2 Osnove Procesa Montaze

8/12/2019 2 Osnove Procesa Montaze

1/15

Osnove procesa montae 9

2.OSNOVE PROCESA MONTAE

2.1 Uvod

Korijeni procesa montae mogu se nai u veoma dalekoj prolosti, uosnovi ve u vremenu kada je ovjek poeo da koristi alatke koje nijebilo mogue izraditi od jednog komada materijala, ili ih je bilo veomateko izraditi od jednog dijela. Tada se javlja potreba zauspostavljanjem procesa montae.Sve do poetka industrijske revolucije, vezanog za pronalazak parnemaine, procesi montae su imali podreenu ulogu, jer je najtei dioposla jo uvijek bila proizvodnja sastavnih dijelova. Razvojemmehanizama koji su omoguavali da se brzo i tano izrade dijelovi

jednostavnijih geometrijskih oblika, porastao je znatno i udio rada umontai.Broj i asortiman sastavnih dijelova koje je trebalo proizvesti rastao jetokom vremena. To je dovelo do razvoja velikog broja raznih tipovaobradnih sistema, to je omoguilo da se znatno smanji rad uloen u

izradu pojedinanih sastavnih dijelova i proizvoda. Ovi tehnoloki sistemisu omoguavali, prije svega, razvijanje velikih obradnih sila, koje ovjeknije mogao sam da proizvede. Pred kraj prolog vijeka je ve bilomogue mehanizovano izvoenje svih vidova obrade skidanjemstrugotine. Udio rada koji je morao biti uloen u proces montaeneprekidno je rastao, jer se poveavala sloenost ureaja koji su seproizvodili, a malo je uinjeno na polju racionalizacije procesamontae.U toku daljeg nauno-tehnikog razvoja izdvojile su se dvije osnovne

tendencije, koje imaju znaajan uticaj na proces montae. Jedna odtendencija je daje razvijen itav niz novih proizvoda, koji u poreenju saodgovarajuim starim proizvodima imaju veu preciznost i vii stepensloenosti, to se ogleda u znatnom poveanju broja sastavnih dijelova.Ova tendencija je jasno uoljiva kod tamparskih, tekstilnih,poljoprivrednih, alatnih i drugih maina i kod drugih automatizovanihsistema, maina ili postrojenja. Ovi sloeni proizvodi se u optem sluajuproizvode kao pojedinani proizvodi, proizvodi maloserijske ili srednjeserijske proizvodnje. U okviru ove tendencije udio vremena montae

izrazito raste.


2/15

10 Montane tehnologije

Druga tendencija je suprotna i uoava se kod proizvoda koji se izvodeu velikim koliinama (masovna proizvodnja) i preteno se nalaze uoblasti robe iroke potronje, elektronskih ili elektrotehnikih proizvoda.

Razvoj procesa obrade deformisanjem je omoguio da se sloenidijelovi, koji su se do sada sastojali od vie sastavnih dijelova, izrade ukonanom obliku u jednom komadu. Ovo je dovelo do opadanja brojasastavnih dijelova i do pojednostavljenja procesa montae. Predmetniproizvodi vre svoju funkciju ali se za razliku od dosadanjih proizvodatog tipa ne mogu popravljati. Spajanjem dijelova livenjem tedi se veibroj veza vijcima, lemljenjem ili zakivanjem. U elektrotehnici desio serevolucionarni razvoj. U okviru ove tendencije, uz korienjepoluprovodnika dobijeni su elementi koji, za razliku od elektronskih cevi,omoguavaju izvoenje analognih funkcija, a sastoje se od znatnomanje dijelova. Slino se postiglo i u oblasti mikroelektrotehnike.Tako se u okviru sadanjeg nivoa razvoja tehnike uoavaju dvijetendencije, koje imaju suprotan uticaj na proces montae. Iz ovograzloga je teko izdvojiti jednu optu tendenciju u vezi utroka vremenaza montau na polju mainske tehnike. Radi definisanja ciljeva u veziracionalizacije procesa montae, preporuljivo je u okviru pojedinihgrana industrije pratiti kretanja u cilju uoavanja odreenih osnovnihtendencija. Istraivanja pokazuju da tanost i broj dijelova u predmetumontae utiu na vrijeme trajanja procesa montae prema slici 2.1.

Ovo znai da se kod proizvoda koji e u budunosti postati jo sloeniji,moe oekivati poveanje utroka vremena za montau, na ta jepotrebno reagovati racionalizacijom procesa montae. U tom smislu,prelazak na vii stepen mehanizacije i automatizacije i podijele radazasluuje posebnu panju (Slika 2.1.).Istraivanja uticaja stepena sloenosti proizvoda i naina proizvodnje naudio vremena montae u odnosu na ukupno vrijeme izrade proizvodakao i udio radnika koji rade na montai u ukupnom broju proizvodnihradnika pokazuju da se u oblasti montae nalaze velike rezerve.

Vrijeme montae u odnosu na ukupno vrijeme izrade proizvoda zarazliite tipove proizvodnje dato je u tabeli 2.1.

Tabela 2.1. Vrijeme montae u ukupnom vremenu izrade proizvoda

Tip proizvodnje Vrijeme montae u ukupnomvremenu izrade proizvoda [ ]%

Masovna i velikoserijska 15-20Serijska 20-25Pojedinana i maloserijska 25-40


3/15


Slika 2.1. Vrijeme montae u funkciji tanosti i broja dijelova i ueeodreenih procesa u ukupnom vremenu montae

Uee radnika u montai u odnosu na ukupan broj radnika uproizvodnji za razne vrsta proizvoda dat je u tabeli 2.2.

Tabela 2.2. Radnici u montai u odnosu na broj radnika u proizvodnji

Vrsta proizvoda Radnika u montai[ ]%

tamparske maine 46,2Alatne maine 41,2Tekstilne maine 30,3Poljoprivredne maine 28,8Vozila 24,8Industrijska potrona roba i metalni proizvodi 20,6Elektronski sklopovi 14,5

Prema tome, kod proizvoda koji e u budunosti biti jo sloeniji moe

se oekivati poveanje vremena montae. To ukazuje da se u oblastimontae nalaze velike rezerve i da je potrebna vea racionalizacijaprocesa montae.

2.2 Pojam procesa montae

Pojam montaa dolazi iz francuskog jezika. Potie od francuske rjeimontage to znai sklapanje, slaganje, podizanje. Uz ostale izraze kojiodgovaraju rijei montaa, najee se koristi izraz sklapanje". U

optem sluaju se pod montaom podrazumeva izgradnja sistema


4/15

12

vieg stepena sloenosti od sisteanalogiji sa ovim se pod pojmpodrazumeva proces iji je cilj d

sastavnih dijelova.Sastavni dijelovi su elementi od kojihbiti pojedinani dijelovi, kao npr. vijcikoji su i sami montirani i koji slueureaja vieg stepena sloenosti (nneke maine).Kako se kod najveeg broja proiztehnike, sastavni dijelovi ne ugraujuu konaan proizvod u vidu predmosu u optem sluaju veoma heteroneistovijetnih parcijalnih procesatehnoloke procese. Ovakvi procmontae i vei broj procesa mopredmontae. Radni predmet zavrpredmeti predmontae su sklopovi nProces zavrne montae je proces univoa ugradnje formira proizvod.kojom se proverava da li je postignutPrema ovome su procesi zavrne mo

nerazgranati, parcijalni procesi razgr(Slika 2.2.).

Jednostepeni proizvodi

Proces montae bez podjelerada

Slika 2.2. Uticaj sloenosti proi

2.3 Poloaj montae u ukupnom proc

Proces proizvodnje je u osnovi procematerijala, pri emu se materijal u p

stanja materijala u stanje proizvoda.

Montane tehnologije

a nieg stepena sloenosti. Pom montaa" u daljem tekstuobijanje sloenog proizvoda od

e sastoji sloeni proizvod. To mogu, vratila, kuita ili tehniki ureaji,ao ugradivni dijelovi odreenog

pr. elektromotor kao sastavni dio

oda, tipinih za oblast mainskedirektno, ve se najee spajajutiranih sklopova, procesi montaegeni, sastoje se od velikog broja

i stoga predstavljaju sloenesi se dijele na proces zavrne

ntae sklopova (podsklopova) -ne montae je proizvod, a radnijrazliitije vrste.oku koga se od elemenata prvogvdje spada i postupak kontroleeljeni kvalitet pri izradi proizvoda.tae viestepenih proizvoda esto

natih procesa montae sklopova

Viestepeni proizvodi

Proces montae sa podjelomrada

voda na proces montae

esu proizvodnje

s promjene stanja mjera i strukturerojektovanom postupku prevodi iz


5/15

Osnove procesa montae

Sastavni dijelovi se mogu spajati u slizvedene sve operacije iz tehnolovome, ukupni proces rada u proizv

faze: izrada sastavnih dijelova, montaa sastavnih dijelov

Ako se proizvodni sistem u kome sekao sistem sa osnovnom ulaznom vveliinom proizvod, tada se procdio tog sistema sa viestrukim vedijelova i skladitem dijelova iz trgoviKod odreenih proizvoda je nakon

eventualnih nedostataka potrebnoizbegle demontae koje su radi ovomontae oboje osnovnom bojom i nije mogue, nakon montae se vrpovrina proizvoda, a zatim se naupozorenja. Na kraju, vri se pkonzrevacija i pakovanje.

Slika 2.3. Faze procesa rad

Nain transporta montiranih proizvmjeri od mjesta i naina izvoenja z

javiti slijedei sluajevi: Zavrna montaa se iz

isporuka kompletno zaukoliko su uopte potre

13

enije proizvode, kada su na njimakog postupka obrade. Shodnodnom sistemu se dijeli na slijedee

u proizvod.dvija proces proizvodnje posmatraeliinom poluproizvod i izlaznomes montae moe posmatrati kaoama, posebno sa proizvodnjome i kooperacije (Slika 2.3.).zavrenog ispitivanja i otklanjanja

izvriti zavrno bojenje. Da bi sepotrebne, dijelovi se prije procesaljenom zavrnom bojom. Ukoliko toi bojenje samo dostupnih spoljnihose oznake i eventualni natpisi i

rije izlaska proizvoda na trite

a u proizvodnom sistemu

da do potroaa zavisi u velikojvrne montae, pri emu se mogu

odi u proizvodnom sistemu i vri serenog proizvoda. Radovi korisnikani odnose se na prikljuivanje


6/15


napajanja strujom, vodom, pod pritiskom, eventualno napripremu temelja i uobiajenih radova prije putanjaureaja u rad. Ovaj nain distribucije je tipian za

potronu industrijsku robu, maine alatke malih i srednjihdimenzija i sline proizvode;

Montaa u proizvodnom sistemu, demontaa raditransporta i ponovna montaa kod potroaa.Djelimina demontaa je najee potrebna zbogogranienja u vezi dozvoljene zapremine ili mase dijelovakoji se transportuju. Raspoloivi prostor i mogunostitransportnih sredstava na mjestu postavljanja ureaja

igraju takoe veliku ulogu; Isporuka sklopova i pojedinanih dijelova bez montae u

proizvodnom sistemu i montaa kod korisnika. Pojedinanidijelovi i sklopovi su tako konstruisani i proizvedeni da sekod korisnika bez veih problema moe izvriti sklapanjeureaja. Ovakav nain gradnje se sree kod mainaveeg stepena sloenosti;

Isporuka proizvoda u blokovima - sekcijama. Pri izradi

proizvoda - postrojenja, dijelovi proizvoda - blokovi", isekcije", montiraju se u potpunosti u proizvodnom sistemugdje su proizvedeni, vri se ispitivanje i posle togademontaa. Blokovi se alju kao transportne jedinice dokorisnika i tamo se vri ponovna montaa kompletnogpostrojenja. Blokovi - sekcije su obino sklopovi, pri emuprimarni znaaj ima pogodnost za transport, a sekundarnifunkcija;

Ovdje treba ukazati na jo dvije specifinosti procesa montae. Kodnekih proizvoda ne postoji vremenska i prostorna granica izmeuproizvodnje dijelova i montae, ve se oni meusobno preklapaju.Tipian primjer za ovo je izrada kuita prenosnika sa veim brojemdijelova, pri emu je potrebno prethodno izvriti montau da bi seobradili otvori gnezda leaja. Slino je kod obrade zavarenih postoljamaina, nosaa i sl.Druga specifinost se odnosi na montau nakon izvoenja popravki,koje se ne mogu izvesti bez djeliminog ili potpunog rasklapanjaureaja. Nakon demontae i popravke ili zamene oteenih dijelova


7/15


vri se montaa, a ovaj postupak moe da se ponovi na istoj maini inekoliko puta u toku radnog vijeka maine.Proces montae nakon popravke odreene maine ili ureaja ne

razlikuje se bitnije od prvog procesa montae pri proizvodnji.2.4 Predmet rada u procesu montae

Zavisno od faze u procesu proizvodnje, za odreene predmete rada suse zbog njihove specifinosti razvili posebni pojmovi. U okviru pripremematerijala predmet rada (Slika 2.3.) se naziva pripremak a u procesuizrade dijelova" predmet rada se naziva obradak. Obrada je nizuzastopnih promjena stanja predmeta rada uz pomo alata na alatnimmainama. Najee je to promjena geometrijskog oblika, mjera istrukture, tako da u toku obrade prelazi iz odreenog ulaznog stanja uodreeno izlazno stanje. Izlazno stanje se pri obradi karakterie time, dasu na obratku realizovani svi zahtjevi radionikog crtea u vezigeometrije, oblika povrinske obrade i kvaliteta.Predmet rada u okviru procesa montae se naziva predmet montae ilimontana jedinica. On se sastoji od dijelova koji se u toku procesamontae prevode iz odreenog ulaznog stanja u izlazno stanje pozavretku montae. U osnovi montae je karakteristika da na poetkumontae imamo odreenu koliinu nevezanih sastavnih dijelova, dok

se na kraju montae dobija sklop ili gotov proizvod. Predmet montae jena poetku predstavljen baznim dijelom od kojeg poinje montaa i utoku procesa montae on prolazi kroz niz prelaznih oblika da bi se nakraju dobio proizvod u konanom obliku.Proizvod se dobija, u optem sluaju, u toku razliitih faza sklapanja,tako to se prvo pojedinani dijelovi sklapaju u jednostavne grupe,zatim se ove sklapaju u sloenije sklopove i na kraju se vri montaasklopova u mainu ili ureaj. Dalje je mogue povezivanje maina iureaja u postrojenja. Razvojem montae menjaju se i predmeti

montae i struktura dijelova od kojih se sklapaju.Pri montai glodalice na primjer najprije se od zupanika i raznih drugihdijelova formiraju podsklopovi zupanika. U toku daljeg procesamontae se mijenja predmet rada, tako to se vri montaa sklopovaprenosnika. Pri ovoj montai podsklopovi zupanika slue kao sastavnidijelovi. Na isti nain vratila sa zupanicima slue kao sastavni dijelovipri montai prenosnika. Proces se odvija na isti nain do dobijanjaproizvoda.Vrsta, odnosno karakteristike predmeta montae imaju dominantan

uticaj na proces montae.


8/15


Poto se karakteristike predmeta montae u vezi konstrukcije i materijalaodreuju jo u toku procesa konstruisanja, mora se jo u relativno ranomstadijumu procesa konstruktivnog uobliavanja razmiljati o tome da se

stvore uslovi za racionalnu montau i uopte racionalnu proizvodnjuprojektovanog ureaja.

2.5 Veliine koje utiu na proces montae

Unapreenje procesa montae je mogue ako se identifikuju veliinekoje utiu na proces montae. Tada se strunim djelovanjem nauticajne veliine ostvaruje razvoj procesa montae.Osnovne veliine koje utiu na proces montae su (Slika 2.4.): predmetrada, uesnici u radu, sredstva rada, organizacija rada, uticajprethodnih faza rada i program proizvodnje.

Slika 2.4. Veliine koje utiu na proces montae

Svaka uticajna veliina na proces montae prema slici 2.4. ire jestrukturisana, pa su tako identifikovani brojni pojedinani uticaji naproces montae.Ukoliko se eli izvriti racionalizacija procesa montae, potrebno jepoznavati i analizirati veliine koje utiu na proces, da bi se strunim


9/15


djelovanjem na uticajne veliine dolo do eljenog uobliavanjaprocesa.Osnovne veliine, koje utiu na proces montae, mogu se podijeliti u

slijedee grupe (Slika 2.4.):Uticaji predmeta rada: Ovdje je na prvom mjestu uticaj sloenostikonstrukcije sklopa ili proizvoda - predmeta montae. Sloenost jeizraena kroz masu, veliinu, zahtjeve tanosti i kroz broj i sloenostsastavnih dijelova. Porast veliine navedenih parametara dovodi doporasta vremena potrebnog za montau, a negativno utie namogunost mehanizacije i automatizacije procesa montae. Znaajanuticaj na proces montae - posebno na potreban utroak vremena,kontinuitet i mogunost automatizacije - ima odabrana metodarjeavanja lanca mjera, odnosno tolerancije. Od bitnog uticaja jepodjela proizvoda na sklopove, to utie naroito na podjelu rada uokviru procesa montae.

Uticaj uesnika u procesu rada: Primarni uticaj ima znanje, strunost,radna sposobnost uesnika u procesu i motivacija. Sekundarni uticajimaju veliine koje stimuliu navedene faktore - vrijednovanje rada,mikroklima i ostali uslovi rada.

Uticaj sredstava rada: Uticaj sredstava rada je odreen vrstomsredstava, njihovim brojem i stepenom mehanizacije i automatizacije,ali takoe i veliinom, pouzdanou i pogodnou za rukovanje.

Uticaj organizacije rada: Ovdje spadaju veliine, koje obezbjeujukoordinirano i plansko, prostorno i vremensko sadejstvo ovjeka,predmeta rada i sredstava rada. Prije svega, to znai oblik organizacije,podjelu rada, ritminost i veliinu serije. Zbog velikog udjela runograda, upravo organizaciono ustrojstvo procesa montae predstavlja

teite djelovanja u smislu racionalizacije.

Uticaji prethodnih faza rada. Za proces montae je tipino da, sobzirom na vrstu, strukturu, obim, kontinuitet i mogunostautomatizacije, bitno zavisi od veliine koje prethode procesumontae. Kao najhitniji uticaj se ovdje javlja konstruktivni oblik proizvodai sklopova koje treba montirati. Osim toga racionalno izvoenjeprocesa montae ne zavisi samo od unutranjih" mogunosti procesaproizvodnje i sredstava rada koje treba primijeniti ili od organizacije

procesa montae, ve u znaajnoj mjeri zavisi od tanosti potrebnihsastavnih dijelova (po kvalitetu, vremenu i koliini). Nedostaci u vezi


10/15


kvaliteta isporuenih dijelova dovode pri montai do dodatnog,neplaniranog utroka vremena na doradu, podeavanje i kontrolu. Kaoposlijedica nepotovanja rokova i koliina isporuke dijelova javljaju se

vremena ekanja i zastoji, koji dovode do diskontinuiteta u proizvodnji ipoveanih trokova.Uz navedene uticajne veliine na proces montae, zbog njenogpoloaja i funkcije utie u znatnoj mjeri i niz poremeajnih veliina izcjelokupnog procesa proizvodnje. U toku montae se stoga javljapotreba za dodatnim ulaganjem rada na korekcije postupaka rada umontai, a u interesu smanjenja utroka vremena pri montai, veoma jevano ustanoviti osnovne izvore i uzroke poremeaja i preduzetiodgovarajue mjere. S tim u vezi naglaena je potreba upravljanjaprocesima rada uopte, a posebno u procesima montae.

2.6 Osnovni pojmovi tehnolokog procesa montae

Analizom prirode procesa montae potrebno je razlikovati slijedeepojmove: OPERACIJA RADA, predstavlja zaokrueni dio procesa rada, koji seobavlja na jednom tehnolokom sistemu, pomou alata i pribora i odstrane jednog ili vie radnika u vremenu trajanja t ii. Osnovni elementisvake operacije su zahvati.

ZAHVATI, predstavljaju za posmatrani proces rada, elementarnedijelove postupka rada u kojima se izvrava spajanje dva ili vie dijelovau jednu zaokruenu logiku cjelinu, sa utrokom vremena tzi(Slika 2.5.).U zavisnosti od vrste rada zahvati se dijele na:OSNOVNE ZAHVATE, odreene direktnim dejstvom sistema ovjekmaina na predmet rada, to rezultira utroku osnovnog vremena radationa samom spajanju najmanje dva elementa nekom od vrsta veza, sanepromjenjenim reimom rada.POMONE ZAHVATE, odreene pomonim dejstvima sistema ovjek -

maina na predmet rada, to rezultira utrokom vremena t ip i uautomatskoj montai imaju meunarodnim dogovorom usvojeneoznake date u tabeli 2.3.PRIPREMNO ZAVRNE ZAHVATE, odreeno pripremno zavrnimelementima postupaka rada, to rezultira u utroku pripremno zavrnihvremena tpz.Izvoenje svakog od navedenih zahvata iziskuje odreeno vrijeme inapor koji se razlikuje u zavisnosti od napred navedenih razliitosti.Odreivanje zahvata u procesu projektovanja postupaka rada je

osnova za obezbeenje potrebnog kvaliteta, produktivnosti,ekonominosti i rentabilnosti - dakle ukupne efektivnosti procesa.


11/15


Najotriji zahtjevi u pogledu pogodnosti za montau se postavljaju predkrutom automatizacijom jer se ona odvija na mehaniko/elektronskimsistemima sa ciljem supstitucije ovjeka, kojeg je s obzirom na razvijena

ula, mo zakljuivanja i sloene pokrete koje je u stanju da izvedeesto veoma teko zamijeniti. Iz navedenih razloga se cjelokupnaproblematika razloeno razmatra sa aspekta: runo-mehanizovane iautomatske montae.

Slika 2.5. Elementi zahvata u procesu montae -formiranju sklopova


12/15


13/15


transportnim sistemom koji ne uslovljava kruti ritam ili nekimjednostavnijim sistemom tipa kolica.Runo-mehanizovani sistemi podrazumevaju neto vii oblik

automatizacije koji omoguuju operateru da produktivnije i lake obavimontani zadatak, uz uvoenje vibrobunkerskih dodavaa, obrtnihstolova ili sloenijih ureaja za spajanje koji ve posjeduju neke odnavedenih mogunosti. Radna mjesta mogu biti povezana kao i uprethodnom sluaju.

runi runo-mehanizovani

manipulator robotizovani

automatizovani (linijski sa slobodnim automatizovani (rotacioniritmom) sa krutim ritmom)

Siika 2.6. Osnovni tipovi montanih sistema prema stepenu

automatizacije


14/15


Manipulatori su jednostavniji mehaniki sistemi koji imaju ogranienumogunost kretanja i programiranja. Zahvati sklapanja se izvode bezprisustva operatera uz potreban nadzor.

Robolizovani sistemi su veoma fleksibilni u pogledu promjene varijanteproizvoda ili tehnolokog postupka zahvaljujui mogunosti izvoenjasloenih kretanja (6 osa) i promjenljivih hvataljki. Za razliku odmanipulatora mogu posjedovati napredne funkcije kao to su senzoriza dodir, vizija, vjetaka inteligencija, itd.

Rotacioni automati predstavljaju najefikasnije sisteme za montau kadasu u pitanju proizvodi ili sklopovi koji sadre od 6 do 8 dijelova. Veomasu produktivni ali i nefleksibilni u sluaju promjene varijante proizvoda ilitehnolokog postupka. Potreban je operater radi nadzora.

Linijski automati sa prinudnim ritmom se primenjuju za proizvode kojiimaju od 8 do 16 dijelova, dok se sistemi sa slobodnim ritmomprimenjuju za proizvode preko 16 dijelova. U oba sluaja i osnovni ipomoni zahvati se odvijaju automatizovano. Linijski transportni sistemomoguava bolje iskorienje prostora, laku izvedbu osnovnogmodula i visoku fleksibilnost u pogledu kretanja predmeta rada usistemu. Potreban je operater radi nadzora.

Iako svaki od sistema za spajanje ima razliite tehnike karakteristike,

mogue je uoiti i odreeni broj zajednikih karakteristika koji vae zasve ureaje, a to su:

Produktivnost - koja je u direktnoj vezi sa nivoom automatizacije, priemu razlikujemo: rune, runo-mehanizovane, robotizovane,poluautomatizovane i automatizovane sisteme. Sutina je da manuelnirad radnika na jednom, vie ili svim zahvatima u toku operacije budezamijenjen radom ureaja, pri emu se visoka produktivnost ostvarujeveom brzinom mainskog izvoenja zahvata, ali i preklapanjempomonih vremena za ulaganje/odlaganje predmeta rada i

dovoenje dijelova. Produktivnost ureaja takoe zavisi i odkarakteristika reima koji je mogue ostvariti, u smislu primjene veih sila,brzina, momenata, temperatura, itd.

Fleksibilnost - tehnolokih sistema za montau podrazumeva nekolikovidova fleksibilnosti. Razlikuje se fleksibilnost u odnosu na promjenupredmeta rada, a odnosi se na sistem pribora za prihvatanje,pozicioniranje i stezanje.

Zatim, fleksibilnost u pogledu promjene alata za izvoenje odreene

operacije i fleksibilnost u odnosu na promjenu postupka rada, koja je


15/15

Osnove procesa montae

vezana za redoslijed i reime izvoprogramom. U eri sve kraeg ivotnvarijanti proizvoda, fleksibilnost p

karakteristika prilikom izbora montaVisina investicije - kao zbir novanihsistema koju treba uloiti na poetmjeri je odreena prethodnim dtehnolokih sistema. Na tritu danureaja za montau, pa tako i ci enaod kvaliteta i renomea datog proizv

Na slici 2.7. prikazan je karakter kzavisnosti od stepena produktivnosti

emu se razlikuju: runo-mehanizoveini radnih mjesta zahvati izvosistemi sa viim nivoom automatizprogramabilnih manipulatora i autoproduktivnosti putem namjenski proj

Siika 2.7. Karakter montanogproduktivnosti i v

23

enja operacije definisane datimg ciklusa proizvoda i velikog brojaedstavlja jednu od odluujuih

og sistema.vrednosti pojedinanih tehnolokihku ciklusa proizvodnje u najveojvema karakteristikama izabranihas postoji veliki broj proizvoaamoe znaajno varirati u zavisnostiaa opreme.

mpleksnog montanog sistema u, fleksibilnosti i visine investicija, pri

ani montani sistemi, gdje se nae manuelno, fleksibilni montanicije, konfigurisanih od robota iliatizovani montani sistemi, visoke

ktovanih automata.

istema u funkciji fleksibilnosti,isine investicija

Documents

2 Osnove Procesa Montaze