1

 

IZVJEŠTAJ    

20. JESENSKI POSLOVNI

SASTANAK HRVATSKE MREŽE ZDRAVIH GRADOVA

 

 

 

Grad Opatija – Primorsko - goranska županija

Opatija, 22. – 24.10.2015.

2

 

 

PROGRAM 20. JESENSKOG POSLOVNOG

SASTANKA HRVATSKE MREŽE ZDRAVIH GRADOVA

ČETVRTAK, 22.10.2015. – SUBOTA, 24.10.2015., OPATIJA

ČETVRTAK, 22.10.2015., Kulturni dom Zora, Nazorova 4, Opatija

15.00 - 18.00 Sastanak Predsjedništva Hrvatske mreže zdravih gradova

PETAK, 23.10.2015., Vila Antonio, Nazorova 2, Opatija

9.00 - 9.30 Otvaranje poslovnog sastanka: Gospodin Ivo Dujmić, gradonačelnik Grad Opatija

Gospodin Erik Fabijanić, predsjednik županijske Skupštine, Primorsko - goranska županija

Doc.dr.sc. Miljenko Bura, pomoćnik ministra, Ministarstvo zdravlja RH Prof.dr.sc. Slobodan Lang, predsjednik HMZG 9.30 - 10.30 Uvodno tematsko predavanje: Ulaganje u rani razvoj, prof.dr.sc. Selma Šogorić

10.30 - 11.00 Pauza za kavu

11.00 - 13.40 Prikaz modela dobre prakse (domaćini): Moderatorice: Zlata Torbarina, koordinatorica projekta „Opatija - zdravi grad“, Đulija Malatestinić, pročelnica, Upravni odjel za zdravstvo Primorsko - goranske županije

11.00 Opatija - zdravi grad – uvod, Zlata Torbarina 11.10 Vježbanje za trudnice i bebe i Mama–Beba Učka maraton, Udruga Spiritus movens 11.20 Cijepljenje, Estela Vlašić Belulović, pedijatrica 11.30 Zdrava prehrana, Dječji vrtić Opatija 11.40 Kreativno provođenje slobodnog vremena, Sanja Škorić, Društvo naša djeca Opatija 11.50 Klub za športsku rekreaciju, Dalibor Korenić 12.00 Kolibirići (djeca s teškoćama u razvoju), Društvo naša djeca Opatija 12.10 Opatija - zdravi grad – zaključak, Zlata Torbarina

3

 

Primorsko - goranska zdrava županija, Đulija Malatestinić 12.20 Uključivanje Roma u program predškole, Davorka Guštin, Dječji vrtić Rijeka 12.35 Rana intervencija, Ivanka Pejić, Udruga za skrb autističnih osoba 12.50 Unapređenje oralnog zdravlja djece predškolske dobi, Helena Glibotić-Kresina,

Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ 13.05 Program PATS - rastem, Andrea Mataija, Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ 13.20 Razvoj udomiteljstva u PGŽ, Nikica Sečen, Centar za pružanje usluga u zajednici 14.00 - 15.30 Ručak - Ugostiteljska škola, Kumičićeva 14, Opatija 15.30 - 18.00 Sajam razmjene ideja HMZG, park ispred Vile Antonio, Nazorova 2

Pokazna vježba rada s predškolcima, Diego Lipovšek, Stolnoteniski klub Opatija 10 godina prijatelj djece, Društvo Naša djeca Opatija Programi Dječjeg vrtića Rijeka - Priprema djece za jaslice i vrtić, koordinatorica za stručno - pedagoški rad Lahorka Jurčić (redovni program obogaćen elementima sporta, ranim učenjem engleskog jezika, katoličkim vjerskim odgojem, program za darovitu djecu, briga o oralnom zdravlju, inkluzija djece s razvojnim poteškoćama) Vježbanje od prvih mjeseci života, Margerita Rena Stipković, Udruga Patak, Rijeka Škola za razvedene roditelje i radionica “Ja, mama i tata”, Dječji dom Tić, Rijeka Savjetodavni rad sa djecom žrtvama nasilja, Tamara Žakula Desnica, Dječji dom Tić, Rijeka Predstavljanje programa za djecu jasličke i vrtićke dobi Grada Zagreba, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport Depistaža postporođajne depresije, Dom zdravlja Zagreb - Zapad Baby handling, Dom zdravlja Zagreb - Centar Savjetovalište za dojenje, Dom zdravlja Zagreb - Istok Škola za roditelje, Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Zagreb Uspostavljanje modela rane intervencije kod djece s neurorizikom i razvojnim odstupanjima, Udruga Leri Zagreb Model razvoja usluga rane intervencije za djecu s neurorizicima i razvojnim teškoćama u Istarskoj županiji, Marša Camlić i Loretta Morosin Rođeni za čitanje, projekt dječjeg odjela OB Dubrovnik Tečaj dojenja i Edukacija o autosjedalicama, RODA - podružnica Dubrovnik Promocija dojenja, Dom zdravlja KZŽ Rana intervencija, Zlata Perković, SUVAG Karlovac Sveobuhvatna podrška ranom razvoju djece Poreča i porečkim obiteljima, Nataša Basanić Čuš i suradnici Povezanost uređenja stambenih četvrti i alergijskih dišnih bolesti na primjeru grada Vinkovaca, mr. Mandica Sankovic, dipl.ing.arh 20.00 - 21.00 Piće dobrodošlice, Vila Angiolina, Park Angiolina

4

 

SUBOTA, 24.10.2015., Vila Antonio, Nazorova 2, Opatija

9.00 - 10.00 Izvještaj o radu HMZG u 2015. godini, prof.dr.sc. Selma Šogorić 10.00 - 10.30 Pauza za kavu 10.30 - 12.30 Okrugli stol: „Podrška i pomoć jednoroditeljskim obiteljima na lokalnoj

razini“, prikaz rezultata akcijskog istraživanja specifičnih potreba jednoroditeljskih obitelji u šest hrvatskih zdravih gradova te, temeljem

toga, implementiranih programa pomoći i podrške, vođena rasprava, prof.dr.sc. Selma Šogorić 10.30 - 10.45 Istraživanje potreba jednoroditeljskih obitelji u Gradu Zagrebu sa socijalnog aspekta, Romana Galić, pomoćnica pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu 10.45 - 11.00 Istraživanje potreba jednoroditeljskih obitelji u Gradu Zagrebu sa

zdravstvenog aspekta, Jasna Tucak, koordinatorica projekta Zagreb- zdravi grad, Gradski ured za zdravstvo

11.00 - 11.30 Istraživanje potreba jednoroditeljskih obitelji u Gradu Dubrovniku, dr. Ankica Džono Boban, Zavod za javno zdravstvo DNŽ i Mirjana Beg, Grad Dubrovnik 11.30 - 12.00 Podrška jednoroditeljskim obiteljima grada Poreča, Nataša Basanić Čuš, koordinatorica Zdravog grada Poreč i Tihana Mikulčić, savjetnica u Upravnom odjelu za društvene djelatnosti, socijalnu skrb i zdravstvo Grada Poreča 12.00 - 12.30 Koordinirana rasprava, prof.dr.sc. Selma Šogorić

5

 

20. JESENSKI POSLOVNI

SASTANAK HRVATSKE MREŽE ZDRAVIH GRADOVA

Opatija, petak, 23. listopada 2015., Vila Antonio

Iako je formalno 20. Poslovni sastanak Hrvatske mreže zdravih gradova započeo dan ranije - sastankom Predsjedništva Mreže, glavnina tematskog dijela programa održana je u petak, 23. listopada 2015. Sastanak su pozdravnim govorima otvorili predstavnici grada i županije domaćina gospodin Ivo Dujmić, gradonačelnik Grada Opatije i gospodin Erik Fabijanić, predsjednik županijske Skupštine, Primorsko - goranske županije. Ispred Ministarstva zdravlja RH prisutnima se obratio doc.dr.sc. Miljenko Bura, pomoćnik ministra, a u ime Mreže njezin predsjednik prof.dr.sc. Slobodan Lang.

Središnja tema 20. Jesenskog poslovnog sastanka Hrvatske mreže zdravih gradova bila je Ulaganje u rani razvoj. Uz prikaz akademskih spoznaja važnosti ulaganja u rani razvoj djece, organizirali smo, po prvi put, i Sajam razmjene ideja na kojem su članovi Mreže predstavili svoje i upoznali modele dobre prakse iz drugih sredina.

20. Poslovni sastanak Hrvatske mreže zdravih gradova okupio je oko devedeset koordinatora, političara i profesionalaca iz dvanaest hrvatskih zdravih gradova (Zagreb, Rijeka, Poreč, Labin, Vinkovci, Opatija, Dubrovnik, Zabok, Split, Osijek, Čazma i Karlovac) i šest županija (Primorsko‐goranska, Krapinsko‐zagorska, Karlovačka, Požeško - slavonska, Istarska, Dubrovačko‐neretvanska).

Nakon pozdravnih govora sastanak je započeo uvodnim tematskim predavanjem prof.dr.sc. Selme Šogorić u kojem su iznesene akademske spoznaje važnosti ulaganja u rani razvoj djece. Ono što socijalna medicina spoznaje već više od sto godina jest da loši uvjeti vode lošem zdravlju. Danas to može potkrijepiti dokazima. Na zdravstveno stanje

6

 

stanovništva utječe mnogo faktora koji se nalaze izvan domene sustava zdravstva. I upravo ti vanjski, makro - socijalni faktori (kulturalni, politički, socioekonomski, okolinski, edukacijski) imaju značajno veći upliv na zdravlje nego sam sustav zdravstva. Iako je bitna osobna odgovornost za zdravlje u smislu adekvatne prehrane, fizičke aktivnosti, izbjegavanje pušenja i prekomjernog pijenja alkohola, odgovornog seksualnog ponašanja i drugo, društvene i ekonomske okolnosti (društvene odrednice zdravlja) koje su često izvan kontrole pojedinca, oblikuju pojedinačne izbore i utiču na zdravlje. Stoga danas sve više govorimo o društvenoj odgovornosti za zdravlje.

Temelji zdravlja u odrasloj dobi leže u prenatalnom životu i ranom djetinjstvu. Spori rast i manjak emocionalne podrške za vrijeme ovog razdoblja donosi rizik za loše tjelesno zdravlje tokom života i smanjuje tjelesno, spoznajno i osjećajno funkcioniranje. „Jadne” socijalne i ekonomske okolnosti predstavljaju najveću prijetnju rastu djeteta, i „lansiraju" dijete u nisku društvenu i obrazovnu putanju što nazivamo „začaranim krugom siromaštva“.

(Longitudinalne) studije „štetnih“ događaja u djetinjstvu provode se već desetljećima u SAD - u i Europi. Brojkama neosporno dokazuju povezanost štetnih događaja u djetinjstvu i kasnijih loših zdravstvenih ishoda. Kao štetni događaji u djetinjstvu navode se: fizičko/emocionalno /seksualno zlostavljanje, fizičko/emocionalno zanemarivanje, zlouporaba droge/alkohola u obitelji, nasilje u obitelji, psihička bolest roditelja (posebno majke) i kriminalitet roditelja (zatvor). Rezultati govore u prilog tvrdnji da će izloženost štetnim događajima u djetinjstvu povećati učestalost zdravstveno rizičnih ponašanja (npr. promiskuitet, nasilje, alkoholizam, zlouporaba droge, pušenje), bolesti i povreda (spolno prenosive bolesti, ginekološki problemi, srčane bolesti, dijabetes, moždani udar, maligne bolesti, samoubojstvo) te broj izazova vezanih uz duševno zdravlje i blagostanje (depresija, posttraumatski stresni poremećaj, agresija, napetost, somatske pritužbe, pokušaj samoubojstva, neželjene trudnoće, problemi na poslu, bolovanja). Poražavajući je kumulirani učinak – izloženost djece većem broju štetnih događaja dovodi do eksponencijalnog rasta loših ishoda. Tako npr. Škotska studija uzroka ranog umiranja mladih muškaraca donosi podatke da dječaci više izloženi štetnim događajima u djetinjstvu (kumulirano četiri i više štetnih događaja) imaju osam puta veći rizik od alkoholizma i dvostruko veći rizik umiranja od srčane bolesti. Dječaci u ranom životu izloženi fizičkom nasilju dvostruko su češće i sami nasilnici (bullyng), tri puta više uključeni u tučnjave, skloniji nošenju oružja i osam puta češće nasilnici u vezama (dating violence).

Razlozi ovako poraznog stanja objašnjavaju se „teorijom vezivanja“. Duboka emocionalna veza koju dijete razvije sa primarnim njegovateljem osnova je za razvoj svih kasnijih odnosa s drugim ljudima te je prepoznata kao determinanta kasnijeg emotivnog, kognitivnog i socijalnog ishoda. „Model unutarnjeg uređenja odnosa” odražava očekivanja djeteta u odnosu na ponašanje roditelja u (po dijete) značajnim situacijama. Nedosljednost roditeljskog ponašanja i sama uzrokovana lošim duševnim zdravljem, alkoholizmom, ovisnošću i drugim čimbenicima (nepredvidive, nedosljedne, kaotične majke) polaže loše temelje za budući razvoj i zdravlje djeteta. Npr. djeca majki lošeg duševnog zdravlja imaju

7

 

pet puta veću vjerojatnost i sama razviti duševne (emocionalne i ponašajne) probleme. Teorija vezivanja potkrepljena je nalazima niza biomedicinskih istraživanja (na primatima) koja na razini neurotransmitera i hormona objašnjavaju ove veze.

Teškoće s kojima se dijete suočilo tijekom ranog razvoja nisu nepr-emostive, ali ih je u starijoj dobi teško i skupo kompenzirati. Istraživači su izračunali da intervencije u rani razvoj daju povrat uloženog novca i do 12 puta. Intervencije u rani razvoj djeteta idu u smjeru stvaranja sigurnog, stabilnog, podržavajućeg odnosa i okruženja i dijele se na intervencije u ranijoj dobi (od začeća do polaska u školu) i intervencije tijekom kasnijeg djetinjstva (od polaska u školu do puberteta). Najbolji sistem za „zdravi početak“ uključuje zdravstvene, socijalne i obrazovne politike koje pružaju a) odlično organiziranu zdravstvenu zaštitu u pre i postnatalnom periodu, b) distributivnu socijalnu pravednost, odnosno socijalni sustav koji prepoznaje rizike koje nosi siromaštvo u ranom djetinjstvu, c) dobre mogućnosti korištenja porodiljinog dopusta i d) visoko kvalitetno rano obrazovanje i njegu.

Najvažniji čimbenik razvoja je poticajno okruženje u obitelji. Obitelj, roditelji, a posebno majka imaju najmoćniji utjecaj na dijete. Duševno zdravlje majke ovdje ima ključnu ulogu. Kvalitetno roditeljstvo najbolja je garancija budućeg dobrog socijalnog i emocionalnog razvoja djeteta. Uloga očeva značajna je kao njegovatelja i kao osobe koje oterećuju majke. Svađe i nerazumijevanje među roditeljima predstavljaju rizik za zdravi razvoj djeteta. Proširene obitelji, funkcionalne, posebno one koje uključuju djedove i bake obogaćuju život djece, pružaju podršku roditeljima te dodatno stimuliraju brigu o djeci. Programi podrške roditeljima u zajednici pružaju dragocjen doprinos razvoju djece. Okosnica sustava skrbi u ranom djetinjstvu je visoko kvalitetna i univerzalno dostupna pre i postnatalna zdravstvena zaštita. Adekvatno plaćen i dovoljno dug porodiljin dopust (koji omogućava dostatno ekonomsko blagostanje roditelja) facilitira razvoj privrženosti nužne za duševni razvoj djeteta i podržava dojenje. Značajan je visoko kvalitetan, fleksibilan i financijski pristupačan sustav njege i ranog obrazovanja djece. Predškolsko bi obrazovanje trebalo biti dostupno svoj djeci, bez obzira da li im roditelji rade ili ne. Na razini zajednice važno je osigurati sustav podrške roditeljima iz ranjivih grupa te omogućiti njegovo prošireno korištenje.

Zdrave zajednice, one koje brinu o svim svojim članovima, predstavljaju najvažniju pozitivnu determinantu zdravlja (jake socijalne mreže, dobar socijalni kapital zajednice). Kompleksne zdravstvene izazove ne možemo riješiti sami kroz sustav zdravstva. Oni su rješivi samo uz suradnju s drugim sektorima i podrškom politike (nacionalno, regionalno, lokalno) koja svojim odlukama ostvaruje (ili ne) preduvjete za zdravlje.

Iza pauze za kavu slijedio je prikaz primjera dobre prakse domaćina. Prikaz su moderirale gospođa Zlata Torbarina, koordinatorica projekta „Opatija - zdravi grad“ i prof.dr.sc. Đulija Malatestinić, pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo Primorsko - goranske županije.

8

 

Opatijska prezentacija započela je pozdravima Petre Derenja, članice Opatijskog Dječjeg gradskog vijeća. Uvodno nas je Andrea Arbanasić (djelatnica gradske uprave) upoznala se geografskim i demografskim karakte-ristikama grada Opatije te ukratko predstavila projekt „Opatija - zdravi grad“ i „Opatija - Grad prijatelj djece“. Prezentaciju opatijskih modela dobre prakse započela je predstavnica udruge Spiritus movens predstavljajući

programe vježbanja trudnica i vježbanja mama i beba (2008. – 2012.). Udruga je nastala 2009. iz potrebe grupe mama s bebama za zajedničkim druženjem i šetnjama iz čega se rodila ideja o maratonu u prirodi (Mama–Beba Učka maraton), daleko od prometa sa ostalim članovima obitelji. Uspostavljen je kontakt s Parkom prirode Učka i već osmu godinu za redom maraton se održava prvu nedjelju u lipnju, a broj sudionika se iz godine u godinu povećava. U projektu je ostvarena suradnja sa brojnim lokalnim udrugama i institucijama, a aktivnosti su dobro medijski popraćene. Udruga broji 25 aktivnih članova i nešto volontera, a uz već spomenute programe (vježbanje trudnica,vježbanje mama i beba, Mama–Beba Učka maraton) organizira i kupi – prodaj - zamijeni sajam rabljene dječje opreme.

Programe uvođenja (nacionalno neobaveznog) cijepljenja djece u gradu Opatiji predstavila je Estela Vlašić Belulović, pedijatrica. U vremenu od 1997. do 2015. godine u program cijepljenja djece s opatijskog područja uvedena su slijedeća cjepiva: od 1997. cjepivo za Hepatitis B, od 2006. za Varicellu, od 2010. za Pneumokok i od 2011. nadalje za Rota virus. Kroz prezentaciju je prikazano kako se investiranje društvenih sredstava (grad financijski pokriva ovaj zdravstveni nad standard) u dobar program cijepljenja vraća kroz dobitak u zdravlju djece.

9

 

Gospođa Tanja Ujčić, pedagog Dječjeg vrtića Opatija upoznale je prisutne sa strukturom i načinom rada u Dječjem vrtiću Opatija (koji djeluje na pet lokacija). Najviše je istaknula njihov program Kvalitetnom prehranom do zdravlja djece. Edukacija djece o zdravoj prehrani prilagođena je dobi: vodi se računa o jednostavnosti pripreme jela i atraktivnosti namirnica. Djeca samostalno pripremaju obroke i napitke, „zdravom hranom“ se slave rođendani i obilježavaju praznici. Kroz projekt se njeguje i tradicija kraja (marunada, fritule, prikupljanje starih recepata) te provodi edukacija roditelja i javnosti.

Prikaz rada Društva naša djeca Opatija, pod nazivom Kvalitetno provođenje slobodnog vremena, održala je gospođa Sanja Škorić. Uz zajedničke aktivnosti koje se provode u svim osnovnim DND u Hrvatskoj, Društvo naša djeca Opatija provodi i niz dodatnih aktivnosti vezanih uz prava djeteta (kao npr. Dječji forumi DND, Dječje gradsko vijeće, tribine o pravima djeteta i konferencije, edukacijske radionice o dječjim pravima u osnovnoj školi u Opatiji i Lovranu, obilježavanje značajnih datuma važnih za život djece, itd.), edukaciju i pomoć roditeljima vezano uz odgoj djece (Otvoreni telefon DND Opatija i Savjetovalište za djecu i roditelje „Prijatelj“, Škola za roditelje, posudbena knjižnica za roditelje, radionica/igraonica Kolibrići, defektološki kabinet

10

 

– individualni rad – senzorna soba, logopedski kabinet, pomoć u učenju i druge) te niz kreativnih i stvaralačkih radionica kao podršku zdravom odrastanju djece (kao npr. plesne aktivnosti, likovno kreativna radionica „Grad“, pričaonica za najmlađe – Galerija Laurus Lovran, lampica – radionice za nadarene, aktivnosti komunikacijske, kreativne, stvaralačke radionice pri MO Dobreć i Veprinac). Posebno je važan oblik pomoći DND Opatija roditeljima djece tijekom ljeta (kada najviše rade) u smislu organiziranja ljetnih aktivnosti – odlaska na plažu, učenja španjolskog jezika, ljetnih kreativno likovnih radionica, izrade kalendara i slično. Druga značajna podrška roditeljima je ona koju DND Opatija pruža roditeljima djece s teškoćama u razvoju kroz djelatnost „Kolibirića“. Aktivnosti uključuju okupljanje te kreativno i kvalitetno zajedničko provođenje slobodnog vremena.

Kao posljednji model dobre prakse grada Opatije prikazan je rad Kluba za športsku rekreaciju „Gorovo“. Gospodin Dalibor Korenić, predsjednik Kluba, istaknuo je da su prvo istraživanjem provedenim 2000. godine utvrđeni razlozi nezadovoljavajuće kvalitete organizacije rekreacijskih aktivnosti u gradu. Utvrđen je nedostatak međusektorske suradnje na nivou lokalne samouprave, odgojno - obrazovnih ustanova, organizacija civilnog društva i udruga Grada Opatije, nedostatak stručnog kadra i nedostatak specijaliziranih sportskih objekata za provođenje sportsko rekreativnih aktivnosti.

Otklanjanjem uočenih nedostataka tijekom vremena razvijena je lepeza programa za razne dobne grupe, no s posebnim naglaskom na djeci predškolske dobi. Razvijeni su redovni multisportski programi: škola plivanja i kodeksa ponašanja na moru, škola jedrenja, mala sportska škola (vježbe za poboljšanje motoričkih sposobnosti kroz elemente baznih sportova: atletike, gimnastike, poligona, igara s loptom, kretanja u prirodi), sportsko rekreativni program po mjesnim odborima za predškolce u distanciranim naseljima Opatije, gimnastika za djecu do šeste godine. Tijekom srpnja djeluje škola plivanja na dječjoj plaži Tomaševac (uključuje se do 40 djece) i organizira se ljetni sportski kamp, sportska edukacija, sportsko - rekreativni programi i animacija. Zimski sportski kamp organizira se na Krvavcu ili u Kranjskoj Gori te se kroz njega provodi sportska edukacija (skijanje, kretanje u prirodi, sanjkanje), sportsko - rekreativni programi i animacija. Od 2003. godine organizira se Cup Opatije kao

11

 

sportsko - rekreativno takmičenje za djecu predškolskog uzrasta. Program „Mogu i ja" poseban je sportsko - rekreativni program za djecu s invaliditetom. Obilježavaju se dani: Svjetski dan sporta (prezentacije sportova), Svjetski dan zdravlja (interna olimpijada i kretanje u prirodi), Dječji tjedan, Svjetski dan ne vožnje automobilom (pješačenje, vožnja romobila) i organizira sudjelovanje djece na Županijskim olimpijadama. Od skromnih početaka djelovanja kada su započeli sa provođenjem redovitih, povremenih i specijaliziranih sportskih aktivnosti iskorištavajući postojeće kapacitet grada, poput prostorija mjesnih odbora, do danas, u petnaest godina rada kroz njihove je programe prošlo ukupno oko 35.000 sudionika. Odličan rad Kluba prepoznat je i višestruko nagrađivan, kako lokalno, tako i regionalno i nacionalno.

Prezentacijama modela dobre prakse Primorsko - goranske zdrave županije moderirala je prof.dr.sc. Đulija Malatestinić, pročelnica županijskog Upravnog odjela za zdravstvo. Prvo je prezentiran program Dječjeg vrtića Rijeka Uključivanje Roma u program predškole. Ravnateljica vrtića, gospođa Davorka Guštin, obavijestila je prisutne da je nacionalno uvedena obveza provođenja programa predškole za djecu u godini prije polaska u osnovnu školu u pedagoškoj godini 2014./2015. Program predškole morao bi svakom djetetu osigurati optimalne uvjete da razvije vještine, navike i kompetencije koji će mu pomoći u prilagodbi na nove uvjete života, rasta i razvoja u školskom okruženju. U program predškole upisuju se sva djeca koja do 31. ožujka 2015. navršavaju šest godina, jer su ona školski obveznici. Djeca pripadnici romske nacionalne manjine mogu se upisivati u program predškole i dvije godine prije polaska u osnovnu školu, kao i djeca s teškoćama u razvoju jer se smatra da im je potrebno više vremena za stjecanje potrebnih kompetencija kako bi bila spremna za polazak u osnovnu školu.

12

 

Istraživanje RECI - a (Roma Early Childhood Inclusion) provedeno u pedagoškoj godini 2012./2013. pokazalo je da je samo 20% djece Roma u dobi od 0 do 6 godina pohađalo neki od oblika ranog i predškolskog odgoja. U Republici Hrvatskoj postotak djece koji pohađaju programe predškole neposredno prije polaska u osnovnu školu nešto je veći (do 55%). Kvalitetan predškolski odgoj za djecu Rome od temeljne je važnosti jer izrazito poboljšava njihovu jezičnu pripremljenost i spremnost za osnovnu školu, a neosporna je i dobrobit na planu cjelovitog razvoja. Dječji vrtić Rijeka je u pedagoškoj godini 2014./2015. u rad uvrstio program predškole u trajanju od 250 sati (veljača/svibanj) u koji je bilo upisano 128 djece, među kojima 38 pripadnika romske nacionalne manjine (integrirani u redovite odgojno - obrazovne skupine). U suradnji sa Odjelom gradske uprave za odgoj i školstvo Grada Rijeke, Udrugom Oaza, Romskim udrugama (Udruga Roma Rijeka, Udruga mladih Roma Romska budućnost, Udruga Aškalija Primorsko - goranske županije, Zajednica Roma Romsko jedinstvo), Regionalnim uredom pravobraniteljice za djecu u Rijeci i volonterima tumačima (prof. Latif Demir, Ermina Lekaj Prljaskaj, dipl. iur.) proveden je niz predradnji. Tiskan je trojezični letak - plakat (hrvatski/albanski/romski) u cilju što sveobuhvatnijeg informiranja romskih obitelji o obvezi i mogućnostima uključivanja djece u program predškole. Letak je distribuiran u romskim naseljima (Rujevica, Mihačeva Draga, Drenova), ali i u drugim dijelovima grada, dok je sam upisni postupak provođen uz individualizirani pristup svakoj obitelji. U suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Područnim uredom u Rijeci, primjenom mjera javnoga rada (paket mjera za nezaposlene osobe romske nacionalne manjine) zaposlene su, kao pomoćno osoblje, četiri Romkinje. Program predškole za djecu pripadnike romske nacionalne manjine organiziran je po modelu integracije u redovite odgojno - obrazovne skupine što omogućava lakšu i prirodniju integraciju i situacijsko usvajanje hrvatskoga jezika. Osiguran je poludnevni boravak djece u vrtiću (doručak, voće, ručak) i podnošenjem zahtjeva MZOS - u za sufinanciranje osiguran je program besplatan za roditelje, kao i praćenje i evaluiranje provedbe programa.

O programu Rana intervencija u djece s poremećajem iz autističnog spektra putem sustava mobilne službe u lokalnoj zajednici izvijestila je gospođa Ivanka Pejić iz Udruge za skrb autističnih osoba. Prezentaciju je započela definiranjem rane intervencije kroz sve oblike: poticanja usmjerenoga prema djeci i savjetovanja usmjerenoga prema roditeljima koji se primjenjuju kao izravne i neposredne posljedice nekoga utvrđenoga razvojnog uvjeta. Rana intervencija uključuje dijete kao i njegove roditelje, obitelj i širu

13

 

mrežu. Rana intervencija definira i jača djetetove sposobnosti, a prevencija je mogućih odstupanja u funkcioniranju koja mogu s vremenom nastati. Napomenula je da u slučajevima kada se čeka „dovoljno jasna klinička slika“ neke razvojne teškoće može biti izgubljeno dragocjeno vrijeme za specifičnu stimulaciju razvoja.

Mobilna služba za edukacijsko - rehabilitacijsku podršku predstavlja program stručne potpore obitelji (IPPO): edukacije - poduku i pomoć roditeljima (jačanje roditeljskih kompetencija), sustavnu i stručnu pomoć roditeljima u ostvarivanju prava iz sustava socijalne, zdravstvene i odgojno - obrazovne skrbi, pomoć u organiziranju - uključivanju djece s poremećajem iz autističnog spektra u primjeren oblik predškolskog odgoja, savjetovanje roditelja djece tipičnog razvoja koji žele dobiti odgovor na neko pitanje i tako riješiti nedoumice vezano uz djetetov odgoj ili razvoj, podizanje kvalitete skrbi za obitelji s malom djecom. Udruga organizira i provodi edukacijske radionice i vrši savjetovanje učitelja, stručnih suradnika i pomoćnika u nastavi. Provodi opservacije i procjenu potreba obitelji i djeteta te sudjeluje u izradi individualiziranog odgojno - obrazovnog programa (IOOP) za djecu s teškoćama. Udruga facilitira uključivanje djece u redovne predškolske programa (uz pomoć asistenata financiranih od strane roditelja i/ili drugih izvora u Gradu Rijeci) u inkluzivni program Dječjeg vrtića Rijeka, odnosno u odgojno - obrazovne skupine s posebnim programom DV Rijeka. U provođenju programa, koji financijski podupire Ministarstvo socijalne politike i mladih (MSPM) Republike Hrvatske, Udruga surađuje i sa gradom Rijekom, KBC Rijeka, Dječjim vrtićem Rijeka, ali i susjednim županijama (Istarska, Ličko - senjska) kroz aktivnosti utvrđivanja razvojnog profila, provođenja rehabilitacijskih i terapeutskih programa te prilagodbe na vrtić i sustavnog praćenje djeteta tijekom programa. Od 2008. do 2015. u program je prijavljeno 267 obitelji s djecom sa sumnjom i/ili dg. PAS u dobi korisnika od 17 mjeseci do 6 godina.

O projektu Unapređenja oralnog zdravlja djece predškolske dobi izvijestila je Helena Glibotić - Kresina iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ. Zabrinuti pokazateljima prema kojima Hrvatska ima najlošiji KEP indeks u Europi, 2008. godine pokrenuli su projekt unapređenja oralnog zdravlja djece na području svoje županije. Programom su definirana dva obavezna pregleda stomatologa: prije upisa u osnovnu školu (kao jedan od nužnih uvjeta za upis) te kontrolni pregled u 5. razredu osnovne škole. Tijekom posljednjih godina primijećeno je smanjenje KEP indeksa kod dvanaestogodišnjaka koji su bili obuhvaćeni programom prilikom upisa u školu. No smatrali su da se još bolji rezultati mogu postići ukoliko program krene u još ranijoj (predškolskoj) dobi te je uvedena obaveza stomatološkog pregleda kod predškolske djece prije upisa u vrtić (uvedena 2014.). Na taj su način roditelji dodatno motivirani brinuti o oralnom zdravlju djeteta i odabrati njegovog primarnog stomatologa u najranijoj dobi.

14

 

Program socio - emocionalnog učenja za vrtiće i osnovne škole pod nazivom „PATHS - rastem“ predstavila je Andrea Mataija Redžović iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ. Riječ je o razvojno utemeljenom kurikulum univerzalne prevencije kojim se promovira socijalno - emocionalna kompetencija te pomaže u preveniranju ponašajnih i emocionalnih problema djece. Postoje dvije verzije programa, jedna za predškolske ustanove i druga za osnovne škole (prva 4 razreda). Ranije provedene studije učinkovitosti programa potvrđuju značajno povećanu sposobnost djece da: prepoznaju i razumiju emocije (kod sebe i kod drugih), razumiju probleme koji se javljaju među ljudima i razviju učinkovite odgovore i rješenja za izazovne situacije. Kod djece koja su prošla kroz program smanjen je postotak: agresivnih/nasilnih odgovora, internaliziranih simptoma (tuga, anksioznost, povlačenje) i eksternaliziranih simptoma (agresivno i ometajuće ponašanje), dolazi do smanjenja vršnjačke agresije, manji je broj ometajućih ponašanja te sveukupno poboljšana razredna klima. PATHS kurikulum dovodi do poboljšavanja sposobnosti djece da planiraju unaprijed kako bi riješila kompleksne zadatke (rezultati se odnose na Test kocaka u WISC - u) i sposobnosti kognitivne fleksibilnosti putem smanjivanja impulzivnosti na neverbalnim zadacima (Test kodiranja u WISC - u). Provedba implementacijske i istraživačke faze projekta PATHS - rastem u Hrvatskoj je trajala 2 godine (2010. – 2012.) na 3 lokaliteta u Rijeci, Zagrebu i Istri, svagdje sa dva vrtića s po dvije mješovite skupine (4 - 6 god.) te pet eksperimentalnih i pet kontrolnih osnovnih škola (1.razred).

Posljednje u nizu prijepodnevnih izlaganja održao je gospodin Nikica Sečen iz Centra za pružanje usluga u zajednici, IZVOR Selce. Temu Razvoj udomiteljstva u PGŽ ili kako od dječjeg doma do centra za pružanje usluga u zajednici iznio je emotivno, zalažući se za smanjenje broja djece u institucijama (kojih danas u institucijama ima preko 600). Do unazad dvije godine na području PGŽ - a postojale su svega dvije udomiteljske obitelji. Zahvaljujući suradnji s Centrom za socijalnu skrb PGŽ i djelovanju Centra, IZVOR PGŽ je postala jedina županija koja ima organiziranu podršku udomiteljima. Promjena se desila jer su uvažavane potrebe djece i mladih, potrebe lokalnih zajednica (Grad Crikvenica, Općina Vindolski i PGŽ), sustava socijalne skrbi i djelatnika. U sklopu Centra za pružanje usluga u zajednici Izvor osnovana je služba za podršku udomiteljstvu, obiteljsku reintegraciju i prevenciju institucionalizacije djece i mladih (savjetovanja i pomaganja djeci i mladima nakon izlaska iz skrbi i djeci smještenoj u udomiteljskim obiteljima, usluga savjetovanja i

15

 

pomaganja djeci i mladima, te primarnim, posvojiteljskim i udomiteljskim obiteljima, usluga poludnevnog boravka za djecu i mlade od 7 do 21 godinu), organizirano je stanovanje za djecu i mlade (od 16/18 do 21 godinu njih najviše osmero u stanu) te razvijene usluge pomoći i njege u kući (priprema obroka za starije i nemoćne osobe, dostava hrane). Usluge specifično razvijene za udomiteljske obitelji i udomljenu djecu obuhvaćaju: savjetovanje udomiteljskih obitelji, savjetovanje udomljene djece, usluge mobilnog tima, osnovno i dodatno osposobljavanje (2014. 13 obitelji; 2015. 6 obitelji), superviziju udomitelja (2014. 17; 2015. 23 udomitelja), promicanje kvalitetnog udomiteljstva (DAMDOM), senzibilizaciju javnosti za pružanje usluge udomiteljstva i izdavačku djelatnost. Prošle je godine pruženo više od 1100 usluga savjetovanja, a broj polaznika supervizijske grupe ne opada. Do sada je kroz programom udomljeno 31 dijete u 30 udomiteljskih obitelji, dok je trenutno 6 obitelji na programima za prihvat.

Iza zajedničkog objeda organiziranog od strane domaćina u Ugostiteljskoj školi, počeo je Sajam razmjene ideja. Ideja Sajma bila je omogućiti članovima Mreže, u opuštenoj atmosferi, istovremeno predstavljanje svojih i upoznavanje modele dobre prakse iz drugih sredina. Kako je ovoga puta (za razliku od 2002. kada je Opatija također bila domaćin Poslovnog sastanka) vrijeme bilo prekrasno,

Sajam je održan na otvorenom, u parku ispred Vile Antonio. U vremenu od 15.30 do 17.30 na desetak postavljenih (i nešto improviziranih) promotivnih štandova, istovremeno, bili su predstavljeni gradski i županijski modeli ulaganja u rani razvoj. Posjetitelji su se rotirali svakih pet minuta kako bi mogli čuti sve izložene modele. U dva sata trajanja Sajma bilo je predstavljeno dvadesetak programa: od trudničkih tečajeva i priprema za roditeljstvo, grupa za potporu (dojenju i jednoroditeljskim obiteljima), otkrivanja i liječenja postporođajne depresije, priprema za vrtić, programa rada s djecom i roditeljima u vrtiću, igraonica i programa koji se nude u slobodno vrijeme, rane intervencije kod djece s neurorizikom, integracija djece s dodatnim potrebama, itd. Programi su predstavljeni kroz tehnologiju i proizvode programa (publikacije, postere, slike, video, iskustva sudionika i sl.), a ne tipično kroz PP prezentacije.

16

 

Pokazne vježbe rada s predškolcima odvijale su se kontinuirano tijekom Sajma razmjene ideja, a vodio ih je gospodin Diego Lipovšek iz Stolnoteniskog kluba Opatija. Kroz igraonice stolnog tenisa kod djece se razvijaju motoričke sposobnosti, opći funkcionalni kapacitet organizma, ali i jača sposobnost komunikacije i suradnje s drugim članovima skupine (socijalizacija).

Svoj rad tijekom proteklih deset godina prikazalo je Društvo Naša djeca Opatija. Udruga je kreator mnogobrojnih aktivnosti za djecu poput Dječjeg gradskog vijeća i Dječjeg foruma, a osmislili su i financirali i mnoge druge projekte kao npr. „ABC o gradu“. Pri Društvu Naša djeca Opatija djeluje i radionica „Kolibrići“ za djecu s teškoćama u razvoju pod stručnim vodstvom profesora rehabilitatora, defektologa, psihologa, logopeda i pedagoga. Kroz radionicu „Kolibrići“ provodi se i inkluzija, što

znači da djeca sa teškoćama u razvoju zajedno sa svojim vršnjacima, a prema svojim mogućnostima, sudjeluju u igri i svim organiziranim aktivnostima. Osim radionica za djecu, postoji i radionica za odrasle „Klub roditelja“, u kojoj su organizirana grupna i individualna savjetovanja namijenjena roditeljima djece s posebnim potrebama.

Predstavnici grada Rijeke bili su Dječji vrtić Rijeka, Udruga Patak i Dječji dom Tić. Dječji vrtić Rijeka prikazao je redovni program obogaćen elementima sporta, ranim učenjem engleskog jezika, katoličkim vjerskim odgojem, programom za darovitu djecu, brigom o oralnom zdravlju, inkluzijom djece s razvojnim poteškoćama. Program ranog učenja engleskog jezika za djecu predškolske dobi u trajanju od pet sati dnevno ugrađen je u program cjelodnevnog boravka djece u vrtiću. Program obogaćen sadržajima katoličkog vjerskog programa također je ukomponiran u redovni program, a cilj mu njegovati i duhovnu dimenziju djeteta. Provode ga za to dodatno educirani odgajatelji. Program za darovitu djecu ima za cilj što ranije prepoznati i izaći u susret specifičnim obrazovnim i socio emocionalnim potrebama darovite djece. Briga o oralnom zdravlju stvara zdrave higijenske navike djeteta već od jasličke dobi te nudi dodatnu pomoć roditeljima u održavanju oralnog zdravlja. Inkluzivno obrazovanje ima za cilj rano prepoznavanje djece sa posebnim potrebama, osnaživanje roditeljskih kompetencija te razvoj komunikacije kod djece u svrhu socijalizacije. Svako dijete se obrazuje prema individualiziranom odgojno - obrazovnom programu koji zajednički izrađuju odgajatelji, stručni tim i roditelji. Održavaju se i razna društvena događanja, kao npr. Festival stvaralaštva i postignuća djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom, Dječji tjedan, Festival proljeća, Maškare i Homo si teć. U Dječjem vrtiću Rijeka

17

 

posebna se pozornost pridaje prilagodbi djece na vrtić kako bi reakcija djeteta na odvajanje prošla što bezbolnije i za djecu i za roditelje.

Vježbanje od prvih mjeseci života predstavila je gospođa Margerita Rena Stipković iz Udruge Patak. Programe „Sport prije sporta“ kreiraju i vode profesori kineziologije, odgajatelj, viši fizioterapeut i pedijatar te služe kao izuzetna osnova za kasnije bavljenje bilo kojim sportom. Uravnoteženim vježbanjem potiče se razvoj osnovnih motoričkih vještina te utiče na cjelokupni psihomotorni i funkcionalni rast djeteta.

Savjetodavni rad sa djecom žrtvama nasilja predstavila je gospođa Tamara Žakula Desnica iz Dječjeg doma Tić, Rijeka. Dječji dom Tić organizira Školu za razvedene roditelje i radionicu „Ja, mama i tata” te savjetodavni rad sa djecom žrtvama nasilja. Radionica „Ja, mama i tata - zajedno dva sata“ ciklus je od pet radionica namijenjenih djeci predškolskog i nižeg školskog uzrasta te njihovim roditeljima. Naglasak je stavljen na pozitivnu interakciju i kvalitetno zajednički provedeno vrijeme roditelja i djeteta. Osim što jača kapacitete roditelja, važan je oblik prevencije nasilja nad djecom. „Škola za razvedene roditelje – program psihološke podrške razvedenim roditeljima“ ima za cilj olakšati prilagodbu djece i roditelja na nove životne okolnosti. Program uključuje mogućnost razmijene iskustava u grupi, uz pruženo teorijsko znanje, a svi roditelji imaju i mogućnost individualnog psihološkog savjetovanja. Savjetodavni rad obuhvaća dijagnostiku poteškoća kod djece kod koje postoji sumnja na zlostavljanje ili zanemarivanje, rad s obiteljima kod kojih postoji rizik za pojavu zlostavljanja, te suradnju s institucijama kako bi se što efikasnije zaštitila zlostavljana i zanemarivana djeca. Stručnu pomoć pruža multidisciplinaran tim (psiholozi, socijalni radnik, psihijatar i pedijatar).

Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport grada Zagreba predstavio je programe za djecu jasličke i vrtićke dobi. Grad Zagreb osnivač je 60 dječjih vrtića koji djeluju na 220 lokacija i u 2 bolnice. Mrežu gradskih dječjih vrtića nadopunjuje 67 privatnih i vjerskih dječjih vrtića te tri specijalizirane ustanove za djecu s teškoćama rane i predškolske dobi. U vrtićima Grada Zagreba provodi se stotinjak vrsta različitih programa razvojno i sadržajno usmjerenih prema potrebama djeteta i roditelja u trajanju od najviše 10 sati dnevno (programi počinju od 5 sati ujutro do 20 sati navečer prema potrebama radnog vremena roditelja). Programi obuhvaćaju: program od 6 mjeseci do godine dana, redovni cjelodnevni deset satni program, poludnevni program, smjenski programi, posebni cjelodnevni, kraći programi, posebni programi za djecu s teškoćama u razvoju i darovitu djecu, posebni programi Montessori i Waldorf, programi za djecu nacionalnih manjina, vjerski programi (katolički, židovski, evangelistički), programi za socijalno potrebitu djecu, programi „ Dani dječjih vrtića” i „Vrtić u bolnici”, danonoćni petodnevni program „Djeca u prirodi” za djecu pred polazak u školu, zdravstveno rekreativni programi, program ljetovanja u organizaciji Grada Zagreba, manifestacije i humanitarne akcije. U dječje vrtiće Grada Zagreba uključeno je 10.660 djece s teškoćama u razvoju i taj se broj stalno povećava jer se teškoće otkrivaju zahvaljujući stručno razvojnoj službi vrtića koja neposredno radi s djecom. Analiza djece s teškoćama vodi se u tri kategorije: djeca s teškoćama u razvoju, djeca s posebnim razvojnim i edukacijskim potrebama te djeca sa zdravstvenim teškoćama. Grad Zagreb prihvaća 95% zahtjeva roditelja djece s teškoćama za integracijom te se prvenstveno integriraju u redovne skupine. Osim djece integrirane u redovne i posebne programe gradskih dječjih vrtića, još 350 djece uključeno je u programe specijaliziranih ustanova.

18

 

Dom zdravlja Zagreb - Zapad je prikazao svoj projekt ranog otkrivanja poslije porođajne depresije. Od oko 40.000 tisuća rodilja u Hrvatskoj godišnje, njih deset posto (4.000) pati od postporođajne depresije, no samo petina ih prepoznaje svoje stanje i traži stručnu pomoć liječnika. Uvođenjem depistaže došlo je do dvostrukog povećanja dijagnosticiranih postporođajnih depresija.

Dom zdravlja Zagreb - Centar organizira radionice ispravnog postupanja s djetetom, tzv. Baby handling, patronažne sestre osiguravaju grupe za potporu dojenja, grupe potpore jednoroditeljskim zajednicama te surađuju s vrtićima i školama na području Gračana.

Dom zdravlja Zagreb - Istok od nedavno je krenuo s organiziranjem Savjetovališta za dojenje. U slučaju zamjećivanja poteškoća dojenja, patronažna sestra rodilju uputi na Savjetovalište gdje joj je dostupna i osigurana stručna podrška i pomoć patronažne sestre međunarodno certificirane savjetnice za dojenje. Omogućeno je i telefonsko savjetovanje mama.

Organizator Škole za roditelje je Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ iz Zagreba.

Edukacija roditelja provodi se u večernjim terminima, a od nedavno je roditelje počeo upućivati i Centar za socijalnu skrb. Grupe od najviše 12 polaznika zajednički uče vještine prepoznavanja vlastitih pogreški u odgoju te rade na unapređenju odgojnih stilova.

Model rane intervencije kod djece s neurorizikom i razvojnim odstupanjima predstavila je Udruga Leri iz Zagreba. Ova udruga za ranu logopedsku i edukacijsko - rehabilitacijsku intervenciju ima za cilj pružiti stručnu interdisciplinarnu pomoći djeci s teškoćama u razvoju i djeci s rizikom za nastanak teškoća te njihovim obiteljima. Stručni tim čine logoped, edukacijski rehabilitator, radni terapeut, fizioterapeut, psiholog, pedijatar i socijalni radnik. Zbog fenomena mozgovne plastičnosti rana intervencija (do treće godine života djeteta) ima najučinkovitiji utjecaj na razvoj djetetovih potencijala pa je ova udruga prikazala kako je ovaj model rane intervencije (razvojno savjetovalište za roditelje djece s teškoćama u razvoju ili rizikom za njihov nastanak) uspostavljen u Zagrebu.

Gospođe Marša Camlić i Loretta Morosin predstavile su model razvoja usluga rane intervencije za djecu s neurorizicima i razvojnim teškoćama u Istarskoj županiji. Djeca sa razvojnim teškoćama kod koje se teškoće ne pokazuju i ne mogu se utvrditi odmah po rođenju, već se pojavljuju u kasnijoj dobi djeteta, zakašnjelo primaju usluge. S njima se kasno započinju rehabilitacijski postupci, često dugo čekaju na usluge pa se razvojem mobilnog tima usluge rane intervencije nastoji dovesti što bliže korisnicima.

U Dubrovniku edukaciju o autosjedalicama organizira dubrovačka podružnica udruge RODA. Cilj ovog programa je podići svijest među roditeljima i javnosti općenito o važnosti dječjih autosjedalica i ulozi koje igraju u sprječavanju ozljeda i smrti djece kao putnika uslijed prometnih nesreća te pružiti roditeljima relevantne, pravilne informacije o važnosti korištenja dječjih autosjedalica i konkretne savjete o njihovom pravilnom korištenju. Dubrovačka podružnica udruge RODA provodi i Malu školu dojenja koja daje neprocjenjivu pomoć budućim majkama koje se pripremaju za dojenje, jer je najčešće jedino mjesto (uz Rodin portal i forum) na kojem mogu dobiti dovoljno informacija o dojenju (pripremi, načinu dojenja, tehnikama dojenja, problemima i sl.) koje često utječu i na uspjeh u dojenju. U

19

 

ugodnom druženju s educiranim savjetnicama za dojenje, parovi saznaju osnovne informacije o dojenju, stječu prvi impuls samopouzdanja da je dojenje izvedivo (čak i u ovom užurbanom ritmu današnjice), da je vrijedno i koliko je vrijedno inicijalnog truda i pripreme, razbijaju se mitovi i strahovi i stvara se pozitivno okruženje nužno za uspjeh u dojenju.

Projekt Rođeni za čitanje sastoji se u zajedničkom čitanju knjiga djeci sukladno njihovoj životnoj dobi i sposobnosti shvaćanja. Knjige im se poklanjaju pa dijete do odlaska u školu sakupi svoju malu biblioteku od 4 slikovnice. Važnost čitanja djeci od najranije dobi najvažnija je pojedinačna aktivnost u stjecanju znanja potrebnog za uspjeh u čitanju, potiče razvoj pismenosti i razvoj jezika, potiče ljubav prema čitanju i obogaćuje odnos između roditelja i djece. Projekt se provodi na dječjem odjelu Opće bolnice Dubrovnik gdje dijete tijekom hospitalizacije, ovisno o godinama, dobiva na dar prilagođenu slikovnicu.

Patronažna služba Doma zdravlja Krapinsko - zagorske županije predstavila je svoj program rada s trudnicama i majkama na promociji dojenja. Patronažna sestra dobiva obavijest o trudnici već od (primarne) ginekološke sestre te počinje obilazak žena i prije poroda. Patronaža također redovito dobiva i obavijest o otpustu rodilje iz bolnice. Patronaža posjećuje i savjetuje rodilju najmanje 4 puta u prvom mjesecu od poroda te u 3., 6. i 9. mjesecu od poroda. U slučaju prepoznavanja teškoća, sestra upućuje pacijenticu liječniku obiteljske medicine. Programom je obuhvaćeno više od 90% trudnica na više od 20 lokacija u županiji.

Važnost rane intervencije prikazala je i gospođa Zlata Perković iz SUVAG - a Karlovac. Oni obavljaju logopedske, rehabilitacijske, grupne terapije i kineziterapiju. Tijekom logopedske terapije roditelji su aktivno uključeni u program. Rehabilitacijska terapija pruža cjelokupnu motoričku i senzoričku stimulaciju.

Patronažna služba Doma zdravlja Karlovac provodi niz aktivnosti kojima se nastoji osigurati zdrav razvoj djece. Edukacije, savjetovanja i pokazne radionice namijenjene su trudnicama, majkama, djeci, ali i svim ostalim članovima obitelji koji sudjeluju u brizi za djecu od najranije dobi i žele stručnu podršku. Provode se tečajevi pripreme za roditeljstvo, trudnički tečajevi, organizirane su grupe za potporu dojenju, radionice dojenačke dohrane i druge. Kao poseban oblik edukacije uz priliku za igru i socijalizaciju u suradnji sa Gradskom knjižnicom „Ivan Goran Kovačić“ provodi se projekt „Bebe u knjižnici“ gdje patronažne sestre održavaju predavanja na aktualne teme. Slična aktivnost provodi se i u čitaonici i knjižari za djecu „Knjiguljica“.

Gospođa Nataša Basanić Čuš i suradnici prikazali su programe sveobuhvatne podrške ranom razvoju djece u Gradu Poreču. Prikazani su programi namijenjeni kvalitetnom provođenju slobodnog vremena djece, uz savjetovanje i informiranje. Podrška uključuje pripremu trudnica za porod, vodič kroz slobodne aktivnosti djece i priručnike za roditelje (priprema djeteta za vrtić, priprema djeteta za školu…).

Povezanost uređenja stambenih četvrti i alergijskih dišnih bolesti na primjeru grada Vinkovaca prikazala je mr. Mandica Sankovic, dipl.ing.arh. Riječ je o studiji koja je dokazala utjecaj gradnje ulica i sadnje zelenila (raznošenje visokoalergene peludi) na pojavu akutnog rinitisa i alergijske astme. Temeljem studije izrađeni su novi kriteriji prilikom odobravanja gradnje u Vinkovcima. Preduvjet zdravlja je prostorno planiranje kao sveobuhvatna

20

 

interdisciplinarna aktivnost u koju mora biti uključena i zajednica. Prevencija alergijskih bolesti dišnih puteva osim unapređenja kvalitete života oboljelih i njihovih obitelji, dovodi i do smanjenja izostanaka s posla i iz škole te smanjuje troškove liječenja.

Opatija, subota, 24. listopada 2015., Vila Antonio

Program drugog dana 20. Poslovnog sastanka započeo je prezentacijom Izvještaja o radu Mreže u 2015. godini nacionalne koordinatorice prof.dr.sc. Selme Šogorić. Od redovitih aktivnosti Mreže u 2015. godini održane su, kao i prethodnih godina, dvije Izvještajne skupštine - u veljači u Zagrebu i sada, u listopadu, u Opatiji. U Vinkovcima je u travnju održan 19. Sajam zdravlja, obilježen je 20. svibnja Dan zdravih gradova, tijekom lipnja i srpnja u istarskim gradovima Grožnjanu, Motovunu i Poreču održavala se 22. Motovunska ljetna škola unapređenja zdravlja i u tijeku je provođenje 20. Poslovnog sastanka HMZG u Opatiji. Upravo je u tisku 17. broj Epohe zdravlja pod nazivom „Javnozdravstvene intervencije”. Od ostalih aktivnosti Mreže u 2015. dr. Šogorić je posebno istaknula tri na koje je utrošeno najviše vremena Suportivnog centra: preregistracija HMZG u skladu s novim Zakonom o udrugama, revizija hrvatskog dijela web stranica HMZG na poziciji „o mreži“ (opis europskog projekta zdravih gradova, hrvatske mreže zdravih gradova, misije i kako je mislimo ostvariti, temeljnih načela rada Mreže, predsjedništva i Suportivnog centra i zdravih gradova/županija za početnike  ), osvježavanje pojedinačnih stranica gradova i županija, redizajn i pisanje priloga na poziciji „Djelotvorno znanje za zdravlje“ te aktivnosti na projektu „Uvođenje akademskih standarda u proces odabira javnozdravstvenih intervencija – uspostava Hrvatskog registra preventivnih programa“. Ovaj projekt daje odgovor na pitanje (ono što danas popularno zovemo translacijsko istraživanje) kako spoznaje akademskog javnog zdravstva uvesti u praksu lokalnog upravljanja za zdravlje. Cilj je projekta sistematično preispitati dokaze učinkovitosti do sada provedenih intervencija (za početak unutar HMZG) kako bi ih pretočili u preporuke i smjernice za unapređenje politike i prakse javnozdravstvenog djelovanja lokalno i nacionalno. Razradom i objedinjavanjem instrumenata i vodiča za primjenu te formiranjem Registra omogućiti će se razvoj (i širenje) kulture informiranog odlučivanja u planiranju budućih intervencija. Tijekom 2015. godine održano je desetak radnih sastanaka akademskog istraživačkog tima, sastanaka sa

predstavnicima gradova i županija te partnerskih sastanaka šireg istraživačkog tima i suradnika (tzv. super - sponzora). Održane su tri radionice upisa programa s ciljem dobivanja snimke postojećeg stanja (registriranja programa). Kroz pretraživanje literature, dostupnih baza podataka, posjete i slično prikupili smo informacije o postojećim međunarodnim iskustvima. Radimo na definiranju akademskih standarda (alati za ocjenu), „policy“ području i razvoju postupnika

21

 

(definiranje koraka potrebnih od ideje do uspješne provedbe programa). Ono što smo naučili do sada prikazano je u novom 17. broju Epohe zdravlja. Da bi postigle učinak, komprehenzivne javnozdravstvene intervencije primjenjuju multiple strategije. Da bi pojednostavili buduću analizu i razumijevanje, strategije smo grupirali u komponente programa kao što su npr. mobilizacija zajednice, nove politike ili regulativne aktivnosti, strateško korištenje medija i zdravstvena komunikacija, zagovaranje (utjecaj na nacionalne regulatorne agencije), financiranje „perjanica“ (najistaknutijih programa), intervencije direktnom uslugom, istraživački projekti, edukacijski programi i slično. U Epohi zdravlja intervencije su prikazane kroz:

a) strategije (primjer strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom),

b) intervencije u okruženje kojima se djeluje na fizikalno ili socijalno okruženje s ciljem unapređenja zdravlja ili sprečavanja bolesti (npr. infrastrukturni projekti, uklanjanje alergena, povećana mogućnost zapošljavanja teško zaposlivih grupa i razvoj koalicija u zajednici s ciljem promjene sustava),

c) strateško korištenje medija (izgradnja javnog mnijenja) kroz kampanje, tematska prigodna događanja (eventi) ili obilježavanja značajnih datuma,

d) akcije mobilizacije zajednice koje djeluju na razvoj zajednice i jačanje njezine socijalne kohezije,

e) edukacijske intervencije – intervencije kojima se prenosi znanje i intervencije koje ciljaju na mijenjanje ponašanje,

f) intervencije direktnom uslugom ili kroz sustav zdravstva (unapređenje dostupnosti usluga, približavanje sustava korisnicima ili uspostava kontinuiteta skrbi).

Očekivanja od različitih grupa intervencija ne mogu biti ista jer one nemaju identičnu mogućnost ostvarivanja učinka. Već sada je jasno da planiranje komprehenzivnih intervencija predstavlja velik (profesionalni) izazov „poslagivanja“ i istovremene primjene višestrukih strategija te njihovog umrežavanja i koordiniranja u procesu provedbe.

Ostale spomenute značajne aktivnosti Mreže u 2015. godini bili su: Dani preventive 2015. (zajedničke radionice i pojedinačna događanja tijekom travnja i svibnja 2015.), Sajam zdravlja u Vinkovcima (Forum zdravih gradova i županija – razvoj registra preventivnih programa), tri radionice upisa projekata/programa hrvatskih gradova i županija održane u Zagrebu (svibanj, srpanj, rujan 2015.) i Konsenzus konferencija Grada Krka (20. svibanj). Međunarodna suradnja HMZG i dalje se najviše odvijala kroz suradnju sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, Uredom za Europu, Regionalnom mrežom za zdravlje (SEEHN i RCC) i CDC, Atlanta. U proljeće 2015. SZO Euro je objavio elektronsku verziju knjige Europske mreže zdravih gradova SZO s evaluacijom V. faze europskog projekta zdravih gradova.

Financijsko poslovanje Mreže u 2015. godini nije bitno drugačije od onog u 2014. Prihodi ostvareni od članarine i putem ugovora s Ministarstvom zdravlja jedva su dostatni za „hladni pogon“. Rashodi su dosljedno prihodima također smanjeni, posebno na poziciji putni nalozi, ugovori o djelu i aktivnosti (projekti i programsko partnerstvo) te reprezentacija.

22

 

Radi velikog interesa članova Mreže, u subotu je, nakon pauze za kavu, održan okrugli stol tijekom kojeg su prikazani rezultati, u šest hrvatskih gradova (Poreču, Labinu, Rijeci, Vinkovcima, Dubrovniku i Zagrebu) provedenog akcijskog istraživanja specifičnih potreba jednoroditeljskih obitelji te (do sada razvijeni) učinkoviti programi pomoći i podrške na lokalnoj razini kojima se prepoznatim potrebama nastoji udovoljiti. Dva su seta razloga vodila, 2011. godine, pokretanje ovog primijenjenog istraživanja. Prvi je otvaranje mogućnost da se konkretno na lokalnoj razini oblikuju i implementiraju programi kojima će se adresirati potrebe i unaprijediti kvaliteta života roditelja i djece iz jednoroditeljskih obitelji. Drugi je razlog jačanje kapaciteta (oblik treninga) lokalne samouprave kroz zajedničko provođenje akcijskog istraživanja po modelu učenje kroz djelovanje („learning by doing“). Tijekom 2011. godine održana su četiri

uvodna tematska sastanka/radionice kroz koje smo, od uključenih gradova, dobili opis sadašnjeg stanja (opis stanja i trendovi, postojeći programi namijenjeni jednoroditeljskim obiteljima) te pregled dosad  objavljenih istraživanja i intervencija (pretraživanje referenci Hrvatska i svijet). Sastanci istraživačke grupe nastavljeni su u 2012. godini u okviru Foruma zdravih gradova te sa dvije radionice (svibanj i prosinac) u Zagrebu, u Školi narodnog zdravlja „Andrija Štampar“. Tijekom ljeta 2012. istraživanje je prijavljeno Etičkom povjerenstvu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i do jeseni je dobivena dopusnica te prihvaćeni obrasci za informirani pristanak koji potpisuju sudionici istraživanja. U istraživanju smo koristili strategiju namjernog uzorkovanja „informacijama bogatih“ ispitanika uz ograničenje - dob djeteta (ispod 7 godina) i dob majke/oca (ispod 35 godina). Kroz radionice su dogovorena pitanja za standardizirani intervju i redoslijed njihovog postavljanja. Dogovorene kategorije bile su: socijalni status (obuhvaća pitanja o prihodima, stanovanju te zaposlenosti), zdravstveni status (obuhvaća pitanja o posebnim potrebama i prisutnim bolestima), kvaliteta života (obuhvaća pitanja o prehrani te načinu provođenja slobodnog vremena), pomoć u brizi, skrbi i odgoju (obuhvaća pitanja o drugom roditelju, odnosima u obitelji, korištenju usluga zdravstvenih institucija i jedinica lokalne samouprave), programi socijalne i psihološko - pedagoške podrške za podizanje kvalitete života, zrelost i informiranost roditelja o vlastitim pravima, prisutnost nasilja (psihičkog i fizičkog) te društvena stigmatizacija. Kroz radionice su educirani intervjueri (patronažne sestre) i dogovoreno je provođenje terenskog dijela istraživanja. Svi ispitanici dali su pismeni pristanak, i za intervju, i za njegovo snimanje. Sestre su kodirale intervjuirane (da zaštite osobne podatke) i nakon prijepisa pobrisale tonski zapis. Transkripte intervjua zaprimali smo do kraja travnja 2013. Na naše mail adrese prispjelo je sveukupno 79 intervjua: 40 intervjua

23

 

Zagreb, 10 Poreč, 8 Labin, 8 Rijeka, 7 Dubrovnik i 6 Vinkovci. Temeljem (kvalitativno analitičkim metodama) obrađenih rezultata gradski su timovi trebali odabrati (lokalno situaciji) najprimjerenije intervencije koje će implementirati. Radi preglednosti postojeće (pretraživanjem literature dobivene) intervencije podijeljene su na one usmjerene na opću populaciju i one usmjerene na jednoroditeljske obitelji kao ranjivu skupinu. Intervencije su također podijeljene ne opće i usmjerene intervencije (vezano uz financije, skrb za djecu, psihološku pomoć, informiranje o pravima, rješavanje stambenog pitanja i osiguranje zaposlenja). Tijekom druge radionice održane u prosincu 2013. svaka je istraživačka grupa prezentirala jedan ili više primjera uspješne intervencije iz svoje sredine i razvila plan implementacije za jednu od intervencije koju će tek pokrenuti. U drugom djelu radionice dogovarana je izrada registra jednoroditeljskih obitelji koji bi vodile patronažne sestre (razvoj zajedničkog podprojekta osiguravanje kontinuirane podrške ovim obiteljima). Tijekom 2014. godine nastavljeno je okupljanje istraživača kroz terenski rad i dvije edukacijske radionice. Prije radionice održane u travnju 2014. napravljena je kvantitativna analiza 79 provedenih intervjua. Kao najčešće potrebe roditelja dobivene su: potreba za osobnim napretkom, financijska pomoć, pomoć oko skrbi za dijete, pomoć pri zapošljavanju i pomoć u rješavanju stambenog pitanja. Tijekom radionice svaka je grupa stekla znanje kako (identičnu) radionicu „odabira, planiranja i implementacije intervencije” provesti do jeseni u vlastitoj sredini. Kao zajednički projekti/intervencije koje će implementirati svi uključeni gradovi dogovoreni su:

a) kontinuirana skrb o jednoroditeljskim obiteljima od strane patronažne sestre u koju je uključena izrada registra, praćenje potreba, savjetovanje, povezivanje s postojećim službama i nevladinim udrugama te uključivanje u različite programe za pomoć i podizanje kvalitete života;

b) formiranje baze podatka sa svim vrstama neposredne pomoći i svim vrstama usluga i servisa namijenjenih majkama i djeci u lokalnoj zajednici te distribucija podataka (online baze podataka, tiskani i drugi mediji i sl.);

c) podrška samoorganizaciji roditelja;

d) senzibilizacija institucija i udruga za širenje programa prema potrebama jednoroditeljskih obitelji. Razvoj i ponuda besplatnih usluga namijenjenih djeci i majkama u zajednici (sportske aktivnosti, umjetničke radionice, kreativno provođenje slobodnog vremena, izleti i druženje) s naglaskom na siromašnijim gradskim četvrtima;

e) tečajevi roditeljskih vještina organizirani kroz okupljanja jednoroditeljskih obitelji i online;

f) unaprjeđenje dostupnosti predškolskih programa (jaslice, vrtići) što uključuje prilagođavanje radnog vremena, supstituciju troškova, uključivanje djece nezaposlenih majki, 100% obuhvat djece, posebni programi rada s roditeljima, trajna izobrazba odgajatelja i uključivanje djece s dodatnim potrebama.

Dugoročni projekti kojih se tijekom 2014. nismo dotakli, ali smo svjesni da bi ih trebalo početi razvijati su: programi obrazovanja žena, projekti samozapošljavanja, projekti razvoja fleksibilnog radnog vremena, programi uključivanja drugog roditelja i stvaranje mehanizama bolje naplate alimentacija.

Posljednja radionica pod nazivom Monitoring i evaluacija intervencije održana je u studenom 2014. godine u Školi narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ Prvi dio radionice bio je predviđen

24

 

za izvještaje gradskih timova sa lokalno održanih radionica, a u drugom se vježbalo definiranje pokazatelja (koji logički moraju slijediti cijeli tok intervencije od početka do završetka). Jedan od ciljeva projekta je i njegovo širenje na druge gradove u Hrvatskoj pa je na kraju radionice dogovoreno da će svi gradski timovi prirediti informacije o projektu u vlastitoj sredini koje mogu biti korisne i gradovima koji nisu direktno sudjelovali u istraživanju. Slijedom navedenog zaključka organiziran je i ovaj okrugli stol. Za ovu su prigodu prikaz lokalnih rezultata priredili timovi Zagreba, Dubrovnika i Poreča. Prikaz rezultata i vođenu raspravu vodila je prof.dr.sc. Selma Šogorić.

Istraživanje potreba jednoroditeljskih obitelji u Gradu Zagrebu sa socijalnog aspekta prikazala je gospođa Romana Galić, pomoćnica pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu. Prezentaciju je započela brojčanim prikazom transformacije obitelji u gradu Zagrebu (i Republici Hrvatskoj) te pojašnjavanjem odredbi Zakona o socijalnoj skrbi kojima se definiraju jednoroditeljske obitelji. Spomenula je i da su unutar Strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj 2014. - 2020. jednoroditeljske obitelji prepoznate kao ranjiva skupina društva s obzirom na obiteljsku strukturu. U gradu Zagrebu uzorak ispitanika činilo je 40 jednoroditeljskih obitelji (39 s majkom, jedna s ocem). Najveći broj ispitanika imao je potrebe vezane uz pomoći u skrbi za dijete, financijske probleme te probleme u nalaženju posla i rješavanju stambenog pitanja. Problemi su također usklađivanje radne i roditeljske uloge, nedovoljna informiranost o pravima i institucijama, izloženost stresu te nedostatak podrške drugog roditelja, prijatelja i okoline. Slijedom postojeće Odluke o socijalnoj skrbi Grada Zagreba (Službeni glasnik 26/14, 19/15) pomoć u naravi kroz obiteljske pakete dobivaju 203 jednoroditeljske obitelji (sa ukupno 367 djece), a prehranu u pučkoj kuhinji 83 jednoroditeljske obitelji (sa ukupno 139 djece). Potrebite obitelji, rješenjem gradskog ureda, dobivaju i pomoć djeci u mliječnoj hrani te ljetovanje. Dobivaju se i dodatni bodovi za stipendiju učenicima/studentima slabijeg socijalnog statusa, oprema za novorođenčad, sufinanciraju se programi socijalnog i humanitarnog značenja te savjetovanje i pomaganje. U Socijalnom planu Grada Zagreba 2014. - 2020. jedan od prioriteta je širiti mrežu socijalnih usluga te preventivnih i tretmanskih programa podrške obitelji. Ured planira izdavanje brošure, vodiča kroz ostvarivanja prava i usluga te sufinanciranje programa jačanja kapaciteta i podrške jednoroditeljskim obiteljima.

Istraživanje potreba jednoroditeljskih obitelji u Gradu Zagrebu sa zdravstvenog aspekta prikazala je gospođa Jasna Tucak, koordinatorica projekta Zagreb - zdravi grad iz Gradskog ured za zdravstvo. U periodu od 2011. do 2015. godine kroz ovaj su projekt okupljeni dionici, umrežena je patronažna djelatnost sva tri zagrebačka Doma zdravlja, povezana su tri Gradska ureda - za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, za obrazovanje, kulturu i sport - predškolski odgoj te zdravstvo, Centar za socijalnu skrb Zagreb - obiteljski centar i organizacije civilnog društva Udruga Hrabri telefon, Udruga Let te Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kao stručna podrška projektu. Intervencije su podijeljene prema područjima djelovanja i designiranim provoditeljima. Dom zdravlja Zagreb - Zapad i njegov Centar za zaštitu mentalnog zdravlja, multidisciplinarnim pristupom izvaninstitucionalnoj skrbi za osobe s psihotičnim poremećajem, provoditelji su niza programa. U suradnji s patronažnom službom provode

25

 

program Probira rodilja s duševnim smetnjama te rane intervencije i psihološke podrške obitelji. Rade superviziju djelatnika Doma zdravlja na području ranog uočavanja smetnji raspoloženja, rane interakcije roditelja i djeteta, probiru slučajeva te pružanju psihološke podrške odraslim članovima obitelji (male supervizijske grupe). Provode i savjetodavni rad na području rane interakcije roditelja i djece, psihoedukacije i psihološke podrške djeci i odraslim članovima obitelji. Na programima unapređenja kvalitete roditeljstva rade Poliklinika za zaštitu djece Grada Zagreba (koja provodi individualni i grupni dijagnostički i tretmanski rad s psihotraumatiziranom djecom i njihovim roditeljima) i Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ (Škole za roditelje). Kvalitetu roditeljstva potiču i Domovi zdravlja grada Zagreba kroz održavanje trudničkih tečajeva, organizaciju grupa za potporu dojenju, uspostavom Savjetovališta za dojenje DZ Zagreb - Istok, istraživanjem o duljini dojenja DZ Zagreb - Centar, formiranjem Pričaonice o zdravlju – prve tri su najvažnije koju provodi DZ Zagreb Centar - Trnje u suradnji s Dječjom knjižnicom. Oformljena je i zatvorena „Facebook“ grupa Mame srijedom (DZ Zagreb Centar – Trnje). Majke su u kontaktu 24 sata, razmjenjuju svoja iskustva, probleme, radosti, dogovaraju se za susrete, izlaske u park, međusobno razmjenjuju dječju garderobu. Majke članice GPD „Mame srijedom” u osnivanju su udruge „Zdravo obiteljsko okruženje”. Podršku kvalitetnom roditeljstvu pružaju i Organizacije civilnog društva: Društvo za psihološku pomoć kroz program: Pinklec: Skrb za mentalno zdravlje djece iz razvedenih obitelji (zajednički susreti i grupa djeca – roditelja), Udruga Hrabri telefon kroz savjetovanje (35% su jednoroditeljske obitelji) i osnaživanje roditelja (Škola za roditelje - potrebe roditelja, prevladavanje stresa, samopoštovanje), Udruga LET kroz psihosocijalno savjetovanje (individualno i grupe), pružanje podrške putem web stranica i izdavanjem priručnika „Za i o jednoroditeljskim obiteljima”.

Istraživanje potreba jednoroditeljskih obitelji u Gradu Dubrovniku predstavile su dr. Ankica Džono Boban iz Zavoda za javno zdravstvo DNŽ i Mirjana Beg iz Grada Dubrovnika. Planirano je da će u istraživanje biti uključeno deset jednoroditeljskih obitelji ali je pristanak dalo svega sedam roditelja. Partneri u provođenju istraživanja bili su Grad Dubrovnik Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo, udruga Dubrovnik – zdravi grad, Zavod za javno zdravstvo DNŽ i Centar za socijalnu skrb Dubrovnik. Vodeći izazovi utvrđeni ovim istraživanjem bili su: stambeno pitanje, materijalno stanje (koje je nedovoljno za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba), društveni život (manje slobodnog vremena druženje s najbližim prijateljima) i informiranost o pravima (ispitanice slučajno saznale ili same pronašle na Internetu). Većina je ispitanica odgovorila da ima dobru podršku vlastite

26

 

obitelji, a najčešća su korištena prava bila pravo na privremeno uzdržavanje, dječji doplatak i pravo na subvenciju za podstanarstvo. Temeljem dobivenih rezultata na Okruglom stolu lokalnih dionika u projektu održanom 2014. godine u Gradskoj vijećnici Grada Dubrovnika zaključeno je da se: izradi informativna brošura, organizira pružanje psihološke potpore te pruži pomoć i potpora u osnivanju udruge jednoroditeljskih obitelji. Također je predloženo uvođenje novog kriterija prilikom donošenja odluke o subvencioniranju podstanarstva za jednoroditeljske obitelji i uključivanje patronažnih sestara u identificiranje jednoroditeljskih obitelji prilikom prvog posjeta trudnici ili rodilji. Do sada su provedene slijedeće aktivnosti: tiskan je i distribuiran Vodič o pravima i uslugama za jednoroditeljske obitelji u gradu Dubrovniku, uspostavljena je mreža suradnje između lokalnih partnera, suradnja sa Zavodom za zapošljavanje i CISOK - om. Patronažne su sestre uključene u identificiranje potreba jednoroditeljskih obitelji prilikom prvog posjeta trudnici ili rodilji, a prilikom donošenja odluka iz socijalnog programa Grada Dubrovnika uveden je i kriterij jednoroditeljske (kao ranjive i potrebite) obitelji.

Podršku jednoroditeljskim biteljima grada Poreča predstavile su gospođa Nataša Basanić Čuš, koordinatorica Zdravog grada Poreča i Tihana Mikulčić, savjetnica u Upravnom odjelu za društvene djelatnosti, socijalnu skrb i zdravstvo Grada

Poreča. Sveobuhvatna podrška porečkim obiteljima realizira se već godinama kroz: Savjetovalište za djecu, mlade, brak i obitelj, podršku obiteljima u osjetljivim fazama obiteljskog ciklusa, podršku ranom razvoju djece, tečajevima pripreme za porod, „Dok nabrojim do tri…” - prve tri godine su najvažnije, „Krećem u vrtić, krećem u jaslice”, programe za slobodno vrijeme, prevenciju debljine kod djece, jačanje roditeljskih kompetencija, „Moje dijete kreće u prvi razred”, PATHS - rastem program u osnovnoj školi i mnoge druge …

Provođenje istraživanja utvrđivanja potreba jednoroditeljskih obitelji dalo je cijelom programu sveobuhvatne podrške porečkim obiteljima novu komponentu – unaprijedilo povezanost dionika procesa, uspostavilo sustav suradnje i razvilo veći senzibilitet zajednice. Potrebe proizašle iz istraživanja ispitanica u gradu Poreču bile su: pomoć oko skrbi za dijete, podrška kod „teških” razvoda i zaštita od nasilja, pomoć pri stambenom zbrinjavanju, nedostatni servisi za podršku slobodnom vremenu roditelja i zapošljavanje. Čim su dobiveni rezultati, zamjenica gradonačelnika je s njima upoznala Gradsko vijeće i tijela (odbore i povjerenstva), gradonačelnika te ustanove i institucije koje se bave obiteljima i djecom. Održani su sastanci sa patronažom i roditeljima iz jednoroditeljskih obitelji uključenim u istraživanje. Uspostavljen je sustav suradnje i razmjene informacija sa patronažom. Postignut je konsenzus gradske vlasti oko postavljanja jednoroditeljskih obitelji kao prioritetnog područja za financiranje prema programu javnih potreba od 2014. godine.

27

 

Jednoroditeljske obitelji uvedene su u sve novousvojene akte o pravima građana. Na taj je način osiguran kontinuitet programa i intervencija usmjerenih ovim ranjivim skupinama te osigurani bolji uvjeti za njihov dalji razvoj u narednom razdoblju. Kao problem vezan uz pomoć u skrbi za dijete prepoznat je prekratak rad vrtića, davanje prednost zaposlenim roditeljima pri upisu (prema ispitivanju više od 50% djece iz jednoroditeljskih je bilo upisano u predškolske ustanove, no riječ je većinom o zaposlenih roditeljima) te rad produženog boravka u školi od 1. do 4. razreda. Provedene su slijedeće mjere i aktivnosti: jedinstveni upisi, (nova Odluka) jednoroditeljske obitelji imaju najveći broj bodova prilikom upisa, sufinanciran je rad privatnog cjelodnevnog vrtića, objavljen poziv dadiljama za sufinanciranje boravka djece i otvoren poticaji za otvaranje i zapošljavanje dadilja (trenutno nema registriranih obrta). Jednoroditeljske obitelji imaju prednost pri upisu u produženi boravak u školi te pomoć pri kupovini udžbenika i opreme za školu. Zaključkom gradonačelnika izjednačavaju se iznosi uvjeta prihoda oba roditelja sa prihodom jednog roditelja iz jednoroditeljskih obitelji („Uvjet prihoda iz čl.13. Odluke o socijalnoj skrbi kojeg moraju ispunjavati samohrani roditelji i roditelji iz jednoroditeljskih obitelji za 2015. godinu utvrđuje se u dvostrukom iznosu.“)

Kao problem također je prepoznata nedovoljna pomoć i podrška tijekom razvoda kao i zaštita od nasilja. Fond Zdravi grad je jedini resurs koji pomaže, Obiteljski centri su ugašeni, a nedovoljna je podrška koju pružaju Centri za socijalnu skrb. Radi davanja podrške kod „teških” razvoda i radi zaštite od nasilja provedene su slijedeće mjere: zaposlen još jedan psihoterapeut u Fondu Zdravi grad za rad sa roditeljima, pokrenut je program Lux vitae -psiho socijalni tretman počinitelja obiteljskog nasilja te uspostavljena besplatna pravna pomoć. Zakonodavac je propisao provođenje mjere psiho socijalnog tretmana počinitelja obiteljskog nasilja bez stavke u proračunu RH do 2015., a od 2015. u proračunu RH je samo 2.000 kn po korisniku za 6 mjeseci rada bez putnih troškova za terapeuta. Time jedinice lokalne samouprave troše vlastite resurse na štetu specifičnih lokalnih preventivnih programa. Neadekvatna suradnja sa Centrom za socijalnu skrb unaprijeđena je jačanjem partnerskih odnosa, zajedničkim planiranjem brzih i efikasnih intervencija koje bi trebale biti dio jedinstvenog individualnog plana promjene za svaku jednoroditeljsku obitelj u potrebi, a koji će prema Zakonu provoditi socijalni radnik uz suradnju i podršku svih ostalih dionika.

Problem stambenog zbrinjavanja (iako dio obitelji ima riješeno stambeno pitanje i stan od grada, 50% obitelji su podstanari bez izglednog rješenja) adresiran je mjerama i aktivnostima: usvojena je nova Odluka o davanju stanova u gradskom vlasništvu u najam (bodovi za jednoroditeljske obitelji) i uvedena subvencija za slobodno ugovorene najamnine (od 2013. uveden nad standard u plaćanju troškova najamnine u 100% iznosu u posebno teškim situacijama). Na Odluku za POS - stanove gdje država definira kriterije nije se moglo uticati.

Nedostatni servisi za podršku slobodnom vremenu roditelja (nedovoljno dostupni servisi za roditelje u slobodnom vremenu) rješavaju se slijedećim aktivnostima: financiranje projekata OCD za podršku (pilot projekt CGI za stvaranje mreže podrške jednoroditeljskim obiteljima) 2014/15., sufinanciranje Ljetnog kampa (9 - satni program za djecu tijekom cijelog ljeta), besplatan prijevoz djece, popusti za djecu i roditelje za sve programe POUP - a i dr.

Prepoznat je i problem zapošljavanja. Iako je veći broj obitelji koje su bile uključene u istraživanje imao stalno zaposlenje, za pretpostaviti je da će sezonski posao (samo 1 slučaj) biti u budućnosti značajan problem. Grad Poreč rješenje vidi u izradi Strategije gospodarskog

28

 

razvoja u koju je ugradio i mjeru 3.1.8. Razvoj društvenog (socijalnog) poduzetništva, koja će biti realizirana kroz projekt socijalnog poduzetništva usmjerenog roditeljima iz jednoroditeljskih obitelji i OSI (u 2016. kreće edukacija i izrada projekta) te otvaranju poticaja za otvaranje obrta za dadilje i zapošljavanje.

Jedan od značajnih rezultata istraživanja je i intenzivnija SURADNJA S MEDIJIMA te podizanje svijesti o potrebi podrške jednoroditeljskim obiteljima U ZAJEDNICI!

Iza prezentacije gradova održana je rasprava tijekom koje su pojašnjeni dijelovi izlaganja, posebno oni vezani uz intervencije. Razjašnjen je značaj i uloga pojedinih partnera u istraživanju (važnost uključivanja patronažne djelatnosti) i provođenju intervencija (razvoj registra jednoroditeljskih obitelji u patronažnoj djelatnosti i značaj monitoringa kojim se prate promjene u potrebama jednoroditeljskih obitelji). Odlučeno je da će slijedeći broj Epohe zdravlja biti posvećen temi Ulaganje u rani razvoj djece te da će se u njemu prezentirati i rezultati (i postignuća) ovog istraživanja.

Na kraju Poslovnog sastanka zahvalili smo domaćinima na vrhunskoj organizaciji 20. Jesenskog poslovnog sastanaka Hrvatske mreže zdravih gradova. Kao i 2002. godine kada je Opatija po prvi puta bila domaćin poslovnom sastanku i ovoga su puta bili više nego izvrsni domaćini. Hvala!

Izvješće pripremile: Sonja Vičević, Sara Medved, Selma Šogorić

29

 

Popis sudionika

20. JESENSKI POSLOVNI SASTANAK

HRVATSKE MREŽE ZDRAVIH GRADOVA

Opatija, 22. - 24.10.2015. 1. Arbanasić Andrea, dipl.iur. Viša stručna suradnica Grad Opatija M.Tita 3, Opatija Tel: 051 680 145 E-mail: andrea.arbanasic@opatija.hr 2. Babić Marković Elvira, mag.nov.univ.spec.polit. Pročelnica UO za društvene djelatnosti i unutarnji nadzor, Grad Čazma Trg Čazmanskog kaptola 13, Čazma Tel: 043 771 193 Fax: 043 771 056 E-mail: elvira.babic.markovic@cazma.hr 3. Ban Irena, bacc. MS Patronažna sestra Dom zdravlja Zagreb Centar Runjaninova 4, Zagreb Mob: 099 4897 605 E-mail: irena.ban@dzz-centar.hr 4. Basanić Čuš Nataša, psiholog Koordinatorica Fond Zdravi grad Poreč M.Gioseffi 4, Poreč Tel: 052 452 335 E-mail: fond-zdravi-grad@pu.t-com.hr 5. Beg Mirjana, mag.socijalnog rada Viša savjetnica za zdravstvo UO za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo, Grad Dubrovnik I.Vojnovića 31, Dubrovnik Tel: 020 640 825 E-mail: mbeg@dubrovnik.hr 6. Belančić Ivana Udruga Patak, Rijeka 7. Benčić Tina, psiholog terapeut Fond Zdravi grad Poreč M.Gioseffi 4, Poreč Tel: 052 452 335 E-mail: fond-zdravi-grad@pu.t-com.hr

8. Blaži Draženka, prof.dr.sc. Voditeljica studijskog programa Logopedija; Dopredsjednica Udruge Udruga za ranu logopedsku i edukacijsko-rehabilitacijsku intervenciju "Leri" Prva Prigorska 10 a, Zagreb-Sesvete Mob: 098 862 122 E-mail: drazenka.blazi@erf.hr 9. Bobić Antonija, dipl.soc.radnica Stručna savjetnica u UO Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, Grad Zagreb Trg S. Radića 1, Zagreb Tel: 01 610 0071 Fax: 01 610 0015 E-mail: antonija.bobic@zagreb.hr 10. Bratić Golja Danijela, mag. sestrinstva Patronažna sestra Istarski domovi zdravlja - Ispostava "Dr.Lino Peršić" Labin Sv.Mikule 2, Labin Tel: 052 650 989 E-mail: dbraticgolja@gmail.com 11. Brkić Karmela, bacc. MS Patronažna sestra Dom zdravlja Zagreb - Istok Švarcova 20, Zagreb Tel: 01 2350 100 E-mail: patronaza.sesvete@dzz-istok.hr 12. Brumnjak Andrea, dipl.oec. Viša stručna suradnica Grad Opatija M.Tita 3, Opatija Tel: 051 680 156 E-mail: andrea.brumnjak@gmail.com 13. Bura Miljenko, doc.dr.sc., dr.med. Pomoćnik ministra Ministarstvo zdravlja RH Ksaver 200a, Zagreb Tel: 01 4677 089 E-mail: Ivana.Perhot@miz.hr

30

 

14. Camlić Marta, mag. socijalnog rada Viša stručna suradnica za socijalnu skrb UO za zdravstvo i socijalnu skrb, Istarska županija Flanatička 29, Pula Tel: 052 352 156 Fax: 052 352 154 E-mail: Marsa.Camlic@istra-istria.hr 15. Dječji vrtić Opatija 16. Dječji vrtić Rijeka 17. Dom zdravlja Zagreb Centar 18. Dom zdravlja Zagreb Istok 19. Dom zdravlja Zagreb Zapad 20. Domitrović Danijela Lana Patronažna sestra Dom zdravlja Zagreb Centar Runjaninova 4, Zagreb Mob: 099 3435 232 E-mail: danijela.lana.domitrovic@gmail.com 21. Društvo Naša djeca Opatija 22. Dujmić Ivo Gradonačelnik Grad Opatija Maršala Tita 3, Opatija 23. Džono Boban Ankica, dr.med. Voditeljica Službe za promicanje zdravlja Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije Dr.A.Šercera 4a, pp 58, Dubrovnik Tel: 020 341 077 Fax: 020 341 099 E-mail: ankica.dzono-boban@zzjzdnz.hr 24. Fabijanić Erik Predsjednik županijske Skupštine Primorsko-goranska županija Slogin kula 2, Rijeka 25. Galić Romana, univ.spec.act.soc. Pomoćnica pročelnice Gradski ured za socijalnu zaštitu, Grad Zagreb Trg S.Radića 1, Zagreb Tel: 01 610 1269 Fax: 01 610 0015 E-mail: romana.galic@zagreb.hr

26. Gašparović Babić Svjetlana, dr.med. Voditeljica Odsjeka za zdravstveni odgoj i promicanje zdravlja Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko – goranske županije Krešimirova 52a, Rijeka Tel: 051 358 792 E-mail: svjetlana.gasparovic-babic@zzjzpgz.hr 27. Glibotić Kresina Helena, dr.med. Voditeljica Odjela socijalne medicine Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko – goranske županije Krešimirova 52a, Rijeka Tel: 051 358 777 E-mail: helena.glibotic-kresina@zzjzpgz.hr 28. Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport, Grad Zagreb Ilica 25, Zagreb 29. Gregurović Šanjug Martina, dipl.soc.radnica V.d. pročelnika UO Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu skrb, udruge i mlade, Krapinsko-zagorska županija Magistratska 1, Krapina Tel: 049 329 077 E-mail: martina.gregurovic@kzz.hr 30. Grozić-Živolić Sonja, prof. psihologije Pročelnica UO Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb, Istarska županija Flanatička 29, Pula Tel: 052 352 150 E-mail: sonja.grozic-zivolic@istra-istria.hr 31. Guštin Davorka Dječji vrtić Rijeka 32. Hrvatin Slaven Primorsko-goranska županija Slogin kula 2, Rijeka 33. Jadan Tomislav, dipl.oec. Ravnatelj Zavod za javno zdravstvo Krapinsko-zagorske županije I.G.Kovačića 1, Zlatar Tel: 049 467 152 Fax: 049 502 480 E-mail: tomislav.jadan@zzjzkzz.hr

31

 

34. Jesih Dragica, dipl.oec. V.d. ravnateljice Dom zdravlja Zagreb-Istok Švarcova 20, Zagreb Tel: 01 2350 100 E-mail: dragica.jesih@dzz-istok.hr 35. Jović Višnja, dipl.soc.radnica Pročelnica UO UO za zdravstvo i socijalnu skrb, Karlovačka županija Ulica A.Vraniczanya 6, Karlovac Tel: 047 666 224 Fax: 047 666 221 E-mail: zdravstvo@kazup.hr 36. Jurčić Lahorka Dječji vrtić Rijeka 37. Korenić Dalibor Klub za športsku rekreaciju, Opatija 38. Kovačević Jasmina, dr.med. Voditeljica Službe za promicanje zdravlja Zavod za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije Županijska 9, Požega Tel: 034 311 572 E-mail: javno.zdravstvo@zjz-pozega.hr 39. Krušelj Ljiljana, mag. pedagogije Pedagog Dječji vrtić Pjerina Verbanac Prilaz Kršin 2, Labin Tel: 052 855 286 E-mail: ljiljana.krusecj@pu.htnet.hr 40. Lang Slobodan, prof.dr.sc. Predsjednik HMZG Hrvatska mreža zdravih gradova Rockefellerova 4, Zagreb 41. Lipovšek Diego Stolnoteniski klub Opatija 42. Malatestinić Đulija, dr.med. Pročelnica UO UO za zdravstvo, Primorsko-goranska županija Slogin kula 2, Rijeka Tel: 051 351 922 Fax: 051 351 923 E-mail: djulija.malatestinic@pgz.hr

43. Mataija Redžović Andrea Psiholog Odsjek za promicanje i zaštitu mentalnog zdravlja, Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko – goranske županije Krešimirova 52a, Rijeka Tel: 051 335 920 E-mail: andrea.mataija@gmail.com 44. Medeved Sara Grad Zagreb 45. Mihelčić Katarina Zamjenica gradonačelnika Grad Delnice Trg 138. brigade HV 4, Delnice 46. Mikulčić Tihana, dipl. socijalni pedagog Savjetnica za društvene djelatnosti, socijalni razvoj i zdravstvenu zaštitu Grad Poreč Obala maršala Tita 5, Poreč Tel: 052 451 099 Mob: 091 5118 961 Fax: 052 451 198 E-mail: tihana.mikulcic@porec.hr 47. Milotti Ašpan Sandra Psiholog terapeut Fond Zdravi grad Poreč M.Gioseffi 4, Poreč Tel: 052 452 335 E-mail: fond-zdravi-grad@pu.t-com.hr 48. Morosin Loretta, mag.rehab.educ. Ravnateljica Istarska županija Dnevni centar za rehabilitaciju Veruda, Pula P.Budicin 23, Pula Tel: 052 222 358 Mob: 095 1223 343 Fax: 052 223 594 E-mail: loretta.morosin@dczr-veruda.hr 49. Mrzlić Branka, mag.sestrinstva Patronažna sestra Istarski domovi zdravlja-Ispostava "Dr.Lino Peršić", Labin Sv.Mikule 2, Labin Tel: 052 650 989 E-mail: branka.mrzlic@gmail.com

32

 

50. Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", Zagreb 51. Opća bolnica Dubrovnik 52. Odrčić Ksenija, dipl.med.sestra Patronažna sestra Dom zdravlja Zagreb - Istok Švarcova 20, Zagreb Tel: 01 2350 100 E-mail: patronaza.pescenica@dzz-istok.hr 53. Pavlačić Vesna Poliklinika za rehabilitaciju SUVAG, Karlovac Dr.V.Mačeka 48, Karlovac 54. Pejić Ivanka Udruga za skrb autističnih osoba, Rijeka 55. Perković Zlata, mr.sc., prof.defektologije Ravnateljica Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG - Karlovac Dr.V.Mačeka 48, Karlovac Tel: 047 613 113 E-mail: zlata.perkovic@gmail.com 56. Radonić Elizabeta, dr.sc.; dr.med. Voditeljica Centra za mentalno zdravlje Centar za mentalno zdravlje, Dom zdravlja Zagreb Zapad Prilaz baruna Filipovića 11, Zagreb Tel: 01 3667 546 E-mail: elizabeta.radonic@zg.t-com.hr 57. Rajčević Kazalac Marijana Psiholog terapeut Fond Zdravi grad Poreč M.Gioseffi 4, Poreč Tel: 052 452 335 E-mail: fond-zdravi-grad@pu.t-com.hr 58. Rena Volga Udruga Patak, Rijeka 59. Rimac Ana, ekonomist Viši stručni suradnik UO za socijalnu skrb i zdravstvo, Grad Osijek F.Kuhača 9, Osijek Tel: 031 229 101 Fax: 031 214 611 E-mail: ana.rimac@osijek.hr 60. Rižovski Delogo Hana Centar za pružanje usluga u zajednici, Selce

61. Roda-podružnica Dubrovnik 62. Sanković Mandica, dipl.ing.arh. Zamjenica pročelnika UO za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Grad Vinkovci Kralja Zvonimira 1, Vinkovci Tel: 032 493 314 Fax: 032 493 312 E-mail: mandica.sankovic@gmail.com 63. Sečen Nikica Centar za pružanje usluga u zajednici, Selce 64. Sorta-Bilajac Turina Iva, izv.prof.dr.sc., dr.med. Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko – goranske županije Krešimirova 52a, Rijeka Tel: 051 358 729 E-mail: sorta.iva@gmail.com 65. Sović Slavica, dr.sc.; dr.med. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ Rockefellerova 4, Zagreb E-mail: ssovic@snz.hr 66. Stipković Margerita Rena Udruga Patak, Rijeka 67. Sviben Biserka, dipl.med.techn. Pomoćnica ravnateljice za sestrinstvo; glavna sestra DZ Dom zdravlja Krapinsko-zagorske županije Dr.M.Crkvenca 1, Krapina Tel: 049 301 420 E-mail: patronaza@dzkzz.hr 68. Škorić Sanja Društvo Naša djeca Opatija 69. Šogorić Selma, prof.dr.sc. Nacionalna koordinatorica HMZG Hrvatska mreža zdravih gradova Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ Rockefellerova 4, Zagreb E-mail: ssogoric@snz.hr 70. Tenšek Draženka, dipl.med.sestra Pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo Dom zdravlja Zagreb Centar Runjaninova 4, Zagreb Mob: 099 4897 610 E-mail: drazenka.tensek@dzz-centar.hr

33

 

71. Tikvić Milica, mag.med.techn. Pomočnica ravnateljice za sestrinstvo Dom zdravlja Zagreb-Istok Tel: 01 2350 100 E-mail: milica.tikvic@dzz-istok.hr 72. Tokić Vesna Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport, Grad Zagreb Ilica 25, Zagreb 73. Torbarina Zlata, mr.sc. Voditeljica Odsjeka društvenih djelatnosti, Koordinatorica projekta Opatija - zdravi grad M.Tita 3, Opatija Tel: 051 701 318 E-mail: zlata.torbarina@opatija.hr 74. Tucak Jasna, dipl.ing. prehrembene tehnologije Koordinator projekta Zagreb - zdravi grad Gradski ured za zdravstvo, Grad Zagreb Draškovićeva 15, Zagreb Tel: 01 460 3417 Fax: 01 460 3445 E-mail: jasna.tucak@zagreb.hr 75. Udruga Leri, Zagreb 76. Udruga Spiritus movens, Opatija 77. Vajagić Maja, dr.med. Služba za ugovaranje zdravstvene zaštite; viši med.inspektor Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje Margaretska 3, Zagreb Mob: 091 255 0781 E-mail: maja.vajagic@hzzo.hr 78. Vičević Sonja Grad Zagreb 79. Vlah Nevenka, dipl.učiteljica Stručni suradnik Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko – goranske županije Krešimirova 52a, Rijeka

Tel: 051 358 729 Mob: 091 132 0406 E-mail: nevenka.vlah@zzjzpgz.hr 80. Vlašić Vesna, dr.sc. Pročelnica UO za društvene djelatnosti, Požeško-slavonska županija Županijska 7, Požega Tel: 034 290 205 Fax: 034 290 216 E-mail: vesna.vlasic@pszupanija.hr 81. Vlašić Belulović Estela Grad Opatija 82. Vrabec Božena, dipl.med.techn. Pomoćnica ravnatelja Dom zdravlja Zagreb Zapad Prilaz baruna Filipovića 11, Zagreb Tel: 01 3774 312 E-mail: ravnatelj@dzz-zapad.hr 83. Vrdoljak Gordana, dipl.oec. Savjetnica za socijalnu skrb i zdravstvenu zaštitu UO za socijalnu skrb i zdravstvenu zaštitu, Grad Split Obala kneza Branimira 17, Split Tel: 021 310 108 E-mail: gordana.vrdoljak@split.hr 84. Vujnović Ljubica, VMS Udruga umirovljenika grada Delnice S.S.Kranjčevića 12, Delnice Tel: 051 811 336 Mob: 098 223 598 E-mail: ljubica.vms.del@gmail.com 85. Zombori Dejvid, mag.psihologije Magistar u službi Zavod za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije Županijska 9, Požega Tel: 034 311 572 E-mail: javno.zdravstvo@zjz-pozega.hr 86. Žakula Desnica Tamara Udruga Tić, Rijeka