7.UPRAVLJANJE PROMETOM I TRENSPORTOM.

Upravljanje prometom općenito sadrži dvije kategorije upravljačkih akcija : - izravne

upravljačke akcije koje se provode putem semafora i promjenljivih prometnih znakova -

neizravne upravljačke akcije koje se provode davanjem obavijesti i preporuka vozačima prije

započinjanja putovanja putem servisa predputnog informiranja. Kod klasičnog sustava

upravljanja prometom bez ITS aplikacija naglasak je na izravnim upravljačkim akcijama

koje su podržane putem promjenljivih prometnih znakova i tekstualnih poruka. Upravljanje

prometom u ITS okruženju se bazira na „on-line“ prikupljanju podataka o stanju u

prometnom sustavu kao i podataka o stanju i promjenama u prometnom okruženju te

njihovu obradu uz korištenje umjetne inteligencije i baza znanja. Centri za upravljanje

prometom u ITS okruženju prikupljaju stvarnovremenske informacije o trenutnom stanju u

prometnom sustavu te na temelju stvarnovremenske obrade trenutnih vrijednosti parametara

koji opisuju trenutno stanje prometnog sustava poduzimaju upravljačke odluke kako bi se

postiglo željeno stanje u prometnom sustavu. Centri za upravljanje prometom u ITS okruženju

imaju prednosti u odnosu na centre za upravljanje prometom klasičnog prometnog

sustava:mogućnost modeliranja upravljačkih procesa korištenjem iterativnih algoritama koji

podrazumijevaju korištenje znanja, omogućava jednostavnijuprilagodbu novim zahtjevima

korisnika.Procesi upravljanja prometom u ITS okruženju zahtijevaju sve veću razinu

integracije pojedinih funkcija uz stalno proširenje područja upravljanja što zahtijeva stalno

poboljšanje sustava nadziranja prometa, sustava detekcije incidenata, unapreñenje

efikasnosti individualnog i kolektivnog izbora ruta, razvoj alata za „on-line“ podršku

operaterima u upravljačkim centrima.

Zadaća inteligentnog upravljanja prometom i transportom. Brzina u mreži je odreñena

općim izrazomVm = f(Cm, PV, MT)tInteligentno upravljanje prometnim tokom vozila i

javnim prijevozom omogućuje povećanje operativnog kapaciteta uz davanje prioriteta

odreñenim vozilima (javnom prijevozu, žurnim službama). Prijevozna potražnja ovisit će o

rasporedu aktivnosti i o razini usluge koju pruža prometnica : - očekivanoj brzini - čekanjima -

sigurnosti - ekološkim čimbenicima.Osnovni zadaci upravljanja prometom ITSMT u ITS

okruženju su: - kontrola pristupa mreži - ublažavanje posljedica zagušenja na prometnicama i

njihovim sučeljima prema drugim modovima - rješavanje uskih grla zbog incidentnih dogañaja

- postizanje zadovoljavajuće razine sigurnosti u prometu - prometna logistika specijalnih

sportskih, političkih, vjerskih, zabavnih dogañanja - kontrola nepovoljnih utjecaja na odvijanje

prometnog toka - preraspodjela modova prema korištenju učinkovitijih modova javnog

prijevoza.

Relevantne veličine prometnog toka koje se koriste u upravljanju prometom (MT):

Protok predstavlja broj vozila n koja proñu mjernu točku presjeka prometnice dx u

vremenskom intervalu T kraćem od jednog sata (obično 15 minuta),Homogenim tokom smatra

se tok jedne vrste vozila sastavljen od vozila istih tehničkih osobina (tok teretnih,

osobnih, specijalnih vozila). Idealni homogeni prometni tok bio bi kad bi takvim vozilima

upravljali vozači istih psihofizičkih osobina i kada bi na svim dijelovima ceste bili osigurani

isti uvjeti vožnje. Stvarnim tokom se smatra prometni tok koji se sastoji od više vrsta vozila .

Gustoća prometnog toka g (voz/km) predstavlja ukupan broj vozila n koji se u

odreñenom trenutku promatranja dt nalazi na jedinici duljine M prometnice, Brzina prometnog

toka odreñuje se pomoću srednje vremenske brzine i srednje prostorne brzine. Srednja

vremenska brzina prometnog tokaaritmetička je sredina brzine svih vozila koja prolaze

odreñeni presjek puta u vremenu.

Vremenski razmak ili interval slijeñenja vozila u prometnom toku predstavlja vrijeme

izmeñu prolaska čela dva uzastopna vozila kroz mjernu točku dionice puta. Sa stajališta stvarnih

prometnih tokova , zavisno od načina mjerenja razlikujemo: proñu točku mjerenja - srednja

vrijednost vremenskog razmaka na promatranom presjeku puta za n vozila u periodu

promatranja T - interval slijeñenja na dionici puta kao aritmetička sredina vremenskih razmaka

na m promatranih presjeka u periodu promatranja T.

Prostorni razmak slijeñenja vozila predstavlja razmak izmeñu čela dva uzastopna vozila u

prometnom toku. Sa stajališta stvarnih prometnih tokova , zavisno od načina mjerenja

razlikujemo: - prostorni razmak slijeñenja pojedinačno za svako vozilo u prometnom toku koja

su se našla u odreñenom trenutku na promatranoj dionici puta - srednja vrijednost trenutnih

rastojanja izmeñu svih vozila u prometnom toka koja su se našla u odreñenom trenutku na

promatranoj dionici puta. - aritmetička sredina m-srednjih trenutnih prostornih razmaka

utvrñenih na promatranoj dionici puta u periodu promatranja T.

Meñusobni odnosi osnovnih parametara prometnog tokaITS rješenja upravljanja prometom

mogu povećati protok i/ili brzinu uz istu koncentraciju prometnih entiteta u odreñenom

dijelu prometnice. Osim povećanja protoka i brzine, ITS rješenja djeluju na povećanje

sigurnosti odvijanja prometa, odnosno kretanja vozila koja dijele kapacitet odreñene

prometnice.

Višerežimski diskontinuirani model prilagoñen ITS kontekstuVišerežimski modeli prvotno

su uvedeni da bi se umanjile neke nelogičnosti i nesuglasja izmeñu klasičnih modela i

empirijskih podataka u tokovima veće i manje gustoće. Pored jednorežimskih maksroskopskih

modela razvijeni su i višerežimski modeli kod kojih za jednu domenu vrijednosti gustoće

odgovara jedan režim, dok za sljedeću domenu vrijedi drugi režim odnosa brzine i gustoće .U

režimu I brzina vozila nije pod utjecajem gustoće toka , odnosno vladaju uvjeti slobodnog toka.

Za opisivanje zakonitosti takvog kretanja relevantne su karakteristične interakcije put-vozač-

vozilo-ambijent a ne gustoća toka. U režimu II brzina vozila je već pod utjecajem gustoće

toka i vladaju uvjeti stabilnog do polustabilnog toka. Gustoća od 34 (voz/km) se uzima kao

minimalna (početna) granica zasićenog toka. U režimu III odreñen je donjom i gornjom

granicom tzv. zasićenog toka što uključuje i točku maksimalnog protoka. Režim IV počinje

nakon granice zasićenog toka max t z,g i proteže se do granice forsiranog toka s

naznačenim kolebanjem protoka vozila.

Šok valovi u prometnom toku Teorija valova u prometnom toku se najčešće koristi pri

opisivanju pojava u prometnom toku koji nastaju zbog iznenadnih promjena gustoće

prometnog toka i stanja prekida na signaliziranim raskrižjima.

Individualno i centralizirano voñenje protokaCentraliziranovoñenje podrazumijeva: -

osiguranje ekskluzivnog korištenja kapaciteta prometnice - razmaci izmeñu vozila su

predeterminirani za sigurno odvijanje prometa - prometni podaci se prikupljaju i obrañuju u

realnom vremenu - odluke su programirane i korektivno djelovanje je incidentno Individualno

viñenje podrazumijeva: - zajedničko korištenje raspoloživih kapaciteta prema utvrñenim

pravilima - razmaci izmeñu vozila ovise o individualnoj procjeni- prometni podaci se

individualno prikupljaju i obraduju u realnom vremenu - odluke su trenutačne i nisu

programibilne.Centralizirano upravljanje prometom praktično funkcionira tako da na prometnici

postoji ITS senzorska oprema koja prikuplja podatke i odreñuje upravljačko djelovanje

kao približno determinističko voñenje. Vrijeme putovanja u javnom putničkom prijevozu

predeterminirano je voznim redom i odstupanja su minimalna ako nema zagušenja prometa.

Individualno voñenje prometa pojavljuje se kod osobnih automobila, autobusa, brodica,

malih zrakoplova.

Dinamičko upravljanje prometnim tokovima u ITS okruženjuZa opisivanje dinamike

protoka i stvarnovremensko upravljanje prometnim tokom u ITS okruženju potrebno je u

realnom vremenu prikupljati i obrañivati relevantne podatke s mreže prometnica kako bi

se moglo djelovati na ponašanje prometnog sustava. Pri tome je potrebno pratiti

stvarnovremensku promjenu: - makroskopskihvarijabli - mikroskopskih varijabli. Veličina

protoka xq može biti postignuta pri : visokoj gustoći i maloj brzini toka,maloj gustoći i velikoj

brzini toka.

Adaptivno upravljanje prometom na semaforiziranim raskrižjima ITS rješenja adaptivnog

voñenja prometnog toka povećava propusnu moć tako da se redoslijed odlučivanja i trajanje

ciklusa stalno prilagoñuju promjenljivim potrebama prometnog toka i uvjetima

okruženja.Efikasnost funkcioniranja sustava upravljanja prometom na mreži u jednoj

prometnoj zoni ili prometnom potezu može se pratiti vremenskim gubicima (delays),

veličinama reda čekanja, prosječnim vremenom putovanja, rizikom nastajanja prometnih

nezgoda, maksimalnim individualnim čekanjem, maksimalnom duljinom reda na raskrižju, itd.

ITS rješenja: 1. adaptivno (dinamičko) upravljanje prometnim tokom (ATC) 2. adaptivno

upravljanje zajedno s putnim informiranjem 3. adaptivno upravljanje s putnim informiranjem i

upravljanje potražnjom. ITS rješenjima: - predputno i putno informiranje - upravljanje

potražnjom - upravljanje žurnim službama.

Upravljanje gradskim prometom s prioritetima javnog prijevozaSvaki primjer ITS sustava

ima jedinstveno ime i oznake usklañene u okviru cjelovite ITS arhitekture. U sladu s time

potrebno je definirati i razvijati „ sustav upravljanja gradskim prometom s prioritetima javnog

prijevoza „ (SUGP-PJP).Fizička arhitektura sustava SUGP-PJP definira fizičke komponente koje

su vezane uz funkcionalnu arhitekturu i tokove podataka.Komunikacijska arhitektura tretira se

kao dio fizičke arhitekture ili kao zasebna arhitektura.Sustav SUGP-PJP sastoji se od

nekoliko osnovnih podsustava: - podsustav centraliziranog voñenja prometa - podsustav

lokalnog voñenja - podsustav lokalne cestovne infrastrukture - podsustav za ostale periferne

funkcionalnosti Podsustav centralnog voñenja prometa sastoji se od četiriju modula: - modula

kontrole područja - sučelja razmjene podataka - modula podatkovnog nadzora i arhiviranja -

krajnjeg modula.

Koncept virtualnog cestovnog vlakaJedan od vrlo aktualnih rješenja automatskog voñenja

cestovnih vozila je zajedničko voñenje niza teretnih vozila prema konceptu „trains of truck“.

Rješenja virtualnog cestovnog (kamionskog) vlaka pogodna su za dulja putovanja za skupine

vozila koja imaju isto odredište ili im se itinereri podudaraju u odreñenom dijelu. Zahtijeva se

da autoceste imaju poseban rezerviran trak za automatsko voñenje cestovnih vozila.Učinci

sustava automatskog skupnog voñenja: - poboljšanje protočnosti izražene u broju vozila ili

postotkom- smanjenje potrošnje goriva i onečišćenja za isti transportni učinak - ušteda aktivnog

vremena vozača - povećanje sigurnosti smanjenjem rizika zbog automatskog voñenja.

8. INTELIGENTNI SUSTAVI INFORMIRANJA PUTNIKA I VOZAČA

Funkcionalna područja ITS usluga prema meñunarodnoj ISO normi: 1. Informiranje

putnika2. Upravljanje prometom i operacijama3. Vozila 4. Prijevoz tereta 5. Javni prijevoz 6.

Žurne službe 7. Elektronička plaćanja vezana za transport 8. Sigurnost osoba u cestovnom

prijevozu 9. Nadzor vremenskih uvjeta i okoliša 10. Upravljanje odzivom na velike nesreće 11.

Nacionalna sigurnost i zaštita.Postoje odreñene zajedničke karakteristika usluga ITS-a prema

kojim se vrši razvrstavanje po pojedinim grupama usluga kao što su : 1. Svaka grupa ITS

usluga usmjerena je na specifične aktivnosti informiranja i upravljanje na prometnoj

mreži vezane za odreñene kategorije korisnike i odreñeni mod transporta. 2. Naziv svake

grupe usluga ITS-a odražava vrstu aktivnosti koje podržava 3. Svaka usluga ITS-a u okviru

grupe treba podržavati slične aktivnosti u okviru grupe i moda 4. Na istim hijerarhijskim

razinama treba biti ista razina dekompozicije usluga ITS-a .

Informiranje putnikaOvo funkcionalno područje obuhvaća sljedeće usluge: - predputno

informiranje - putno informiranje - izbor rute i navigacija prije putovanja - izbor rute i

navigacija tijekom putovanja - podrška planiranju putovanja - servisne informacije.Usluga

predputnog informiranja omogućuje korisnicima da iz doma odnosno sa svoga radnog mjesta ili

druge lokacije doñu do korisnih informacija o raspoloživim modovima, vremenu i cijenama

putovanja. Putno informiranjeuključuje stvarnovremenske informacije o putovanju, procjenu

vremena putovanja ovisno o postojećim uvjetima, raspoloživim parkirnim mjestima, prometnim

nezgodama itd. Informacije se pružaju putem terminala na autobusnim ili željezničkim

postajama, trgovima, tranzitnim točkama, ekranima u vozilu ili prenosivim osobnim

ureñajima. Usluge rutnog vodiča i navigacija mogu se odnositi na predputno i putno

informiranje o optimalnoj ruti ili putanji do specificirane destinacije.

Upravljanje prometom i operacijama Funkcionalno područje ITS-a upravljanje prometom i

operacijama obuhvata upravljanje kretanjem vozila, putnika i pješaka na prometnoj mreži a

sadrži sljedeće usluge: - voñenje prometa - upravljanje incidentnim situacijama - upravljanje

potražnjom - upravljanje i održavanje prometne infrastrukture - identifikacija prekršitelja.

Primjeri tih usluga su : - adaptivno upravljanje prometnim svjetlima - promjenljive prometne

poruke - kontrola pristupa na autocestu - kontrola brzine - upravljanje parkiranjem. Upravljanje

održavanjem prometne infrastrukture je skupina usluga koja se temelji na aplikaciji ITS

tehnologija u upravljanju održavanjem cestovnih prometnica, odnosno pripadajuće

komunikacijsko informatičke infrastrukture.

Funkcionalno područje informiranje putnika TI Skupinu ITS usluga putnih informacija1.

predputne informacije 2. putne informacije vozaču i putniku ODI 3. putne informacije u

javnom prijevozu OPI 4. osobne informacijske usluge PIS 5. izbor rute i navigacija.Ciljevi i

operativni koncepti PTI-Svrha sustava PTI je pružiti korisnicima prije početka putovanja

kvalitetne ažurne podatke o: načinu putovanja - modu - ruti- vremenu polaska, itd Informacije

se mogu odnositi na : - planiranje putovanja javnim prijevoznim sredstvima - stanje na

cestovnim prometnicama - vremenske prilike (snijeg, kiša, led, magla, itd.) - mjesta mogućeg

parkiranja (R&P terminali) - vozne redove u željezničkom, zračnom i vodenom prometu -

turističke i ugostiteljske sadržaje - korisne obavijesti vezane uz putovanje.Zahtjevi korisnika i

interesi stakeholdera za PTI: Sustav mora pružiti informacije o opasnostima i informacije

žurnih službi svim korisnicima, Sustav može pružiti točne, pouzdane, vremenski ažurne i

razumljive informacije o prometu i putovanju,Sustav može omogućiti alternativnu zamjenu

moda prijevoza u slučajevima vremenskih neprilika, štrajkova, sportskih dogañaja i dr.Sustav

može biti usuglašen na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i meñunarodnoj razini, Sustav

može pružiti informacije na više jezika prema korisnikovom izboru,Sustav može pružiti

informacije prilagoñene krajnjem korisniku ili posredniku koji ih dalje distribuira .Funkcionalna

specifikacija PTI:Kad su funkcijski procesi formalno specificirani i provjerena je

konzistentnost i koherentnost specifikacije (automatski ili manuelno) može se pristupiti

softverskoj i hardverskoj realizaciji sustava. Kvaliteta sustava procjenjuje se vremenom

odziva (prosječno u postotcima) te zadovoljstvo korisnika primljenim informacijama, odnosno

njihovom uporabljivošću.Tehnologija za realizaciju sustava PTI:Ključne tehnologije koje

omogućuju realiziranje predputnih informacija su informatičke tehnologije i telekomunikacijske

tehnologije. Prometni podaci prikupljaju se u centralnu bazu podataka iz različitih izvora:

prometnih centara, javnih prijevoznika, meteoroloških postaja, turističkih centara idr.

Komunikacijsko povezivanje će biti realizirano stalni linkom odreñenog kapaciteta za

dinamičke informacije. Tehnologije potrebne za realizaciju PTI dobro su poznate i

potpuno raspoložive.Izravni učinci PTI sustava su (H-visok, M-srednji, L nizak - bolje

planiranje putovanja (H) - povećanje sigurnosti (L) - podrška promjeni moda i korištenju

javnog prijevoza (M)Vozači dobivaju informaciju o njihovoj točnoj lokaciji te trenutnom

stanju na prometnoj mreži što im omogućava kretanje optimalnom rutom.

SustavODI dio je sustava putnih informacija, ali je funkcionalno i tehnološki povezan s

više drugih ITS informacijskih sustava konkretnog okruženja.Usluge putnih informacija

realiziraju se terminalnim ureñajima ugrañenim u vozilo, prijenosnim GSM/UMTS ureñajima

ili pak prometnim znakovima i panoa s promjenljivim porukama uz cestu. Korisnički zahtjevi

za uslugama (ODI) :sustav treba omogućiti naplaćivanje informacija, sustav treba biti u

mogućnosti da ga aktivira drugi sustav TM, sustav može sugerirati pogodne rute biciklistima i

pješacima sustav može pružiti sigurnosne savjete u uvjetima vremenskih nepogoda ili

prometnih problema, sustav može omogućiti informiranje na jeziku koji korisnik odabere,sustav

može biti usuglašen sa standardima „komunikacijski otvorenih sustava,Posebni zahtjevi

korisnika i interesi stakeholdera vezani su za : - integraciju s postojećim mobilnim

telekomunikacijskim sustavima druge i treće generacije (GSM i UMTS) - pružanje usluga na

čitavoj ruti putovanja, uključujući i inozemstvo - zaštitu privatnosti korisnika - unaprjeñenje

sustava plaćanja usluga - integraciju sa sustavom parkiranja - zajedničko financiranje razvoja

sustava ODI.

ITS usluge putnih informacija o javnom prijevozu (OPI) Svrha OPI je poticati veće

korištenje javnog gradskog prijevoza boljim informiranjem korisnika tih usluga. Komunikacija

se ostvaruje telefonskim upitom u odreñeni centar, putem osobnog računala, i interneta i

javnim interaktivnim terminalom dostupnim na javnim mjestima. Na autobusnim i

tramvajskim postajama instaliraju se displeji koji pokazuju očekivano vrijeme čekanja i

druge relevantne informacije. Temeljna pitanja su : - izbor odgovarajuće linije - gdje i kako

platiti uslugu - vrijeme čekanja. Integracijom OPI s drugim ITS i informacijskim servisima

moguće je postići mnogo veću kvalitetu usluge za korisnike. Središnju ulogu u sustavu

OPI ima središnja baza podataka koja prikuplja statičke podatke, te dinamičke podatke.Ukupna

kvaliteta sustava OPI odreñena je ne samo kvalitetom sučelja nego i kvalitetom

informacijskih sadržaja koji se pružaju korisnicima.

Osobne informacijske usluge PISKorisničke potrebe i zahtjevi za uslugama PIS odnose

se na pružanje ažurnih, pouzdanih, točnih i lako razumljivih putnih i / ili prometnih informacija

koje imaju dodatnu vrijednost za individualnog korisnika. Posebni zahtjevi mogu se odnositi na

privatnost, sigurnost i zaštitu korisnika. Njihovim preslikavanjem u konkretne funkcijske

procese dobiva se funkcijska specifikacija koja sadrži : - funkcijske procese sustava PIS -

tokove podataka (informacija) - posebna rješenja zaštite privatnosti - performanse odnosno

„dobrotu“ sustava PIS - tehnološka ograničenja - netehnološka ograničenja (privatnost,

troškovi) Podsustavi i moduli u kojima su rezidentni funkcijski procesi PIS trebaju biti

otvoreni za komunikaciju s drugim informacijskim sustavima uz definiranu zaštitu osobnih

informacija.

Prijevoz tereta Ovi sustavi omogućuju osiguranje optimalne rute kretanja za standardna

vozila kao i posebnih ruta za vozila koja prevoze vangabaritne i opasne terete.Funkcionalno

područje prijevoz tereta:1. Komercijalna i administrativna odobrenja za vozila i robu: Ova grupa

usluga osigurava za kamione i autobuse potrebna odobrenja i druge dokumente vezane za

obavljanje transporta i kretanje vozila, automatsku kontrolu težine vozila i dozvoljene brzine

kretanja. Cilj je osigurati kretanje vozila bez administrativnih zapreka i ometanja drugih

vozila u prometnom toku. 2. Administrativni procesi komercijalnih vozila:Ova grupa usluga

omogućuje špediterima i brodarima da kupuju godišnja odobrenja korištenjem informatičko

komunikacijske opreme.3. Automatska kontrola sigurnosti na cesti4.Nadzor sigurnosti vozila sa

upravljačke tablePrimjer ovakvih usluga je- kontrola budnosti vozača,5. Upravljanje

transportom robe i voznim parkomPrimjeri ovih usluga: praćenje komercijalnih vozila -

dispečering komercijalnih vozila 6.Upravljanje intermodalnim informacijama o prijevozu roba 7.

Upravljanje intermodalnim centrima Primjeri usluga: -intermodalne funkcionalnosti -

intermodalno upravljanje kontejnerima,8. Upravljanje opasnim teretima.

9. LOKACIJSKE I NAVIGACIJSKE ITS USLUGEPojam i uloga sustava rutnog vodiča i

navigacije RNG- Navigacijski sustavi vozila mogu se temeljiti na : - zemaljskim sustavima

korištenjem GSM - satelitskim navigacijskim sustavima (GPS, GLONASS, Gallileo idr.) koji

omogućuju pokrivenost na onim područjima koja zemaljski sustavi ne pokrivaju. Centralizirani i

dualni način rada rutnog vodiča omogućuje obradu stvarnovremenskih podataka o prometu,

dok autonomni rutni sustavi to ne omogućuju.Sustav rutnog vodiča i navigacije može bizi

izveden kao : - autonomni rutni vodič - centralizirani dinamički rutni vodič - dualni mod rutnog

vodiča Zahtjevi korisnika i funkcijska specifikacija usluga rutnog vodiča i navigacije

RNGZahtjevi korisnika i interes davatelja usluga vezani su uz : - pozicijsku preciznost, npr. pri

identifikaciji korektne linije – 1 metar - vrijeme odziva sustava tako da se ostvari „real-time“

prezentacija“ - korištenje mobilnog ćelijskog sustava (GSM-GPRS) za dvosmjernu

komunikaciju sa središnjim računalom - zaštititi privatnosti korisnika - integracija s drugim

lokacijskim sustavima - zajedničko financiranje razvoja sustava RGN.Korisnički zahtjevi za ITS

uslugama RNG: 1. sustav će vozačima preporučiti rute do specificiranog odredišta 2. sustav

može identificirati lokaciju vozila u cestovnoj mreži 3. sustav može imati mogućnost

modifikacije navigacijskih instrukcija u slučaju pogrešnog skretanja 4. sustav može pružiti

rutne informacije vizualnim i govornim instrukcijama 5. sustav može biti logički strukturiran

tako da je olakšan pristup do najčešće korištenih funkcija. RGN na razini logičkog modela

definiraju se: - funkcijski procesi sustava RGN koji će biti fizički rezidentni u različitim

podsustavima i modulima - tokovi podataka (informacija) za usluge RGN - rješenja

korisničkog sučelja. performance odnosno „dobrota“ sustava RGN - tehnološka ograničenja -

netehnološka ograničenja. Modul za planiranje rute omogućava proces planiranja rute

prije početka putovanja i tijekom putovanja. Planiranje rute obuhvata široko područje

korisničkih zahtijeva i jedno je od temeljnih izlaznih rješenja područja navigacije

vozila. Planiranje ruta se može dalje klasificirati u dvije grupe i to: - skupno planiranje rute za

više vozila , gdje se planira ruta izmeñu više destinacija za sva vozila na promatranom segmentu

mreže - pojedinačno odreñivanje ruta za svako vozilo posebno, gdje je plan za pojedinačnu

rutu preciziran za pojedinačno vozilo na promatranoj lokaciji. Cilj je pronaći najkraći puta od

polazišta A do odredišta B za postojeće prometne uvjete na mreži. Modul pozicioniranja

objedinjuje različite podatke dobivene putem senzora i radio signala za automatsko odreñivanje

pozicije vozila, koji putem mobilnog ureñaja vrši identifikaciju puta kojim se kreće vozilo

osiguravajući pristup svakoj dionici puta.Modul za pozicioniranje integrira različite senzore,

čije komponente meñusobno djeluju radi zadovoljavanja zahtjeva sustava za utvrñivanjem

pozicije vozila.Globalni pozicijski sustav GPS je satelitski bazirani radio navigacijski sustav

koji se sastoji od tri dijela: - sateliti - korisnički modul - kontrolni modul.Osim GPS

koristimo I GNSS. Ako je vozilo u podzemnoj garaži, tunelu ili zaklonjeno zgradama, tada se

koriste drugi komplementarni načini : - žiroskop - preslikavanje i izračuni iz digitalnih karata -

pomoću terminala mobilne ćelijske mreže.Modul baza podataka digitaliziranih karata

omogućava realiziranje više funkcija sustava za lociranje i navoñenje vozila.Pa imamo:1.

prikaz karte u čitljivom i razumljivom obliku 2. lokaciju ( adresu) odredišta koristeći adresu

ulice ili blisku dionicu 3. izračunavanje rute putovanja 4. voñenje vozača duž izračunate

rute.Ova tehnika je veoma uspješna u smanjenju kompleksnosti problema što zahtijeva

osiguravanje hijerarhijski organiziranih baza karata koje imaju četiri organizacijske razine od

razine 0 do razine 3. - razina 0 uključuje sve putove na mreži i povezane informacije neophodne

za navigaciju. - razina 1 uključuje sabirne prometnice, arterije i autoceste - razina 2 uključuje

arterije i autoceste - razina 3 uključuje samo autoceste. Modul za usklañivanje karata ima

veoma važnu ulogu u sustavu lokacije i navigacije vozila.Ova tehnika može povećati

točnost za modul pozicioniranja pod uvjetom da je baza digitaliziranih karata razumljivo

precizna. Tipičan zahtjev za preciznošću na ulicama u urbanim područjima je 15 metara.Modul

za upravljanje rutom koristi izlaze od modula za planiranje ruta, i sustava za pozicioniranje,

kojeg koriste vozila na ruti.Upravljanje rutom je proces koji omogućava upravljanje vozača

vozilom duž rute koju generira modul planiranja putovanja. On zahtijeva pomoć od

preciznog pozicioniranja i baze digitaliziranih karata koja može prepoznati trenutnu poziciju

vozila te generirati upravljačke upute u realnom vremenu koje se veoma često mijenjaju.

Modul sučelje čovjek-stroj osigurava korištenje lokacijskog i navigacijskog računala ili

ureñaja i njihovog povezivanja sa čovjekom.Modul bežičnih komunikacija je vitalna

komponenta za poboljšanje performansi i funkcioniranja sustava za lokaciju i navigaciju

vozila. On osigurava mogućnost prijenosa potrebnih informacija za vozila, uzimajući u obzir

podatke neophodne za upravljanje prometom. Tehnologije za realizaciju sustava

RGNAutonomni navigacijski sustav ugrañen u vozilo čine : - navigacijsko (on-board) računalo -

GPS (DGPS ili drugi) prijamnik - senzori na kotačima vozila - magnetski kompas - CD ili

DVD player - cestovna digitalna mapa. Centralizirani sustav lokacije i navigacije putem

glavnog računala vrši odreñivanje lokacije i osigurava informacije za upravljanje ili

savjetovanje jednog ili više vozila.Tri su glavna ograničenja razvoju ovog sustava: -

sposobnost lociranja i navigacije - točnost lokacije i učestalost ažuriranja lokacije - izbor

tehnologije bežičnih komunikacija. Komunikacija se realizira : - korištenjem GSM/GPRS veze

- bežične komunikacije s usmjerivačima smještenim na raskrižjima. Ako autonomni

navigacijski sustav dopunjen RDS/TMC prijamnikom tako da se prometne poruke dekodiraju i

lociraju na digitalnoj mapi, tada je to tzv. dualni mod rutnog vodiča. Upravljanje

zagušenjima i prometnim incidentima u ITS okruženju, Tipovi i posljedice zagušenja:

Problem zagušenja glavnih prometnica je prepoznat kao veoma ozbiljan problem, ali se u bliskoj

budućnosti ne nazire potpuno i cjelovito rješenje ovog problema. Posljedica zagušenja je

svakodnevno povećano naprezanje miliona ljudi koji putuju na posao na zakrčenim

prometnicama, što je posebno izraženo u velikim gradovima a nastavit će se i u 21 stoljeću.

Posljedice zagušenja su : - produljenje vremena putovanja na odreñenoj dionici - povećan

rizik nezgode - povećana potrošnja goriva - povećano onečišćenje okoliša - frustracije i stres

putnika - agresivnost vozača - kašnjenje žurnih službi. Neponavljajuće zagušenje nastaje zbog

nepredvidivih incidentnih dogañaja kao što su: - prometne nezgode - specijalni nenajavljeni i

nedovoljno pripremljeni dogañaji.Postoji povezanost ponavljajućih i neponavljajućih zagušenja i

uzroka nastanka prometnih nezgoda.Zagušenja su posljedica porasta nivoa potražnje i

ograničenja porasta kapaciteta prometne mreže..Utjecaj incidenata na odvijanje

prometaNajveći dio registriranih incidenata njih oko 80 % je kategorizirano kao

nesposobnost za vožnju vozila. Nesposobnost za vožnju vučnih vozila, nedostatak goriva, kvar

vozila, napušteno vozilo od svog vozača. Oko 80% nesposobnosti vozila obično rješavaju

sami vozači za 15 do 30 minuta. Preostalih 20% incidenata izazvanih nesposobnošću vozila za

vožnju nalazi se na prometnim trakama i blokira jednu ili više prometnih traka. Protok nakon

incidenta je dio ukupnog protoka i predstavlja funkciju broja slobodnih prometnih traka i vrste

incidenta. Brzo raščišćavanje incidentnih situacija korištenjem efikasnih strategija upravljanja

incidentnim situacijama će smanjiti redove i skratiti vrijeme povratka prometnog toka u

normalno stanje. Upravljanje prometnim incidentima u ITS okruženju zahtijeva upotrebu

svih raspoloživih resursa kako bi se umanjile posljedice prometnog incidenta i povećala

sigurnost svih sudionika u prometu. Dekompozicija procesa upravljanja incidentima obuhvata

sljedeće faze : 1. detekcija 2. verifikacija 3. odgovor 4. raščišćavanje 5. normalizacija .Incidenti

se detektiraju u ITS okruženju na sljedeće načine:-telefonskim pozivom,- putem mobilnih

nadzornih službi kao što su policijske patrole,- nadzorom iz zraka,- putem videonadzora, ciljevi

upravljanja incidentima sustava ITS-a su : smanjenje vremena detekcije incidenta - smanjenje

vremena reagiranja na incident, - smanjenje vremena (raščišćavanja) otklanjanja incidenta,-

smanjenje utjecaja incidenta na vršni period prometa (vršni sat) - smanjenje utjecaja na

održavanje prometnica i specijalne dogañaje u prometu - osiguravanje točnih, pravovremenih i

pouzdanih informacija za vozače. U ITS okruženju upravljanje incidentima se vrši

koordiniranim i paralelnim postupcima koji uvijek ne čine isti niz uzastopnih koraka što ovisi o

vrsti, lokaciji i težini incidenta.11. INTELIGENTNE PROMETNICE I VOZILA

Inteligentna prometnica predstavlja kibernetsku i informatičku nadgradnju klasičnih

prometnica tako da se osim osnovnih fizičkih funkcija ostvaruje bolje informiranje vozača,

voñenje prometa, sigurnosne aplikacije, itd. Sustavi koji služe prikupljanju prometnih

podataka, mjerenju i prometnoj signalizaciji promatraju se kao dio ITS informacijskog sustava

na prometnicama. Upravljanje ponašanjem inteligentnog sustava prometnica uključuje

sposobnost učenja iz prikupljenih podataka.ITS funkcionalnosti automatizirane prometnice

uključuju: 1. mjerenje prometa i klasifikaciju vozila te analizu prometnog toka 2. videonadzor i

daljinsko upravljanje protočnošću prometnica 3. naplatu cestarine putem „pametnih“ kartica 4.

telekontrolu gabarita, 5. poboljšanje vidljivosti u tunelima 6. telekontrolu pojave dima i vatre 7.

telemetriju meteoroloških uvjeta 8. upravljanje promjenljivom prometnom signalizacijom,

infopanoima, semaforima i radiokomunikacijskim porukama 9. navigacijske upute o trenutačno

optimalnim prometnim smjerovima 10. uključivanje i regulaciju rasvjete 11. automatsko

uključivanje gašenja požara u tunelu.Inteligentne prometnice omogućuju pružanje usluga vozaču

kao što su : -informacije o lokalnom prometnom zagušenju - stanje kolnika na dionici puta

kojom se vozilo kreće - preporučena brzina na dionici obzirom na prometne uvjete i stanje

kolnika - kratkoročna predviñanja uvjeta putovanja na temelju stvarnovremenskih podataka.

Inteligentne prometnice omogućuju dvosmjerni prijenos informacije prema vozačima,

vozilima i upravljačkim centrima. Dinamičko upravljanje rutom je znatno poboljšano

konceptom inteligentne prometnice. Interakcija vozača i vozila kao i vozača i prometnice

se može znatno poboljšati dizajniranjem inteligentnih prometnica. Inteligentna vozila (IV)

imaju dodatne funkcionalnosti kojima se postiže prikupljanje i obrada podataka iz okruženja te

automatizirana prilagodba kao pomoć ili zamjena čovjeka-vozača.Rješenja inteligentnog vozila

uključuju: automatsko upravljanje vozilom, držanje sigurnosnog razmaka te elektroničko

voñenje autobusa i teretnih vozila posebnim prometnim trakom. Aplikacije u osnovi se mogu

podijeliti na : - upozoravanje vozača - djelomična kontrola vozila i podrška vozaču - potpuno

automatsko voñenje vozila. ITS prilagodba uključuje : - ureñaj za upravljanje vozilom - ureñaj

za zaustavljanje vozila - ureñaje za osvjetljavanje ceste. ureñaj za davanje svjetlosnih znakova -

ureñaje za omogućavanje normalne vidljivosti - ureñaje za kretanje vozila unatrag - ureñaje za

kontrolu i ispuštanje ispušnih plinova - ureñaje za spajanje vučnog i priključnog vozila - ostale

ureñaje i opremu na vozilu.Kooperativni sustavi ITS-aVozači će moći primiti više

stvarnovremenskih informacija o neposrednom okruženju u kojem se vozilo kreće što će

omogućiti ITS sustavu da u odreñenim situacijama poduzima akcije koje neće zahtijevati akcije i

upravljačke odluke vozača. Stvarnovremenske informacije će se takoñer dostavljati operatorima

za nadzor i održavanje prometne infrastrukture što će poboljšati njihovu

efikasnost.Kooperativni sustavi imaju za cilj podići na viši stupanj kvalitetu pruženih

informacija o prometnom okruženju u kojem se vozilo kreće omogućavajući direktnu

meñusobnu interakciju vozila i infrastrukture putem putnog računala u vozilu. Usluge ITS-a : -

pomoć pri promjeni voznog traka - sprečavanje čeonih sudara kod dvosmjernih prometnic -

sprečavanje nalijetanja na vozila koje se kreću ispred -sprečavanje bočnog sudara.Iako su

kooperativni sustavi potvrñeni kao koncept koji će doprinijeti poboljšanjima u sustavu ITS-a svi

se slažu da je dug put do njihove potpune komercijalne primjene. Putem kooperatvnih sustava

ostvaruje se poboljšanje interakcije vozila sa vozilom i vozila sa putnom infrastrukturom.

Poboljšanje sigurnosti uprometu primjenom its-a -Sigurnosni učinci ITS

aplikacija.Kamere instalirane na glavnim prometnim rutama bitno utječu na poštivanje propisa

što dovodi do smanjenja broja i posljedica prometnih nezgoda. Prioritete preventivnog

sigurnosnog djelovanja treba usmjeriti na smanjivanje prometnih prekršaja koje imaju teže

posljedice i to : - prevelika brzina vožnje - mali razmak slijeñenja vozila - oduzimanje

prednosti prolaza - nepoštivanje prometne signalizacije. Funkcionalnih područja ITS-a vezanih

za sigurnost prometa:1. informiranje putnika 2. upravljanje prometom i operacijama3. Vozila

4.žurne službe5. sigurnost osoba u cestovnom prijevozu6. upravljanje odzivom na velike

nesreće7. nacionalna sigurnost i zaštita.Procjena i upravljanje rizikom- Rizik se promatra kao

multidimenzionalna veličina koja uključuje: - vjerojatnost pojavljivanja odreñenog dogañaja -

posljedice ili konzekvencije tog dogañaja. Tipični primjeri pogrešnog ponašanja u prometu su : -

prevelika brzina - premali razmak slijeñenja vozila - oduzimanje prava prvenstva prolaza -

nepoštivanje prometne signalizacije. Ocjena sigurnosti je usko vezana za procjenu i prihvaćanje

rizika te bitno ovisi o čimbenicima lokacije, vremena, životnog stila, edukacije.Upravljanje

prometom u ITS okruženju zahtijeva poznavanje metoda procjene rizika u kompleksnim

sustavima uz različite operativne uvjete. Sigurnosne mjere su najčešće usmjerene na brzinske

karakteristike prometnog sustava. Razlikuju se četiri skupine metoda procjene rizika i to : 1.

Kvalitativne metode 2. kvanitativne metode 3. fuzzy metode4. metode simulacije.Efektivnost

ITs rješenja je veća što je veće smanjenje rizika uzrokovano primjenom ITS rješenja. 12.

Utjecaj ITS-a na odvijanje željezničkog prometa.Željeznički promet je izložen djelovanju

tržišta transportnih usluga te mora osigurati operativnu sigurnost, meñunarodnu

interoperabilnost, potrebne kapacitete, smanjenje troškova prijevoza, smanjenje vremena

putovanja putnika i prijevoza robe. Funkcionalnih područja ITS-a:1. informiranje putnika 2.

upravljanje prometom i operacijama 3. vozila 4. prijevoz tereta 6. žurne službe 7. elektronička

plaćanja vezana za transport 10. upravljanje odzivom na velike nesreće 11. nacionalna

sigurnost i zaštita. Integriranjem sustava GSM-R i ETCS razvijen je novi europski sustav

upravljanja željeznicama.Europskoj uniji zahtijeva: 1. prolazak vlakova preko granice bez

zadržavanja 2. prolazak vlakova preko granice bez zamjene lokomotiva 3. prelazak vlakova

preko granice bez zamjene osoblja 4. sustave upravljanja i signalizacijom usklañene sa

ERTMS.ETCS omogućava jedinstven sustav signalizacije i jedinstvene procedure prilikom

prelaska granice za vlakove velikih brzina, konvencionalne vlakove i teretne vlakove. Utjecaj

ITS-a naodvijanje zračnog prometa - U sustavu zračnog prometa već su razvijena i

nalaze se u uporabi rješenja koja omogućuju odvijanje zračnog prometa koja

podrazumijevaju djelomičnu ili potpunu automatizaciju pojedinih procesa i operacija u

zračnom prometu. Funkcionalnih područja ITS-a:1. informiranje putnika 2. upravljanje

prometom i operacijama 3. vozila 4. prijevoz tereta 6. žurne službe 7. elektronička plaćanja

vezana za transport 10. upravljanje odzivom na velike nesreće 11. nacionalna sigurnost i

zaštita.Inteligentni transportni sustavi svojim funkcionalnostima trebaju poboljšati tokove

putnika, prtljaga i robe na aerodromima i integriranje usluge zračnog prijevoza sa drugim

modovima prijevoza.Zračni prijevoz tereta možemo podijeliti u tri skupine: - prijevoz pošiljaka -

brzi prijevoz - prijevoz tereta.

Poboljšanje logističkih sustava implementacijom ITS-a-Logistika se može definirati kao

proces upravljanja tokovima robe i sirovina,procesima izrade, upravljanje gotovim

proizvodima i pridruženim im informacijama od točke otpreme do točke krajnje uporabe u

skladu s potrebama kupaca. ITS ima veoma pozitivan utjecaj na logističke procese što je

rezultiralo zahtjevima za razvojem inteligentne logistike i novih logističkih centara što

omogućuje stvarnovremensko praćenje kretanja kontejnera i vozila na cijelom prijevoznom

putu bez obzira na mod prijevoza omogućujući tako vlasnicima robe i špediterima bolje

planiranje. Da bi se zadovoljili takvi zahtjevi neophodna je integracija transportnih procesa

različitih modova transporta koji će osigurati pravovremene i učinkovite usluge

prijevoza.Inteligentnu robu karakterizira viša sofisticiranija razina identifikacije u odnosu

na tradicionalni način identifikacije robe.Glavna ideja gradske logistike je zaustavljanje

izoliranog promatranja svih procesa dostave, kompanija i vozila osiguravajući optimiziranje

i integriranje logističkih procesa na cijelom urbanom području.Tri su glavna cilja koja treba

osigurati gradska logistika : 1. mobilnost 2. održivost 3. Životnost.Inteligentni transportni

terminali i sučelja - Pristup ITS reinženjiranju terminalnih sustava- Ransportnih terminalnih

sustava i tranzitnih sustava su : - kolodvori i postaje u cestovnom prometu - kolodvori i postaje u

željezničkom prometu - zračne luke - morske luke - robno-transportni terminali.Za sustavski

opis funkcija terminala koriste se input-output dijagrami procesa prilagoñeni konkretnom

kontekstu.Razina performansi terminala i kvaliteta usluge za korisnika bitno ovise o

veličini prometnog opterećenja i varijabilnosti dolazaka korisnika i vozila. Subjektivne procjene

kvalitete korisnik donosi temeljem vlastitih perferencija i očekivanja. Objektivne procjene

pojedinih pokazatelja moguće su mjerenjem i motrenjem odgovarajućih veličina u

procesu.Pri uvoñenju ITS-a, u terminalnom sustavu će , u pravilu, već postojati neka rješenja

informacijskog sustava podržanog računalima.Intermodalni terminali pružaju sljedeće vrste

usluga: - ukrcaj i iskrcaj tereta - izravan prekrcaj tereta bez skladištenja - skladištenje -

razvrstavanje tereta - rukovanje teretom - prikupljanje i distribucija tereta I sl.Nacionalna

sigurnost i zaštita kao funkcionalno područje ITS-a - Povezivanje ITS-a i problema

nacionalne sigurnosti i zaštite pokrenuto je rastućom opasnošću od namjernih (terorističkih)

djelovanja vezanih za prometna vozila i prometnice, nadzor kretanja opasnih tereta,

nadzor cjevovoda, naftovoda.Funkcionalno područje ITS-a:- identifikacija opasnih vozila -

nadzor kretanja eksploziva - nadzor vodovoda, naftovoda, plinovoda.U ITS kontekstu potrebno

je integralno promatrati upravljanje prometnim sustavom i sustav nadzora i otklanjanja

incidenata. Neophodno putem funkcionalnosti ITS-a nadzirati i kontrolirati kretanje vozila i

roba od pošiljatelja do primatelja.