su

ovo prvi izbori ki će Naše Selo organizirati još od Hasburgova-ca kad se nismo ni zvali selo već dorf !

– Je, je, spravni smo za to, kako reču na TeVej – reći će Nedo Poštar – cirkus demokracije!

– Monadeuomo! Ne reče se cirkus demokracije, već se reče festival demokracije! To je festival! – naglasit će to Lamarin, pogotovo ovo monadeuomo.

– Judi, – smirit će situaciju Neslužbeni Poglavar – ma zna-te i sami da su nan ovo posebni izbori. Posebni!

NAŠI ZVONI ■ 25

SPORT

– T’r su nan svaki posebni, samo je nami vavik isto, a oni-ma ča su na plakati, onim ča nan se smiju, e njima je, meni se tako baren čini, još smišnije. Zaklel bi se da se svakih četiri leta sve jače i jače smiju na ovin plakatima – sarkastično će Nedo Poštar.

– Ala dosta filozofije! Znate na ča san mislil!– Bez brige, Poglavaru! Sve će biti tako dobro organizirano

da ćemo oduševiti načelnika! Na sve smo mislili!– Ben dobro, ki nan je u Organizacijskon odboru za pro-

vedbu prvih izbora u Našen Selu?– Pa lejte... – preuzeo je nevoljko riječ službeni v.d. zamje-

nika Neslužbenog Poglavara Našeg Sela Jure Lamarin – prva u ton Odboru je vaša žena...

– Moja žena?! Ma ča ni to sukob interesa ako je moja žena u ton Oboru?

Kamo gredu toplomjeri?– Ne, ni van to sukob interesa aš ste Vi Neslužbeni Pogla-

var, akcenat van je na Neslužbeni. – Ben dobro! Ki su drugi?– Diogen, Marica od Jurnice i... – tu je malo Lamarin za-

stao.– Ki još, ča si sad stal?! Zucni golube!– Četrti ortak je: Jivić Makako.– Jivić Makako?! Jivić Makako?! Lamarin, ti razumiš da mi

njega ne zovemo bez vraga makako... Zač si njega stavil? Zač?!– Radi kvote, rabili smo imit nikoga iz donjeg dela sela.– Ava! Vrag zel kvote, to je onu pasanu zemlju ruiniralo.– Ma ne bojte se, dal san mu najlahji posal ča sam mu mo-

gal dat.– A ča to?– Zadužen je za nabavku izbornih toplomjera!– Ava meni!– Je, našal je povoljno nikoliki jeftini toplomjeri, malo ra-

bljeni...– Rabjene toplomjere je nabavil?! Za izbore?! – bio je sav

crven u licu Poglavar.– Je, uštedil nan je puno zi tin činon.– A kakovi su to toplomjeri?– San van rekal već: rabljeni.– A kamo gredu ti toplomjeri? – pitao je već vidno iznervi-

rani Neslužbeni Poglavar Našeg Sela svojeg v. d. zamjenika Juru Lamarina.

Sudbina je htjela da se taman ispred njih pojavi Jivić Ma-kako i baš nakon Poglavarova pitanja kao prema nekim nepisa-nim kozmičkim zakonima spotakne preko jednoga drumskog kamena i uzvikne povijesno:

– A u g….u!

Ivan DERMIČEK ■

Bez profesionalnih zaposlenika i s volonterskim radom do svjetskih priznanja i rezultata

Od svojega osnutka, 28. listopada 1992. godine, Kickboxing klub Malinska ima iznimno brojne aktivnosti. Prevlada-vaju one redovite koje nazivamo trening, tj. tjelovježba i

natjecanja. Budući da su protekla četiri mjeseca zbog tzv. korona krize ove aktivnosti bile ukinute, prisjetit ćemo se ostalih oblika klupskog djelovanja prije gotovo tri desetljeća. Ovaj puta nećemo pisati o brojnim natjecateljskim odličjima u vlasništvu malinskar-skih kickboksača.

Prvi su treninzi započeli unutar Ful contact – karate sekci-je Športsko-kulturnog društva Dubašnica-Malinska. Slučajno se to podudaralo s dolaskom u Malinsku trenera Predraga Zna-ora koji je do tada živio u Rijeci i trenirao kod Branka Žgaljar-dića, prvoga svjetskog prvaka u full contactu. Brojni roditelji i entuzijasti na čelu s predsjednikom Antonom Malatestinićem i tajnikom Krunoslavom Badurinom pokrenuli su sekcije folklo-ra, sviranja, plesa, baleta, hortikulture, manekena i dječji pjevač-ki zbor. Također su oživljene maškare te su organizirane pje-sničke večeri i kazališna gostovanja.

Vrhunski sportaši iz inkubatora malinskarskoga „dječjeg vrtića”

Kickboxing treninzi su održavani u prostoriji tadašnjega dječjeg vrtića nasuprot osnovne škole u Bogovićima. U jednom razdoblju je dolazilo više od 130 aktivnih vježbača. Zato je ta-dašnje vodstvo moralo proširiti dvoranu s prvobitne površine od 60 m2 na postojeći balkon-ložu i dobiven je prostor za vjež-banje od 90 m2. Treniralo se u više grupa i više termina. Svi su redovito vježbali najmanje tri puta tjedno po dva sata. Nizali su se natjecateljski uspjesi i društvena priznanja pa su se zaintere-sirali i javni mediji za te vrhunske sportaše iz malinskarskoga „dječjeg vrtića”. Često su dolazili novinari i televizijske ekipe koji su snimali reportaže i javljali o postignutim sportskim uspjesima, a vodstvo kluba i sportaši bili su česti gosti na radio i televizijskim emisijama u Rijeci. Gotovo svaki dan su dnevne novine objavljivale neki članak koji je izvješćivao o dubašljan-skim kickboksačima. Tada je vodstvo kluba nekoliko puta odr-žalo i konferencije za medije.

Športsko-kulturno društvo Dubašnica je organiziralo i jav-na predstavljanja. Mladi vježbači su jedva dočekali izaći iz sku-čene dvorane i javno pokazati naučene vještine. Tako su pred ljeto 1993. godine organizirali trening i polaganje za pojaseve na plaži u uvali ispod tadašnjeg odmarališta „Željezare Sisak”. Dan prije u Italiji je kupljena zaštitna borilačka oprema pa su

Ususret 30 godina postojanja Kickboxing kluba Malinska

NAŠI ZVONI ■ 26

članovi kluba prvi put koristili rukavice, kacige, štitnike za sto-pala, potkoljenice i prepone. Svi su bili oduševljeni pa su javne demonstracije kickboxinga ponovljene za vrijeme karnevala u tadašnjem hotelu Slavija. Isto tako su na proljeće održavani tre-ninzi na livadi ispred današnjeg hotela Riva što je izazivalo ve-liku pažnju mještana i turista. Članovi kluba su u to vrijeme su-djelovali i na Malinskarskim ribarskim večerima gdje su pekli i prodavali ribice, a od zarade nastavili kupovati zaštitnu opremu za trening i natjecanje.

U to su vrijeme članovi kluba sudjelovali na međunarodnoj utrci mira Sri Chinmoy peace run kojom su promovirali među-narodno prijateljstvo i razumijevanje. Godinama kasnije Ana Znaor više je puta sudjelovala u akciji Slatki otok prodajući kola-če i pomažući rad humanitarne udruge „Andrijana Gržetić” s ciljem organiziranog prikupljanja i pružanja pomoći udovicama s malodobnom djecom, djeci bez jednog ili oba roditelja, te obi-teljima koje je snašla neimaština zbog bolesti.

Temeljem zakona, 1996. godine morale su se razdvojiti športske i kulturne djelatnosti pa se Ful contact – karate sekcija registrirala nakon pet godina rada kao samostalna udruga sa svojom skupštinom, upravnim, nadzornim i stegovnim odbo-rom te dobila naziv „Kickboxing športska udruga Malinska”. Predsjednik udruge je dr. Anton Žgombić, tajnik i trener prof. Predrag Znaor, a prva blagajnica Edita Šabalja koju kasnije za-mjenjuje Marinka Margan. Budući da je još od proljeća 1993. godine bilo mnogo vježbača iz Kijca, Njivica i Omišlja iskori-štena je prilika da se osnuje i „Kickboxing športska udruga Omišalj”. Trener je bio također Predrag Znaor, a predsjednik je postao Romeo Deša. Znakove KBŠU Malinska i KBŠU Omi-šalj, kao i raniji ŠKD Dubašnica, je likovno-grafički dizajnirao Predrag Znaor. Budući da još tada nije bila sagrađena omišalj-ska sportska dvorana treniralo se i dalje u vrtiću u Malinskoj, a održavana su javna međuklupska natjecanja na omišaljskom mjesnom trgu – placi.

Državne nagrade i vrhunska sportska dostignuća

Tih je godina započelo svečano proglašavanje najboljih sportaša otoka Krka. Birali su se najbolji junior i juniorka, seni-or i seniorka te najbolji klub. Većinu tih naslova su redovito osvajali kickboksači. KBŠU Malinska proglašena je najboljim sportskim kolektivom otoka Krka za 1996. godinu, a u njezi-

nom su sastavu bili i najuspješniji otočni, županijski i hrvatski sportaši. Oni su tada od Hrvatskoga olimpijskog odbora dobi-vali zahvalnice „za doprinos u postizanju izvanrednih športskih rezultata, u znak zahvalnosti za dostojno športsko predstavlja-nje Hrvatske u svijetu”. Također je Predrag Znaor dobio za-hvalnicu Njemačko-hrvatskog društva iz Karlsruhea za surad-nju i sudjelovanje na tamošnjem Svjetskom kupu 1995. godine na kojem su u sklopu Hrvatske kickboxing reprezentacije na-stupali i članovi kluba iz Malinske. Kasnije je Vlada Republike Hrvatske Peri Gazilju tri puta, Ani Znaor pet puta, a njezinom ocu Predragu šest puta dodijelila „državnu nagradu za vrhunska športska postignuća”.

Nakon što su sagrađene sportske dvorane u Omišlju i Ma-linskoj, klub je više puta bio domaćin mnogih državnih i župa-nijskih kickboxing prvenstava te kupova. Također je u svojim re-dovima stvorio brojne kickboxing suce s nacionalnim i međunarodnim licencama koji su sportsku pravdu dijelili na eu-ropskim i svjetskim prvenstvima te Azijskim dvoranskim igrama i Afričkim olimpijskim igrama.

KBŠU Malinska je 1996. godine bila suosnivač Kickboxing saveza Primorsko-goranske županije, a njezini članovi su obav-ljali najviše dužnosti u županijskim, državnim i svjetskim kic-kboxing organizacijama te u Hrvatskom olimpijskom odboru.

ŠKD Dubašnica je 1994. i 1995. godine bila ekipni državni prvak u semi i light contactu za kadete, a 1997. ekipni županij-ski prvak u semi contactu za kadete, dok je 2003. godine to bila u seniorskoj konkurenciji.

Najveći financijeri su roditelji učenikaSvi ovi uspjesi nisu ostali samo na otoku Krku. Sportaši,

koji su trenirali i nastupali za Malinsku, osnovali su u međuvre-menu svoje kickboxing klubove u Krapini, Makarskoj, Gospiću i Njemačkoj. Zahvaljujući svojem vrhunskom znanju nastavlja-ju stvarati nove kickboxing talente koji s njima opet osvajaju najsjajnija svjetska odličja.

Na kraju treba napomenuti da klub nikada nije imao pro-fesionalne zaposlenike. Sve nabrojane aktivnosti su odrađene volonterski bez ikakve naknade ili honorara. Najveći financijeri su svih godina bili roditelji članova kluba koji su ulagali u sport-ske uspjehe i zdravstvenu dobrobit svoje djece na čemu im se i ovim putem neizmjerno zahvaljujemo.

P. ZNAOR ■

■ Članovi Športsko-kulturnog društva Dubašnica 1994. godine

NAŠI ZVONI ■ 27

SPORT

U Županijskoj ligi bili bismo prvaci

Prekinuta natjecanja u rukometu

Nažalost, situacija s COVID-19 utjecala je negativno na sport, pa tako i na rukomet. Sredinom mjeseca ožujka od Hrvatskoga rukometnog saveza dobili smo obavijest

da se sva rukometna natjecanja, državna i županijska, prekidaju do daljnjega. U isto su vrijeme sportske dvorane zatvorile svoja vrata, a time i mi smo prestali s treninzima.

Iako smo se svi nadali da do toga neće doći, dva mjeseca ka-snije, Hrvatski rukometni savez obavijestio je klubove da se na-tjecateljska sezona 2019./2020. neće nastaviti i da se svi rezultati poništavaju. Drugim riječima, kao da se ništa nije ni odigralo, a u nekim ligama je ostalo odigrati svega nekoliko utakmica. Ne mo-ramo reći da je većina klubova ogorčena tom odlukom Saveza. Nama je posebno žao što nigdje neće ostati zapisano da su naše djevojčice RK Omišalj, 2006. godište, u 1. Hrvatskoj rukometnoj ligi odigrale prvenstvene utakmice u regiji Zapad i ne znamo ka-kav bi uspjeh ostvarile na završnici Prvenstva Hrvatske. Ista ta momčad u Županijskoj ligi sigurno bi osvojila 1. mjesto jer je do kraja prvenstva ostalo nekoliko utakmica, a one su uvjerljivo prve na tablici. Ali i ostale naše momčadi naporno su radile cijelu go-dinu kako bi postigle što bolji rezultat.

Moramo spomenuti i financijsku situaciju koja je već po-godila sportske udruge jer njihov rad u najvećoj mjeri financira-

ju jedinice lokalne samouprave. RK Omišalj unatrag 10 godina okuplja veliki broj članova, najviše djece osnovnoškolskog uzra-sta. Možemo se pohvaliti da iz godine u godinu imamo od 80 do 100 članova. Održavamo i kontinuitet natjecanja u Županij-skoj i državnim ligama – Seniorskoj i 1. HRL za mlađe uzraste. Ove sezone se u Županijskoj ligi natjecalo pet momčadi, a u državnim ligama dvije momčadi. Natjecanja iziskuju veliki fi-nancijski izdatak, pogotovo trošak putovanja na utakmice koje se nerijetko održavaju u isto vrijeme za dvije momčadi, subo-tom i nedjeljom po cijeloj državi. Zbog velike neizvjesnosti za budućnost, ovo vrijeme koje je pred nama iskoristit ćemo za analizu dosadašnjeg rada i rezultata te jako dobro „izvagati” u kojem opsegu ćemo moći nastaviti s natjecanjima, što ovisi o financijskim mogućnostima.

S obzirom na to da još uvijek nisu utvrđeni uvjeti trenira-nja za momčadske sportove, pogotovo dvoranske, odlučili smo da ćemo s treninzima nastaviti u kolovozu, odnosno rujnu. Na-damo se da će se do onda situacija poboljšati i da će jasno biti utvrđeno uz koje uvjete možemo trenirati i natjecati se.

Vjerujemo da ćemo svi zajedno naći najbolje moguće rje-šenje u trenutnoj situaciji, a uopće ne sumnjamo da ćemo se uskoro vratiti na put koji smo godinama nesebično stvarali.

Milica ALAJBEG ■

■ Svi članovi RK Omišalj

NAŠI ZVONI ■ 28

OPĆINA

(8)Kamicici z DubašniceKamicici z DubašnicePiše Anton BOGOVIĆ JUROV

KavK avat za mekot će reć od zemlje znimat kamiki i liberivat

ju da bude mehka, parićana za štentu. Ako su kamiki od kavi bili za duper, delal se je od njih zid i duplica, a

veći kamiki, koguli, žbruške i peski su se hitali na gromaču. Ako je maj moguće, kava se dumboko da bude zemlje

tuliko da ralica kad se ore ne zadiva za kamiki. Nikako bi se reklo da mora bit jedna noga i pol zaležane, ne stežane ze-mlje. Sve ča je manje zemlje bi se reklo da je tanka mekot ka se brzo osuši i to se zna, slabije rodi.

Ardenje za kavZa kav se od ardenja dupera pralica, marijana, mejkača,

pikun, bat, motika, kopanj, badilj i kunjere. Za vozit kamiki se rabi voz na koga se stave kočije. Marijana je od nada delana kvadrata štanga s puntu i petu. Pralica je istešo delana od nada je obla, je na jedan kraj napuntana, a na drugi ima pec-kastu petu, kraća je i laglja od marijane. Mejkača je ardenje s kin se skapaju krlji, od nada je i je nasajena na jaki manig. Drugi kraj toga ardenja je kako bat. Pikun je na jaki žilavi manig, bez šćike i z jaki uši nasajeno ardenje. Jedan kraj mu je puntast, a drugi oštar. Zi puntu se razbija kamik, a z oštrin siku žile i kopa zemlja. Bat je kvadar od nada skroz koga gre-du uši za jaki manig, jima petu s ku se tuče i puntu za razbijat kamik. Motika je trkutasto, puntasto ardenje z uši nasajena na jaki manig ki jima šćiku i ona je skovana od nada. Kopanj je drveno korito skopano u kus drva z dvi ručice na kraj. Noviji kopanji su delani od uskih dašćic ke su zabijene na poltonde stranice, a na stranice su zabijene ručice. Za delo s kamiki se seda rabe i železni kopanji delani od lamarina. Ba-dilj je pljočasta, puntasta lopata nasajena na dugi manig i rabi se za prehićivanje zemlje i manjega kamika. Kunjere su od nada delani kljini ki se zabijaju u vene od kamika. Po njimi se tuče i one cipaju, lome kamik.

Oni ki „poznaju” kamik i ki „ćute” kamikKavat se počne kadi će se delat kup zemlje, kopajuć ze-

mlju z motiku ako gre, a ako ne z pikunon, stresa se trava, a napose žile od pirike i mete. Znimaju se krlji od drv i kamiki. Krlji se kladu kadi neće pačit da se suše i rabit će se za zgorit na ognjišće. Z veći kamiki se gradi zid okolo mesta, a manji se hitaju na gromaču do zida. Zemlju se pasa na kopanj, zne-me se škalj, a ona se pušća za sobu. Kad se tako dela dosti mesta za kup zemlje se počne kavat krajen zida. Zemlja se othićuje na kup, veći kamiki se kladu na zid, a mali se hitaju na gromaču. Kad se prekava sva zemlja kadi se misli da će bit gromača, se gre kavat nutri. Kavat je teško. Jak čovik more opravit više dela od debuloga ma kako i svako delo i ovo, oni ki jimaju više pratike i delaju misleć ča i kako, delaju čuda laglje. Ćaro je da se laglje kava kad je zemlja umidna leh ako je suha, zbaškotana. Ni dobro ni ako je premokra aš se dela blato pak se kamik puzi. On ki kava misleć će, kad kopa ze-mlju, sprid sebe stavit kopanj da mu ono ča skopa dilje pade va njega. Ako se kopajuć dela gruda od zemlje, pametno ju je ćapat i hitit na kup, a ne ju hitat u kopanj i razbijenu hitat na kup. Kad se kavajuć pride na kamik, tribi ga je najprvo otko-pat od zemlje da ga se dobro vidi, tribi mu je s pikunon nać venu, očistit ju i raširit da se more va nju zabit pralica ali ku-njera. Korisno je s puntu od pralice „na slatko” s kratkin sko-son stresat kamik aš je skoro šiguro da se tako more otkinut veći del kamika leh ako se naglo zasakramenta pralica u venu, aš će se onda obično delat zbrušku i opravit malo dela. Mej onimi ki kavaju su oni ki „poznaju” kamik i ki „ćute” kamik. Takovih je lipo i gljedat kad delaju. Ako je force, vanka se hita ča se more veći kamik. Ako je kamik jako velik, more ga se z petu od pralice premestit kako rabi.

Čovik delajuć otvrdne za bit delavacBude i potriba da se kamik razbije aš je velik. Ni tribi

velike škole za znat razbit kamik ma oni ki kamik koga raz-bijaju, kladu na „mehko” tako da najmanje leži na tloh, i oni ki ga udre po onomu mestu kadi je ravan tukuć „na mrtvo” z baton, ako je moguće ravno na doli će ga razbit trošeć čuda manje force leh ako se dela drugačije. Tuć „na mrtvo” će reć da se bat na doli pusti da pada zi svoju pezu. Ako čovik for-cuje bat na doli, će šiguro razbit prvo kamik, ma oni ki kavaju moraju šparat svoju forcu. To ni delo ko bi se delalo na furiju. Tribi je delat destežo da bi se moglo delat više žurnad jednu za drugu i da čovik delajuć otvrdne za bit delavac. Kad se prekava sve ča se mora, gre se rashitat kup zemlje nastojeć ju stavit ondi kadi je od kavi tanja. Tako delana mekot ka jima voznik na koga se stavi zatoka mej dva stupa. Ona se za je-dan stup veže z grabrovu gužvu, more i zi žicu al se klade u kovani anel ki je va njega šaldan z olovon. U drugi stup se more zatoka zakljinat tako da ju živo ne more ni rinut ni z rogon oprit. Mekot se preore, zagnjoji i zazubati da zemlja bude parićana za sijat. To delo zovemo štenta zemlje.

Documents

20. srpnja - Dan Općine i Polinarova · 2020. 7. 19. · Maslinarstvo u doba korone ..... 15 Vjenčani, rođeni i umrli ..... 15 OBLJETNICA Svečano je obilježena 50. obljetnica