1

2

2 ŠKOLSKI LIST”GLAS DJEČIJEG SRCA”

3

3 ŠKOLSKI LIST”GLAS DJEČIJEG SRCA”

Evo nas ponovo u 30. jubilarnom broju školskog lista “Glas dječijeg srca“.

Dragi naši prijatelji, sjetite se svog djetinjstva i osnovnoškolskih dana. Proljeće

je. Mjesec je april. Neki ga zovu mjesecom mladosti, neki mjesecom ljubavi,

sunca, mjesecom najljepših boja. Ušetao je u naš grad, našu školu, kao drag gost

i podsjetio nas na svjež buket mirisnog cvijeća, mirisnog kao znanje koje

obogaćuje i oplemenjuje dječiju dušu. Kao što svi znamo, najbolje znanje

čovjeku škola daje. Tako je bilo prije, tako je danas, a tako će biti i sutra.

Svečanost i proljeće nezamislivi su bez pjesme i igre. Zato ćemo u ovom broju

govoriti o djetinjstvu, prijateljstvu, radosti i sve to pretočiti i predstaviti vam kao

skladnu melodiju riječi i fotografija koji će izvirati iz našeg dječijeg srca, duše i

tijela.

Centralna manifestacija za zvanice - prijatelje škole održava se 15.04. 2014. na

temu: „ Hajde budi mi drug“ i tog dana naši učenoici će se družiti sa učenicima

OŠ “Džemaludin Čaušević” , OŠ ”Rudo” i štićenicima Zavoda za zbrinjavanja

mentalno invalidne djece i omladine Pazarić.

Svim učenicima, nastavnicima i uposlenicima

škole čestitamo Dan škole i Dan Armije Bosne i

Hercegovine.

Redakcija

Č lanovi sekcije: Durmo Berina, Kadric Azra,

Haskovic Elma, Osmanovic Elma, Perviz Amina,

Kastrat Lejla, Zukan Selma, Berberovic Medina,

Gajevic Amina, Landz o Nejla, Sijaric Nejra, Pleh

Lejla, Kunovac Berina, Lic ina Remiza, Halilovic

Alma, S erak Helena i Tanovic Amna.

Urednis tvo:

Jasmina Husic

Adela Krupalija

Dz ana Ramovic

Enisa Kulas in

Ajdin Begic

Lejla Dacic

Priprema:

OS „Č amil Sijaric “,

Sarajevo Publishing

Adresa s kole:

OS „Č amil Sijaric “

Brac e Mulic a 16, Sarajevo

Tel.:+387 33 541 543

+387 33 543 196

e-mail: oscamils@bih.net.ba

4

Dragi nas i prijatelji,

Nas poziv na druz enje „Hajde budi mi drug“, nadam se da je u Vama probudio osjec aj drugarstva i prijateljstva, najljeps eg sjec anja iz đac kih klupa.

Danas kada z ivimo u svijetu brzog razvoja tehnike, veoma c esto zaboravljamo ono s to je u nama i oko nas, prijateljstvo nije jednosmjerna ulica i ne moz e ostati bez ulaganja u njega. To je odnos kojim se daje i prima. Ako je namjera samo primati, a ne i davati, promas ena je bit prijateljstva. Imati prijatelja i biti prijatelj iznimna je dragocjenost jer ljepota putovanja kroz z ivot je ljeps a ako uz sebe imamo ljude koje volimo i koji vole nas.

S kola treba da bude riznica koja c e kod uc enika razvijati duh zajednis tva, drugarstva, prijateljstva, samopouzdanja, empatije..... jer c ovjek ma koliko da je bogat znanjem, ako nema s kim da ga podjeli, siromas an je.

Ove godine smo posebnu paz nju posvetili razvoju humanosti kod uc enika, prijateljstva, izgradnji partnerskih odnosa i kruna svih nas ih aktivnosti je ova manifestacija koja je temelj za bezuvjetno ulaganje u prijateljski odnos u koji su svi dobronamjerni pozvani.

Ove s kolske godine izdajemo 30. jubilarni list „Glas djec ijeg srca“ koji u sebi skriva sjec anja i tople uspomene nas ih vrijednih uc enika, njihovih uc itelja i nastavnika koje su rezultat nastavnih i vannastavnih aktivnosti.

Svim uc enicima, uposlenicima, roditeljima i prijateljima s kole c estitam na uspjes nom radu i vjerujem da c emo uz saradnju kakva je bila i do sada te uz zalaganje i entuzijazam svih nas uc vrstiti temelj za dalji napredak s kole kojom se s pravom ponosimo.

Direktorica s kole: Jasmina Husic , prof.

4 ŠKOLSKI LIST”GLAS DJEČIJEG SRCA”

5

5 ŠKOLSKI LIST”GLAS DJEČIJEG SRCA”

Povodom završ etka projekta zamjene kompletnih inštalacija za grijanje u Ošnovnoj š koli „Ć amil Sijaric “, koje je finanširala Opc ina Novi Grad, predštavnici š kole direktorica Jašmina Hušic , predšjednik Vijec a roditelja Nermin Zulfikarpaš ic , bibliotekar Ajdin Begic i Nejla Subaš ic , predšjednica Vijec a uc enika pošjetili šu današ Opc inu, gdje ih je primio nac elnik mr. Semir Efendic . Tom prilikom direktorica Hušic je uruc ila zahvalnice nac elniku Efendic u i šavjetniku opc inškog nac elnika Safetu Meš anovic u za doprinoš u rješ avanju dugogodiš njeg problema ša grijanjem u ovoj ošnovnoj š koli. Također, u ime uc enika š kole, uc enica Nejla Subaš ic nac elniku i šavjetniku nac elnika uruc ila je šlike - ra-dove uc enika kao znak zahvalnošti za štvaranje boljih ušlova za boravak uc enika u njihovoj š koli. „Zahvaljujuć i nać elniku i njegovim saradnićima uć enići i uposlenići nas e s kole nakon 15 godina prvi put su zimu doc ekali u toplim uc ionicama. Ošjec ali šmo potrebu da im še zahvalimo na tome š to šu prepoznali naš problem, ukljuc ili še u njegovo rješ avanje i izdvojili šredštva za zamjenu kompletnih inštalacija za grijanje. Radovi šu završ eni, tako da šada prvi put ošjetim razliku temperature u dvoriš tu i u š kolškim proštorija-ma“, kazala je tom prilikom direktorica Hušic . Dodala je da šu radili u nešnoš ljivim ušlovima, u hladnim uc ionicama, te da šu u š kolu dolazili ša pošebnom opremom, toplim c izmama, jaknama. „Djeća su na nastavi sjedila u jak-nama, kapama i rukavicama, a njihovi naštavnici u kaputima. Od dana kada je grijanje puš teno naštava še odvija u normalnim ušlovima. Nakon 15 godina ri-ješ en je naš problem. Imamo ša-mo rijec i pohvale za odnoš ove lokalne zajednice prema obra-zovanju“, kazala je direktorica Hušic . Uc enica Nejla Subaš ic koja je i predštavnica djec ije grupe „Glaš djece“ izrazila je zahvalnošt menadz mentu Opc ine na fnanšijškoj podrš ci pri realizaciji projekta grijanja š kole.

6

Dana 02.09. 2013. u nas oj s koli je pripremljen doc ek prvac ic a. Prvi dan s kole je

uvijek posebno vaz an za sve uc enike, pogotovo za prvac ic e. Nas a direktorica

Jasmina Husic , se obratila prvac ic ima i njihovim roditeljima, te im poz eljela

sretan poc etak. Njihovi drugari, uc enici drugog razreda, su im pripremili

prigodnu priredbu u kojoj su imali ulogu voditelja, recitatora, plesac a, te pjevac a.

Na pozornici je stajao i klaun koji je donosio osmijeh na lice prvac ic a. Nakon

priredbe uc itelji su proc itali imena svojih uc enika i pozvali ih u njihovu uc ionicu.

U uc ionicama na klupama su ih doc ekali paketic i. Poz elimo im sretan poc etak

rada, puno znanja i da osmijeh ne silazi sa njihova lica.

I—1

Balonc ic jedan

ali vrijedan za prvi jedan.

To smo mi uc enici svi

k'o balonc ic i razigrani.

Balonc ic i maleni, s areni i veliki

Polijec u sad

Uc iteljica Lejla Mujkovic -Popovic

Sljedec im redom:

Alibas ic Hana, Avdagic Ahmed, Avdic Adnan , Bec irevic Esma, Č oho Naida, Č utuna Arben, Đulic Tarik, Gjanaj Ibrahim, Habibovic Saira, Hamzic Amina, Hero Farah, Hodz ic Anur, Kapic ija Ajs a, Kodz aga Aisa, Kujovic Sami, Menzilovic Zara, Muharemovic Samra, Omreovic Amina, Radonc ic Faris, Smailbegovic Imran, Suljevic Kanita, Tomic Lana, Voloder Sara, Yakhni Mohamed.

6 ŠKOLSKI LIST”GLAS DJEČIJEG SRCA”

7

I– 2

Bubamare, bubamare,

lijepe su vam vaše šare,

a još ljepši dani dolaze

bubamare u školu polaze.

Učiteljica Aida Lapandić, broji svoje

Bubamare male i znanje im rado daje.

Bogilović Lamija, Čengić Ajdin, Čubara Naida, Dedić Medina,Dedić Benjamin,

Džano Amir, Hadžiabdić Nađa, Hromo Asad, Hubjer Sara, Humić Hamza, Jakić

Malik, Kahrić Asja, Katica Sara, Kulić Lajla, Mraković Ajša, Mujezinović Mak, Musa

Isra, Pekušić Zehra, Rešić Arif, Robović Lamija, Sipović Hana, Smriko Ajna,

Spahović Amila, Telibečirović Rijad i Vuk Emir.

7 ŠKOLSKI LIST”GLAS DJEČIJEG SRCA”

I- 3

Pčelice, pčelice, kucnuo je čas

Školsko zvono zove

sada čeka vas.

Učiteljica Alma Grubešić zove

vas po redu,

Uđite u školu po abecednom slijedu:

Alibegović Imaan, Avdibegović Inesa, Bradarić Najla, Buljubašić Džejla, Čengić

Ajla, Čerkez Adi, Ćatić Amina, Ćatić Lana, Dedić Tajra, Fazlić Manal, Gudžević

Ali Hadžikadunić Ajnur, Hećimović Bilal, Isenaj Nejra, Kljajić Tarik, Koristović

Adnan, Kulenović Lana, Bakir Miso, Mehmedagić Ena, Muslibegović Isa,

Rexhepi Ena, Sirćo Ilvana, Sladić Anesa, Šadija Eldar, Šaf Danin, Šahman Naida i

Vejizagić Farah.

8

Leptiric i, leptiric i, s arenih krila,

Doletite amo,

Da svoje znanje, prvac ic ima damo!

Uc iteljica: Selma Omerovic

Edin Bujak, Faris Bulic , Medina Č arkovic , Ela Č olic , Sinan Č atic , Tarik Dedic , EldarDedovic , Adna Efendic , Merjem Hadz iefendic , Fatima Hasanovic , Sumeja Haveric , Lajla Hos ic , Tajra Hos ic , Arijan Husic , Nađa Krupalija, Kerim Mokrovic , Emina Omanovic , Meldina Osmanagic , Husejn Osmanovic , Benjamin Rizvic , Ajs a S abanic , Timur S oljic , Lejla Tucakovic i Sara Uz ic anin

I-4

8 ŠKOLSKI LIST”GLAS DJEČIJEG SRCA”

Igra

Daj mi loptu s arenu Igrajmo se skupa svi Proljec e nas mami vani

Zapoc nimo igru vatrenu zajedno smo najjac i poslije s kole na igralis te stani

Podijeljeni u grupe dvije nek se graja c uje svuda Nas oj igri nema kraja

Nek nas ova igra nasmije moz emo se igrat bilo kuda. Jer mi smo s kolska raja.

Rejna S abanija II-3

9

Moj produženi boravak je najbolji na svijetu. Tamo se zabavljamo, jedemo, učimo...

Tu imamo doručak, ručak i užinu. Učiteljice nas vole i uče nas nove stvari. U

produženom boravku imam mnogo drugara: Berin, Omar, Dania i dr. Ali najbolji od

svih je moj drug Benjamin. Tamo imamo lijepu familiju, ali se trudimo za još bolju.

Ako želite možete dovesti vaše dijete u naš boravak.

Ardan Bečić, III-3

PRODUŽENI BORAVAK

Školska torba draga, ali ponekad breme

Kada završi se škola, za zabavu je vrijeme

I dobro znate gdje vam je mjesto, knjige

Odoh u produženi, tu nemam nikakve brige

Matematiku na stranu, lektiru ne spomeni

Ovdje ima da je lijepo svima, i tebi i meni

Naravno da čitat volimo, i da zadaću radimo

Ali u produženom samo zabavu iz glavica vadimo

Tu se ne zabavljaš samo, tu se često dobro i jede

Nekad povrće, nekad med, sve što jedu i mede

Produženi boravak je meni ljepši od dnevnog

Iako je svaki dan, napustiti ga nije svejedno

Zato dođi i ti, ne propuštaj ovu zabavu sjajnu,

Poslije škole dan pretvori u zabavu bajnu

Prije ili poslje škole, produženi uljepša dan

Kad završim, sve izgleda kao najljepši san!

Emina Karabeg, III-1

9 ŠKOLSKI LIST”GLAS DJEČIJEG SRCA”

Pravi se prijatelji

u nevolji poznaju.

10

Svjetski dan nastavnika i uc itelja obiljez ava se 5. oktobra. Tim danom z eli se pokazati da je rad uc itelja prepoznat kao jedan od najvaz nijih za ukupan razvoj drus tva. Svjetskim danom uc itelja dajemo podrs ku svim nastavnicima da i u buduc nosti nastave obrazovati mlade naras taje.

Taj dan se obiljez ava u vis e od 100 zemalja svijeta, kao i u nas oj drz avi Bosni i Hercegovini. Ovaj dan je UNESČO proglasio 1994. godine u spomen na isti datum 1966. godine, kada je potpisana Preporuka o statusu uc itelja.

Svim uc iteljima i nastavnicima z elimo sretan 5. oktobar Svjetski dan učitelja.

SVEČANA IZJAVA NASTAVNIKA PRILIKOM PRISTUPA POZIVU

''Izvršit ću obavezu svjesno i ponosno. Moji učenici bit će ne samo učenici nego i djeca i neću nikad zaboraviti da za njihovu sudbinu i sam snosim dio odgovornosti. Sačuvat ću svim mogućim raspoloživim sredstvima čast nastavničkog poziva. Moje kolege bit će uvijek moji prijatelji. U saradnji s njima nastojat ću stalno usavršavati puteve kojima škola ide u smislu djelotvornog priznavanja svima prava na odgoj i socijalnu pravednost u obrazovanju. Ovo svečano obećanje dajem

10 ŠKOLSKI LIST”GLAS DJEČIJEG SRCA”

11

Drz avnost Bosne i Hercegovine , njen teritorij i njene granice imaju dugu historijsku tradiciju.

Korijeni njene drz avnosti sez u u srednji vijek, kada dolazi do formiranja Srednjevjekovne bosanske drz ave. Kontinuitet drz avnosti i historijske granice, Bosna je zadrz ala i u periodu osmanske vlasti, kada je njen drz avni teritorij smjes ten u okvir Bosanskog ejaleta. Bosna je bila pod osmanskom vlas c u 415 godina da bi, nakon Berlinskog kongresa 1878. godine, dos la pod upravu Austro-Ugarskog carstva. Krajem Prvog svjetskog rata, 1918 godine. Bosna i Hercegovina ulazi u sastav novonastale juz noslovenske drz ave pod imenom Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca koja c e, poslije uvođenja Aleksandrove diktature 1929. godine, promijeniti ime u Kraljevinu Jugoslaviju.

25. novembra 1943 god., u Mrkonjic Gradu je odrz ano Prvo zasjedanje ZEMALJSKOG ANTIFAS ISTIČ KOG VIJEČ A NARODNOG OSLOBOĐENJA BOSNE I HERČEGOVINE. Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a, ima poseban znac aj u razvitku bosanskohercegovac ke drz avnosti. Predstavnici svih naroda u Bosni i Hercegovini donijeli su tada Rezoluciju u kojoj je istaknuto sljedec e:„Danas narodi Bosne i Hercegovine kroz svoje politic ke predstavnike, z ele svoju zemlju koja nije ni srpska, ni muslimanska ni hrvatska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, z ele z ivjeti u slobodnoj i bratskoj Bosni i Hercegovini u kojoj je garantirana potpuna jednakost i ravnopravnost svih naroda”.

Od 1943. godine moz e se govoriti o uspostavljanju savremene drz avnosti Bosne i Hercegovine, koja je dio svog suvereniteta bila prenijela, zajedno sa ostalih pet federalnih jedinica, na Demokratsku Federativnu Jugoslaviju.

Granice Bosne i Hercegovine su tada potvrđene i priznate kao rezultat vis estoljetnog politic kog, kulturnog i demografskog kontinuiteta i razvitka.

U sastavu ove drz ave Bosna i Hercegovina c e ostati do poc etka II svjetskog rata.

Od samog poc etka rata, narodi Bosne i Hercegovine poc eli su antifas istic ku borbu protiv okupatora i uzeli uc es c e u Narodnooslobodilac kom pokretu za oslobođenje zemlje. To je stvorilo potrebne preduvjete za obnovu bosanskohercegovac ke drz avnosti.

11 ŠKOLSKI LIST”GLAS DJEČIJEG SRCA”

12

Jos od davnina je poznato da je nas e drus tvo izuzetno s aroliko s to se tic e kulture, obic aja i tradicije.

Obiljez avanjem međunarodnih i vjerskih praznika nastavnici se trude da kod uc enika razviju osjec aj interkulturalnosti.

Tako smo i ove godine obiljez ili sve praznike

Ove fotografije govore vis e od rijec i.

12 ŠKOLSKI LIST”GLAS DJEČIJEG SRCA”

Božić je krs c anski praznik koji proslavlja rođenje Isusa Krista.

Kurban bajram ili Hadz i-bajram je islamski praznik

prinos enja z rtve, najznac ajniji islamski blagdan.

Dolazi dva mjeseca i deset dana nakon ramazana.

Nova godina je događaj koji se des ava za prvi dan

u godini. Doc ek nove godine na tzv. staru

godinu, 31. decembar slavi se s irom svijeta.

13

13 ŠKOLSKI LIST”GLAS DJEČIJEG SRCA”

DAN NEZAVISNOST

1.mart

Svako u s koli

radostan!

Za 1. mart svi se vesele.

Svaki uc enik raduje se prazniku

Jer se druz imo

u slobodi i praznic nom

raspoloz enju

Medina Berberovic VIII3

1. MART—DAN NEZAVISNOSTI

Ima jedna zemlja mala Nikom je ne bih dala I u srcu pis e Bosna

U njoj svic e zora rosna

Kad se c uje zvono sa katedrala I ezan sa munare, Tad znam da Bosna Samo jedna imade.

Musafiri razni ovdje dolaze Iskreni prijatelje u nama pronalaze I ko jednom vidi ljepote Bosne,

Nek' ponovo dođe c ekati zore rosne.

Berina Durmo VIII3

PJESMA MOJOJ DOMOVINI

Digni glavu gore Ponosno sad stoj Ova zemlja voli Čio narod svoj

Vodopadi njeni

kao biseri, zavjesu ljepote prave

da budes sretan i ti

Popij malo Une, Drinom se umij,

Neretvom se okupaj

To je moja domovina Karac ic Danis III4

14

ŽENA

8. mart je Dan z ena. Dan majki, seja, nana ili baka. Svejedno vaz no je da je Dan z ena.

8. mart je i dan moje mame zato z elim da joj uljeps am slavlje. Svim z enama svijeta: majkama, uc iteljicama i sestrama z elim sretan praznik.

Z ena je najvaz nije bic e na svetu – majka, sestra, c erka i supruga – bic a bez kojih cio univerzum ne bi postojao. Dan z ena (8. mart) oznac ava priznanje z enama ekonomska, politic ka i drus tevena dostignuc a. Sredinom 19. vijeka, 8. marta 1957., z ene su poc ele proteste zbog uslova rada i niskih plata u Njujorku. 53 godine kasnije, 1910. u Kopenhagenu 8. mart je proglas en za Međunarodni dan z ena. Naredne godine, vis e od milion ljudi u Evropi proslavilo je 8. mart kao Međunarodni dan z ena.

8. mart je jedan od najradosnijih dana za svaku z enu. Na 8. mart mus karci z enama poklanjaju cvijec e i druge male poklone u znak pos tovanja i zahvalnosti. Uostalom, z ene su poznate kao „ljeps a polovina“.

Zato sretan 8. mart svim ženama svijeta!

DAN ŽENA

MAMA

Moja mama je najljeps i cvijet Zato djeco zovite mame da napravimo najljeps i buket. Njeno velic anstvo majke je poput najljeps e bajke.

14 ŠKOLSKI LIST”GLAS DJEČIJEG SRCA”

15

15 ŠKOLSKI LIST”GLAS DJEČIJEG SRCA”

Htjela bih da pitam Da li je bolje da se Igram s drugom Ili da se igram

Sam.

Opet bih da pitam Da li je bolje Da sendvic

Podijelim s drugom Ili da pojedem

Sam.

S to pitam kad znam U z ivotu nije lijepo

Kad si sam. Ella Glamoc , IV-2

HAJDE BUDI MI DRUG

Pretrpan autobus vozi putnike svih zemalja preko neravnih planina, puteva, gora i dolina. Svako dijete se ustručava da progovori s drugom djecom jer su bili iz različitih zemalja, drugačije izledali i imali različite sposobnosti. Djevojčica iz Kine:” Z ao mi je s to nema djece koju poznajem da se igramo i malo razgovaramao.” Dječak iz Afrike:” Ovaj put je zaista predug, a ja se dosdađujem!” Dječak sa Sjevernog pola: “Iako je ugodno i toplo dosadno je!” Vozač tog autobusa:” Djeco! Ako ste razlic iti imate jednu zajednic ku stvar - djeca ste i moz ete se igrati!” Djevojčica iz Njemačke:” Upravu ste! Hajmo se igrati.”

Vis c a Soraja IV2

IGROKAZ

16

Hajde budi mi drug, Hajmo se igrati. Ista sam kao i ti,

Idemo se zabavljati.

Hajde budi mi drug, Samo ja i ti.

Zabava na nas c eka, Hajmo se druz iti.

Hajde budi mi drug, Kad treba pomozi mi. A tebi pomoc i c u ja Bit c u ti drugarica.

Hajde budi mi drug,

Volis me ti. A tebe volim ja,

Mi smo prijatelja dva.

Hana Ajdin, IV-4

HAJDE BUDI MI DRUG

16 ŠKOLSKI LIST”GLAS DJEČIJEG SRCA”

Hajde budi mi drug,

Da se igramo svud.

Trc ac emo skupa mi

I radovati se svi.

Ruka moja i tvoja,

Zajedno do stroja.

Svi smo pos li mi

U s kolu veselu.

Prijateljstvo nas e nema kraja

Stiz emo mi do beskraja.

Čvijec e, ptice i trava,

Svuda nas a graja vlada.

Merjem Husejnovic IV4

HAJDE BUDI MI DRUG

17

Voljeti loptu nije sramota

Al' zbog ljubavi mama dramu pravi

Ona tako grubo loptu zgrabi

I u mračnu ostavu je stavi

Tada je lopta sama i tužna

Jer je bez mene, bez druga

A znate li kako lopta sunce i parkete vole?

One kao djeca imaju snove

O turnirima sanjaju i

Maštaju o prvom mjestu u ligi

Moja lopta i ja djelimo snove

I jezdimo poznatim košarkašim terenima

Nekad zbog tih snova nenaučena lekcija

Ili nespremljena soba i

Nije neka katastrofa

Voljeti loptu nije sramota!!! Ahmed Vuk V-1

DJEČAK I LOPTA

Slikar

SLIKAR

Šetajući pored rijeke koja je svojim blagim talasima ljubila svaki kamenčić na obali,

primjetila sam pticu sivih krila i podavijenog kljuna. Ogledala se u bistroj vodi rijeke.

Ponekad bi ovaj divni prizor kvario koji list nošen jesenjim vjetrom. Ne, to nije bila obična

ptica što leti i uništava usjeve vrijednih ljudi. Ona je bila načinjena slikarskom rukom i sa

malo sive tempere na kistu. Njen stvaralac je bio stari slikar koje je slikao u svojoj bašti

zaklonjen sjenom starih lampi. Slikarevo lice je naborano što je bilo odraz njegovog teškog

života i bijede. Njegov svaki pokret rukom, ptici je davao novo pero, novi razlog za

hvalisanje. Sreća i zadovoljstvo zbog toga održavalo se na njegovim ustima koja se razvlače

u blag osmijeh. Oči boje dozrelih klasova u polju, usmjerene su ka ptici, kako njegova

vlastita ruka joj ne bi naudila. Slikareva kosa vihorla je nošena vjetrom, kao što njegova

ptica vihori na platnu. Njegova bijela košulja bila je umazana čitavim spektrom sivih boja.

Njegova ptica je još dugo, dugo letjela pred njegovim očima i evo sletjela u moju pismenu.

Adna Ustić, VII-1

17 ŠKOLSKI LIST”GLAS DJEČIJEG SRCA”

18

Kamp Strgac ina to šmo mi,

Naš Hušein predvodi.

Svi za jednog i jedan za šve,

Kod naš je tako oduvijek.

Ovdje tuge nikad nema,

Ako ši ša nama radošt še šprema.

Logorške vatre upalit c emo,

Ošmijeh na lice štavit c emo,

Suza na licu nikad biti nec e,

Jer ovaj je kamp, kamp šrec e.

Sa nama ši šiguran,

Nemoj še bojati,

Vjeruj mi naš c eš ,

Brzo zavoljeti.

Ajla Joldic (13) VIII 1

HIMNA STRGAČINA

18 ŠKOLSKI LIST”GLAS DJEČIJEG SRCA”

STRGAČINA – RUDO

Sunc ano jutro obasjava s kolu,

Usred c arobnog krajolika,

U istinu lijepa slika.

Tu su krajolici ko vedri dani,

S to vam uzdahe mami,

U toj s koli đaka malo ima,

Ali im je prijateljsko srce veliko svima.

Nas a posjeta toj djeci,

Divno je iskustvo,

Č ovjek bez prijatelja,

Je kao ostrvo pusto.

Posjeta Strgac ini Rudo osmijeh svima budi,

Zato c emo mi u buduc nosti,

Biti dobri ljudi.

Amina Kodz aga (12),

Amna Tanovic (12)

19

Roditelji i njihova djeca iz Konjevic Polja, boravili su u s atorskom naselju na obali Miljacke, u nehumanim uslovima, traz ec i osnovno ljudsko pravo, pravo na jezik i nacionalnu grupu predmeta, c ekajuc i pomoc nadlez enih, odgovornih.

Doc ekali su snijeg, hladnoc u, gubitak nade i vjere u ljude.

Mi ne moz emo rijes iti njihov problem, ali pruz ili smo im podrs ku i pomoc koliko smo u moguc nosti da laks e prebrode vrijeme do povratka svojim domovima i povratka u đac ke klupe. Nas i uc enici i zaposlenici s kole sakupili su sredstva za pomoc u granicama svojih moguc nosti kako bi unijeli malo topline i svijetla u dane koje su provodili na otvorenom, na mrazu, s ibani vjetrom i dotuc eni bezosjec ajnos c u onih od kojih traz e i oc ekuju pomoc .

Tu nije bio kraj...

Decembar je mjesec radosti, praznic nog raspoloz enja, prisjec anja i obnavljanja

prijateljskih odnosa. Zbog toga su uc enici nas e s kole zajedno sa svojim nastavnicima,

direktoricom, pedagogicom i bibliotekarom 23.12.2013.god. posjetili Zavod u Pazaric u i

uljeps ali im praznic ne dane te ih obradovali prigodnim poklonima. Nas i uc enici su se

predstavili plesom i muzic kim tac kama koje su izveli u prostorijama doma. Također su i

s tic enici Zavoda pokazali svoja umijec a i talente u pjevanju i plesanju. Na kraju

zajednic ke priredbe, kao simbol novog prijateljstva otpjevali smo zajedno pjesmu pod

nazivom „Hajde budi mi drug“ s to je sve prisutne dirnulo do suza. Potom je uslijedilo

druz enje koje je trajalo vis e od jednog sata. Svi su plesali, pjevali i druz ili se toliko da su

poz eljeli da se sastanemo opet. Malim znacima paz nje pokazujemo prijateljima da nam

je stalo do njih. A prijatelji su kao zvijezde, a pažnja je najbolji put do prijateljstva.

19 ŠKOLSKI LIST”GLAS DJEČIJEG SRCA”

20

Amina Gajevic i Nejla Subas ic idu u osmi razred i odlic ne su uc enice. Putem nas e s kole su se ukljuc ile u edukovanje o djec ijim pravima s to im je omoguc ila NVO „Nas a Djeca“ koja također radi sa devet ostalih grupa u okviru globalne mrez e „Snaz niji glas za djecu“. Odluc ili smo napraviti jedan intervju sa njima i podijeliti sa vama njihovo iskustvo.

Novinar: Kao prvo, moz ete li da nam kaz ete nes to vis e o sebi?

Nejla Subašić: Kao s to znate zovem se Nejla i imam trinaest godina. U slobodno vrijeme volim da pjevam, glumim i druz im se sa svojim prijateljima. Također, volim igrati odbojku koju treniram vec dvije godine. Moj omiljen predmeti su matematika i fizika.

Amina Gajević: Ja sam Amina i kao i Nejla, imam trinaest godina. Svoje slobodno vrijeme provodim c itajuc i, uz ivajuc i s rajom i ples uc i. Nas u tradiciju c uvam igrajuc i folklor vec 5 godina. Također treniram kos arku. Omiljeni predmeti su mi: geografija, historija, kao i drus tvo, kultura i religija, drus tveni predmeti.

Novinar: Kako ste vi postale c lanice Djec ije grupe „Glas Djece“ ?

Nejla: U ovu grupu sam se ukljuc ila na njenom samom poc etku tj. formiranju. Pedagogica je odabrala mene i jos dvije djevojc ice iz starijih razreda da budemo predstavnici nas e s kole. Meni je u poc etku bilo malo tes ko jer je peti razred tada bio bas premlad uzrast za pravilno uklapanje. Međutim, uklopila sam se i postala dio kolektiva. Naz alost, moje dvije drugarice su morale otic i iz nas e grupe jer su imale vec previs e obaveza i bez toga, a ja sam tamo ostala sama. Sve dok nije dos la moja najbolja prijateljica Amina i tada smo poc eli utjecati stec enim znanjem c ak i na nas u s kolu.

Amina: Č lanom ove grupe sam postala na nagovor Nejle i zbog toga c u joj ostati vjec no duz na jer je to jedna od mojih najpametnijih odluka. Dio ove ekipe sam vec godinu dana i ne mogu opisati koliko toga sam do sad nauc ila, spoznala i koliko sam iskustva stekla kroz nas e projekte.

Novinar: Recite nam nes to o ovoj grupi. Č ime se ona bavi?

Amina: Djec ija grupa „Glas Djece“ formirana je 2009. godine i od tada prati probleme djece i omladine i iznalazi moguc nosti za njihova rjes enja uz pomoc odraslih. Ona djeluje na nivou lokalne zajednice. Njeni c lanovi su djeca, odnosno uc enici iz svih srednjih i osnovnih s kola sa opc ine Novi Grad. Bavimo se, najkrac e rec eno, djec ijim pravima. Smatram da svaki pojedinac mora znati svoja prava, ali i obaveze da bi drus tvo normalno funkcioniralo. Pos to smo mi buduc nost svijeta treba da se edukujemo o nas im pravima da bi se jednog dana mogli boriti za njih i pos tovati ih.

Novinar: U kojim ste projektima do sada uc estvovali? Koja su vas a postignuc a?

Nejla: Do sada smo uc estvovali u mnogim projektima ali najvaz nije nam je uc es c e u projektu

„Upravljanje po mjeri djeteta“ c ije aktivnosti realiziramo uz podrs ku organizacije „Nas a djeca“.

U okviru ovog projekta proveli smo mnoga istraz ivanja o primjeni djec ijih prava u nas oj

lokalnoj zajednici. Da bismo uspjes no postigli postavljene ciljeve ovog istraz ivanja, morali smo

prvo da se pripremimo i educiramo s to smo i uradile na seminarima na kojima smo obje

20 ŠKOLSKI LIST”GLAS DJEČIJEG SRCA”

21

Amina: Također jedan od veoma vaz nih projekata je i istraz ivanje na temu „Prodaja cigareta i alkoholnih pic a maloljetnicima“. Prema zakonu u Konvenciji o pravima djeteta, maloljetnicima je zabranjena prodaja alkoholnih pic a i cigareta. Nas a terenska akcija je bila kupovanje cigareta i alkohola iz obliz njih prodavnica te smo na taj nac in dobili konkretnu sliku o pos tivanju ovog veoma bitnog zakona. Rezultat uspjes nog projekta je bros ura na vec pomenutu temu i letak koji smo dijelili prodavac ima kao opomenu.

Nejla: Najaktuelnija aktivnost nam je Djec iji parlament kojeg smo uspjes no osnovali. Mladi parlamentarci su predstavnici s kola iz nas e lokalne zajednice. Imali smo prvu svec anu sjednicu i mnogo promocija na radio i televizijskim emisijama. Nes to s to moram napomenuti je da parlament nec e i ne smije biti djec ije izigravanje politic ara, niti c e biti samo neka slika. Čilj ovog projekta je da podstakne djec iju participaciju u lokalnoj zajednici i razvije sposobnost artikulisanog izraz avanja misli djece i omladine.

Novinar : Kakav uticaj ova grupa ima na vas?

Amina: Kroz ovu grupu sam sazrela i stekla novo znanje kao i iskustvo. Mnogo sam vremena utros ila na organizaciju, ne samo na redovnim sastancima vec i kuc i, ali nijedan minut nije potros en vec je zlata vrijedan. Ne mogu da ne spomenem uc es c e na seminaru gdje sam upoznala mnogo divnih osoba iz svih predjela BiH ali i saznala mnogo novih informacija koje su vaz ne za zdravo formiranje mene kao lic nosti.

Nejla: Bez svih novih informacija, metoda rada i iskustava koje sam dobila uc estvovanjem u ovim silnim projektima danas ne bih bila spremna stati pred kamere i stotinu ljudi te potpuno samouvjereno govoriti o onome s to mislim, jer me ova grup nauc ila kako na pravi nac in izraziti svoje mis ljenje, s to je danas veoma vaz no. Ta vjes tina c e mi koristiti u svemu bez obzira na to c ime c u se baviti u buduc nosti.

Novinar : Nadam se da c ete ovim izjavama probuditi ineterese i ostale djece te da c e se vis e njih htjeti ukljuc iti u aktivnosti slic ne ovakvim. Vama hvala i z elim vam svu srec u u daljnjem radu.

Amina i Nejla: Hvala i vama, također.

21 ŠKOLSKI LIST”GLAS DJEČIJEG SRCA”

22

Odmah se zapitamo s ta ustvari znac i „prozor u svijet“ kakav je, gdje je? Svi drugac ije gledamo na stvari, sa drugom motivacijom, z eljom. Nekome je sve to lijepo, nekome bas i ne. Uvijek gledamo da imamo s to ljeps i pogled u svijet i na ljude oko sebe međutim razumijemo samo sami sebe. Ljude svrstavaju po siromas nijim, bogatijim, ljeps im, sve je to smijes no. Postoji grupa dobrih i zlih. Onako kako se c ovijek ponas a prema sebi i prema drugima, iako to uvijek nije u najljeps em smislu. Nekad se moz da pogres no protumac i neka rijec , misao, ideja. Mi smo tu da nastojimo s to ljeps em ponas anju. Ljudi z ele promjeniti svijet, ali kako, prvo moraju sebe promjeniti. Pitanje je kako se promjeniti? Gledajuc i tuđe ponas anje, mijenjaj svoje. Zar je tes ko pomoc i drugima? Vama je to sekunda, a njima veliki znac aj. Č ak i kada pomognes , bio bi sretniji nego da si nes to za sebe uradio. Kada vidis da je neko sretan, uc inio si dobro djelo.

Hena S ukalo VII3

PROZOR U SVIJET

PUT NA MORE

Na putovanje u c arobnu Firencu sam krenuo sa roditeljima. Te kis ne martovske vec eri smo se ukrcali u autobus koji nas je c ekao ispred Zemaljskog muzeja. Sjedis ta su bila skuc ena, tako da je spavanje lic ilo na igru sudaranja glavama s onim koji je sjedio pored. Tokom noc i pros li smo Hrvatsku i Sloveniju. U ranim jutarnjim satima sam snenim pogledom posmatrao toskanske brez uljke. Taj prizor je nestvarno lijep. Mogle su se vidjeti i kamene kuc e s vinogradima, koje su c arobne za ovaj talijanski prostor. Iz tih kuc a je dopirao miris s afrana, najpoznatijeg toskanskog zac ina. U poslijepodnevnim satima smo stigli u Firencu. Kad sam izas ao iz autobusa osjetio sam zrak pros losti. Taj grad je stvarno nevjerovatan, slobodno mogu rec i da je najljeps i grad u svijetu. Prvo smo se uputili do gotske katedrale Duomo. Tu je nestvarno lijepa građevina. Njene boje su bas fascinantne. Unutras njost i nije tako raskos na kao vanjs tina, ali zato kupola nudi prekrasan pogled na cijeli grad. Poslije toga otis li smo u galeriju Ufizzi. U njenim dugim i mrac nim hodnicima smo se smrzli. Tu je smjes ten Mikelanđelov David. Taj kip izgleda gorostas prefarban u boju mramora. Stvaran je do te mjere da oc ekujete da c e progovoriti. Nedaleko je i most Ponte Vechio, tj. Stari most, koji je smjes ten na rijeci Arno. Ta rijeka je prljavija od Miljacke i ima neku ruz nu smeđu boju. Na Ponte Veichu su i nekada bile mesare, koje su premjes tene jer su kvarile izgled mosta. Tu su sada zlatare, a iz njih opire c aroban zvuk. Bas kao da neko svira c udesne bubnjeve. U Firenci stvarno ima puno slastic arni. Sa sigurnos c u mogu rec i da ne postoji bolji sladoled na kugli zemaljskoj. Ne zna se s ta je bolje: ukus, miris ili boja. Bilo je pravo umijec e izabrati ukus. Dok sam ga jeo sjedio sam na stepenicama i posmatrao kaldrmu koja se dosta razlikovala od one na Bas c ars iji. Razmis ljao sam o nauc nicima koji su tu bili stotinama godina prije mene. Ovaj grad mi je pruz io c etiri nezaboravna dana. Otis ao sam umoran i zadovoljan.

Ivor S arkic VIII-2

22 ŠKOLSKI LIST”GLAS DJEČIJEG SRCA”

23

23 ŠKOLSKI LIST”GLAS DJEČIJEG SRCA”

U prostorijama nas e s kole uc enici su imali priliku druz iti se i razgovarati sa pjesnikom

S imom Es ic em. Bez daha su slus ali, razgovarali, c itali svoje pjesme, postavljali pitanja

pjesniku... S imo Es ic je, kako to samo on zna, drz ao djec iju paz nju svojim zanimljivim

odgovorima. Bilo je to za djecu, kako su kazali jedno zanimljivo, interesantno i

nezaboravno druz enje. Nakon druz enja uc enice Novinarsko – fotografske sekcije su

obavile interviju sa pjesnikom S imom Es ic em.

Novinar: Mi znamo da ste Vi pisac i Vas e ime znamo, ali kako bi ste nam se V predstavili?

S imo Es ic : Ja sam najprije dobar c itac , a pos to mnogo c itam onda radoznalo gledam na svijet, a onda vidim mnoge zanimljivosti koje bih z elio i nekom drugom ispric ati. Tako nastaju moje pjesme i pric e.

Novinar: Kako vam se svidjelo u nas oj s koli?

S imo Es ic : Vas a s kola mi se mnogo dopada. Drz ite je kao svoju kuc u. Uljeps avate je i uređujete. Č ovjek ovdje lijepo osjec a.

Novinar: Da li bi ste izdvojili neku knjigu?

S imo Es ic : Ja svoj djeci kaz em: “Nemojte odrasti, a da ne proc itate knjigu. ''Mali princ''“. Ako pitate mene za moju knjigu, onda je to knjiga ''Kako se crta sunce''. Knjige sam pisao 35 godina.

Novinar: S ta Vas inspiris e da pis ete tako lijepe i zanimljive knjige?

S imo Es ic : Z ivot, z ivot me inspiris e. Z ivot je sve izmislio. Ja samo gledam z ivot i iz z ivota pokus avam pobrati ono s to je lijepo, a i vama to prenijeti. Djeca naravno, djeca su najljeps i dio z ivota.

Novinar: Hvala Vam za izdvojeno vrijeme i z elim Vam da napis ete jos mnogo zanimljivih knjiga.

S imo Es ic : Veliko hvala i vama.

Amna Tanovic

Ajla-Ena Burnazovic VII-3

24

24 ŠKOLSKI LIST”GLAS DJEČIJEG SRCA”

„Pos alji mi zahtjev na facebooku pa c u ti javiti termin za svirku“, rec e mi

prijatelj.“Nemam profil“ odgovaram mu.“Nemas profil?“ kaz e mi sa podsmijehom i

nevjernicom“. Pa ti ne postojis “. Svakakve mi misli prolaze kroz glavu. Pa zar je smrtni

grijeh nemati profil na facebook-u? Da li sam zbog toga neko ko ne postoji? Ne. Upravo

suprotno. Ljudi nestaju na facebook-u jer gube svoju osobnst i postaju dio hipnotizirane

gomile. On nam govori kakve slike trebate da postavljate i kada, s ta da c itate,s ta da

mislite, gdje da idete i s kim da komunicirate. On posjeduje i vas i vas e vrijeme. Vi ste

njegov sluga i rob, jer radite ono s to on kaz e. Znam, vjerovatno se nec ete sloz iti sa ovim

s to sam naveo, ali c u to obrazloz iti. Moja dubrovac ka prijateljica Iva je bila pric ljiva i

aktivna osoba . Svojim smijehom bismo ubijali usporenost ovog gradic a. Bilo je dovoljno

da nas nekoliko izađe i sve oz ivi. Zajedno smo is li na plaz u, traz ili s koljke i pokus ali

rukama hvatati ribe. Pric ali bi smo i o najvec im glupostima, a i o ozbiljnim temama. Sve

je to poc elo polako da prestaje kada se registrovala na „Fejs“. Vidio sam njenu sliku na

profilu i nisam mogao vjerovati oc ima. Nisu joj se vidjele simpatic ne pjege na nosu, a

njena neukrotiva plava kosa je bila savrs eno poc es ljana. To uops te nije Iva, to je fotos op!

Sada se ona i sva usamljena bic a iz ulice druz e preko „Face-a“. Uvijek je na laptopu ili

telefonu. Gleda s ta rade njenih 790 „ prijatelja“ te je li se pojavila neka nova, jos gluplja

igrica. Nekada me je znala fascinirati zbog toga s to je imala svoj stav. Sada joj sve

namec e Facebook. Z ivotna filozofija joj je

postala „Koliko imas lajkova, toliko vrijedis !“.

Ona vis e nema petlju da misli drugac ije jer

nec e dobiti lajk. Prije se gnus avala trac anjem,

a sad samo pric a kako se neko obukao na Face

-u. Mjesecima se dopisivala s nekim momkom

koji joj se svidio. Zvala ga da se nađu na

Stradunu, tj. starom gradu. Dos la sva

dotjerana, a njega nije bilo. To je bila laz . Njeni

drugari su se sakrili iza fontane i snimili je.

Snimak se pojavio na Face-u. Sada je postala

nesretena i bezvoljna. Sam sam turistic ki

posjetio zemlju Facebook s vis e milijardi

stanovnika i ne sviđa mi se. Svako je

izvjes tac en i bez stava. Ja volim sebe, ne

trebam fotos op, volim svoje prijatelje i ja

postojim, ovdje i sad!

S arkic Ivor VIII2

25

25 ŠKOLSKI LIST”GLAS DJEČIJEG SRCA”

Svi mi gledamo televiziju. Ona nam pruz a odmor i relaksaciju. Neko voli da gleda filmove, neko serije, a za male imamo razne crtane filmove. Mi smo naveli neke poznate serije za omladinu. Ovo su neki od njih : Glee je americ ka, humoristic ko-muzic ka serija koju emituje televizijska mrez a FOX. Radnja serije bazira se na muzic kom horu ipod menom "New Directions" (moderni Glee klub) u izmis ljenjoj srednjoj s koli Williama McKinleyja u drz avi Ohio.

Šapat duhova je americ ka TV serija koja se emituje na americ kom kanalu Si-Bi-Es od septembra 2005. godine. U SAD, gdje seriju redovno gleda oko 10 miliona ljudi, prikazano je 5 sezona ove serije. Međutim, serija je otkazana zbog finansijskih tros kova i pada gledanosti i nec e se dalje snimati. U Srbiji se prikazuju prve tri sezone na kablovskom kanalu FOX Life Pored Amerike i Srbije, serija se prikazuje u oko jos pedesetak drz ava u svetu. WhiteČhicks je americ ki film koji je nastao u 2004 godini. Radnja se odvija oko dva afroameric ka agenta FBI –a koji su se maskirali kao dvije bijele americ ke z ene. Najpoznatiji crtani filmovi za djecu: Pink Panther je filmska komedija iz 1963. godine, prvi film iz serijala o s as avom inspektoru Člouseauu i ukradenom dragulju Pink Pantheru. U glavnoj je ulozi Peter Sellers, a uz njega se pojavljuju i David Niven, Robert Wagner, Člaudia Čardinale i Čapucine. Blake Edwards je redatelj i scenarist filma. Prvi se put pojavljuje i animirani lik Pinka Panthera. Monsters University je americ ki 3D kompjuterska animirana komedija. Film je u produkcijiPixar. Don Scalon je rez iser, a ovaj film je producirala Kori Rea. Izdana je od strane filmske kompanije Walt Disney Pictures. Ovaj film je c etrnaesti po redu u produkciji Pixar.

26

Jezik je identitet svih naroda! Svoj maternji jezik uc imo jos od malih nogu i u s koli ga usavrs avamo. Trudimo se govoriti ovaj jezik pravilno, jer on govori puno o nama i predstavlja jednu veliku kolijevku identiteta.

Mnogi ljudi misle da je poznavanje jezika potrebno samo za komunikaciju, ali on također sluz i da pric a nas u pric u, govori o tome odakle si, ko si i s ta si, koje si nacije... Zato se ja ponosim svojim jezikom, ali također i pos tujem tuđe. Svako ima svoj identitet, svoj jezik, svoju pric u.

Shvatila sam da kad nauc im nec iji jezik, da kao da sam dio tog naroda, te sredine, jer razumijem njihovu pric u. I zato ko god da si, kojim god da jezikom govoris , kakav god da si kao c ovjek, odakle god da si, pos tuj svoj

jezik jer on govori puno o nama kao c ovjeku, ustvari predstavlja nas. Ako zaboravimo svoj jezik onda gubimo sebe i svoj identitet, i zato nastoj da ga ne zaboravljas .

Lejla Kastrat, VIII-3

26 ŠKOLSKI LIST”GLAS DJEČIJEG SRCA”

27

S ta je nepismen c ovjek?

Kakvi su ljudi? Kako li z ive?

I s ta li oni rade?

Jesu li sretni ili tuz ni? Kako se sporazumijevaju,

Kako se dopisuju? Kako se vole? Pitanja mnogo.

Previs e. Znam.

Odgovor stiz e Potpuno sam. Pogledam sebe I sve vec znam

Nepismen c ovjek bez sna. Zato svi knjige u ruke i uc ite Jer buduc nost je na nama.

Jedna ideja se moz e pretvoriti

U pras inu ili c aroliju. Vaz na je sposobnost onoga

Koji je provodi.

Zato sve s to z elim Je svjetlija buduc nost i Pretvorimo je u c aroliju.

Zukan Selma VIII3

27 ŠKOLSKI LIST”GLAS DJEČIJEG SRCA”

28

Oc uvanje identiteta je dugotrajan proces. Poc inje od rođenja,to je tradicionalno ali i uređeno. Svako dijete se rađa isto kao c ist bijeli papir. Ali odgoj se stvara i prenosi u porodici tj. ljubav prema jeziku,svojoj tradiciji i opc enito prema kulturi. Svaki jezik se vrlo lako uc i do puberteta a kasnije sve postaje tez e. Znate li da je jezik prva stepenica u oc uvanju vlastitog identiteta? Oc uvanjem svog jezika i svoje kulture mi c uvamo sebe i od fizic kog nestajanja. Da bi smo sac uvali svoj identitt potrebna je prisutnost svijesti. Moramo razvijati isjec aj pripadnosti tj. da pripadamo nekome ili nec emu. I to je osnova svega o identitetu. Kako da izrazis tu svoju pripadnost ako ne znas maternji jezik? Prosto rec eno, nikako! Znajte da svako u svom z ivotu upravlja svojom svijes c u i razumom! Identitet je kultura cjelokupnog z ivljenja i ona je razlic ita od pojedinca do pojedinca, od porodice do porodice. U ovom svijetu, gdje priznaju samo materijalni rezultati,nestaju svi identiteti. Na drugom mjestu su nas i uc itelji, nastavnici i profesori koji su zaduz eni da upisuju na taj z ivotni bijeli papir. Oni svojim planom i pogramom nastavljaju gdje su roditelji stali i zajedno sa njima nastavljaju taj put i djeci usade svijest pripadnosti kroz uc enje svog maternjeg jezika. Nas jezik je dovoljno star i priznat kroz historiju. Tim jezikom se objas njavalo i objas njava da postoji jedna stara kultura, kako bi se reklo od Kulina bana do danas. Tim jezikom napisana su knjiz evna djela „Na Drini c uprija“,“Dervis i smrt“, otpjevana je lijepa Emina i Hasanaginica i taj pusti sevdah. S ta je sevdah?To nije samo sevdalinka, to je kultura jedne drz ave, to je identitet. Č esto smo skloni da kritikujemo nekog drugog za

nas e neuspjehe, ali za oc uvanje svog imena, svoje tradicije, kulture, jezika, moz emo optuz ivati samo sebe, jer to pripada samo nama. I na kraju znate li da se

bogatstvo cijeni prema broju

jezika s kojim se sluz is , pa s to

onda ne omoguc iti djeci da

budu bogata.

Kadric Azra VIII3

28 ŠKOLSKI LIST”GLAS DJEČIJEG SRCA”

29

školski list”glas dječijeg srca”

Tema: “Kulturno-historijske znamenitosti grada Sarajeva” I korak: terensko istraz ivanje II korak: praktic an rad i prezentacija Realizatori: Rac ic Hanka IV3 i Hadz ic Merita IV4

"Reci mi ja ću zaboraviti, Pokaži mi ja ću možda zapamtiti, Uključi me i ja ću razumjeti."

Tema: “Demokratski odgoj i aktivno uc enje”

Realizator: sekcija Čivitas

30

30 ŠKOLSKI LIST”GLAS DJEČIJEG SRCA”

Ekškurzija devetih razreda

S kolška ekškurzija za uc enike IX-ih razre-da , realizirana je u period od 29.09. do 03.10.2013. god. Ovo petodnevno putovanje je teklo u organizaciji Menadz menta za omladinški turizam Pro Optimuš Tour Sarajevo.

Program ekškurzije je bilo putovanje kroz Bošnu I Hercegovinu.

Od Sarajeva preko Travnika i obilaška nje-govih znamenitošti: Plave vode, Andric eve rodne kuc e, S arene dz amije i Travnic ke tvrđave , preko Plitvica do Splita. Nakon Splita šlijedila je šunc ana Makarška, te dnevni izlet na Hvar i Suc uraj. Vec eri uz miriš mora i bonacu bile šu obojene za-bavnim šadrz ajima.

Povratak u Sarajevo tekao je kao vremeno-plov preko drevnog Poc itelja, Blagaja i nje-gove tekije, šunc anog Moštara, Jablanice do Sarajeva.

Raznovršni šadrz aji uc inili šu ovo putovanje ugodnim i nezaboravnim.

Nadamo še da vam fotografijama moz emo

prenijeti dio atmošfere ša druz enja , a

moz da še i u vama probudi z elja da vidite i

pošjetite ova lijepa mješta.

31

školski list”glas dječijeg srca”

O tome koliko je vaz no c uvati okolis nas i nastavnici se posebno trude da nas uc enike nauc e da lijepa i zdrava sredina u kojoj z ivimo je veoma bitna za pravilan razvoj.

Svake godine uc enici, nastavnici i ostali uposlenici s kole uređuju vrt i s kolsko dvoris te; okopavaju, sade cvijec e, sade mlade sadnice voc a...

Ponosni smo na izgled dvoris ta koje je nas e ogledalo, s arenoliko cvijec e prizor je koji razveseli prolaznike, bar na tren, kao i voc njak koji svojim plodovima, u jesen, mami sve prolaznike da ih uberu i osjete njihovu slast.

Ovim rijec ima svjedok su fotografije

koje smo izdvojili za Vas.

32

32 ŠKOLSKI LIST”GLAS DJEČIJEG SRCA”

Kroz brojne vannastavne

aktivnosti uc enici nas e s kole mogu

pros iriti svoja interesovanja.

Č lanovi historijske i geografske

sekcije su 19.11.2013. godine

posjetili Muzej Grada Sarajeva i

Bursa bezistan. Uc enici su imali

priliku c uti izlaganje kustosa muzeja

i vidjeti eksponate koji se odnose na

historiju podruc ja grada Sarajeva od

neolita do kraja Prvoj svjetskog rata.

Nakon posjete muzeju uc enici su

obis li Bas c ars iju u cilju istraz ivanja

starih zanata.

33

školski list”glas dječijeg srca”

Plakati u kabinetima i hodnicima

nas e s kole daju informacije o

brojnim temama kao i smjernice

razlic itim uc enic kim izlaganjima.