2 KAKO BITI SPA'EN - Svetlost Istine · 2010-11-10 · 6 KAKO BITI SPA'EN æi na naplatu. TragiŁni dogaðaji zbivaju se tako iznenada da nitko ne mo¾e predvidjeti „to æe donijeti

1

2 KAKO BITI SPA©EN

NakladnikKREATIVA

Zagrebe-mail: [email protected]

BIBLIOTEKA SPASENJAwww.spasenje.com.hr

UrednikMr. Dragan KaliniÊ

RecenzentMr. Ivan –idara

LektoricaLjerka Koren

KorektoricaBranka VukmaniÊ

TisakIspis, Zagreb

3

Mr. Dragan KaliniÊ

KAKO BITISPA©EN

KREATIVAZagreb, 2009.

4 KAKO BITI SPA©EN

CIP zapis dostupan u raËunalnom kataloguNacionalne i sveuËiliπne knjiænice u Zagrebu

pod brojem 705956

ISBN 978-953-55758-2-5

5

©to je æivot kad se mrijetimora?

Nastupilo je teπko i nesigurno doba, za-vladala je velika recesija i tjeskoba u kojojse ljudi osjeÊaju zarobljeni i ograniËeni u eg-zistencijalnom, demokratskom, zdravstvenomi æivotnom smislu. Æivot se pokvario i naπenade i ideali otiπli su bestraga, a zamijenio ihje oËaj zbog tjeskobe i prolaznosti svega πtoje vrijedno.

Iza ekonomske krize nevienih razmjeraskriva se moralna i duhovna kriza. Polako,ali sigurno Ëitav svijet klizi u propast. Æivi-mo u vremenima kada tjeskoba postaje glo-balna i zahvaÊa svijet koji se uruπava iz te-melja. Svijet je pun nepoπtenih politiËara, li-cemjernih vjerskih voa, okorjelih krimina-laca, a gotovo svi takozvani mali ljudi imajuzle misli. Ljudi su duhovno sve siromaπniji,æive u strahu od nesigurne egzistencije, po-stali su maloduπni i prepuπtaju se propasti.

Sve πto se dosada dogodilo samo je uver-tira u kozmiËkoj predstavi gdje Êe raËuni do-

6 KAKO BITI SPA©EN

Êi na naplatu. TragiËni dogaaji zbivaju setako iznenada da nitko ne moæe predvidjetiπto Êe donijeti sutraπnji dan.

Zbog pohlepe i sklonosti grijehu ljudiuniπtavaju ovaj planet, a da bi sebe oprav-dali, za sve probleme optuæuju Boga. Danaspostoji toliko atomskog naoruæanja da se vi-πe puta moæe uniπtiti cijeli svijet. Da ljudi nebi sami sebe uniπtili, Bog Êe intervenirati iubrzati kraj koji je ionako neizbjeæan. Boæjignjev Êe kratko trajati, a onda Êe nastati no-va dimenzija æivota, u kojoj Êe ljudi biti oslo-boeni od grijeha i besmrtni.

Kada promatramo ljude, opaæamo da subez ljubavi, da su gotovo svi puni zloÊe i daidu putovima grijeha. Kakav je to æivot kadasvi nose maË u svojemu srcu? Koji je smisaoæivota? Kakva je to Zemlja s bezbroj kralje-va koji nose maË u svojemu srcu? Kada kra-ljevi nose maË u srcu, i njihovi podanici no-se u srcu maË. Planet koji nema samo jednogkralja jest planet stradanja i smrti. Treba namsamo jedan Kralj! Sve te kraljeve zamijeni-mo samo jednim Kraljem koji je pravedan,

7

Kraljem koji je na nebesima — Kraljem Ëi-tavoga Svemira, Gospodinom Isusom Kri-stom.

Odakle smo doπli, zaπto smo ovdje, za-πto æivimo, zaπto moramo umrijeti, ima liæivota nakon smrti — pitanja su koja muËemnoge ljude, a znanost nema odgovora nanjih. Je li æivot koji sada æivimo samo jednajedina moguÊnost? Kakav je to æivot kada jesmrt njegov dio? Naπ sadaπnji æivot je kaodrvena kuÊa na pijesku: puhne tornado i od-nese je. Kako voljeti ovaj æivot kada mora-mo umrijeti ili od maËa nasilnika ili od maËastarosti? ©to imamo od toga πto sada jedemoi pijemo, πto se veselimo, πto vozimo dobarauto, πto gradimo, πto smo uvaæavani, a um-rijet Êemo i svega toga Êe nestati? UmrijetÊemo ovako ili onako. Sve je besmisleno pabi bilo najbolje da odmah umremo, a ne dase muËimo u ovome æivotu, starimo, obolije-vamo i lagano umiremo: “... i vrati se prah uzemlju kao πto je iz nje i doπao, a duh sevrati Bogu, koji ga je dao.” (Propovjednik12,7)

©TO JE ÆIVOT ...

8 KAKO BITI SPA©EN

Æivot je okrutan. Moæe biti lijep kao ubajci, ali se postupno sve pokvari i prerasteu patnju i zbunjenost zbog prolaznosti æivo-ta. Nestanu sve iluzije i postanemo zatoËe-nici bolesti i starosti ËekajuÊi vlastitu smrt.Kakav je to æivot kada se stalno moramobojati da nam se ne dogodi neπto loπe, nekanesreÊa, bolest i smrt? Ne pomislimo li kadodemo na groblje da je tu pokopano nebro-jeno mnogo ljudi koji su imali svoj æivotniput, svoje nade i zamisli o buduÊnosti.

Ako umremo i niπta nema nakon toga,ovaj æivot nema smisla i bolje da se nismoniti rodili. Ako sve propadne i zavrπi, znaËida smo zarobljeni u prostoru i vremenu, a nakraju Êemo biti usmrÊeni staroπÊu. To nemasmisla i bila bi to ironija postojanja i nelogi-Ënost bitka svake osobe koja æeli napredak ubeskonaËnom ambijentu prostora i vremena.U nekoliko sekundi moæemo nestati, sve namse moæe pokvariti i odvesti nas u patnju ibeznae.

Kako biti zadovoljan svojim oπteÊenimtijelom i psihiËkim smeÊem pohranjenim u

9

njemu, kako voljeti nadolazeÊu starost i ne-izbjeænu smrt?

Nema logike da imamo oËi kojima vidi-mo razliËite nijanse boja, osjetilo kojim ras-poznajemo mnoge mirise, mozak kojim mo-æemo planirati, odluËivati, imati emocije,stvarati, graditi, putovati zemljama, morima,zrakom, toliko toga nauËiti, a kada umremoda sve to nestane i da nema daljnjeg puta.Da je to tako, ovaj æivot ne bi imao nikak-vog smisla osim moæda produljenja vrste.

Neko rjeπenje mora postojati, mora semoÊi premostiti ova egzistencija æivota u slje-deÊu egzistenciju. Mora se ostvariti kontinu-itet postojanja, nastavak æivota u nekim dru-gim okolnostima sa sliËnim karakterom i zna-njima koja sada posjedujemo. Misao o re-inkarnaciji je teπko prihvatljiva — poËeti æi-vot u nekom drugom tijelu, bez ikakvih sje-Êanja i postignuÊa iz prethodnog æivota. Lo-giËno bi bilo da smrt bude samo san iz koje-ga Êemo se probuditi sa sliËnim tijelom i sliË-nom psihom. Bilo bi glupo kada bi to tijeloi psiha u nastavku postojanja bili u istom

©TO JE ÆIVOT ...

10 KAKO BITI SPA©EN

stanju kao prije smrti u ovome smrtnom æi-votu. U buduÊem vjeËnom æivotu egzisten-cija bi morala biti mnogo kvalitetnija, s mno-go boljim obiljeæjima tijela i osobinama li-Ënosti, sa æivljenjem u mnogo boljem i si-gurnijem prirodnom i druπtvenom ambijen-tu.

Ljudi ne vole katastrofiËare, no katastro-fe se stalno dogaaju. »ovjek je konformisti tjeπi se da propast neÊe snaÊi baπ njega.Prirodno je æeljeti samo dobro, ali Biblijapredvia da zbog nagomilanog grijeha ne mo-æe biti dobro, da je na djelu nemilosrdni za-kon uzroka i posljedica te da Ëitav svijet sr-lja u katastrofu globalnih razmjera i prestan-ka povijesti ËovjeËanstva.

©to je spasenje?U povijesti se stalno govorilo o takozva-

nom eliksiru mladosti. Mnogi su obeÊavaliËudo, ali dosada nije bilo nikakvih rezultata.Ljudi su nasjedali laænim obeÊanjima i tro-πili velike svote novca ne bi li usporili stare-

11

nje ili poboljπali zdravlje primjenom raznihduhovnih tehnika i medicinskih terapija. Idanas nastoje saznati tajnu vjeËne mladosti,traæe je u zemaljskim izvorima, kod ljudi, alije ne nalaze, jer sve πto ljudi mogu ponuditijest iluzija, laæ, zabluda i prijevara. Znanostnije pobijedila smrt, samo je djelomice po-bijedila bolesti. Zato neki teæe samospasenjukroz tehnike meditacije u viπa stanja svijesti.Ljudi su pogreπno informirani i, kao da suslijepi, idu ravno prema provaliji u koju pa-daju i zauvijek nestaju.

Tajna vjeËne mladosti ipak postoji i za-pisana je jedino u Boæjoj objavi, u Bibliji.Bog nam besplatno daje vjeËni æivot u vjeË-noj mladosti i savrπenom zdravlju, ali samoako progledamo, okrenemo lea provaliji ikrenemo prema brdu, prema Onome koji Êenas spasiti i darovati nam vjeËni æivot u Ra-ju.

Zbog Ëega æivimo i kamo idemo? ©to Êebiti s nama kada umremo? To su najËeπÊapitanja koja ljudi postavljaju jedni drugima isami sebi. ©to je spasenje, od Ëega se spaπa-

©TO JE SPASENJE?


vamo, tko nas spaπava i πto je s nama nakonspasenja? Jednostavna su to pitanja, ali je nanjih teπko odgovoriti ako Ëovjek nije vjernik,odnosno ako ne posjeduje osnovna biblijskaznanja. Zbog velikog neznanja o smislu æi-vljenja, kako u cijeloj povijesti, tako i danas,mnogi duhovno propadaju: “Moj narod gine;nema znanja...” (Hoπea 4,6)

Ako se prihvati kao istinita i od Boganadahnuta, onda je Biblija velik i neiscrpannauk o znanju o æivotu. Osnovna je teza uBibliji: ako smo neposluπni Bogu i æivimo ugrijehu, nakon smrti viπe nikada neÊemo æi-vjeti. Prekinuvπi dijalog s Bogom, prekinulismo dotok eliksira mladosti iz vjeËnog izvo-ra.

Ako li se pak pomirimo s Bogom te us-postavimo dijalog s Njim i budemo Mu po-sluπni, Bog nas moæe spasiti od niπtavila vje-Ënosti i uskrisiti u slavno i neraspadljivo tije-lo u kojemu Êemo æivjeti beskonaËno u sa-vrπenstvu postojanja. Prema tome, spasenjeje spas od grijeha i od vjeËne smrti u æivotbez grijeha, bez straha, tjeskobe i bez kraja.

13

VjeËni æivot je samo u Boæjemu kraljevstvu,a onamo nas moæe uzeti jedino sâm Bog posvojoj milosti i ljubavi, ali samo ako mi toæelimo i ako smo Mu posluπni. “On Êe otrtisvaku suzu s njihovih oËiju. Smrti viπe neÊebiti; neÊe viπe biti ni tuge, ni jauka, ni boli,jer stari svijet proe.” (Otkrivenje 21,4)

©to se s nama dogaa nakon smrti, mo-æemo vidjeti u mnogobrojnim redcima kakoStarog, tako i Novog zavjeta. Sve je to napi-sano u Bibliji i jedino ona vjerodostojno pro-riËe istinu o buduÊnosti. U biblijskoj Knjizio Jobu 19,26 nalazimo vrlo kratak i odreenodgovor: “A kad se probudim, k sebi Êe mediÊi: iz svoje Êu puti tada vidjeti Boga.”

Æivot koji sada æivimo samo je jednaetapa, kratkotrajna i prolazna, “pripravniËkistaæ æivota”. Iako je kratak, vrlo je vaæan:sluæi da bismo vjerom prihvatili Stvoritelje-vo postojanje, Boæanstvo i Isusovo uskrsnu-Êe te se tako krstili u Isusu Kristu. To jepreduvjet za vjeËni æivot koji nikada ne za-vrπava, traje i nikada mu nema kraja. “Akoustima svojim priznajeπ Isusa Gospodina i

©TO JE SPASENJE?


srcem svojim vjerujeπ da ga je Bog uskrisiood mrtvih, bit Êeπ spaπen.” (Rimljanima 10,9)Jedino nas Boæja rijeË, Biblija, vodi uneprolaznost æivota i u vjeËnu sreÊu. Sve πtoje prolazno, besmisleno je jer se zavrπava.

Mi ljudi moæemo æivjeti najviπe dva pu-ta: samo jednom roeni od majke i oca, a tajæivot moæe trajati osamdesetak godina; drugiput uskriπeni i preobraæeni od Boæje sile uæivot koji traje vjeËito u Boæjem kraljevstvu.U prvoj fazi æivota æivimo samo jednom, sa-mo jednom imamo priliku duhovno uzrasti, inikada viπe. Kada umremo, nikamo ne ide-mo, tijelo trune, a duh koji nam je udahnuopri zaËeÊu Bog uzima natrag kao CD iz ra-Ëunala i dræi ga pohranjenog kod sebe svedok ponovno ne doe na naπ planet u velikojslavi. Dotada za nas ne prolazi vrijeme, negotaj “CD” spava, miruje. U Hebrejima 9,27.28nalazimo objaπnjenje: “I kao πto je ljudimaodreeno samo jedanput umrijeti — potomdolazi sud — jednako Êe se i Krist, poπto jeprinesen samo jedanput ‘da uzme grijehesviju’, drugi put pokazati, bez odnosa prema

15

grijehu, onima koji ga iπËekuju da im dadnepotpuno spasenje.” “... Vratit Êu se da vasuzmem k sebi” (Ivan 14,3), rekao je Isus, ito ne kao prvi put, u skromnosti, veÊ u ve-liËanstvu, u svoj svojoj Boæjoj slavi. U tomeveliËanstvenom i najljepπem dogaaju u po-vijesti ËovjeËanstva spasenje Êe naÊi svi onikoji su istrËali duhovnu utrku do kraja. I us-krsli i æivi preobraæeni zajedno Êe uÊi u Kra-ljevstvo nebesko. Opet Êe skupa biti roditeljii djeca, braÊa i sestre, prijatelji, svi oni kojeje pogubna smrt rastavila.

Kako Êe to Bog uËiniti? To nas ne morabrinuti, to su Njegovi posli koje ne razumijuniti aneli na Nebu! Nama je vaæno samo toda je obeÊao, da to æelimo i da Êe tako biti.

Zaπto smrt i stradanja? Zbog toga jer suse ljudi odmetnuli od Boga. Ljudima je po-treban izlaz iz smrtonosne situacije koju jegrijeh prouzroËio. Grijeh je najveÊi problemljudskog roda. Zarobljeni smo mrænjom, blud-noπÊu, oholoπÊu, lakomoπÊu, lijenoπÊu, zavi-πÊu, bijesom i mnogim drugim smrtonosnimgrijesima. Svaki grijeh ubija Ëovjekovu du-

©TO JE SPASENJE?


hovnost i Ëovjek biva vezan uz zemlju u ko-ju se vraÊa i ne moæe biti spaπen. Kada jeduhovna dimenzija zatrpana zlom, tijelu ipsihi je otvoren put za Ëinjenje zla. Biblijana viπe mjesta navodi da mi ljudi u svojojbîti nismo dobri, odnosno da u nama stanujegrijeh koji nas je zarobio i vlada nama: “Ja,naime, znam da nikakvo dobro ne stanuje umeni, to jest u mom tijelu.” (Rimljanima 7,18)

Dakle, spaπavamo se od ropstva grijehai smrti: “Zaista, zaista kaæem vam, tko godËini grijeh, rob je grijeha...” (Ivan 8,34) VeÊu ovome kratkotrajnom æivotu grijeh napla-Êuje svoj danak, a ukupna plaÊa nakon smrtijest vjeËna smrt: nema uskrsnuÊa. Ako ho-Êemo, moæemo se odvojiti od zemaljskihuvjeta æivota i vjeËno æivjeti u boæanskomambijentu: “Tko god æivi i vjeruje u me, si-gurno neÊe nigda umrijeti...” (Ivan 11,26) Ili:“Jer ako po tijelu æivite, umrijet Êete. Napro-tiv, ako Duhom usmrÊujete tjelesna djela, æi-vjet Êete.” (Rimljanima 8,13) Za spasenje sunam potrebne tri komponente: naπa odlukada budemo spaπeni, naπ trud da budemo Bo-

17

gu posluπni i Boæja pomoÊ bez koje ne mo-æemo postiÊi spasenje.

Kada se odluËimo za æivot bez grijeha(a grijeh prevladava u svim druπtvima i kul-turama), bit Êemo obnovljeni i spremni zaspasenje koje Êe nam omoguÊiti naπ SpasiteljIsus Krist. Isus je obeÊao da Êe u novomedruπtvenom poretku — Kraljevstvu Boæjem— oni koji budu æivjeli onako kako je Boguugodno dobiti dar, a to je vjeËni æivot. (Mar-ko 10,30) Sve napisano u Bibliji Boæja jeporuka za nas i treba postupno preobraæavatinaπ æivot. Svoj cjelokupni æivot trebamo πtoprije organizirati po biblijskim naËelima.

Kako smo mi ljudi nemaπtovita stvore-nja kada svoj intelektualni potencijal koristi-mo za hranjenje svoje taπtine, strasti i poho-te! Gdje je tu stvorenje koje je Bog stvoriona svoju slavu?

VeÊina ljudi je usmjerena na druπtveniuspjeh, novac i materijalne vrijednosti te uæit-ke. Kupujemo novi mobitel, a dobar nam jestari, imamo dobar auto, ali æelimo joπ bolji,imamo pet koπulja, ali kupujemo joπ neku

©TO JE SPASENJE?


gomilajuÊi tako i ono πto nam treba i ono πtonam ne treba, a sve zbog zadovoljenja svojetaπtine. Sjednemo u skupocjeni auto, a naπemalo “ja” poraste i postajemo druga liËnost.Ako obnaπamo neku funkciju u druπtvu, na-puπemo se i s visine gledamo na druge ljude.Zarobljeni materijalnim blagom zapravo za-robljavamo svoju duπu. Zarobljeni materija-lizmom i uspjehom, odnosno konformizmom,mijenjamo naËin razmiπljanja i ne nalazimopotrebu za spasenjem. Neznanjem o pravimvrijednostima æivimo s predrasudama, bez lju-bavi i mira u duπi, a u sebi nakupljamo sveviπe stresova i obolijevamo od psihiËkih itjelesnih bolesti. Nasrtljivi smo u razgovori-ma, bezobzirni u nadmetanjima i podvalamakako bismo sebe uzvisili i ostvarili neki inte-res. S takvom pogreπkom uma ostarimo i um-remo ne odnijevπi niπta sa sobom i ne produ-æivπi æivot u drugoj stvarnosti — u Raju. Mo-ramo se spasiti od te iluzije æivota!

Mnogi æive poniæavajuÊi drugoga, a uz-visujuÊi sebe. Izokrenute vrijednosti postalesu temelj danaπnjega sekularnog druπtva, gdje

19

se sve brzo obavlja i nitko nema vremenaniti potrebe za Bogom. Ljudi se uglavnomdruæe zbog interesa i skoro nitko nikoga nevoli. Iz toga proizlaze devijantni odnosi se-biËnosti i oholosti, prijevare, krae, raz-bojstva, okrutnosti, bludniËenje, ismijavanjevjere i Crkve.

Ljudi se boje drugih ljudi i povlaËe se usebe. Odvajaju se od drugih, a druæe se sasuvremenim informatiËkim ureajima gle-dajuÊi prljave priloge i filmove. Puno znaju,ali to znanje niπta ne vrijedi bez druæenja sBogom i kvalitetnih druπtvenih i poπtenih me-uljudskih odnosa.

Zamijenimo svjetovna naËela biblijskimnaËelima, jer mnogo onoga πto je ljudimalijepo i visoko, Bogu je odurno. Mnogo jevaænije da se svidimo Bogu nego ljudima, anemoguÊe je istodobno udovoljiti Bogu iljudima: “Ne moæete sluæiti Bogu i bogat-stvu!” (Luka 16,13) Izaberimo moÊnog Go-spodara koji jedini ima kljuË vjeËnog æivota!

Spasenje je Boæji dar. Dostupno je svi-ma koji ga æele i potpuno je besplatno: “...

©TO JE SPASENJE?


jer je plaÊa grijeha smrt, a milosni dar Boæjijest æivot vjeËni u Kristu Isusu, Gospodinunaπemu.” (Rimljanima 6,23) Bog nas bes-krajno voli: Njegovu ljubav prema nama ni-πta ne otkriva bolje od plana spasenja za naskoji smo liπeni Boæje slave i æivimo u mra-ku, zarobljeni grijehom i odvojeni od Boga.Naæalost, malo Êe se ljudi spasiti jer Bog odnas traæi da prema spasenju idemo uskomstazom: “Uite na uska vrata, jer πiroka vratai prostran put vode u propast, i mnogo ih jekoji idu njim. Kako su uska vrata i tijesanput koji vodi u æivot, malo ih je koji ga nala-ze!” (Matej 7,13.14)

KljuË spasenja je u vjeri da je Isus naπSpasitelj. Bog Êe nas spasiti samo ako Gapriznamo za Spasitelja — jer je umjesto nasdao svoj ljudski æivot na kriæu — ako sepomirimo s Njim, budemo Mu posluπni i ho-dimo Njegovim uskim putom bez grijeha, naËelu s Njim: “Obratite se k meni da se spasi-te, svi krajevi zemlje, jer ja sam Bog i nemadrugoga! Sobom se samim kunem, iz mojihusta izlazi istina, rijeË neopoziva.” (Izaija

21

45,22.23) Da bismo se saËuvali od grijeha(bludnost, kraa, mrænja...), moramo izbje-gavati uzroke, pobjeÊi od opasnosti. Moli-tvom moramo ublaæiti strasti u samome po-Ëetku, jer nas u protivnom strast moæe zani-jeti i duhovno pogubiti.

Spasenje je poput utrke u kojoj trebaproÊi kroz cilj. U klasiËnoj utrci nagradu do-biju samo tri natjecatelja, ali u duhovnoj utr-ci nagradu Êe dobiti svi koji dotrËe do cilja.Na toj duhovnoj utrci neki padnu u grijeh,ali se podignu, nastave trËati i dotrËe do cilja:“Zato i mi, opkoljeni tolikim oblakom svje-doka, odbacimo od sebe svako breme i grijehkoji lako zavodi, te ustrajno trËimo na utak-mici koja nam je odreena!” (Hebrejima 12,1)

Naæalost, neki padnu i ne nastave trËati:privuËe ih grijeh pa ostanu na stranputici i ubeznau. NajtragiËnije je to πto veÊina ljudiuopÊe ne sudjeluje u duhovnoj utrci, veÊ suprivuËeni laænim sjajem ovoga svijeta te æi-ve da bi zadovoljili strasti i poæude tijela, ponaËelu: bolje je imati nego biti. Nikada nemoæemo biti sigurni kako trËimo na stazi du-

©TO JE SPASENJE?


hovnosti, trËimo li dovoljno dobro i hoÊemoli uopÊe izdræati utrku do kraja ili Êemo po-sustati prije cilja. Zato se i kaæe da Êemonakon spasenja, kada se naemo u Kra-ljevstvu Boæjem, biti trostruko iznenaeni:prvo, jer smo sami spaπeni; drugo, jer je spa-πen netko koga smo smatrali loπim duhov-nim trkaËem; i treÊe, jer ondje nema nekogakoga smo Ëesto gledali u crkvi i za oltarom,a njegove su lijepe rijeËi plijenile naπu po-zornost.

Isus je zapravo Bog koji je doπao na naπplanet da bi u nama probudio potrebu i æeljuda æivimo kao On i da u vjeËnosti budemo sNjim. Doπao je s nakanom da nas spasi odgrijeha i vjeËne smrti. Bez toga Ëina ærtvenesmrti, odnosno bez preuzimanja naπih grije-ha na sebe, svi bismo poumirali i viπe nikadane bismo æivjeli. Isus je doπao na Zemlju sazadaÊom spaπavanja ljudi koji su zarobljenigrijehom i smrÊu: “Jer Bog nije poslao svo-ga Sina na svijet da sudi svijet, nego da sesvijet spasi po njemu. — Tko vjeruje u nje-ga, tomu se ne sudi; a tko ne vjeruje, veÊ je

23

osuen, jer nije vjerovao u jedinoroenogaSina Boæjega.” (Ivan 3,17.18)

Svojom dragovoljnom ærtvom na kriæuIsus je u nama pobudio æelju da i mi, poputNjega, æivimo bez grijeha, i to vjeËno, bezkraja. “I kao πto je ljudima odreeno samojedanput umrijeti — potom dolazi sud — jed-nako Êe se Krist, poπto je prinesen samo je-danput ‘da uzme grijehe sviju’, drugi put po-kazati, bez odnosa prema grijehu, onima kojiga iπËekuju da im dadne potpuno spasenje.”(Hebrejima 9,27.28) Iz tih rijeËi je razvidnoda Êe biti spaπeni samo oni koji su posluπniBogu i koji vjeruju u Isusovu ærtvu na kriæuza njih te Ga radosno iπËekuju da ih spasi izovoga nesigurnog i prolaznog svijeta.

Spasit Êe se samo ljudi Ëista srca koji neËine grijehe. Bog neÊe povesti na Nebo ljudeËija grjeπna narav nije promijenjena: “NiπtaneËisto nikada neÊe u nj uÊi; nijedan kojiËini πto je odurno i laæno, veÊ samo oni kojistoje upisani u Janjetovoj ‘knjizi æivota’.” (Ot-krivenje 21,27) Nije svejedno kakvu Êemovoznu kartu dobiti ako umremo prije Isusova

©TO JE SPASENJE?


povratka, jednosmjernu kartu bez povratkaili kartu s povratkom, s povratkom u vjeËniæivot.

Stvar je u izboruVeÊina ljudi svakodnevno tvrdi: To je

moj izbor! Svi imamo u sebi dobrog i loπegi, ovisno o situaciji, pokazujemo dobro ilizlo. Æivimo u takvim uvjetima da smoneprestano primorani birati izmeu dobra izla. Ako biramo zlo, imamo pravo jer nam jeto slobodno, ali time postajemo robovi grijehai tako zapravo gubimo slobodu.

»ovjeku, kao viπem biÊu, Bog je daorazum, a time i moguÊnost izbora. Bog nastraæi i nudi nam vjeËni æivot, ali zahtijevanaπ odgovor, odnosno naπ izbor da Mu bu-demo posluπni. Izbor se oËituje u Ëovjekovojodluci hoÊe li prihvatiti vjeru i ispunjavationo πto Bog preko Biblije traæi od nas, ili Êeizabrati da hodi svojim putovima koji ga pri-vlaËe. Sloboda izbora moæe biti zastraπujuÊekobna zbog neznanja i neodluËnosti: “Duh je

25

onaj koji oæivljava, a tijelo ne vrijedi niπta.RijeËi koje sam vam ja rekao jesu duh i æi-vot. Ali ima meu vama nekih koji ne vje-ruju.” (Ivan 6,63)

Naæalost, danas veÊina ljudi bira nepo-sluπnost Bogu, jer ako bi izabrali Boga, ne bise mogli opijati, lagati, krasti, bludniËiti imnogo toga. Draæi im je æivot u vlastitoj slo-bodi da Ëine πto god hoÊe i time zadovolja-vaju niske strasti psihe i tijela.

Da bismo se pomirili s Bogom, sami se-bi moramo reÊi: ja sam loπ i kriv za veÊinuproblema, ali æelim biti dobar i posluπan Isu-su. Da bismo pravilno izabrali, najbolje jeprouËavati i istraæivati Bibliju te sami doÊido prave istine, dokuËiti svjetlo æivota. Izbormoramo napraviti sami: Bog to nikada neÊeuËiniti umjesto nas. U tome i jest kljuË spa-senja! Samo ljudska volja koja teæi za spa-senjem kroz Isusa Krista vodi u spasenje.

NajveÊa tragedija i paradoks je u tomeπto mnogi znaju πto je zlo i πto je dobro, aline æele biti dobri i pravedni, jer i za to trebauloæiti znatan napor. Posve je nevjerojatno

STVAR JE U IZBORU


da veÊina ljudi ne moæe poduzeti niπta dobroza same sebe. Ljubav, mir i skladan æivotbez grijeha za njih bi bili veliko muËenje —i tako sami sebi oduzimaju moguÊnost spa-senja. Teπko je objasniti zaπto je to tako. Valj-da zato πto smo svi razliËiti i s razliËitimpotrebama. Kada nam ne bi dao moguÊnostizbora, Bog bi bio tiranin. Bog æeli iskljuËi-vo dragovoljce i svakome daje slobodu iz-bora.

Ako izaberemo biti dobri i æelimo spa-senje od grijeha i smrti, to je najvaæniji izboru æivotu, ali moramo uloæiti vlastiti napor iprakticirati vjeru tako πto Êemo traæiti po-moÊ i Boæju asistenciju, bez Ëega smo posvenemoÊni i izgubljeni: “Ja sam svjetlo svijeta.Tko mene slijedi, sigurno neÊe iÊi po tami,nego Êe imati svjetlo koje vodi u æivot.” (Ivan8,12) Da bismo se susreli s Isusom, moramo,πto je do nas, odvojiti vrijeme i uloæiti napor,uzeti Bibliju i Ëitati je, otiÊi u crkvu, nekomepomoÊi i uËiniti dobro djelo: “A ovo je vje-Ëni æivot: spoznati tebe, jedino pravog Boga,i onoga koga si poslao, Isusa Krista.” (Ivan

27

17,3) Moæemo izabrati æivot svetosti, ali bezBoæje pomoÊi to neÊemo postiÊi. Stoga namje Njegova pomoÊ odluËujuÊa: “Tako i vismatrajte sebe mrtvima grijehu, a æivimaBogu u Kristu Isusu!” (Rimljanima 6,11)

Bog je ljubav, kaæe Biblija. Njegova bîtje ljubav i On ne moæe niπta drugo nego lju-biti. Ako prihvatimo tu ljubav, kako moæemoshvatiti da Êe Bog uniπtiti veÊinu stanovnikanaπega planeta? Zar to Bog kaænjava ili miljudi sami sebe kaænjavamo? Bog ne odba-cuje grjeπnika, veÊ grjeπnik voljno sâm sebeodvaja od Boga i Ëini grijehe koje Bog neodobrava, æeli potpunu slobodu da bi Ëinioπto hoÊe i tako samoga sebe osuuje. Bît jegrjeπnikova u tome πto ne æeli sluπati Boga iuopÊe ne æeli vjeËni æivot jer bi mu takavæivot bio dosadan.

Bog poπtuje Ëovjekovu slobodnu volju,ali zbog plana uniπtenja grijeha mora uniπtitigrjeπnike za sva vremena. Prema tome, Bo-æji sud nije niπta drugo nego grjeπnikova vla-stita izvrπena odluka da ne æeli vjeËni æivotu Raju, bez grijeha. Zato je mudro da se na

STVAR JE U IZBORU


ovome svijetu osjeÊamo strancima i putnici-ma: “Ljubljeni, opominjem vas: buduÊi daste ‘tuinci i stranci’, klonite se tjelesnih po-æuda, jer one vojuju protiv duπe!” (1. Petro-va 2,11)

Naπ izbor nije jednokratan i nije istinitatvrdnja da je Ëovjek “jednom spaπen, zauvi-jek spaπen”. Posluπnost Bogu odabiremo sva-ki dan, i to viπe puta dnevno. Narodni obiËa-ji, tradicija, izokrenute druπtvene vrijednosti,medijski utjecaj i πtoπta drugo snaæno utjeËuna nas. Pozivaju nas da ne budemo posluπniBogu i da æivimo po svojim nagonima.

Bog Êe nas spasiti samo ako se prepusti-mo Njegovu vodstvu, kao πto se malo dijeteprepuπta vodstvu svojega oca, da bismo uzNjegovu pomoÊ promijenili naËin svojegaæivljenja. Spasenje ne moæemo zaraditi, mo-ramo ga æeljeti, a æelimo ga onda kada namodgovara æivot bez ikakva grijeha. “Da, milo-πÊu ste spaπeni — po vjeri. To ne dolazi odvas; to je dar Boæji!” (Efeæanima 2,8.9) Akoæelimo spasenje, sami ne moæemo niπta uËi-niti bez pomoÊi Boæje milosti. Moramo se

29

prepustiti Boæjem vodstvu da nas odnese naobalu vjeËnoga æivota. To je kao voænja Ëam-cem na nemirnom moru: moramo veslati sdva vesla, veslom vjere i veslom djela. Akoveslamo samo jednim veslom, Ëamac Êe sevrtjeti u uskom krugu. Zato moramo veslatiobama veslima.

No ako i veslamo, zbog valova æivotane vidimo obalu pa opet moæemo veslatiukrug, ali u veÊim krugovima. Dakle, trebanam netko na krmi, netko tko vidi obalu idræi najbolji pravac do nje: to je Isus Kristkojemu se molimo da bude na svim naπimputovima. Kada veslamo vjerom i djelima tes Isusom kao kormilarom, popravljamo svo-ju grjeπnu narav. To moramo iskustveno os-jetiti kroz poboljπanje svoje naravi. Ako æe-limo dobro, izaberimo Isusa. Za takav drago-voljni izbor u ovome æivotu Isus, naπ Bog,nagradit Êe nas u svojoj ljubavi æivotom uvjeËnosti.

Naπ izbor odluËuje kamo Êemo: “Tkoljubi svoj æivot, izgubit Êe ga; tko mrzi svojæivot na ovome svijetu, saËuvat Êe ga za æi-

STVAR JE U IZBORU


vot vjeËni.” (Ivan 12,25) Usmjeriti se na Isu-sa, u Njegovoj ljubavi ustrajati do kraja, toje najveÊa odluka. Da je sve drugo bezna-Ëajno, svjedoËi nam apostol Pavao: “Ali sveto πto mi je bilo vrijedno, izgubilo je u mojojcijeni svoju vrijednost za me zbog Krista.©toviπe, sve sada gubi u mojoj cijeni svojuvrijednost zbog najveÊe vrijednosti: spozna-je Krista Isusa, moga Gospodina. Radi njegasam sve ærtvovao, i sve smatram blatom, daKrista dobijem...” (Filipljanima 3,7.8) Sve jenestalno i prolazno osim u Bogu s kojim ho-dimo do kraja, a onda slijedi bljesak slaveæivota u vjeËnosti.

Ovisno o naπemu izboru, Bog Êe nam isuditi: “I opazih mrtvace, male i velike, gdjestoje pred prijestoljem. I otvoriπe se knjige. Idruga knjiga, knjiga æivota, bî otvorena. Tadasu mrtvaci sueni prema onom πto je napisa-no u knjigama, po svojim djelima... I tko segod ne nae upisan u knjizi æivota, bî baËenu ognjeno jezero.” (Otkrivenje 20, 12-15)

Moramo izabrati hoÊemo li biti u knjiziæivota ili Êemo zavrπiti u ognjenom jezeru u

31

kojemu nema æivota. Nije li straπno izabratiknjigu vjeËne smrti samo da bismo sada imalipotpunu slobodu Ëiniti πto nam je volja i ka-ko nas grijeh mami? Isus nam to zorno pre-doËava jednostavnom priËom o sjetvi: “SijaËdobrog sjemena jest Sin »ovjeËji. Njiva jesvijet. Dobro sjeme sinovi su Kraljevstva.Ljulj su djeca Zloga. Neprijatelj koji ga po-sija jest avao. Æetva je svrπetak svijeta, aæeteoci su aneli. Kao πto se ljulj skuplja ibaca u oganj, tako Êe biti i na svrπetku svije-ta. Sin Êe »ovjeËji izaslati svoje anele dapokupe iz njegova kraljevstva sve zavodnikei zlikovce te da ih bace u ognjenu peÊ, gdjeÊe biti plaË i πkrgut zubâ. Tada Êe pravednicizasjati poput sunca u kraljevstvu Oca svoje-ga. Tko ima uπi, neka Ëuje!” (Matej 13,37-43) Bog nas æeli, Sotona nas æeli — ali miodluËujemo kome Êemo se prikloniti.

STVAR JE U IZBORU


Isusova dvostruka smrt —temelj spasenja

Isus Krist je i Stvoritelj i Otkupitelj svi-jeta, oËitovani Bog, Bog koji je vidljiv: “Onje savrπena slika Boga nevidljivoga, prvo-roenac svakoga stvorenja, jer je u njemusve stvoreno — sve na nebu i na zemlji; vid-ljivo i nevidljivo... sve je stvoreno po njemui za njega. On je prije svega, i sve se u nje-mu dræi u redu.” (Koloπanima 1,15-17)

Krist ima sve atribute Boga, a taj Bog jedragovoljno i na Ëudesan naËin siπao na Zem-lju. Nastanio se meu nama ljudima da binam zorno demonstrirao æivot bez grijeha ina kraju svoje sluæbe dopustio da Ga uhvatei razapnu na kriæu da bi umjesto nas na sebepreuzeo sve grijehe svijeta i Svemira: “... jerBog odluËi u njemu nastaniti svu Puninu, ipo njemu pomiriti za nj sve πto je na zemljiili na nebu, uspostavljajuÊi mir krvlju njego-va kriæa.” (Koloπanima 1,19.20) Njegovoutjelovljenje, bezgrjeπni æivot, krv, smrt nakriæu i uskrsnuÊe radosna su vijest po kojoj

33

se moæemo spasiti i vjeËno æivjeti. Isus jeuskrsnuo da bi nam pokazao kako Êe i naspodiÊi iz smrti.

Isus je najsuperiornije biÊe koje je ikadaæivjelo na Zemlji. ©to je tu fascinantno? Toπto je On, Bog, Isus Krist, tako htio, drago-voljno se odluËio na najgore muke, veÊe ne-go πto ih je itko u povijesti doæivio, da bi-smo mi imali pravo na æivot. Fascinantno jeto πto je On, Bog koji je stvorio cijeli Sve-mir, dopustio mraËnim silama da Ga ponize,satru i usmrte. Dopustio je to samo zato dapreuzme na sebe sve naπe grijehe kako bi-smo mi na kraju povijesti vjeËno æivjeli igledali Njegovo lice svijetlo kao oganj. Bogje izabrao najbolju moguÊu metodologiju spa-senja kojom Êe privuÊi sljedbenike: preko pat-nje, prolivene krvi, odvojenosti od Boga Oca,smrti i uskrsnuÊa. To je dragovoljno uËinioza nas iz prevelike ljubavi prema ljudskomrodu i time za nas platio otkupninu od robo-vlasniËkog sustava grijeha i Sotone, od pro-kletstva zakona uzroka i posljedica: “Kristnas je otkupio od prokletstva Zakona postav-

ISUSOVA DVOSTRUKA SMRT ...


πi umjesto nas proklet...” (GalaÊanima 3,13)Isus je doπao kada je bilo najpotrebnije: “Alikada doe punina vremena, posla Bog svogaSina, roena od æene, roena pod Zakonom,da otkupi podloænike Zakona, da primimoposinjenje.” (GalaÊanima 4,4.5) Bog je takozadovoljio svoje moralne zahtjeve, jer da tonije uËinio zbog svojega boæanskog naËelaprema grijehu, morao bi nas davno uniπtitikao πto je uniπtio grjeπne gradove Sodomu iGomoru. Time nas je i zaduæio, odnosno ot-kupio, tako da Mu tom ærtvom pripadamo,ali samo ako to hoÊemo.

Spasenje je doπlo kada je Isus umro nakriæu. Zato se dragovoljno predao muËitelji-ma da Ga uhvate, da kao ærtveno janje zanas prolije krv i tim Ëinom nam oprosti gri-jehe: “Za naπe grijehe probodoπe njega, zaopaËine naπe njega satrijeπe. Na njega padekazna — radi naπeg mira, njegove nas raneiscijeliπe.” (Izaija 53,5)

Bog je tako porazio grijeh, a nas privu-kao k sebi da budemo Njegovi: “... u komeimamo otkupljenje njegovom krvlju, opro-

35

πtenje grijeha, prema bogatstvu njegove mi-losti.” (Efeæanima 1,7)

Patnja je bila tjelesna, ali iznad svega iduhovna. Isus je na kriæu uzviknuo: “Boæemoj, Boæe moj! Zaπto si me ostavio? ... AIsus opet povika jakim glasom i — ispustiduπu.” (Matej 27,46-50) Umro je na kriæudvostrukom smrÊu, u najveÊim moguÊim mu-kama. Isus je iskusio dvostruku smrt u krat-kom vremenu: razdvajanje od Oca — du-hovnu, i umiranje na kriæu — tjelesnu smrt.Nakon tri dana provedena u grobu Isus jeponovno oæivio u duhu: “... ubijen u tijelu,ali oæivje duhom.” (1. Petrova 3,18) Bio jeprvi koji je doæivio tu veliËanstvenu preo-brazbu duha i tijela i obeÊao je da Êe to istouËiniti svima koji Ga u cijelosti πtuju.

Zbog siline grijeha Bog je u svojoj ljut-nji na ljudski rod izlio svu svoju srdæbu iosudu grijeha na Boæje Janje, Isusa, umjestona nas. Okrenuo je oËi od Njega — preki-nuvπi tako duhovnu vezu sa svojim Sinom— od Njega kojega je neizmjerno volio, krozkojega je i sve u Svemiru stvorio. Isusu, Bo-

ISUSOVA DVOSTRUKA SMRT ...


æjem Sinu, bilo je neizmjerno teπko zbog od-vojenosti od srediπta svega, od Oca s kojimje uvijek bio u savrπenoj vezi.

Preuzeo je na sebe grijehe svih ljudi svihnaraπtaja te je bio poniæen i ostavljen kaonajveÊi zloËinac u povijesti, kao zloËinac nadzloËincima, kao grjeπnik nad grjeπnicima, kaonajveÊi krvnik nad krvnicima, kao najgori nadnajgorima. Da Bog nije nad sobom ostvariokaznu za nagomilani grijeh umjesto da kazniljude i uniπti ih za sva vremena, danas nebismo æivjeli. Tek ako prihvatimo Njegovuærtvu i krv koju je prolio za nas i kojom nasje otkupio, imamo moguÊnost biti spaπeni ivjeËno æivjeti: “Spasenja nema ni po jednomdrugom, jer je pod nebom to jedino ime da-no ljudima po kojem nam se treba spasiti.”(Djela 4,12)

Boæji Zakon©to trebamo Ëiniti da bismo bili spaπeni

od ovoga smrtnog tijela i æivjeli u vjeËnosti?Osnova duhovnosti je posluπnost Bogu. Bog

37

je ljudima dao deset temeljnih zapovijedi, azatim i mnogobrojne savjete i naËela isprav-nog i dobrog æivota. U Psalmu 40,9 piπe:“Milje mi je, Boæe moj, vrπit volju tvoju,Zakon tvoj duboko u srcu ja nosim.” Krozzapovijedi i naËela Bog zapravo izraæava svojkarakter i volju da æivimo u skladu s njom.Bog je idealan, beskonaËno inteligentan i mu-dar te zna πto je za nas najbolje i kako mo-æemo dosegnuti najveÊu sreÊu i zadovoljstvo.

Nepoπtivanje Deset Boæjih zapovijedi te-meljni je uzrok Ëinjenja grijeha, a posljedicaje pomanjkanje sreÊe u æivotu. Naæalost, pro-sjeËan Ëovjek nikada ne Ëita Bibliju pa nezna zapovijedi. Zato ga je lako nagovoriti nagrijeh. Ako ne znamo zakon, ne moæemo po-bijediti grijeh. Danas nije popularno prouËa-vati Deset Boæjih zapovijedi jer ljudi æeleæivjeti po svojim naumima. Samo manjinapoznaje svih Deset Boæjih zapovijedi u cije-losti, prema biblijskom izvorniku, i s rado-πÊu ih primjenjuje u æivotu: “Draæi mi je za-kon usta tvojih no tisuÊe zlatnika i srebrni-ka.” (Psalam 119,72)

BOÆJI ZAKON


LijeËnici nam suvremenom medicinommogu produæiti æivot i desetak godina. Ali ito proe, i opet niπta, sve se zavrπava. Bognam nudi neusporedivo viπe godina, nudi namæivot koji nema kraja, beskonaËan æivot: “AkohoÊeπ uÊi u æivot, vrπi zapovijedi!” (Matej19,17)

Mudri Salomon daje vrlo jednostavansavjet: “Boj se Boga, izvrπuj njegove zapo-vijedi, jer — to je sav Ëovjek.” (Propovjednik12,13)

Biblija nam daje najbolje rjeπenje protivgrijeha, a æivot bez grijeha zapravo je sretanæivot, πto nam Bog i æeli. Najbolje je prak-ticirati biblijski æivot u cijelosti, poπtivati svezapovijedi kako su izvorno napisane u Knji-zi Izlaska 20,3-17:

Prva zapovijed izriËito traæi πtovanje sa-mo biblijskog Boga, Jahve:

“Nemoj imati drugih bogova uz mene.”Druga zapovijed odbacuje sve slike i ki-

pove koje ljudi izrauju:“Ne pravi sebi lika ni obliËja bilo Ëega

πto je gore na nebu, ili dolje na zemlji, ili u

39

vodama pod zemljom. Ne klanjaj im se nitiim sluæi. Jer ja, Jahve, Bog tvoj, Bog samljubomoran. Kaænjavam grijeh otaca — onihkoji me mrze — na djeci do treÊeg i Ëetvrtogkoljena, a iskazujem milosre tisuÊama kojime ljube i vrπe moje zapovijedi.”

TreÊa zapovijed kaæe da se ne treba za-klinjati Bogom, kleti Ga i olako rabiti Nje-govo sveto ime:

“Ne uzimaj uzalud imena Jahve, Bogasvoga, jer Jahve ne opraπta onome koji uza-lud izgovara ime njegovo.”

»etvrta zapovijed govori o Boæjem danuodmora, roendanu Zemlje, kad ne treba ni-πta raditi veÊ slaviti Boga:

“Sjeti se da svetkujeπ dan subotni. ©estdana radi i obavljaj sav svoj posao. A sed-moga je dana subota, poËinak posveÊen Jah-vi, Bogu tvojemu. Tada nikakva posla nemojraditi: ni ti, ni sin tvoj, ni kÊi tvoja, ni slugatvoj, ni sluπkinja tvoja, ni æivina tvoja, nitidoπljak koji se nae unutar tvojih vrata. Ta iJahve je πest dana stvarao nebo, zemlju i morei sve πto je u njima, a sedmoga je dana poËi-

BOÆJI ZAKON


nuo. Stoga je Jahve blagoslovio i posvetiodan subotni.”

Peta zapovijed traæi da poπtujemo rodi-telje i budemo im milostivi:

“Poπtuj oca svoga i majku svoju, daimadneπ dug æivot na zemlji koju ti dâ Jah-ve, Bog tvoj.”

©esta zapovijed brani ubijanje; ne smije-mo ubiti niti zametak niti odraslog Ëovjeka:

“Ne ubij!”Sedma zapovijed govori o πtetnosti spol-

ne slobode; muπkarci trebaju ljubiti samo je-dnu æenu, a æene samo jednoga muπkarca:

“Ne uËini preljuba!”Osma zapovijed nam nalaæe skromno i

poπteno æivljenje:“Ne ukradi!”Deveta zapovijed traæi da govorimo sa-

mo istinu:“Ne svjedoËi laæno na bliænjega svoga!”Deseta zapovijed traæi da budemo zado-

voljni onime πto imamo:“Ne poæeli kuÊe bliænjega svoga! Ne po-

æeli æene bliænjega svoga; ni sluge njegova,

41

ni sluπkinje njegove, ni vola njegova, ni ma-garca njegova, niti iπta πto je bliænjega tvo-ga!”

Dræanjem svih deset zapovijedi spaπa-vamo se od vlastitih teænji da imamo drugebogove, da laæemo, krademo i Ëinimo mno-ge druge grijehe. Sve zapovijedi treba Ëuvatiu cijelosti, ne skraÊivati ih, ne prepriËavati niizokretati. Bog je uvijek imao svoje πtova-telje, svoj vjerni narod koji vrπi Boæje zapo-vijedi i Ëuva Isusovo svjedoËanstvo. (Otkri-venje 12,17)

Najispravniji vjernici su oni koji u cije-losti ispunjavaju biblijske zapovijedi, jer Isusje napomenuo da Êe Biblija uvijek ostati ne-promijenjena: “Lakπe je da prou nebo i zem-lja nego da propadne jedna kovrËica iz Za-kona.” (Luka 16,17) To je rekao znajuÊi daÊe se tijekom povijesti u raznim crkvenimknjigama i internim crkvenim pravilima izo-krenuti, promijeniti i razvodniti druga i Ëe-tvrta zapovijed, koje se odnose na kipove,ikone, razne zagovornike i promjenu sedmo-ga dana odmora. Crkve su modificirale i pre-

BOÆJI ZAKON


priËale zapovijedi te smanjile broj rijeËi zadvije treÊine, Ëime su zapovijedi izgubile nateæini i znaËaju. Zapovijedi se ne smiju skra-Êivati jer time gube pravi smisao i vjerodo-stojnost.

Otklon od biblijskih zapovijedi datira veÊod prvih stoljeÊa nakon Krista: “Znam da Êeposlije moga odlaska provaliti meu vas ok-rutni vuci koji neÊe πtedjeti stada; i izmeuvas samih diÊi Êe se neki koji Êe nauËavatiopaku nauku da odvuku uËenike za sobom.”(Djela apostolska 20,29.30) Zbog toga je iIsus Krist boæanskom silom osigurao nepro-mjenjivost Biblije i svega onoga πto Êe pisatiu svim buduÊim prijevodima Biblije u svimzemljama i svim naraπtajima. Sve su Biblijeispravne i, znanstveno gledano, istinitost sve-ga πto Ëujemo u bilo kojoj Crkvi ili proËita-mo u raznim crkvenim i ostalim knjigamamoæemo provjeriti prouËavanjem Biblije i sa-mo Biblije.

Sve πto nije u skladu s Boæjom Biblijomtrebamo odbaciti i ostati vjerni samo Stvori-telju Neba i Zemlje i svemu onome πto je

43

zapisano u Evaneljima naπega Gospodina,Otkupitelja i Spasitelja Isusa Krista, koji nijedoπao promijeniti zakone, veÊ ih izvrπiti iumjesto nas umrijeti da bismo mi æivjeli. Ne-ke Crkve i sljedbe ukinule su deset izvornihbiblijskih zapovijedi te su koncipirale tako-zvani moralni kodeks koji se sastoji samo odpojedinih Boæjih zapovijedi te su tako zapra-vo uvele laæni krπÊanski nauk. Ljudi krπe Bo-æje zapovijedi zbog neznanja i tradicije: “Viostavljate zapovijed Boæju, a dræite predajuljudsku.” (Marko 7,8) Prava Isusova Crkvaje samo ona koja pouËava i poπtuje svih de-set Boæjih zapovijedi u cijelosti sukladno iz-vorniku.

Isus nam je sve te zapovijedi saæeo udvije naËelno najveÊe zapovijedi: “‘Ljubi Go-spodina Boga svojega svim srcem svojim,svom duπom svojom i svom pameti svojom!’To je najveÊa i prva zapovijed. Druga je tojjednaka: ‘Ljubi bliænjega svoga kao samogasebe!’ O tim dvjema zapovijedima ovisi savZakon i Proroci.” (Matej 22,37-40) Nama lju-dima nemoguÊe je izvrπiti te dvije zapovijedi

BOÆJI ZAKON


vlastitim htijenjem, bez pomoÊi Boga, zako-nodavca i Ëuvatelja nepromjenjivosti Biblije.

Zakon nije dovoljanBez vjere se ne moæe udovoljiti Gospo-

dinu. Djela bez vjere ne znaËe niπta, a niπtane znaËi niti vjera bez djela. “Svi, naime,koji se pouzdavaju samo u vrπenje Zakonanalaze se pod prokletstvom, jer stoji pisano:‘Proklet svaki onaj koji ne poπtuje ZakonvrπeÊi sve πto je u njemu napisano.’ A da seZakonom nitko ne opravdava pred Bogom,posve je oËito, jer ‘pravednik Êe æivjeti odvjere’. A Zakon ne polazi od vjere, nego ka-æe: ‘Tko vrπi ove zapovijedi, æivjet Êe ponjima.’” (GalaÊanima 3,10-12) To znaËi daveÊ ovdje moramo pripremiti svoj karakterza æivot u Boæjem kraljevstvu. Da bismo po-pravili svoj karakter, moramo prouËavatiEvanelja i tako upoznati karakter Isusa Kri-sta.

Vjera mora biti prisutna i u razumu i usrcu: “Vjera je jamstvo za ono Ëemu se na-

45

damo, dokaz za one stvarnosti kojih ne vi-dimo... A bez vjere nemoguÊe mu je ugoditi,jer onaj koji æeli pristupiti Bogu mora vjero-vati da postoji Bog i da nagrauje one kojiga traæe.” (Hebrejima 11,1-6)

Vjera je odnos izmeu Ëovjeka i Bogate izmeu Ëovjeka i Ëovjeka. Vjernici ne mo-gu biti sliËni nevjernicima. Isus je na mno-gim mjestima u Bibliji jasno napomenuo πtonam je joπ prijeko potrebno. Od nas traæi dagajimo osjeÊaj ljubavi prema Bogu i ljudi-ma, da im pomaæemo. Vjera ne znaËi niπtaako nesebiËno i koliko god moæemo ne po-maæemo ljudima, pritom ne æeleÊi i ne traæe-Êi da nam ljudi za to zahvale i vrate namistom mjerom.

Isusov govor na Gori blagoslova Ëini sræEvanelja i putokaz je na putu kojim se tre-bamo kretati. Na putu blagoslova, u vjeri idjelima trebamo biti aktivni i rascvjetati sekao ruæa. Ne smijemo biti uspavani pupoljakkoji je zatvoren u sebe.

Da bismo postali duhovno bogati te dabismo bili sudionici pri spaπavanju, prvi ko-

ZAKON NIJE DOVOLJAN


rak je upoznati karakter osobe Isusa Krista:“A ovo je vjeËni æivot: spoznati tebe, jedinopravog Boga, i onoga koga si poslao, IsusaKrista.” (Ivan 17,3) Naπ karakter Êe se po-pravljati prouËavanjem Biblije i molitvom.Osobu Isusa Krista najbolje Êemo upoznatiprouËavanjem Evanelja i Poslanica. Spon-tano nastojeÊi oponaπati bezgrjeπni æivot Isu-sa Krista, osjeÊat Êemo ljubav prema Bogu iljudima. Ljubav prema Bogu pokazujemo ti-me πto dræimo Njegove zapovijedi i primje-njujemo biblijske savjete. Budemo li takoæivjeli, imat Êemo manje problema i provo-dit Êemo dobar i sretan æivot u skromnosti.

I prema ljudima trebamo izraæavati do-bre nakane i ljubav, Ëime Êemo se razlikovatiod drugih. Ljudi nas trebaju doæivljavati kaosvojega brata koji je spreman pomoÊi. Akoih se ne prihvati, ako ne osjete ljubav, ljudibjeæe iz Crkve, jer svi æelimo osjetiti i datiljubav.

Ljudi æele da ih se lijepo gleda i prizna-je bez obzira na njihov druπtveni status i vrloim je vaæno da ih se uvaæava. Upravo to Isus

47

i traæi od nas: “Ljubi bliænjega svoga kaosamoga sebe!” (Matej 22,39)

Nemojmo Ëiniti drugima ono πto ne æe-limo da oni nama Ëine. Treba izbjegavati kriti-ziranje, vrijeanje, osuivanje i ogovaranjepa Êe nam Bog dati duπevni mir. Moramo setruditi da ne razoËaramo ni Boga ni ljude:“Ne æalostite Duha Svetoga Boæjega, kojimste zapeËaÊeni za dan otkupljenja! Neka seukloni od vas svaka vrsta gorËine, gnjeva,srdæbe, vike i psovke, sa svakom vrstom zlo-Êe! Mjesto toga budite jedan prema drugomprijazni, puni milosra! Opraπtajte jedan dru-gome, kao πto je i Bog vama oprostio u Kri-stu!” (Efeæanima 4,30-32)

Trebamo oponaπati Isusov karakter, ni-kome ne poæeljeti nikakvo zlo, nemati pred-rasude prema drugim ljudima, nikoga ne osu-ivati i sve ljude uvaæavati. “Ne dopusti date svlada zlo, veÊ zlo svladaj dobrom!” (Rim-ljanima 12,21)

Imati Ëisto srce imperativ je æivota, jersamo takvi dobivamo ulaznicu vjeËnoga æi-vota. Pravi smisao æivota jest usreÊivati dru-

ZAKON NIJE DOVOLJAN


ge, udijeliti im radost, ljubav, mir, dobrotu,strpljivost i sva ostala duhovna dobra. Nesmijemo nikoga izravno kritizirati zbog nje-gove taπtine. Ljudima treba govoriti o neËemuπto piπe u Bibliji za njihovu pouku te takodopustiti Bogu da djeluje na njihovo srce.

“Ljubljeni, ako je Bog nas tako ljubio, imi moramo ljubiti jedan drugoga.” (1. Iva-nova 4,11) Ako to meu nama ne funkcio-nira, znaËi da nemamo prisnu zajednicu s Bo-gom. Ljubav je ishodiπte svega, ljubav ak-tivira vjeru, a vjera u nama oslobaa Boæjusnagu da Ëinimo djela milosra.

Pravi se vjernici ne prepoznaju po zna-nju, veÊ se najviπe prepoznaju po ljubavi ko-ju pokazuju i πire prema drugima. Jedino ta-ko mogu i druge ljude privuÊi Bogu. Bliænji-ma ne treba samo priËati o ljubavi, veÊ imvalja udijeliti neko djelo milosra, pomoÊiim duhovno i materijalno tako da osjete lju-bav, a tek im nakon toga propovijedati o Kra-ljevstvu nebeskom.

Vjerovati znaËi ne zaboraviti bolesne, si-romaπne i tuæne te im praktiËno iskazati dje-

49

la milosra. Osim vjere i opÊega duhovnogstanja Bog traæi od nas djela ærtvovanja zabliænje, Ëime Êemo skupljati blago na Nebu:“Jer bijah gladan, i dadoste mi jesti; bijahæedan i napojiste me; bijah putnik, i primisteme; bijah gô, i obukoste me; bijah bolestan,i pohodiste me; bijah u tamnici, i dooste kmeni.” (Matej 25,35-40) Svoju savjest mo-æemo razvijati prouËavanjem Biblije da bi-smo doznali πto je dobro, a πto zlo i tako sepopravljati. Bliænjima treba darivati i svojevrijeme, a ne samo juriti po cijeli dan i skup-ljati ovozemaljsko blago koje Êe jednoga da-na ionako propasti i nestati.

Ako bismo gledali ono πto je loπe u nji-hovu karakteru, ljude bismo osuivali i nebismo se s njima druæili. Biblija tvrdi da tonije dobro, jer ni mi nismo dovoljno dobri,bez obzira na to πto mislimo o sebi, te nassavjetuje: “Podnosite jedan drugoga i dobro-stivo opraπtajte meusobno ako tko protivkoga ima neπto πto je za ukor. Kao πto jeGospodin vama dobrostivo oprostio, tako Ëi-nite i vi!” (Koloπanima 3,13). To znaËi, meu

ZAKON NIJE DOVOLJAN


ostalim, da ljudima trebamo opraπtati, da ihne smijemo osuivati i odbacivati, jer ni Bognije nas odbacio i æeli da se svi spasimo.

Da bi nas Isus spasio, moramo ostvaritiosobni odnos s Njim. Moramo se promijeni-ti, i to ne malo, nego korjenito: “Usmrtite,dakle, ono πto je u vaπem tijelu zemaljsko:bludnost, neËistoÊu, poæudu, zle æelje i la-komstvo — to je idolopoklonstvo — zbogkojih dolazi srdæba Boæja. Tako ste i vi ne-koÊ æivjeli kad ste provodili æivot u tim ne-urednostima. Ali i sada odbacite od sebe sveovo: srdæbu, naglost, zloÊu; izbacite iz ustasvojih psovku i sramotne rijeËi! Ne laæite je-dan drugome, jer ste svukli staroga Ëovjekas njegovim djelima, a obukli novoga koji seuvijek obnavlja za stanje prave spoznaje pre-ma slici svoga Stvoritelja.” (Koloπanima 3,5-10)

Da bismo to postigli, najvaænije je sva-kodnevno prouËavati Bibliju, posebice Evan-elja, jer se u Bibliji nalazi znanje o vjeË-nom æivotu i u njoj moæemo naÊi odgovorena sva æivotna pitanja. Kada prihvatimo Isu-

51

sa za Spasitelja, zapravo se krπtavamo kaoodrasla osoba, i samo to je pravo krπtenje:“Tko bude vjerovao i pokrstio se, spasit Êese; tko ne bude vjerovao, osudit Êe se.” (Mar-ko 16,16) Krπtenje odrasle osobe korisno jenapraviti i u crkvi radi svjedoËenja drugimljudima. I Krist se javno krstio kao odraslaosoba na rijeci Jordanu.

Sve πto proËitamo u pojedinoj biblijskojknjizi, moæemo potvrditi u nekom drugomdijelu Biblije, onako kako je to Isus Ëinio: “IpoËe od Mojsija te, slijedeÊi sve proroke, pro-tumaËi im πto se na njega odnosilo u svimPismima.” (Luka 24,27) Time je Isus dokazaoda su sva biblijska Pisma nadahnuta Bogomi vrlo korisna u pripremi za spasenje: “Svakoje Pismo od Boga nadahnuto i korisno zapouku, za karanje, za popravljanje i odgaja-nje u pravednosti...” (2. Timoteju 3,16)

Moramo biti oprezni, kao πto je pticaoprezna zbog stalne opasnosti. Grijeh nam jestalno na vratima jer demoni su sveprisutni ivrebaju da nas navedu na neπto πto Bog neodobrava: “Budite trijezni i bdijte: vaπ pro-

ZAKON NIJE DOVOLJAN


tivnik, avao, obilazi kao riËuÊi lav, traæeÊikoga da proædere! Oduprite mu se Ëvrsti uvjeri, znajuÊi da vaπa braÊa po svijetu pod-nose iste patnje!” (1. Petrova 5,8.9) »im uoËi-mo opasnost od poËinjenja grijeha, u molitvipozovimo Boga kako bi nam pomogao daostanemo Ëisti pred Njim. To treba postatiduhovna praksa svakoga dana i u svim situ-acijama, jer se protiv grijeha ne moæemo bo-riti sami.

Bog zahtijeva od nas Ëak i to da volimoneprijatelje: “Ljubite svoje neprijatelje i mo-lite za one koji vas progone...” (Matej 5,44)Mrænja je najËeπÊe usmjerena na pripadnikedrugih nacija i rasa i jedan je od najveÊihsamogenocida pojedinih nacija, pa i Ëovje-Ëanstva. To je najnegativnija psihiËka ener-gija: iskljuËuje biblijsku, a vodi u sotonskuduhovnost. Nekim oblikom mrænje zaraæenje velik dio ËovjeËanstva, Ëak i oni koji odla-ze u crkvu. Tko ima mrænju u svojemu srcu,ne moæe uÊi u Kraljevstvo nebesko.

»ini nam se kako moæda ne bi bilo pro-blema da Bog od nas traæi da ne mrzimo; ali

53

da sve ljude moramo voljeti — e, to je vrloteπko. Sve da i hoÊemo, u veÊini sluËajeva tone moæemo. Ali sve nam je moguÊe ako mo-limo Boga da u naπa srca umjesto mrænje inesnoπljivosti ubrizga ljubav i rastereti naste pogubne razorne sile.

NajuËinkovitija molitva je kada molimoBoga da onome tko nas tlaËi podari mir iljubav. Uz molitvu Bogu da nam podari Ëistosrce i ljubav u njemu, moæemo voljeti kogagod pogledamo: prosjaka, kolegu koji namnije dobronamjeran, zloËestog susjeda, agre-sora i pripadnika druge vjere i rase. Sve tomoæemo u Isusu Kristu!

Isus je rekao: “Zaista, kaæem vam, akoponovo ne postanete kao mala djeca, sigurnoneÊete uÊi u kraljevstvo nebesko. Dakle: naj-veÊi je u kraljevstvu nebeskom onaj koji seponizi kao ovo malo dijete.” (Matej 18,3-4)Mala djeca imaju Ëisto srce, ne mrze, ljuba-zna su, ne osveÊuju se, brzo opraπtaju, poni-zna su, æele uËiti i traæe da ih se vodi zaruku. Isus oËito misli na djecu u dobi od okodvije do Ëetiri godine, joπ neiskvarenu me-

ZAKON NIJE DOVOLJAN


dijskim utjecajima, kada u svemu sluπaju ro-ditelje. Oponaπajmo i mi Isusa u evaneo-skom duhu i dopustimo Mu da nas svojomduhovnom rukom vodi kroz ovaj æivot spa-πavanja, da nas vodi kroz kaljuæu grijeha iispraznosti, sve do bljeska vjeËnoga æivota.

»udni su Boæji putovi, ali ispravni. Sto-ga hodimo i mi njima da ugodimo Bogu. Bu-dimo poduzetni vjernici, ostvarimo praktiËnerezultate, pomaæimo, propovijedajmo. Budi-mo spremni raditi za Boga i Bog Êe namslati one kojima trebamo reÊi radosnu vijesto vjeËnom æivotu koji nema svrπetka. Naj-divnije se spaπavamo kada se trudimo spasitidruge ljude.

Svatko tko zna biblijsku istinu ruæin jepupoljak, ali se taj pupoljak mora rascvjetatii mirisati. Dakle, druge ljude moramo upo-znavati s radosnom vijesti o spasenju iz ovedoline suza i smrti. Kada drugima propo-vijedamo o Isusovoj muci i ærtvi zbog svihljudi, pod vodstvom smo Svetog Duha. To jeproËiπÊavajuÊa snaga za naπe duhovno sta-nje. Kada se prepustimo Njegovu vodstvu,

55

Bog nam preko Duha Svetoga daje spoznajuo sebi. Propovijedamo li spoznaju o Bogu,postoji moguÊnost da Êe nam se ljudi rugati.To je sasvim normalno, jer su se rugali i Isu-su koji je izgovarao potpunu Boæju istinu;Ëak su Ga razapeli na kriæu.

Ne treba procjenjivati jesu li ljudi ka-rakterno loπi ili dobri, treba li im propovije-dati ili ne, veÊ im svakako valja propovije-dati! Ako zakljuËimo da je netko negativan ida mu ne treba niπta reÊi o spasenju, time gazapravo osuujemo, a Isus nam je nagovi-jestio da je suenje Njegov posao, ne naπ.Ljudima moramo govoriti da je Isus za nasumro dvostrukom smrÊu na kriæu, u najve-Êim mukama, umjesto nas, da bismo mi ste-kli spasenje i vjeËni æivot.

Ne treba izbjegavati odlazak u crkvu, jeru tome duhovnom okruæenju sluπamo i raz-miπljamo o biblijskoj stvarnosti. U crkvu ide-mo zbog Boga, a ne zbog ljudi. Vrijeme pro-vedeno u crkvi posveÊeno je Bogu i spoznajiBoga, a to Êe Bog svakako blagosloviti: “...rastite u milosti i pravoj spoznaji naπega Go-

ZAKON NIJE DOVOLJAN


spodina, Spasitelja Isusa Krista!” (2. Petrova3,18) Sve vrijeme koje provedemo u crkviIsus obilno nagrauje prebivanjem u naπimsrcima i nadahnuÊem za djela ugodna Bogu.

Vrlo je vaæna i zdravstvena reforma. Utijelo ne smijemo unositi niπta πtetno. Bogæeli Ëistog cijeloga Ëovjeka — njegovo tije-lo, um i duh: “A sam Bog, izvor mira, nekavas potpuno posveti! I neka se cijelo vaπebiÊe — duh, duπa i tijelo — saËuva bespri-jekorno za dolazak Gospodina naπega IsusaKrista!” (1. Solunjanima 5,23)

Nikada ne smijemo biti zadovoljni svo-jim duhovnim stanjem, nego ga valja preis-pitivati i za svaki uoËeni duhovni problemmoliti Boga da nas oËisti od svega duhovnogsmeÊa. “»ujmo svemu zavrπnu rijeË: ‘Boj seBoga, izvrπavaj njegove zapovijedi, jer — toje sav Ëovjek.’ Jer sva Êe skrivena djela, biladobra ili zla, Bog izvesti na sud.” (Propo-vjednik 12,13.14)

I neπto viπe: “Mi znamo da smo preπli izsmrti u æivot, jer ljubimo braÊu. Tko ne lju-bi, ostaje u smrti.” (1. Ivanova 3,14) Bog je

57

ljubav. Budimo i mi ljubav prema svima, bezrazlike i predrasuda, da moæemo prijeÊi uæivot bez kraja, u vijeke vjekova.

Prebacimo sve probleme naIsusa!

Svakodnevno imamo problema i Ëinimogrijehe. Strasti tijela mogu biti jaËe od vjerei razuma. Krhki smo, ne moæemo se ponaπatipoput Isusa i ispunjavati ono πto On traæi odnas. Sami ne moæemo, ali s Isusom svakakomoæemo. Boæjem vodstvu najlakπe se preda-jemo molitvom u svakoj situaciji i prilici.Ljudi nam nanose boli, grubi su, omalovaæa-vaju nas, potkradaju nas, rugaju nam se i unama pobuuju grjeπne misli i postupke da imi budemo zli.

Sve svoje probleme trebamo prebaciti naIsusa, neka ih On nosi. Ali kako? Lako je toreÊi, ali πto trebamo uËiniti, primjerice, dabismo na Isusa prebacili svoju bolest ili nekunepravdu koju smo doæivjeli te opet bili zdra-vi i Ëiste psihe bez loπih emocija?

PREBACIMO SVE PROBLEME ...


Isus nas vrlo slikovito savjetuje: “Evostojim na vratima i kucam. Ako tko Ëuje mojglas i otvori vrata, uÊi Êu k njemu i veËeratis njim, i on sa mnom.” (Otkrivenje 3,19.20)Uvijek nam je spreman pomoÊi i preko naπesavjesti nam savjetuje kako nam valja postu-piti. Mi samo trebamo odluËiti da Ga pri-stajemo primiti u svoje srce i svoj um, a on-da nam On πapÊe kako da neπto uËinimo:“Pribliæite se k Bogu, pa Êe se i on pribliæitik vama!” (Jakov 4,8)

Stvar treba pojednostavniti, nema tu ni-kakve filozofije i nedostiæne mudrosti. Od-govor je jednostavan: molitvom, molitvom imolitvom. To znaËi: s puno molitve rjeπa-vamo sve probleme i prepuπtamo se Boæje-mu vodstvu. Za molitvu ne moramo imatinikakav odreeni prostor, dovoljno je u svimsituacijama samo sklopiti oËi i u mislima ilinaglas zazvati ime Isusa Krista i zamoliti Gaza pomoÊ.

U molitvi ne trebamo samo govoriti Bo-gu o svojim problemima, jer On ih zna boljeod nas samih. Trebamo Ga jednostavno mo-

59

liti za pomoÊ na svim naπim putovima i usvim postupcima. Svakodnevno smo u du-hovno kritiËnoj situaciji kada trebamo pra-vodobno, prije πtetnog dogaaja, u mislimauskliknuti: “Isuse!” Ili: “Isuse, pomozi mi ibudi sa mnom!” Kada nas netko uvrijedi, hi-tro u mislima pozovimo Isusa da nam po-mogne kako bismo ostali Ëisti, da nas nega-tivne emocije ne svladaju i da ne reagiramoneprimjereno. U Bibliji jasno piπe: “Ne bri-nite se tjeskobno ni za πto, veÊ u svemu iz-nesite svoje potrebe Bogu proπnjom i mo-litvom, sve u zahvalnosti! I mir Êe Boæji,koji nadilazi svaki razum, Ëuvati srca vaπa imisli vaπe u Kristu Isusu.” (Filipljanima 4,6-7). Tako Êemo zajedno s Isusom “plivati” navalovima duhovnosti. »im pomislimo na Isu-sa, drukËije reagiramo jer Mu time dopuπta-mo da nam popravi tjelesno i psihiËko zdrav-lje. Molitvu trebamo voljno uvjeæbavati, svedok nam druæenje s Isusom ne postane uobi-Ëajeno u svim situacijama.

Samo Bog moæe dati snagu da budemopravedni i da æivimo bez grijeha. Kroz mo-



litvu izraæavamo vlastitu vjeru i uzdanje uBoga. Bez Isusa teπko moæemo imati duhov-nih rezultata. A kada molimo, trebamo vjero-vati da smo to πto traæimo od Boga veÊ dobi-li: “Ali neka iπte s vjerom, bez ikakva sum-njanja...” (Jakovljeva poslanica 1,6)

Problem je u tome πto u kritiËnoj situa-ciji zaboravimo na Boga pa kroz nju proe-mo sami i duhovno padnemo. Zato je naj-vaænije sjetiti se, ali odmah. U ovome svijetustalno moramo biti oprezni: ako neopreznovozimo automobil kroz gradsku guævu, su-darit Êemo se s drugim sudionikom u pro-metu.

Zato nam Isus poruËuje: “Bdijte i moliteda ne padnete u napast! Duh je spreman, alije tijelo slabo.” (Matej 26,41)

Na svaki nagovjeπtaj problema odmahpomislimo: “Isuse, budi sa mnom!” U Jakov-ljevoj poslanici 1,13-15 jasno piπe u Ëemu jenaπ glavni problem: “... svakoga napastujenjegova vlastita poæuda. Ona ga izvlaËi i ma-mi. Zatim poæuda, poπto zaËne, raa grijeh,a grijeh, kad je gotov, raa smrt.”

61

»im uoËimo neki grijeh u sebi, molimoBoga za oprost i pomoÊ: “Jer ti si, Gospode,dobar i rado praπtaπ, pun si ljubavi premasvima koji te zazivaju.” (Psalam 86,5) Bogse ne dâ kuπati. Moæda i ne odgovori odmahna naπu molitvu, moæda i pusti da duhovnopadnemo, ali to nas ne treba obeshrabriti. Nesmijemo odustati od molitve, veÊ trebamo idalje moliti i Bog Êe nam sigurno iziÊi ususret i duhovno nas iscijeliti. I duhovni padprotiv naπe volje moæe biti pozitivan ako iznjega iziemo ojaËani i duhovno stabilniji.Zato u Bibliji i piπe da uvijek treba moliti inikada ne klonuti. (Luka 18,1)

BuduÊi da smo inteligentna biÊa, u sva-kom problemu moæemo naÊi i problem inte-lekta u vlastitoj glavi te voljno korigirati svojeponaπanje i postupke. Bog nije daljinski up-ravljaË pa da odmah reagira na svaku naπumolbu. On æeli da i sami pazimo, a kada seosjetimo nemoÊnima, da budemo uporni i is-kreni u svojoj molitvi koja izlazi iz naπihsrca. Kada Mu priznamo svoje grijehe i sla-bosti, Bog nam opraπta i daje snagu i æelju



da ih viπe ne Ëinimo, a mi se postupno preo-braæavamo u novu osobu: “Dakle, ako je tkou Kristu, on je novi stvor; staro je nestalo,novo je, evo nastalo.” (2. KorinÊanima 5,17)“Duh svoj udahnut Êu u vas da hodite pomojim zakonima i da Ëuvate i vrπite mojenaredbe.” (Ezekiel 36,27)

»itanje i razmiπljanje o onome πto piπeu Bibliji takoer nas duhovno izgrauje, us-mjerava nas na put posluπnosti Boæjim za-konima i Ëisti nas od nagomilanog stresa sva-ke vrste. Isus æeli prebivati u naπemu srcu,samo Mu to trebamo dopustiti: “Evo stojimna vratima i kucam. Ako tko Ëuje moj glas iotvori vrata, uÊi Êu k njemu i veËerati s njim,i on sa mnom.” (Otkrivenje 3,19.20) »im po-mislimo na Isusa, On nas oslobaa grjeπnihmisli, negativnih emocija i grjeπnih postu-paka.

Dok vozimo bicikl, stabilni smo. »imga zaustavimo, padamo s njega jer on imasamo dva kotaËa pa moramo siÊi s njega.Tako je i s Bogom. Dok prouËavamo Bibliju,dok se molimo i mislimo na Isusa, duhovno

63

smo stabilni. »im zanemarimo duhovnu prak-su, duhovno padamo, a grijeh nas Ëeka predvratima. To moæemo objasniti primjerom stol-ca. Da bi stolac bio stabilan, mora imati naj-manje tri noge. Stolac s trima nogama je naj-stabilniji jer se prilagoava neravnom tere-nu. Stolac s dvjema nogama obvezno pada, as Ëetirima se ponekad klima. Zato i mi sje-dimo na stolcu s trima nogama: vjera u Isu-sovu ærtvu jedna je noga; djela Ëistog æivotai pomaganje bliænjima su druga noga; uzda-nje u Isusa kao svojega Vou i Spasitelja tre-Êa je stabilizirajuÊa noga.

Ukratko, duhovna naËela glase: vjeru-jem, Ëinim i molim. To znaËi: vjera mora bitiaktivna, a kroz nju se izlijeva Boæja milost.

Najstraπnije zamkeLjudi su sami sebi najveÊi neprijatelji,

jer uvijek imaju neko opravdanje zaπto neËine ono πto je najbolje za njih. »udna biÊasu ljudi: umiπljaju da su sami sebi dovoljni ida imaju ovaj æivot kako bi uæivali i neπto

NAJSTRA©NIJE ZAMKE


stvorili ne birajuÊi sredstva. Vlada i velikoneznanje, a ako i postoji neko znanje, nemavolje za provoenje pozitivnih naËela realnesvemirske stvarnosti.

1. Sâm sebi boæanstvo

Biblija jasno govori o tome da neÊe svibiti spaπeni. Refren jedne pjesme glasi: “©toje æivot kada se mrijeti mora, zato pijmo dokne svane zora...” To je krilatica po kojoj seponaπaju ljudi i Ëine sve da bi zadovoljilisvoju taπtinu i nezasitno tijelo. Ako se noÊuveselimo i pijemo, sutradan Êemo biti pospa-ni, boljet Êe nas glava te Êemo se kajati πtosmo to sebi dopustili. Mnogi tvrde da se sa-mo jednom æivi, da ovaj æivot treba iskoristi-ti za tjelesna uæivanja i materijalne probitke,a poslije kako bude. Æivjeti neovisno o Bogu,biti sâm sebi zakon i nikome ni za πto neodgovarati najveÊa je zamka od svih zamki.

Æivjeti bez poπtivanja Boæjih zakona zna-Ëi biti pobunjenik i otpadnik od Boga, æivjetiu kaosu i anarhiji, biti duhovno mrtav. Mo-

65

ralne snage bez Boga toliko oslabe da grijehviπe ne izgleda kao grijeh, veÊ, naprotiv, kaovrlina. Zbog neposluπnosti Bogu kao Stvori-telju æivimo u problemima, zbog toga obo-lijevamo od psihiËkih i tjelesnih bolesti te nakraju umiremo i nestajemo u vjeËnosti.

Ljudi uglavnom æele gospodariti svojomsudbinom, misle o sebi dobro i nespremni supriznati svoje karakterne i druge nedostatke.Æive u oËaju i ne æele se pomiriti sa svojimStvoriteljem i biti Mu posluπni. Tjelesnestrasti zavladaju umom, a rezultat togaduhovnog mraka jest huljenje i ismijavanjeBoæjih zakona.

2. Nisam dovoljno dobar!Neki Êe ljudi reÊi da nisu dobri, da su

puni grijeha i ne zasluæuju biti spaπeni. To jerekao i Petar kada se prvi put naπao predIsusom. Ganut Njegovom svetoπÊu, poæelioje da ga Isus ostavi na miru: “Udalji se odmene, Gospodine, jer sam greπnik!” (Luka5,8)

NAJSTRA©NIJE ZAMKE


Ali Bog svakom Ëovjeku upuÊuje spa-sonosni poziv: “Jer, dragocjen si u mojimoËima, vrijedan si, i ja te ljubim.” (Izaija 43,4)Bog æeli da se svi spasimo — naravno, akoto i æelimo. Radimo na tome!

3. Ima vremena!Velika prijevara je umiπljena dogma da

je Bog ljubav i da Êe nam zato na kraju svi-ma oprostiti unatoË tome πto obilno uæivamou grijehu. Nema pogubnije prijevare od uv-jerenosti da moæemo æivjeti po svojemu, ada Êe nam Bog sve oprostiti i darovati vjeËniæivot. Ako svjesno Ëinimo grijehe, odnosnoako se dugotrajno opiremo djelovanju DuhaSvetoga, uËinit Êemo smrtonosni grijeh, jerÊe nas Duh Boæji u jednom trenutku napus-titi: “Zato Êe se, kaæem vam, svaki grijeh ihula oprostiti ljudima, ali hula protiv DuhaSvetoga neÊe se oprostiti nikada.” (Matej12,31)

O tome najzornije govori biblijska uspo-redba o deset djevica: pet djevica je mislilo

67

da ima vremena, ali ih je zatekao Gospodi-nov dolazak. Nisu mogle biti spaπene jer imje Bog zatvorio vrata spasenja. Stoga nas Isusupozorava da Êe mnogima koji zanemarujudræanje svih deset zapovijedi zatvoriti vrataspasenja: “Dakle: bdijte, jer ne znate ni danani Ëasa!” (Matej 25,13)

Teza da joπ ima vremena podla je prije-vara zato πto ljudima, posebice mladima, od-govara da πto viπe izrabljuju svoja tijela izadovoljavaju svoju psihu. Neki Ëak umiπ-ljaju da Êe se pokajati neposredno pred Isu-sov dolazak. Da je to loπa odluka, vidimo uredcima: “Tada Êe me zvati, ali se ja neÊuodazvati; traæit Êe me, ali me neÊe naÊi. Jersu mrzili spoznaju i nisu izabrali Gospod-njeg straha...” (Izreke 1,28.29) Oni plove uËamcu bez ijednog vesla i bez kormilara, pu-πtaju da ih valovi grijeha i prozaiËnosti noseamo-tamo, sve dok se Ëamac ne razbije ohridi zamke i æivotne zablude pa potonu umraËne dubine niπtavila — jer Boga se nemoæe kuπati. Ne moæe Ëovjek, koji je maleni neznatan, kuπati Boga koji je beskonaËno

NAJSTRA©NIJE ZAMKE


velik, veÊ svakoga dana mora biti spremanreÊi: “Doi, Gospodine Isuse!” (Otkrivenje22,20)

4. Dosada

Osobe koje vole svijet uzbuenja, grije-ha, prestiæa, strasti i slasti, ne æele, naravno,da im se takav æivot prekine, a æivot u Rajubio bi im bez svega toga dosadan. To je veli-ka pogreπka intelekta jer æivot kod Boga jeneusporedivo sadræajniji i ljepπi. No Bog po-πtuje svaki naπ izbor, pa i onaj najprljaviji igrijehom zaËinjen.

U svemiru postoje milijarde nastanjenihplaneta, moÊi Êemo ih kroz cijelu vjeËnostposjeÊivati i uæivati u njihovim specifiËno-stima: “Ono πto oko nije vidjelo, πto uho nijeËulo, na πto ljudsko srce nije pomislilo: to jeBog pripravio onima koji ga ljube.” (1. Ko-rinÊanima 2,9)

69

5. Pohlepa

Svojim izokrenutim druπtvenim vrijed-nostima svijet nas navodi da kupujemo i ku-pujemo, da se πto viπe bogatimo. Bog nasuËi drukËije: “A kad imamo hranu i odijelo,tim budimo zadovoljni! A oni koji æele dapostanu bogataπi upadaju u napast, u zamkui u mnoge lude i pogubne æelje πto strovaljujuljude u propast i uniπtenje, jer je pohlepa zanovcem izvor svih zala.” (1. Timoteju 6,8-10)

Zbog novca, ugleda i karijere ljudi suspremni prekrπiti gotovo sve Boæje zapovi-jedi ne bi li se uzdignuli u svojim oËima i uoËima svijeta. A Bog traæi od nas da skuplja-mo blago na Nebu svojim djelima milosra,jer nas samo takvo blago moæe odnijeti uRaj: “Ne sabirajte sebi blago na zemlji, gdjega izgriza moljac i hra; gdje lopovi proko-pavaju zidove i kradu ga! Nego sabirajte se-bi blago na nebu, gdje ga ni moljac ni hrane izgriza, gdje lopovi ne prokopavaju zido-va i ne kradu! Jer gdje ti je blago, tu Êe ti bitii srce.” (Matej 6,19-21)

NAJSTRA©NIJE ZAMKE


6. Vanjska poboænost — farizejstvo

Mnogi vjernici se zadovolje formom tepostanu opsjednuti opπirnim propisima u sve-zi s naËelima zdravog æivljenja, obveze do-laska u svoju crkvu i ponaπanja u njoj i izvannje. To Ëine iz vrijednosti nametnutih tradi-cijom, iz navike i zbog odgoja. Postanu oho-li i umiπljaju da su pred Bogom i ljudimajako dobri, preziru one koji se ne dræe svegatoga smatrajuÊi ih prljavima, izbjegavaju sedruæiti s njima, a kamoli im propovijedatiRadosnu vijest.

To je suprotno Kristovom nauku, jer Onse svakodnevno druæio sa svim ljudima,ukljuËujuÊi opsjednute, bolesne, kriminalce,lopove, bludnice, gubavce i sve druge. Za-straπujuÊe je to πto se mnogi ljudi prekrivajuplaπtem poboænosti, a zapravo zavaravajudruge, ali i sebe, da su dobri vjernici. Srca suim hladna i puna osude, poruge, Ëak i mræ-nje. Isus otvoreno osuuje takve vjernike na-zivajuÊi ih farizejima i licemjerima i upo-zorava ih da zbog svojega tvrdog srca i umi-

71

πljenosti neÊe vidjeti Kraljevstvo nebesko:“Jao vama, knjiæevnici i farizeji, licemjerijedni, koji ste sliËni okreËenim grobovimaπto se izvana priËinjaju lijepi, a unutra supuni mrtvaËkih kostiju i svakog truleæa! Ta-ko se i vi izvana Ëinite ljudima pravedni, aunutra ste puni licemjerja i nepravednosti.”(Matej 23,27.28)

Pogreπno je ikada pomisliti da smo do-voljno dobri, jer to je nemoguÊe u ovomesvijetu. Mudro je biti nezadovoljan svojimduhovnim stanjem i od Boga svakodnevnotraæiti da nas duhovno popravlja.

7. Povrπnost — LaodicejaIstina nije nikada bila popularna, niti u

Isusovo doba, niti danas. Svi Êe reÊi da obo-æavaju Isusa, ali Ga ne æele sluπati, odnosnone æele dræati Boæje zapovijedi i prouËavatiobjavu koja je zapisana u Bibliji. VjernicikrπÊani uglavnom provode vjersku tradiciju iobiËaje, a prava ih istina ne zanima. Ometaih to πto provode æivot povodeÊi se za svo-

NAJSTRA©NIJE ZAMKE


jim æeljama. To je nevjerojatna pojava: vjer-nici znaju πto je grijeh, ali ga ipak Ëine; zna-ju istinu, ali je samo djelomice provode, du-hovno posrnu i postanu ravnoduπni. Bog nijezadovoljan takvim iskazivanjem vjere, takviMu se vjernici najviπe gade. On æeli jasnu ivatrenu vjeru, æeli cijelog Ëovjeka, a ne sa-mo njegov konfuzni dio, æeli vjerski “ras-cvjetanu i mirisnu ruæu” koja je odluËna neËiniti nikakav grijeh. Boga trebamo πtovatisrcem, a ne samo usnama, jer On voli naπuvatrenu vjeru i vatrena djela. Sve πto je Ëi-nio, Isus je Ëinio u velikoj vjeri i gorljivosti:gorljivo se molio Ocu, gorljivo je kritiziraofarizeje, gorljivo je uËio uËenike i narod.

Isus æeli da i mi budemo gorljivi, a nemlitavi vjernici koje Biblija naziva Laodice-jom: “Poznam tvoja djela: niti si studen nitivruÊ! ... Ali, jer si mlak — ni vruÊ ni studen— izbacit Êu te iz svojih usta.” (Otkrivenje3,15.16) Naπ izbor da budemo dobri i pra-vedni mora biti temeljit i potpun. Djelomi-Ëan izbor — sjedenje na dvama stolcima —ne prolazi kod Boga. To je vrlo vaæno upo-

73

zorenje, jer mnogo je vjernika zapravo mla-ko, oni su djelomiËni vjernici koji Êe reÊi dasu vjernici, a Ëinit Êe mnogobrojne grijehe iimati neËisto srce. ZakljuËimo: spaπava nassamo izbor da budemo potpuno vjerni Bogu,jer takva je Njegova volja.

8. Laæni nauci i laæni proroci

Cijeli svijet je zaveden i prevaren. Laæneteorije i pogreπne ideje uspijevaju zarobitiumove ljudi. Isus, Njegova pravda i ærtva nakriæu uklanjaju se iz iskustva mnogih tenjihova vjera ostaje bez æivotodavne sile.Ljudi su postali duhovno slijepi. Hodaju pre-ma provaliji voeni laænim naucima i samo-zvanim prorocima. Zbog nesigurnosti egzi-stencije u posljednjem razdoblju ljudske po-vijesti træiπte proroka nikada nije bilo veÊe.Uglavnom se proriËe s pomoÊu astrologije, au njoj ne postoji nikakav Bog.

Isus je predvidio tu obmanu: “»uvajtese laænih proroka πto vam dolaze u ovËjemrunu, a unutra su grabeæljivi vuci! Prepoznat

NAJSTRA©NIJE ZAMKE


Êete ih po njihovim rodovima.” (Matej 7,15.16)

Pravi prorok pribliæava ljude Bogu, nje-gova vijest je kristocentriËna, on slijepo neslijedi tradiciju, veÊ reformira Crkvu i uka-zuje na izvornu Biblijsku istinu. Poznaje sei po tome πto vodi bezgrjeπan æivot i svimaje primjer kako æivjeti krπÊanskim æivotom.Ispravan i zdrav je samo onaj nauk koji go-vori o Spasitelju Isusu Kristu i Njegovoj ær-tvi na kriæu za nas. Ako govori isto πto iBiblija, moæemo reÊi da nam ta osoba dono-si dobre rodove. Ti plodovi moraju biti iz-vorni i zdravi, a ne lakirani da bi nas zaveli.

Laæni prorok nikada neÊe govoriti da jeIsus Bog koji je kao BogoËovjek umjesto nasdao æivot na kriæu te da je nakon toga uskr-snuo. Nikada neÊe govoriti i proricati o dru-gom dolasku Gospodina Isusa Krista kao Bo-ga u velikoj slavi. Nikada neÊe reÊi da Êe sespasiti samo manji broj ljudi potpuno vjernihBogu. Laæni proroci skraÊuju i izvrÊu Boæjezapovijedi, preferiraju samo neke biblijskeistine te nameÊu druge idole osim Boga. La-

75

æni prorok govori o tome da nakon smrti du-πa dalje æivi u drugoj stvarnosti, πto BiblijaenergiËno pobija: “Æivi barem znaju da Êeumrijeti, a mrtvi ne znaju niπta, niti imajuviπe nagrade, jer se zaboravlja i spomen nanjih.” (Propovjednik 9,5)

Kada nam netko govori o duhovnim, od-nosno o vjerskim pitanjima, to moramo pro-vjeriti iskljuËivo u Bibliji, a ne pitati drugogËovjeka, jer moæda opet naiemo na “laænogproroka”. Ako Biblija ne govori to isto, mo-æemo reÊi da nam ta osoba donosi laæne ro-dove. Trebamo se udaljiti od takvih i ne slu-πati ih. Deset Boæjih zapovijedi i svjedoËan-stvo o Isusovom æivotu opisano u Novomzavjetu osnovna su dva mjerila za utvriva-nje istinitosti nauka. Stoga, prouËavajmo Bi-bliju!

Nijedno ljudsko biÊe ne moæe znati bu-duÊnost, Ëak niti ono πto Êe se dogoditi sutra.Jedino Bog zna svu buduÊnost. U Bibliji po-stoji oko 300 proroËanstava o Isusu i sva suse ispunila. Da Êe se Isus roditi baπ u Betle-hemu, proreËeno je 500 godina prije tog do-

NAJSTRA©NIJE ZAMKE


gaaja: “A ti, Betleheme Efrato, najmanji me-u kneæevstvima Judinim, iz tebe Êe mi izaÊionaj koji Êe vladati Izraelom; njegov je is-kon od davnina, od vjeËnih vremena.” (Mi-hej 5,1) Joπ je fascinantnije Boæje proroËan-stvo dano 600 godina prije Krista: “Zato, samÊe vam Gospodin dati znak: Evo zaËet Êedjevica i roditi sina, i nadjenut Êe mu imeEmanuel!” (Izaija 7,14) Kada prouËimo ta idruga Bogom nadahnuta proroËanstva, ne mo-æemo se oteti dojmu da je to sve Ëista istina— jer se veÊ dogodila — i da ta spoznaja, toznanje, nadilazi vjeru. Zato je najbolje i naj-sigurnije da Ëitamo Bibliju i sluπamo samobiblijske proroke, a ponajprije ono πto namIsus govori kroz Ëetiri Evanelja.

77

Znakovi svrπetka povijestiZnakove Isusova dolaska moæemo podi-

jeliti na pet podruËja: znakovi ekonomskih idruπtvenih zbivanja, izokrenutih druπtvenihvrijednosti, prirodnih poremeÊaja i katastro-fa, ratova i stanja Crkava i vjernika krπÊana.

1. Ekonomska i politiËka krizaObiljeæja prve faze tjeskobe su epohalne

promjene koje se oËituju kroz velike reorga-nizacije financijske, politiËke i religijske moÊite nastanak novih razina moÊi koje nadzirusve vlade svijeta i ograniËavajuÊe djeluju naæivote milijardi ljudi. MoÊne korporacije po-staju joπ moÊnije, a vlast kroz nove zakonepostaje sve stroæa i nemilosrdnija prema glad-nim i oËajnim ljudima Ëiji je glavni problemnestaπica vode, hrane i energenata. Izazvanevelikim nemirima i anarhijom velikih masaljudi, licemjerne vlade uvode stroge restrik-cije i oËituju svoju moÊ kroz nepoπtedne isilom nametnute zakone i represije. Svakazemlja uvodi svoju nacionalnu valutu i for-

ZNAKOVI SVR©ETKA POVIJESTI


sira samo svoje interese, posebice na planudomaÊe robe, pitke vode, hrane i energenata.

Zavladala je velika globalna ekonomskakriza i bit Êe sve veÊa. Njezin glavni uzrokje nezasitna pohlepa vlasnika institucija i tvor-nica koji se trude nagrabiti πto viπe novca zasvoje uæivanje i uæivanja buduÊih naraπtajasvoje obitelji. Time je isisan novac iz mone-tarnih sustava, πto je rezultiralo uruπavanjemi blokadom daljnjeg poslovanja i likvidnosti.Mnogi ipak govore: i ova Êe kriza proÊi kaoi sve dosadaπnje krize, pa Êe opet biti blago-stanje i napredak. U povijesti je zaista biloekonomskih kriza (Amerika, NjemaËka idruge zemlje), ali ova sadaπnja poprimila jeglobalne razmjere zavladavπi u svim zemlja-ma svijeta, od Amerike preko Europe, Kinedo Japana i πire. Svijet je toliko povezan iproæet ekonomskim interesima da se nacio-nalne ekonomije ruπe po naËelu domino efe-kta. Smanjena proizvodnja rezultirala je po-veÊanjem nezaposlenosti i padom potroπnje.

Glavni uzroci tjeskobe su socijalna, ne-demokratska i egzistencijalna kriza koja se

79

oËituje u golemom broju nezaposlenih i ne-moguÊnosti uzdræavanja obitelji, plaÊanja re-æija i vraÊanja kredita. BuduÊi da neÊe moÊizaraditi novac, ljudi Êe biti primorani otimatirobu, posebice hranu za svoju obitelj. Onikoji su nauËili æivjeti u obilju, sada viπe neznaju kako æivjeti u oskudici i zbog toga suu velikom strahu. Biblija nas upozorava onajveÊoj tjeskobi od postanka svijeta: “BitÊe to vrijeme tjeskobe kakve ne bijaπe otka-ko je ljudi pa do toga vremena.” (Daniel 12,1)U valu πtrajkova, ljudske destrukcije i anar-hije strani radnici su æivotno ugroæeni i pri-nueni pobjeÊi u svoje matiËne zemlje: “Itada, kao gazela preplaπena, kao ovce kojenitko ne prikuplja, svatko Êe se vratit svomnarodu, svatko Êe u zemlju svoju pobjeÊi.”(Izaija 13,14) Svaka dræava uvodi protekcio-nizam u vlastitom gospodarstvu radi sprje-Ëavanja uvoza strane radne snage i robe teprodaje roba proizvedenih u domaÊoj indu-striji s domaÊim radnicima.

Milijuni ljudi gube posao i domove ku-pljene na kredit. Æive u kolektivnom stresu i



beznau, jer nitko ne zna πto uËiniti da sesituacija popravi. Zavladala je humanitarnakriza, veliki strah i depresija, maloduπnost,osjeÊaj neslobode, nepovjerenja i nesigurno-sti za æivot zbog politiËkih nemira i anarhijekoju provodi golem broj nezaposlenih i kraj-nje ogorËenih ljudi. Ljudski æivot ne vrijedimnogo, a druπtvene elite se πtite strogim za-konima i represijom. Vlast nadziru kriminal-ne organizacije, a desniËarske i ekstremneorganizacije, stranke i crkvene strukture ugro-æavaju ljudske i vjerske slobode proganjajuÊisve one koji nemaju nacionalni i vjerski “pe-digre”.

Dræavne institucije uspostavljaju sustavvideonadzora i srediπnji elektronski registarsvih poreznih brojeva graana te ih tako nad-ziru na svakom mjestu. Svi Êemo æivjeti usvojevrsnom elektronskom koncentracijskomlogoru, u kojemu Êe nam slobode biti ogra-niËene zadiranjem u privatnost. Uz svaki po-rezni broj graana bit Êe pohranjeni svi bitnipodaci o svakoj osobi: digitalni zapis otiskaprsta, slika oËne roænice, portret, podaci o

81

tekuÊim i æiro-raËunima, vlasniπtvu, prima-njima, nacionalnosti, vjeri, braËnom stanju,kaænjavanju, Ëak i genetski zapisi. GraaniÊe dobiti nove osobne iskaznice u koje Êebiti ugraeni biometrijski Ëipovi sa svim na-brojenim podacima koji Êe se moÊi pratitisatelitima. Takva osobna iskaznica zamijenitÊe sve druge isprave: poslovne kartice, zdrav-stvenu iskaznicu, vozaËku dozvolu, izvod izmatiËne knjige roenih i vjenËanih. Osobneiskaznice se mogu izgubiti pa Êe u drugojfazi biti zamijenjene Ëipovima koji Êe se ugra-ivati pod koæu, a napajat Êe se tjelesnomtoplinom. Najprije Êe se ugraivati kriminal-cima, zatim vojnicima, policajcima, bolesni-cima, a onda djeci i ostalim graanima zbogpraÊenja i nadzora. Tako Êe se satelitima pra-titi i nadzirati svaki naπ pokret, kao πto se toveÊ Ëini GPS ureajima.

»itaËe koji skeniraju takve Ëipove imatÊe dræavne institucije i trgovaËki lanci, a po-slije i represivna tijela. Sve Êe biti nadziranoi dirigirano iz srediπta moÊi, a svi oni kojinisu lojalni i u cijelosti posluπni dræavnim i



vjerskim vlastima, bit Êe sustavno ograniËa-vani ili izbrisani iz kompjutora te neÊe moÊiostvariti svoje egzistencijalne potrebe. Svi ko-ji su iz nekog razloga nepoÊudni, neÊe moÊikupovati: “... da nitko ne moæe ni kupiti niprodati...” (Otkrivenje 13,17) Dio tih podata-ka bit Êe dostupan kriminalcima i hakerima,koji Êe moÊi zloporabljivati naπe identitete ukriminalnim djelatnostima.

Dolazi vrijeme kada bogatstvo neÊe ni-πta vrijediti jer ga neÊe imati tko kupiti, no-vac u bankama izgubit Êe vrijednost, a dio-nice Êe postati bezvrijedne: “Pazite sad, bo-gataπi! Udarite u plaË i jaukanje nad nevolja-ma koje Êe vas zadesiti! Vaπe bogatstvo is-trunu a vaπe haljine izgrizoπe moljci. Vaπezlato i srebro uhvati hra; njihova Êe hrabiti svjedoËanstvo protiv vas i kao oganj pro-gutat Êe vaπa tjelesa. Joπ ste u posljednje vri-jeme skupljali blago! Evo viËe plaÊa æetela-ca vaπih njiva koju ste im uskratili, i vika tihæetelaca doπla je u uπi Gospodinu nad voj-skama. Æivjeli ste na zemlji raskoπno i raz-vratno.” (Jakov 5,1-5)

83

2. Izokrenute druπtvene vrijednosti

Ruπe se moralni oblici ponaπanja i gle-diπta o moralu, a stvaraju se nova pravila idrukËije norme ponaπanja. Nagomilavanjegrijeha je glavni pokazatelj skoraπnjeg krajaljudske povijesti. Uskoro mora doÊi kraj na-πemu Ëuenju nad tolikim odurnim grijesimai nad tako velikim brojem grjeπnika.

Postoje tri izvora naπih misli: od Boga,od Sotone i od nas samih. Preko naπega umaBog nam dobro i poπteno daje savjete, ali ihdaju i demoni — pali aneli, i traæe da Ëini-mo zlo. Ljudi su inaËe zli i u vrlo loπem du-hovnom stanju, ali na njih dodatno djelujumraËne sile, demoni: “Znamo ... da je savsvijet u vlasti Zloga” (1. Ivanova 5,19) i daje Zli “zavodnik cijeloga svijeta.” (Otkrive-nje 12,9) Demoni, na Ëelu sa Sotonom, pre-puni su mrænje, lukavstva i prijevare. Timedodatno “inficiraju” ionako zle ljude pa onipostaju joπ nemoralniji, okrutniji i smiπljajusamo zlo.

Svakodnevno sluπamo straπne vijesti oprijevarama i laæima. Droga i sodomija obu-



zele su mladeæ, postalo je normalno iskuπa-vati sve moguÊe nastranosti, izgubljen je sva-ki osjeÊaj za prirodno: “Zbog toga ih je Bogpredao sramotnim strastima...” (Rimljanima1,26)

Mnogo znanja se namnoæilo, a izgubilose znanje o moralnom i prirodnom.

Koliko Êe odurni biti ljudi pred kraj ljud-ske povijesti, zorno je opisano u Rimljanima1,21-31: “Jer iako su upoznali Boga, nisumu iskazali ni slavu ni zahvalnost kao Bogu.... Zbog toga ih je Bog predao sramotnimstrastima: æene njihove zamijeniπe naravnoopÊenje protunaravnim; jednako muπkarci, os-tavivπi prirodno opÊenje sa æenom, usplam-tjeπe pohotom jedan za drugim, vrπeÊi — mu-πkarci s muπkarcima — sramotne stvari...puni svakovrsne nepravednosti, pokvareno-sti, lakomosti, zloÊe, obuzeti su zaviπÊu, uboj-stvom, svaom, lukavπtinom, podmukloπÊu;ogovaraËi su, klevetnici, mrzitelji Boga, na-silnici, oholice, umiπljenici, izmiπljaËi zala,nepokorni roditeljima, nerazumni, nevjerni,bez ljubavi i bez milosra.”

85

Zloporaba raËunala, interneta, mobitela;neprirodni blud, droga, prijevarna snalaæenjapri namicanju novca za drogu i druga uæiva-nja kao da vape u nebo i kazuju: “Doi, IsuseKriste, s nebesa! Ovakav svijet viπe nemasmisla, sve dobro veÊ je propalo. Spasi joπono malo dobrih ljudi πto ih je ostalo, spasimoralni ostatak da i on ne propadne! Uniπtiovu globalnu Sodomu, ovaj globalni Babilonprepun opaËine i zbrke, uspostavi Kraljev-stvo nebesko, da mi, koji se jedva othrvava-mo opÊoj infekciji zla, budemo spaπeni! Dajda u naravi gledamo Tvoje svijetlo boæanskolice i da se druæimo s Tobom u vijeke vje-kova. Amen!”

Izokrenute druπtvene vrijednosti prihva-Êene su kao vrlina. Ljudi se hvale svojimsposobnostima i mudroπÊu da na nepoπtennaËin dou do materijalnih probitaka: “Da,bit Êe to dan Jahve nad Vojskama, protiv svihoholih i bahatih, protiv sviju πto se uzvisiπe,da ih obori...” (Izaija 2,12)

Na Boæjem sudu pravda Êe ipak biti za-dovoljena: “Jao onima koji zlo dobrim nazi-



vaju, a dobro zlom, koji od tame svjetlostprave, a od svjetlosti tamu...” (Izaija 5,20)Mediji svakodnevno prikazuju laænu slikuæivota, uljepπanu do iluzije savrπenstva, ali isve moguÊe gadosti prijevara i bluda ovogasvijeta, nukajuÊi tako mlade ljude da opona-πaju takav stil grjeπnog æivota i glamura. Sveje zasiÊeno jeftinim imitacijama æivota kojenas mogu samo kratkotrajno i povrπinski za-dovoljiti. Mediji daju vaænost i slavu nemo-ralnim ljudima, ubojicama i onima πto su seobogatili na sumnjiv naËin, preko dræavnih idrugih struktura i utjecajnih pojedinaca. Po-pularne su samo negativne informacije, a do-brote i ljubavi kao da nema. Prevladava men-talitet hedonizma, gubi se potreba za duhov-nim vrijednostima, a misli sve viπe postajuzle. Maloljetna djeca su postala neposluπna ineprijatelji roditeljima: “... u posljednje Êedoba nastati teπka vremena...” (2. Timoteju3,1-5)

Kada analiziramo ljude iz svoje okoline,zakljuËujemo da su im psihe poremeÊene ida smiπljaju samo zlo, a mi se pitamo zaπto

87

je tako: “Sve ako bi bezboπci nicali ko trava,i cvali svi πto zlo Ëine, odreeni su za vjeËnupropast.” (Psalam 92,7)

3. Prirodne katastrofe

Usporedno s ekonomskom i moralnomkrizom neoËekivano dolazi do strahovitih pri-rodnih katastrofa i kataklizmi: “... I sami do-bro znate da Êe ‘Dan Gospodnji’ doÊi kaolopov u noÊi. Dok ljudi budu govorili: ‘Miri sigurnost’, baπ tada Êe se iznenada na njihoboriti propast kao poroajna bol na trudnuæenu, i nipoπto joj neÊe umaÊi.” (1. Solunja-nima 5,2.3) Te katastrofe dopuπta Bog da biubrzao svrπetak povijesti. Svakodnevno slu-πamo o ekstremnim poæarima, velikim po-plavama, zaraznim bolestima, epidemijama,razornim potresima i kliziπtima, ekoloπkimoneËiπÊenjima, ratovima i krvoproliÊu: “DiÊiÊe se narod protiv naroda i kraljevstvo protivkraljevstva. Bit Êe gladi i potresa zemlje uraznim mjestima. To je tek poËetak straπnihbolova.” (Matej 24,7.8)



Globalno zatopljenje uzrok je meteoro-loπkim krajnostima koje stvaraju smrtonosneuragane, tornada, poplave, neugasive poæarei ekstremne suπe. Ono Êe ubrzati negativneklimatske promjene kataklizmiËnih razmje-ra. PoveÊanje temperature dovest Êe i do sma-njenja poljoprivrednih prinosa, podizanja ra-zine mora, naglih i velikih plimnih valova,vulkana, kliziπta, izumiranja biljnih i æivo-tinjskih vrsta i velikih seoba stanovniπtva upotrazi za prikladnijim uvjetima æivljenja. To-pljenje ledenih masa na Zemljinim polovimai visokim planinama od Himalaje do Alpa padalje preko Grenlanda do Stjenovitih planinai Anda naglo Êe prerasti u pravu vodenu ka-taklizmu, πto Êe se najviπe oËitovati u podi-zanju razine mora. Golema koliËina leda na-glo Êe se otopiti i podignuti razinu mora. Ra-zorni morski valovi poplavit Êe priobalna pod-ruËja. Ljudi Êe umirati od straha i tjeskobezbog huke morskih valova: “Pojavit Êe seznaci na suncu i mjesecu i zvijezdama. Nazemlji Êe narodi biti u tjeskobi i neizvjesno-sti zbog huke morskih valova. Ljudi Êe umi-

89

rati od straha u oËekivanju onoga πto Êe za-desiti svijet, jer ‘zvijeæa nebeska Êe se uzdr-mati.’” (Luka 21,25.26)

Poplavit Êe veliki gradovi u priobalju,nastat Êe velike migracije stanovniπtva pre-ma unutraπnjosti kontinenta, ali Êe tamo za-teÊi samo ljude izbezumljene tjeskobom zboggubitka posla, gladi, poremeÊenih komunal-nih sustava zbog neplaÊenih reæija i kredita,grabeæi, kriminala i terorizma: “... jer Êe tadabiti tolika ‘nevolja kakve nije bilo od postan-ka svijeta do sada’, niti Êe je biti. I kad se nebi skratili ti dani, nitko se ne bi spasio. Aliradi izabranika ti Êe se dani skratiti.” (Matej24,21.22) Pustinje Êe se πiriti, a nedostatakvode, hrane i energije izazvat Êe kod ljudioËaj i destrukciju.

4. Rat — moguÊi scenarijNeposredno pred kraj povijesti zapoËet

Êe na Bliskom istoku straπan rat zbog viπe-stoljetne nagomilane mrænje, nerijeπenih po-litiËkih pitanja i suprotstavljenih interesa Iz-



raelaca i okolnih naroda. U tome sukobu bitÊe suprotstavljeni interesi velikih svjetskihsila, kako u toj regiji, tako i u regiji global-nih razmjera: “U vrijeme svrπetka kralj Êe seJuga zaratiti s njime; kralj Êe Sjevera navalitina nj svojim kolima, svojim konjanicima isvojim mnogim brodovima. Provalit Êe uzemlje i proÊi njima poput poplave.” (Daniel11,40-45)

U taj rat Êe biti ukljuËene gotovo svesvjetske velesile. Teπko je predvidjeti odnossnaga, tijek zbivanja i rezultate sukoba. Zau-zimanje Jeruzalema, pljaËka dragocjenostiEgipta i potapanje mnogobrojnih brodovaprethodit Êe veliËanstvenom dolasku IsusaKrista: “U ono Êe vrijeme ustati Mihael, velikiknez koji πtiti sinove tvog naroda. Bit Êe tovrijeme tjeskobe kakve ne bijaπe otkako jeljudi pa do toga vremena. U ono vrijeme tvojÊe se narod spasiti — svi koji se nau zapisaniu Knjizi.” (Daniel 12,1)

91

5. Zbrka u krπÊanskom nauku

Suvremeno druπtvo sve je manje ureenopo krπÊanskim naËelima, sve je manje vjer-nika i sve veÊi je prijezir prema ljudima kojispominju Isusa i ono πto On traæi od njih.Zemlje zapadne civilizacije postaju duhovnosve praznije, a i oni koji su vjernici sve viπeklize u bezvjerstvo. To je obiljeæje sekulari-zma, vanjski oblik poboænosti, a zapravo sevodi svjetovni, odnosno grjeπni æivot: “Nakoncu Êe vremena doÊi izrugivaËi, koji Êeæivjeti prema svojim bezboænim poæudama.”(Juda 18) Ljudi su zbunjeni razliËitim tuma-Ëenjima Biblije, raznim dogmama, sakramen-tima, narodnim obiËajima, jedenjem πunke ibojenjem jaja za blagdan uz obilje piÊa, pri-Ëanje πala i tumaËenje politike. Provedu sateu druæenju, a da nitko i ne pomisli na Isusa,kamoli da se podsjeti Njegove ærtve radi na-πega spasenja od grijeha i vjeËne smrti. Poinerciji i tradiciji slave blagdan, a zaboraverazlog slavlja. Zbog privlaËnosti svijeta vjer-nici sjede na dvama stolcima, u crkvi i svije-



tu, slijedeÊi obiËaje veÊine i materijalistiËkinaËin æivljenja koji nam se ponajviπe nameÊetelevizijom i internetom.

Poput epidemije svijetom se πiri teza daBoga nema i sve viπe ljudi se ubrzano svr-stava u ateiste, odnosno u nevjernike i bez-vjernike. Mrzitelji Boga, antikristi, podupiratÊe laænu religiju u kojoj Isus neÊe biti Bog,a Njegova ærtva na kriæu bit Êe potpuno za-tamnjena i zanemarena. Stvara se takozvanauniverzalna religija u kojoj su izbrisane gra-nice izmeu svih postojeÊih krπÊanskih i os-talih religija. Najizrazitije obiljeæje te “reli-gije” je tvrdnja i uvjeravanje ljudi da Isusnije Bog, veÊ samo prorok, poput Hare Kri-πne, Bude i Sai Babe. To je, smatra se, jednate ista osoba koja se inkarnira iz tijela u tije-lo.

Na tome planu odigravaju se velike nov-Ëane donacije srediπta financijske moÊi ne bili se silnim marketingom uvjerilo ljude daBoga nema i da je Biblija bajka za djecu —jer da ima Boga, ne bi bilo toliko nesreÊa ipatnji na svijetu.

93

Biblija je joπ prije dvije tisuÊe godineupozorila da Êe se to dogoditi: “Jer doÊi Êevrijeme kad ljudi neÊe podnositi zdrave na-uke, nego Êe prema svojim strastima sebi na-gomilati uËitelje da im πkaklju uπi.” (2. Ti-moteju 4,3) “Pazite da vas tko za sobom neodvede ‘filozofijom’ — ispraznom prijeva-rom koja se oslanja na predaju Ëisto ljudsku,na ‘prirodne sile svijeta’, a ne na Krista.”(Koloπanima 2,8)

Ljude se poziva da πto viπe uæivaju uslastima ovoga æivota, a vjernike se osuujekao priglupe, zaluene i fanatiËne osobe.Premda se Boæja istina svakodnevno objav-ljuje i preko misionara, radija, televizije, in-terneta, tiska, evangelizacijama i duhovnimobnovama, rezultata je sve manje zbog silo-vitog djelovanja onoga drugog, antikristov-skog, πto se danonoÊno objavljuje na sva-kom koraku i preko svih medija, odvodeÊinarod, osobito mladeæ, u duhovnu propast.Droga, nemoral, nasilje, slobodan seks i svedrugo πto je suprotstavljeno biblijskim naËe-lima postaje sasvim normalno ponaπanje u



bezliËnom i bezboænom druπtvu.Doπlo je do posvjetovljenja krπÊanstva,

religija je izgubila svoje znaËenje jer je Kri-stova ærtva zasjenjena, a vjerska praksa mi-norizirana. Mnogi izjavljuju da su vjernici,ali ne znaju πto je spasenje i ne razumijuærtvu i ulogu Isusa Krista. Niπta ne znaju ovjeËnom æivotu, ne æive po biblijskim naËe-lima, niti ih to zanima. PrivlaËi ih mrak ovo-ga svijeta, jer je izbrisana granica izmeureligijskog i svjetovnog poimanja æivota.

KrπÊanstvo sve viπe postaje mjeπavinadjelomiËnog biblijskog nauka, hinduizma (na-uk o reinkarnaciji), znanosti i spiritizma. Pri-tom je izgubljena istina, a bez istine se nemoæemo spasiti. Religija postaje svojevrsnamijeπana salata, nasuprot Boæjoj hrani kojase sastoji samo od voÊa æivota. Rijetki vjeru-je u vjeËni æivot, a oni πto vjeruju, zapravovjeruju u reinkarnaciju — seobu besmrtneduπe koja se evolucijom razvija: “Duh izriËi-to veli da Êe u posljednja vremena neki otpa-sti od vjere i pristati uz prijevarne duhove iavolske nauke...” (1. Timoteju 4,1)

95

Mnoge obitelji u svojemu domu imajuBibliju, ali im ona sluæi samo za skupljanjepraπine: uopÊe se ne Ëita — pod izlikom dasu to priËe za malu djecu i da se niπta u njojne moæe znanstveno dokazati. Radije sluπa-ju, Ëitaju i gledaju fantastiËne i spiritistiËkeumotvorine i sve se viπe udaljuju od istine.Bezboænici su prevladali i postali uvjerljivi idjelotvorni u lovu na ljudske duπe: “DolazakBezboænika bit Êe, dakako, uz suradnju so-tone, popraÊen svakovrsnim silnim djelima,varavim Ëudesnim znakovima i svakovrsnimpokvarenim zavoenjem, namijenjenim oni-ma koji propadaju za kaznu πto nisu prihva-tili ljubav prema istini da bi se tako spasili.”(2. Solunjanima 2,9.10)

Biblija razotkriva svaki laæni nauk, alije ljudi ne prouËavaju te ih je lako zavestilaæima. Zbog neznanja nastaju teoloπka pre-viranja, odnosno religijske konfuzije i zbrkeu tumaËenju biblijskog nauka u srazu s dru-gim naucima i naËelima suvremenog æiv-ljenja. Dolazi do poplave laænih proroka, laæ-nih vidjelaca i mistika koji o svemu govore,



samo ne o tome da se æurno treba moralno ivjerski preobratiti, jer se pribliæilo Kraljev-stvo nebesko, odnosno skori dolazak IsusaKrista. Oni Êe zavesti i prevariti veÊinu sta-novniπtva.

NajtragiËnije je to πto o dolasku Gospo-dina s nebesa ne govore niti sveÊenici i vjer-ske voe jer ni sami nemaju dovoljno vjerei znanja buduÊi da su svojemu pozivu pristu-pili iz egzistencijalnih razloga. Knjiga Otkri-venje ili Apokalipsa, koju je Isus osobno iz-diktirao bogoslovu Ivanu za potrebe posljed-njih naraπtaja, gotovo se nigdje ne prouËava,veÊ je i dalje skrivena od ljudi. Iskrivljenibiblijski nauk rezultirat Êe time da Êe Isuso-va ærtva biti zasjenjena ljudskim mudrostimai laænim ili iskrivljenim vjerskim sustavima.Zdrav nauk Êe se razvodniti, a o Isusu Êegovoriti samo kao o Ëovjeku i jednom odproroka. Grijeh Êe se tako silno umnoæiti daÊe u medijima prevladati vijesti u svezi sgrijehom, a o dobrim stvarima neÊe biti go-tovo ni rijeËi. Sektaπenje, razdor i svae ra-znih skupina u Crkvama rezultirat Êe odla-

97

skom ljudi iz Crkava, jer u njima neÊe naÊimir i bit Êe zbunjeni. Mnogima Êe se svidjetizamisao da sami sebi budu gospodari i dasami odluËuju o svojoj sudbini, a to Êe znaËitinjihovu propast: “Nema mudrosti i nema ra-zuma i nema savjeta protiv Jahve.” (Izreke21,30) SliËno piπe i prorok Izaija: “Jao oni-ma koji su mudri u svojim oËima i pametnisami pred sobom!” (Izaija 5,21)

Na planu tumaËenja Biblije najveÊa po-lemika se vodi oko druge i Ëetvrte Boæje za-povijedi. Tradicija je zaobiπla izvorne Boæjezapovijedi. Protivno drugoj zapovijedi uve-dene su krπÊansk kipovi i ikone kao zamjenaza likove i laæne bogove iz nekrπÊanskih po-ganskih naroda iz proπlosti i sadaπnjosti: “Nepravi sebi lika ni obliËja... ne klanjaj im seniti im sluæi…” (Izlazak 20,4.5)

NajveÊi kamen spoticanja bit Êe dvojbao Boæjem danu. Na 220 mjesta u Bibliji ja-sno piπe da je subota sedmi dan i da je toBoæji dan odmora πto ga je On blagoslovioza sva vremena. Dræavne i crkvene vlasti svo-jim zakonima nameÊu nedjelju kao dan od-



mora unatoË tome πto to ne piπe nigdje uBibliji. Isusovo uskrsnuÊe u nedjelju najvaæ-niji je dogaaj u povijesti ËovjeËanstva, ali uBibliji nigdje ne piπe da je zbog toga doga-aja izmijenjen Boæji dan odmora. Jasno pi-πe da Isus nije mijenjao zakone: “Nemojtemisliti da sam doπao ukinuti Zakon i Proro-ke! Ne dooh da ih ukinem, veÊ da ih ostva-rim.” (Matej 5,17) Svi mediji Êe organiziratitribine i rasprave o Boæjem danu, je li tobiblijska subota ili u proπlosti nametnuta ne-djelja, odnosno je li Boæji zakon promjenjivili nije. To Êe izazvati zbunjenost, ali i ten-zije neistomiπljenika, jer Êe potpunu istinuprihvatiti samo manji dio vjernika. Glavnateza, odnosno zakljuËak, bit Êe u veÊini slu-Ëajeva da je subota za Æidove, a da je nedje-lja izabrana zbog toga πto je u taj dan us-krsnuo Gospodin Isus Krist, da to treba bitidan posveÊen obitelji i da zbog toga ne trebaraditi nijedna institucija. Zanemarit Êe se Ëi-njenica da se i Krist odmarao subotom. SvetrgovaËke aktivnosti koje su se nekada odvi-jale nedjeljom prebaËene su na subotu i to je

99

postao dan kada se obavlja kupnja. Ljudi sutime praktiËno prisiljeni πtovati nedjelju, atko se ne bude tako ponaπao, bit Êe prezren,izopÊen i proganjan, i Ëak s pomoÊu infor-matiËke tehnologije iskljuËen iz kompjutor-skog sustava s pohranjenim poreznim bro-jevima te neÊe moÊi niπta kupiti.

Progon krπÊana vjernihbiblijskom nauku

Danas postoje tri skupine ljudi: nevjerniciili ateisti; mlaki ili djelomiËni vjernici kojisu, uz krπÊanstvo, prihvatili druge laæne na-uke; i ostatak koji πtuje sve Boæje zapovijediu izvornom obliku i kojemu je Krist srediπtevjerovanja. Ali to Êe se ubrzo promijeniti.Kada kriza dosegne vrhunac, cijeli svijet Êebiti prinuen svrstati se samo u dvije skupi-ne: ili Êe biti lojalni vlastima i prihvatiti mje-πoviti vjersko-politiËki sustav, ili Êe ostativjerni samo biblijskom nauku. Izvrtanja bib-lijskoga nauka dosegnut Êe vrhunac te Êe seBoæji zakon proglasiti nevrijednim.

PROGON KR©∆ANA ...


Ujedinjeni politiËko-religijski sustav po-staje zvijer koja proædire sve one koji jojnisu lojalni. Ta ujedinjena zvijer Êe izmislitii strukturirati neko sredstvo svekolike kuπnjeza sve stanovnike svijeta, izmislit Êe neki fik-tivni kip ili ikonu, odnosno neki objekt obo-æavanja. Kakav je to objekt πtovanja, joπ nemoæemo sa sigurnoπÊu znati, ali i to Êemoubrzo saznati kada se ostvari potpuno jedin-stvo politiËke vlasti i vjerskih institucija. TajnajveÊi problem i zastraπujuÊa prijetnja ljud-skom rodu izraæeni su redcima: “TreÊi aneonastupi za njima viËuÊi jakim glasom: ‘Tkose god pokloni Zvijeri i njezinu kipu i primiæig na svoje Ëelo ili na svoju ruku, pit Êevino Boæje srdæbe koje stoji natoËeno, Ëisto,u Ëaπi njegova gnjeva. Bit Êe muËen ognjemi sumporom pred svetim anelima i pred Ja-njetom. I dim se njihovih muka diæe u vijekevjekova; i nemaju mira ni dan ni noÊ koji seklanjaju Zvijeri i njezinu kipu te koji primaæig njezina imena! Na tome se temelji posto-janost svetih koji Ëuvaju Boæje zapovijedi ivjeru u Isusa.” (Otkrivenje 14,9-12)

101

Ruke simboliziraju grijehe koje Ëinimo,a Ëelo simbolizira grjeπno i bezvjerno raz-miπljanje. Oni koji su posveÊeni Bogu veÊnose duhovni Boæji peËat na svojemu Ëelu,odnosno u svojemu umu. Naæalost, u ovojdrugoj skupini spaπenih ostat Êe samo hrabrii utemeljeni u vjeri. OpÊenito reËeno, vjeraÊe izgubiti svaki smisao. To Êe biti opÊa du-hovna propast gotovo svih stanovnika naZemlji, jer mnogi koji su bili vjernici otpastÊe od vjere i prihvatiti obiljeæje lojalnosti po-litiËko-vjerskom sustavu zbog straha za æi-vot i egzistenciju svojih ukuÊana. Isus je pred-vidio da Êe u toj najmraËnijoj kratkoj fazipovijesti mnogi zbog straha uËiniti tragiËnopogreπan izbor i skrenuti pogled s Njega. »akse zapitao hoÊe li, kada se bude vratio u ve-likoj Boæjoj slavi, uopÊe naÊi vjere na Zem-lji: “Ali, hoÊe li Sin »ovjeËji, kada doe,naÊi pouzdanja na zemlji?” (Luka 18,8)

SveopÊa kriza na svim podruËjima pro-uzroËit Êe uspostavu novoga svjetskog pore-tka koji Êe ukinuti demokratske i vjerske slo-bode i uvesti torturu pravno-represivnim mje-



rama kroz uvid i nadzor pomoÊu biometrij-skih Ëipova koje Êe dobiti svi graani. Zbogduboke recesije dræave Êe s biti primoraneujediniti s crkvenim poglavarstvima radi lak-πeg prevladavanja sveopÊe krize u procesureforme sustava i uspostave novoga svjetskogporetka, na Ëijemu Ëelu je tajna supervladakoja nadzire sve vlade svijeta. Bit Êe to pravatortura prema svima koji se ne uklope u na-metnute zakone i ne budu posve lojalni: ne-milosrdno Êe ih progoniti i kaænjavati. Tkose ne uklopi u sveopÊi sustav, bit Êe odstra-njen digitalnim naËinom, Ëak i fiziËkom likvi-dacijom. Tako Êe biti razoreni svi pozitivnimoralni odnosi, Ëak i u okviru obitelji: “BratÊe brata, otac dijete predavati na smrt. DjecaÊe ustajati na roditelje i ubijat Êe ih. Svi Êevas mrziti zbog mene. Tko ustraje do konca,taj Êe se spasiti.” (Marko 13,12.13) Kao πtorodilja mora prvo proÊi muke da bi osjetilaradost, tako i mi moramo proÊi kroz nevolje,a onda nas Ëeka osloboenje, beskrajna ra-dost i ushit pred Isusom Kristom u Njegovukraljevstvu.

103

DjelomiËni vjernici Êe se naÊi na velikojkuπnji te Êe se pokolebati i odreÊi Isusa Kri-sta kao Spasitelja. Ali vjernici jaki u vjeri joπviπe Êe ojaËati u njoj. Oni vjernici koji osta-nu dosljedni biblijskom nauku bit Êe digital-no prepoznati, od svih Êe biti prezreni i imatÊe velikih problema: “Tada Êe vas podvrÊi mu-kama i ubijati vas, i sav svijet zamrzit Êe vaszbog mene. I mnogi Êe tada posrnuti u vjeri;izdavat Êe jedni druge i mrzit Êe se meu-sobno. Ustat Êe mnogi laæni proroci i mnogeÊe zavesti. Razmahat Êe se bezakonje i lju-bav Êe kod mnogih ohladnjeti. Ali tko ustra-je do konca, bit Êe spaπen.” (Matej 24,9-13)

Vrhunac tjeskobe je progon, psihiËko ifiziËko maltretiranje vjernika opÊenito i po-sebice progon manjih vjerskih zajednica ko-je se ne uklapaju u veÊinski svjetonazor. LjudiÊe se Ëuditi kako netko uopÊe moæe viπe vje-rovati u Boga. VeÊina Êe jednostavno mrzitiBoga te Êe proganjati i muËiti svakoga tkobude spomenuo Boga i ime Isusa Krista jerÊe biti indoktrinirani da je za sve probleme,posebice za prirodne katastrofe, kriv upravo



Bog. Kada se nevolje obruπe na ljude slabeu vjeri, hulit Êe na Boga. Mnogi Êe se pitatigdje je Bog koji dopuπta tolike prirodne ka-tastrofe i propast. Kao πto je nekada bila Ëastbiti nacist, tako Êe biti Ëast proganjati svekoji budu poπtivali biblijske, a ne nametnutezakone.

Vjernici koji nisu u Ëvrstoj vjeri straho-vat Êe za svoju egzistenciju i za svoju obiteljpa Êe prihvatiti sve diktate, izjasnit Êe se danisu vjernici Isusa Krista i tako Êe saËuvatitrenutaËnu egzistenciju. To i jest glavni ciljneËistih sila demona i ljudi: da πto viπe ljudipropadne i doæivi vjeËnu smrt izdavπi Isusa.

Na naπemu planetu, kao na nekoj pozor-nici svemira, vodi se nemilosrdna duhovnabitka izmeu dobra i zla, æivota i smrti: “Zatose veselite, nebesa, i vi koji stanujete u nji-ma. Jao vama, zemljo i more, jer je avaosiπao k vama s velikim gnjevom, svjestan daima samo joπ malo vremena!” (Otkrivenje12,12)

©to se zapravo dogaa, opisano je u red-cima: “Tada, obuzet gnjevom protiv Æene,

105

Zmaj ode da vodi rat protiv ostalih iz njezinapotomstva, protiv onih koji vrπe Boæje zapo-vijedi i Ëuvaju Isusovo svjedoËanstvo.” (Ot-krivenje 12,17) Jednostavno reËeno, zli an-eli Êe preko masa ljudi organizirati proga-njanje ostatka vjernika Isusove Crkve: to Êezapravo biti proreËena duhovno-fiziËka bor-ba izmeu dobra i zla. U æargonu reËeno, zliÊe proganjati “bogomoljce” koji se budu dr-æali svih Boæjih zapovijedi prema biblijskomizvorniku. Bit Êe to pravo duhovno reπetanjeIsusovih sljedbenika, jer Êe zavladati takvamrænja prema njima da Êe mnogi pokleknutii izdat Êe Isusa da se ne bi odrekli pogodno-sti koje imaju. Da bi saËuvali vjeru i æivot,pravi Êe vjernici biti prinueni napustiti sve,kuÊu, obitelj, posao, i otiÊi na pusta i nepri-stupaËna mjesta u nadi da Êe im Bog i svetianeli pomoÊi i da Êe Bog Isus uskoro siÊi sNeba da ih odvede u Kraljevstvo nebesko.Oni koji tada budu æivi proÊi Êe svoj kriæniput — blago mnogima koji prije toga umrujer ga neÊe morati proÊi. Bit Êe teπko, ali toneÊe biti niπta prema slavi koja nas oËekuje.



Blago i onima koji izdræe progon, jer Êe ugle-dati Boga na Nebu, doËekat Êe Isusa Kristakao svojega Spasitelja i od Njega Êe dobitislavu vjeËnoga æivota.

Dogodit Êe se sliËna stvar kao kada sufaπisti za sve ekonomske probleme okriviliÆidove otvorivπi tako prostor za njihovo fi-ziËko uniπtavanje, za holokaust. SliËno Êe pro-ganjati i sve one koji nisu u cijelosti lojalniujedinjenom vjersko-politiËkom sustavu, od-nosno novom svjetskom poretku, koji Êe spomoÊu informatiËke tehnologije i preko dr-æavnog srediπnjeg registra, u kojemu su po-hranjeni svi osobni identifikacijski brojevigraana, nadzirati svakog pojedinca koji Êese usto morati izjasniti o svojoj nepobitnojlojalnosti ili vlastima ili svemoguÊem Go-spodinu Bogu. Oni koji se ne izjasne o lojal-nosti vlastima, neÊe moÊi ostvarivati svojaegzistencijalna prava, jer Êe ih srediπnji re-gistar poreznih brojeva onemoguÊiti. Tajnaosobnih identifikacijskih brojeva bit Êe gru-bo zloporabljena, a sve uime neke kvazisi-gurnosti.

107

Da bismo izdræali veliki pritisak nevjer-nika, prijeko je potrebna bezuvjetna vjera uBoga. Progona se ne trebamo plaπiti jer Êenas πtititi sâm Bog, samo se trebamo uzdatiu Njega: “Ne boj se, jer ja sam te otkupio;imenom sam te nazvao: ti si moj! Kad prekovode prelaziπ, s tobom sam; ili preko rijeke,neÊe te preplaviti. Poeπ li kroz vatru, neÊeπizgorjeti, plamen te opaliti neÊe.” (Izaija43,1.2)

UnatoË tome πto Êe se planine pokrenutizbog razornih potresa i πto Êe padati tisuÊemrtvih oko nas, Bog, kojemu smo se posve-tili, bit Êe uz nas i zaπtititi nas: “Nek se po-krenu planine i potresu brijezi, al se ljubavmoja neÊe odmaÊ od tebe...” (Izaija 54,10)

Spasenje u uvjetima zavrπnetjeskobe

Bog jest ljubav, ali Êe se silno rasrditi iza sva vremena uniπtiti grijeh. Ljudi su pot-puno nespremni za izlijevanje Boæje srdæbe,za sve probleme osuuju Boga te postaju ne-

SPASENJE U UVJETIMA ...


zadovoljni, buntovni, histeriËni, destruktivni,osvetoljubivi: “Razmahat Êe se bezakonje iljubav Êe kod mnogih ohladnjeti.” (Matej24,12) To se odnosi na vjernike krπÊane jerÊe biti u velikoj kuπnji vjere koja Êe se oËi-tovati strahom za æivotnu egzistenciju. Tu na-staje problem izbora: ostati vjeran Bogu iizgubiti egzistenciju i udoban æivot, ili u ci-jelosti biti lojalan dræavnim i vjerskim vla-stima. Kada naiu nevolje, onima koji nisuËvrsti u vjeri bit Êe teπko uspostaviti prisnuzajednicu s Isusom. Duhovni Boæji peËat mo-ramo dobiti prije nevolja i zadræati ga podsvaku cijenu. Oni koji izaberu dokraja ostativjerni svojemu Gospodinu Isusu Kristu bitÊe duhovno obiljeæeni znakom koji drugi ne-Êe vidjeti, ali vidjet Êe ga aneli Boæji kojiÊe te izabrane i prokuπane Ëuvati od zlih lju-di. ©to je duhovni peËat, moæemo razaznatiiz rijeËi koje se odnose i na sve dosadaπnjenaraπtaje vjernika: “U njemu ste i vi, poπtoste Ëuli rijeË istine — Radosnu vijest svogaspasenja — u njemu ste, prigrlivπi vjeru, izapeËaÊeni Duhom, svetim, obeÊanim.” (Efe-

109

æanima 1,13) Svi se suoËavamo s patnjama iproblemima, ali ako smo Mu vjerni, Bog Êenas zaπtititi i na kraju blagosloviti vjeËnimæivotom.

U takvim straviËnim uvjetima kaosa, ka-tastrofa, ekstremne tjeskobe i sveopÊeg lu-dila spasit Êe se samo hrabri ljudi Ëista srca.Oni Êe se i prije toga korjenito odvojiti odsvijeta koji je postao poput krvoæedne zvi-jeri. PobjeÊi Êe od svega toga na pusta mje-sta, danomice Êe se moliti Bogu za snagu izaπtitu i Ëekati Isusov dolazak s Neba: “... ida Ëekate njegova Sina s nebesa, koga uskri-si od mrtvih — Isusa, naπega osloboditeljaod srdæbe koja Êe doÊi.” (1. Solunjanima 1,10)NasreÊu, ta faza Êe trajati veoma kratko jerÊe Isus iznenada doÊi iz svemira po svojevjerne da ne bi stradali od ogorËene ruljezbog sveopÊeg poremeÊaja druπtvenih odno-sa i ekstremnih prirodnih sila i kataklizmi.

Mnogi ljudi neÊe ni primijetiti taj pro-blem: sve probleme Êe prihvaÊati kao neπtonormalno πto se stalno dogaa. Isus je i topredvidio: “Kao πto je bilo u Noino vrijeme,



tako Êe biti za dolaska Sina »ovjeËjega. Kaoπto su ljudi jeli i pili, æenili se i udavali uvrijeme πto je prethodilo potopu, i to sve dodana kad Noa ue u lau, a da niπta nisunasluÊivali dok ne doe potop i sve ih odne-se, tako Êe biti i za dolaska Sina »ovjeËje-ga.” (Matej 24,37-39)

Kako je bilo u Noino doba, moæemo pro-Ëitati u Knjizi Postanka 6,5-12: “Vidje Jahvekako je Ëovjekova pokvarenost na zemljivelika i kako je svaka pomisao u njegovojpameti uvijek samo zloÊa. ... U oËima Boæ-jim zemlja se bila iskvarila; nepravdom senapunila. I kad je Bog vidio kako se zemljaiskvarila — ta svako se biÊe na zemlji izo-paËilo — reËe Bog Noi: ‘OdluËio sam da bu-de kraj svim biÊima jer se zemlja napunilaopaËinom; i, evo, uniπtit Êu ih zajedno sazemljom.’”

Moæemo zakljuËiti da su i danas takveprilike i da je jedino rjeπenje dolazak IsusaKrista. Da ne bismo i mi tako proπli, budimoveÊ danas utvreni u vjeri Ëitanjem Biblije,molitvom i pomaganjem svima bliænjima koji

111

imaju duhovnih i materijalnih problema, jerÊemo dobiti veliku slavu.

Zbog silno namnoæenog grijeha (lopov-luka, nasilniπtva, homoseksualnosti, pedofi-lije i potpune slobode grijeha) Bog Êe u po-sljednjim danima ljudske povijesti izliti svusvoju srdæbu na Zemlju da satre i uniπti ne-pokajani i izopaËeni dio ljudskog roda: “Po-tom Ëuh jak glas πto dolazi iz hrama i govorisedmorici anela: ‘Idite i izlijte sedam ËaπaBoæjega gnjeva na zemlju!’” (Otkrivenje16,1-2) Zla su sliËna zlima πto ih je Bog izliona Egipat kada okorjeli faraon nije dopustioizlazak Hebreja iz egipatskog ropstva, πto jeopisano u Knjizi Izlaska 7-11 i u Otkrivenju16,1-10 i 17,17 (Ëirevi, mora crvena od krvi,krvave rijeke, velike æege, tama, oneËiπÊenzrak, potresi). Nakon sedmoga zla Isus zavr-πava povijest svijeta: “Tada iz hrama, od pri-jestolja, doe jak glas koji poviËe: ‘Svrπenoje!’” (Otkrivenje 16,17) Na Zemlji nastajeglobalna kataklizma: “Svi otoci iπËeznuπe agorâ nestade.” (Otkrivenje 16,20) Doπao jetrenutak da Bog Isus Krist ponovno sie na



naπ planet u velikoj slavi i da obavi ulogusuca svijetu.

Vremena joπ imamo, ali odmah se odre-knimo ovoga propadajuÊeg svijeta i æudimoza spasenjem: “Prema tome, pomno pazitekako æivite! Ne kao ludi, nego kao mudri;iskoriπÊujte vrijeme, jer su ovi dani zli!” (Efe-æanima 5,15.16) Odreknimo se sveg materi-jalnog bogatstva, a svoje vrijeme i novËanasredstva ulaæimo u duhovni razvoj — svoj isvojih bliænjih — i budimo oni koji Bogapostavljaju iznad svakoga drugog interesa.Budimo Boæji glasnogovornici, svugdje go-vorimo ljudima o spasenju i pomozimo immaterijalno koliko moæemo. Kupimo viπe do-stupnih knjiga koje govore o Isusu i pokla-njajmo ih svima koje susreÊemo. Spaπavaju-Êi druge, najbolje Êemo primati Boæju silu iza svoj osobni duhovni æivot, jer Bog osobitovoli svoje ribare ljudi. Na nama je da sijemo,a Bog neka prihrani da ljudska duhovnostuzraste.

Ako svojom aktivnoπÊu pridonesemospasenju samo jednog Ëovjeka, postigli smo

113

najveÊi uspjeh. Uz Boæju pomoÊ moguÊe jeda ih bude i stotine.

Propovijedajmo navodeÊi tekstove i do-gaaje iz Biblije, pustimo da Bog preko nasgovori ljudima biblijskim autoritetom. PoË-nimo odmah s duhovnom pripremom za naj-mraËnije razdoblje ljudske povijesti i za slavniGospodinov dolazak, i to intenzivno, i ne boj-mo se. Bog Êe nas πtititi na svim naπim pu-tovima: “Ne boj se, jer ja sam s tobom; neobaziri se plaho, jer ja sam Bog tvoj.” (Izaija41,10)

UnatoË straπnoj krizi, u Psalmu 86,7 iz-raæava se optimizam: “U dan tjeskobe vapi-jem k tebi, jer Êeπ me usliπati.” Manjina sBogom uvijek je jaËa od veÊine koja Ga jeodbacila. Svojim dolaskom na naπ planet IsusÊe izazvati velike prirodne kataklizme potre-sima, pomicanjem kontinenata i nestankomotoka. Svojim anelima zaπtitit Êe vjerne pra-vednike: “Svojim Êe te krilima zaπtiti, i podnjegova Êeπ se krila skloniti... Pa nek padajutisuÊe kraj tebe, deseci tisuÊa s desne tvoje,tebi se neÊe primaÊi! ... Jer anelima svojim



zapovjedi da te Ëuvaju na svim putima tvo-jim.” (Psalam 91,4-11)

Evo, Isus dolazi!Sve jednom doe i proe: svane dan pa

se smraËi i doe noÊ, budemo mladi pa os-tarimo, Ëekamo goste pa nam dou. Tako Êei Isus jednom opet doÊi i napokon rijeπitiproblem grijeha i smrti. Isus, oËitovani Bog,Boæji Sin koji je vidljiv, bio je na naπemuplanetu prije 2000 godina, i opet Êe doÊi.Moæda i umremo a da On ne doe, ali jed-nom Êe ipak doÊi. I svi Êe reÊi: “Evo, i to sekonaËno dogodilo.”

»im umremo, zapravo istoga trena uskr-savamo, jer u smrti vrijeme ne prolazi. ToznaËi: kada posljednji put zatvorimo oËi, uistom trenutku ih ponovno otvaramo i vidi-mo bljesak na Nebu, vidimo Isusa na obla-cima kako oËekuje da nas aneli dovedu kNjemu. “A naπa je domovina na nebesima,odakle i Spasitelja postojano oËekujemo, Go-spodina Isusa Krista, koji Êe, prema djelo-

115

tvornosti kojom moæe sve podloæiti sebi, pre-obraziti naπe bijedno tijelo i uËiniti ga jed-nakim svome slavnom tijelu.” (Filipljanima3,20.21)

To Êe biti spasenje od destruktivnog dje-lovanja zloËestih ljudi i zlih demona, odno-sno Ëin prelaska pravednih i vjernih ljudi izSotonine kneæevine u Boæje kraljevstvo naNebu, ondje gdje boravi Bog Isus Krist smnoπtvom anela.

Isus je zorno objasnio kamo Êe nas od-vesti: “U kuÊi Oca moga ima mnogo stano-va. Kad ne bi bilo tako, zar bih vam rekao:‘Idem da vam pripravim mjesto!’ Kad odemte vam pripravim mjesto, vratit Êu se da vasuzmem k sebi i da vi budete gdje sam ja.”(Ivan14,1-3) Tako Êemo se vratiti u savrπensvijet, kakav je Bog zamislio za nas na poËet-ku stvaranja.

Isusov slavni dolazak zbit Êe se u naj-mraËnijoj fazi ljudske povijesti grijeha i ne-vjere. Bog Êe na naπ planet izliti svu svojusrdæbu zbog gaenja na najodurnije grijehekoje ljudi masovno Ëine: “Pazite! Dolazi Go-

EVO, ISUS DOLAZI!


spodin sa svojim svetim DesettisuÊama dasudi svima i da kazni sve bezboænike za svanjihova bezboæna djela koja bezboæno po-Ëiniπe i za sve uvredljive rijeËi koje oni, bez-boæni greπnici, izgovoriπe protiv njega!” (Ju-da 14.15)

Zbog krajnjeg nemorala Biblija govorida Êe se spasiti i vjeËno æivjeti samo malo-brojni, koji se nisu poistovjetili sa svijetomiako su zbog takvog svojega izbora imali ve-likih problema: “U ono Êe vrijeme ustati Mi-hael, veliki knez koji πtiti sinove tvog naro-da. Bit Êe to vrijeme tjeskobe kakve ne bija-πe otkako je ljudi pa do toga vremena. U onovrijeme tvoj Êe se narod spasiti — svi koji senau zapisani u Knjizi. Tada Êe se probuditimnogi koji snivaju u prahu zemljinu; jedniza vjeËni æivot, drugi za sramotu, za vjeËnugadost.” (Daniel 12,1.2)

Isus Êe doÊi iznenada, kada se ne bude-mo nadali: “©to se tiËe onog dana i Ëasa, otome nitko ne zna; ni aneli nebeski, ni Sin,veÊ jedino Otac. Kao πto je bilo u Noinovrijeme, tako Êe biti za dolaska Sina »ovje-

117

Ëjega. Kao πto su ljudi jeli i pili, æenili se iudavali u vrijeme πto je prethodilo potopu, ito sve do dana kada Noa ue u lau, a daniπta nisu nasluÊivali dok ne doe potop isve ih odnese, tako Êe biti i za dolaska Sina»ovjeËjega.” (Matej 24,36-39)

Isusov dolazak bit Êe senzacija i izazvatÊe nevjericu kod svih ljudi. Zorno je prika-zan u Mateju 27-31: “Jer Êe dolazak Sina»ovjeËjega biti sliËan munji πto sijevne naistoku i rasvijetli sve do zapada. ... Tada Êese ukazati na nebesima znak — Sin »ovje-Ëji; tada Êe proplakati sva plemena na zemljii vidjet Êe Sina »ovjeËjega gdje dolazi naoblacima nebeskim s velikom moÊi i slavom.I on Êe poslati anele svoje s glasnom tru-bom da skupe izabrane njegove od Ëetiri vje-tra, od jednoga kraja nebesa do drugoga.”

KljuËna je Ëinjenica da Isus neÊe stupitina Zemlju, veÊ Êemo Ga gledati gore, na ob-lacima. To je zbog toga πto Êe se pojavitilaæni Kristi koji Êe prevariti mnoge: “Akovam tko tada rekne: ‘Sluπaj! Mesija je ovdjeili ondje’ — ne vjerujte, jer Êe se pojaviti

EVO, ISUS DOLAZI!


laæne mesije i laæni proroci te Êe Ëiniti tolikeËudesne znakove da bi zaveli, kad bi bilomoguÊe, i same izabranike.” (Matej 24,23-24)

»itav Êe posljednji naraπtaj æiv doËekatislavni Isusov dolazak na naπ planet. Svi Êese kontinenti pokrenuti i skupiti na jednojstrani planeta: “Evo dolazi u pratnji oblaka!I vidjet Êe ga svako oko...” (Otkrivenje 1,7)Pri Isusovu dolasku nastaje najveÊa katakli-zma u povijesti Zemlje: “... A nebo iπËeznukao knjiga koja se smota. Sa svojih se mjestapokrenuπe sve gore i svi otoci...” (Otkrivenje6,13-14)

Svi protivnici Boga æivoga, svi oni kojiproganjaju Boæji vjerni narod, doæivljavajubeskonaËnu agoniju i padaju u potpuni oËajpokuπavajuÊi se sakriti od sile koja se pojav-ljuje na nebesima: “Zemaljski kraljevi, veli-kaπi, vojskovoe, bogataπi, moguÊnici, svi —robovi i slobodni — sakriπe se po πpiljama igorskim peÊinama, govoreÊi gorama i peÊi-nama: ‘Padnite na nas i sakrijte nas od licaonoga koji sjedi na prijestolju i od Janjetove

119

srdæbe, jer doe veliki dan njihove srdæbe!Tko moæe opstati?’” (Otkrivenje 6,15-17)

Isusa Êe neposredno i radosno doËekatisamo pravednici posljednjeg naraπtaja, a os-tali, umrli u vjeri tijekom proπlih stoljeÊa,uskrsnut Êe u slavi. Duh Boæji Êe pohoditigroblja i morske dubine i opet stvoriti ljude,ljepπe nego prije: “Tvoji Êe mrtvi oæivjeti,uskrsnut Êe tijela. Probudite se i kliËite, sta-novnici praha!” (Izaija 26,19) Prvo Êe uskr-snuti svi oni koji umrijeπe u vjeri i nadi uOnoga koji je to obeÊao, a zatim Êe se po-dignuti izabrani iz posljednjeg naraπtaja kojiÊe æiv doËekati Isusa: “Pazite! Kazujem vamtajnu: svi neÊemo umrijeti, ali Êemo se svipreobraziti, u jedan hip, u tren oka, na glasposljednje trube; zatrubit Êe truba i mrtvi Êeuskrsnuti neraspadljivi, a mi Êemo se pre-obraziti, jer treba da se ovo raspadljivo tijeloobuËe neraspadljivoπÊu i da se ovo smrtnotijelo obuËe besmrtnoπÊu. A kad se ovo ras-padljivo tijelo obuËe neraspadljivoπÊu i ovosmrtno tijelo besmrtnoπÊu, tada Êe se ispunitipisana rijeË: ‘Pobjeda proguta smrt.’ (1. Ko-

EVO, ISUS DOLAZI!


rinÊanima 15,51-54) Ako viπe nema smrti,onda smo spaπeni, jer viπe ne starimo, vje-Ëno smo mladi, nema nikakve tjeskobe —samo radost i ljubav!

Obistinit Êe se istina o spasenju koja jezapisana u 1. Ivanovoj 5,11: “A ovo je tosvjedoËanstvo: Bog nam je dao æivot vjeËni,i taj je æivot u njegovu sinu. Tko ima Sina,ima æivot; tko nema Sina Boæjega, nema æi-vota.” Da bi uniπtio grijeh, Isus Êe morati,naæalost, uniπtiti sve ljude koji su zaraæenigrijehom i koji su odbacili poziv za spase-nje. Njihov kraj bit Êe potpuna katastrofa:“Iz njegovih ‘usta’ izlazi oπtar maË da njime‘pobije pogane’.” (Otkrivenje 19,15) Njiho-va je smrt vjeËna, grijeh je zauvijek uniπten.

Slika Isusovog dolaska izgledat Êe ot-prilike ovako: Duboko u Svemiru ukazat Êese malo svjetlo. Astronomi Êe uperiti tele-skope ne bi li utvrdili πto je to, ali neÊe moÊiniπta utvrditi. Svjetlo Êe biti sve veÊe, aliastronomi i dalje neÊe moÊi vidjeti πto je to.Mnogi Êe umirati od straha od onoga πto idena Zemlju.

121

Glazba Êe biti fantastiËna: sa svih stranaÊemo Ëuti fanfare, trube, ksilofone, violine,zvonca i druga glazbala, a samih glazbalauopÊe neÊe biti. »init Êe nam se da oko nasima stotine zvuËnika, a zvuËnika biti neÊe.Glazba Êe dopirati Ëas s lijeve, Ëas s desnestrane i treperit Êe oko nas, lijepa i ugodna,kakvu nijedno uho joπ nije Ëulo. Raznobojnasvjetla titrat Êe na nebu u svim duginim bo-jama, kakve ljudsko oko joπ nije vidjelo, asvjetiljki neÊe biti, jer sve Êe to Bog urediti.

Ugledat Êemo mnoπtvo anela koji leteprema nama. Svi Êe biti obuËeni u sjajne odo-re koje Êe svjetlucati kao bezbroj zvjezdicapresijavajuÊi se srebrnim sjajem.

A tek Isus! Sjat Êe jaËe nego Sunce. Alimi, pravedni i izabrani, lako Êemo i ozarenihlica zadivljeno gledati u svojega Spasitelja,svjetlo nam neÊe smetati. Oni koji nisu upi-sani kao spaπeni u Boæju knjigu æivota, skri-vat Êe se po rupama i πpiljama i zapomagatizbog straha od sile nebeske.

Osjetit Êemo kako nas aneli uzimaju ipodiæu prema oblacima i u trenu oka Êemo

EVO, ISUS DOLAZI!


vidjeti kako se preobraæavamo, kako viπe ni-smo stari, nemamo bore, mladi smo i zdravi,bez sijedih vlasi i ikakve mane.

U cijelom svemiru Ëut Êe se pljesak ru-ku svih anela. Oni Êe taj prizor gledati kaona videozidu, i svi Êe klicati: “Aleluja! Slavanaπemu Gospodinu!”

Ova priËa sadræi mnoπtvo biblijskih ele-menata, ali u njoj ima i maπte. PriËekajmopa Êemo vidjeti kako Êe to zaista izgledati.

Bit Êe mnogo spaπenih iz svih naraπtajatijekom povijesti: “Poslije toga se, najedan-put, pojavi pred mojim oËima veliko mno-πtvo, koje nitko nije mogao izbrojiti, iz sva-kog naroda i plemena, puka i jezika. Stajalisu pred prijestoljem i pred Janjetom, obuËeniu bijele haljine, s palmama u rukama, i vika-li jakim glasom: ‘Spasenje je djelo naπegaBoga koji sjedi na prijestolju, i Janjeta!’” (Ot-krivenje 7,9.10)

123

Sve je proπlo i Zemlja je pustaNa Zemlji je sve izopaËeno, i ljudi i pri-

roda, i niπta ne zasluæuje æivjeti. Potrebno jesve novo, novi æivotni bljesak.

Naæalost, mnogobrojni Êe zauvijek pro-pasti jer ih privlaËi grijeh ovoga svijeta i æe-le sve proæivjeti u ovome kratkom zemalj-skom æivotu. Ne ostaju niti bakterije niti πta-kori, baπ niπta πto je stvoreno od tvari: “AliÊe doÊi dan Gospodnji kao lopov; u taj Êedan nebesa iπËeznuti s velikom lomljavom,poËéla Êe se u ognju rastopiti, a zemlja se sasvojim ostvarenjima neÊe viπe naÊi.” (2. Pet-rova 3,10) Zemlja ostaje pusta kao da na njojnikada nije bilo nikakvog æivota: “©to se tiËekukavica, otpadnika, odurnih stvorenja, ubo-jica, bludnika, vraËara, idolopoklonika i svihlaæaca, njihova je sudbina u jezeru koje ‘goriognjem i sumporom’. To je je druga smrt!”(Otkrivenje 21,8) Druga smrt znaËi neposto-janje za sva vremena, a to zapravo predstav-lja pakao.

Kada nas Bog podigne sa Zemlje i odvojiod zlih ljudi, uniπtit Êe Zemlju i sve πto je na

SVE JE PRO©LO ...


njoj ostalo: “Gledam zemlju: pusta je, evo, iprazna, nebesa: svjetlost im iπËezla. Gledambrda: gle, tresu se, a svi se humci uzdrmali.Gledam: evo Ëovjeka nema, ptice nebeskesve su odletjele. Gledam: plodno polje, evo,opustje, sve gradove razori Jahve æestinomgnjeva svoga.” (Jeremija 4,23-26)

Zemlja opet nastanjenaBog Êe obnoviti uniπtenu Zemlju da bude

mnogo ljepπa nego prije. Spaπeni Êe tisuÊugodina æivjeti na Nebu, u stanovima koje namje Isus pripremio, a zatim Êemo se zajedno sIsusom vratiti na obnovljenu Zemlju na spek-takularan, nama nezamisliv naËin: “I opazihkako ‘Sveti grad’ — novi ‘Jeruzalem’ — si-lazi od Boga s neba, opremljen ‘poput zaruË-nice koja je nakiÊena’ za svoga muæa.” (Ot-krivenje 21,2)

Nebo Êe siÊi na Zemlju i Boæji grad Êebiti golem, Ëetvrtastog oblika, mjera 600 x600 kilometara. (Otkrivenje 21,16) U graduÊe stanovati vjerni Boæji narod koji je æivio

125

u doba Staroga i Novoga zavjeta. Bog Êe naZemlji ponovno stvoriti Raj i vratiti ga svo-jim vjernim sljedbenicima: “Ono πto oko nijevidjelo, πto uho nije Ëulo i na πto ljudskosrce nije pomislilo...” (1. KorinÊanima 2,9)

Boæje djelo spaπavanja bit Êe konaËnoostvareno kada On posve iskorijeni grijeh i ucijelosti obnovi svu prirodu uniπtenu grije-hom. Cijela Êe Zemlja postati raj: “Potomopazih ‘novo nebo i novu zemlju’, jer su iπ-Ëezli prvo nebo i prva zemlja: mora viπe ne-ma... Tada onaj koji sjedi na prijestolju reËe:‘Evo sve Ëinim novo!’ I nadoda: ‘Piπi: Ovesu rijeËi pouzdane i istinite!’” (Otkrivenje21,1.5) Kralj Isus uspostavit Êe idealno dru-πtvo u kojemu Êe vladati sklad i ljubav. Mnogise danas pitaju gdje Êe stati svi ti spaπeniljudi buduÊi da je Zemlja ograniËenog ka-paciteta. To nije naπa briga, to je Boæja kre-acija koja ne moæe imati mana. Sve je toBog veÊ isplanirao. NeÊe biti oceana, pusti-nja, nepristupaËnih planinskih lanaca, sve Êebiti poravnano, plodno i napuËeno. Obiteljikoje su smrÊu razdvojene opet Êe biti na oku-

SVE JE PRO©LO ...


pu i æalosti i suza viπe neÊe biti. Svatko Êesebi napraviti kuÊu kakvu æeli i na mjestukoje mu se najviπe svia i imat Êe voÊnjak svoÊem koje najviπe voli. (Izaija 65,21-24; Ot-krivenje 11,18)

U beskonaËnoj fazi vjeËnog æivota neÊebiti ni spolnosti ni razmnoæavanja ni raanjani umiranja: “O uskrsnuÊu niti Êe se æenitiniti udavati, nego Êe biti kao nebeski aneli.”(Matej 22,30) Svi Êemo biti krotki i æivjetÊemo kao braÊa i sestre u vjeËnom ushitu iblaæenstvu. Nitko u svojemu srcu neÊe nositimaË, veÊ samo mir i ljubav prema svakomstvoru nebeskom.

I nema viπe prolaznosti æivota, srËanihudara, nema kolesterola, triglicerida, πeÊernebolesti, nema nikakvih tumora ni bilo kojedruge bolesti od koje smo bolovali u grjeπnomsvijetu koji je ostao u dalekoj proπlosti: “Inijedan graanin neÊe reÊi: ‘Bolestan sam!’(Izaija 33,24) “Obrisat Êe svaku suzu s oËijunjihovih i smrti viπe neÊe biti, ni tuge ni jau-ka ni boli viπe neÊe biti.” (Otkrivenje 21,4)“SljepaËke Êe oËi progledati, uπi Êe se gluhih

127

otvoriti, tad Êe hromi skakati ko jelen, nje-mákov Êe jezik klicati.” (Izaija 35,5.6)

Viπe se neÊemo sjeÊati starog svijeta, jerkada je neπto neusporedivo bolje, staroga sei ne æelimo sjeÊati. I svi Êemo biti jedinstve-ni i istih prava. NeÊe biti niti rasa niti nacija,niti nadreenih niti podreenih, niti muπkihniti æenskih, svi Êemo biti prijatelji i svi kaojedan u Isusu Kristu. (GalaÊanima 3,28)

Priroda Êe biti Ëudesna i neusporedivoljepπa nego sada na grijehom okovanoj Zem-lji: “Ono πto oko nije vidjelo, πto uho nijeËulo, na πto srce ljudsko nije pomislilo: to jeBog pripravio onima koji ga ljube.” (1. Ko-rinÊanima 2,9) Sve Êe biti savrπeno, idealnoi apsolutno. Teorija o relativnosti viπe neÊepostojati. Isusa, svojega Gospodina i Spasi-telja, viat Êemo najmanje jednom tjedno:“Od mlaaka do mlaaka, od subote do su-bote, dolazit Êe svi ljudi da se poklone predlicem mojim — govori Jahve.” (Izaija 66,23)

Na novoj Zemlji dogodit Êe se neπto πtoje danas teπko zamisliti! Isus Krist, vidljiviBog kojega smo veÊ upoznali kao sina Ma-

SVE JE PRO©LO ...


rijina i Josipova, æivjet Êe na naπoj obnov-ljenoj Zemlji i odatle vladati Ëitavim Svemi-rom: “Evo stana Boæjeg meu ljudima! OnÊe stanovati s njima: oni Êe biti njegov narod,i on sam, Bog, bit Êe s njima. On Êe otrtisvaku suzu s njihovih oËiju. Smrti viπe neÊebiti; neÊe viπe biti ni tuge, ni jauka, ni boli,jer stari svijet proe.” (Otkrivenje 21,3.4)

Bog Êe prebivati u novom Jeruzalemu:“Prijestolje Boæje i Janjetovo bit Êe u gradu.Sluge Boæje klanjat Êe se Bogu i gledat Êenjegovo lice. A njegovo Êe ime biti na nji-hovim Ëelima.” (Otkrivenje 22,3)

Bog je od nas bio razdvojen πest tisuÊagodina. U silnoj ljubavi prema nama odluËioje stanovati s nama i viπe nikada se ne odvo-jiti od nas. Svi Êemo imati samo jednoga Kra-lja, Kralja ljubavi, kojemu Êemo biti poslu-πni, i sve Êe biti u savrπenom redu i blaæen-stvu. I mi Êemo s Bogom, ljubljenim Isu-som, kraljevati u vijeke vjekova. OËekuje nasvelika slava, toliko velika da je sve ovo πtosada proæivljavamo, i dobro i loπe, beznaËaj-no i isprazno. ÆiveÊi zauvijek u takvoj domo-

129

vini ljubavi i blaæenstva, nikada nam neÊebiti dosadno: uvijek Êemo neπto uËiti i napre-dovati na svim podruËjima, jer su Boæje tajneneiscrpne, a moguÊnosti nikada nisu dovoljnoizraæene. U Ëitavoj vjeËnosti Ëudit Êemo seBoæjoj beskonaËnoj kreativnosti, Ëudit Êemose i sebi i svemu za πto smo sposobni.

Istraæivat Êemo i tajnu spasenja prekoBoæjega posredovanja kao Ærtve na kriæunastojeÊi steÊi πto veÊe razumijevanje BoæjebeskonaËne ljubavi. Niti nakon milijardu go-dina neÊemo posve dokuËiti tako veliki tri-jumf Boæje ljubavi. Kao πto se Ëaπa prelijevakada je prepuna, tako Êe se prelijevati i naπaljubav. A πto moæe biti ljepπe od toga?

Putovanja u druge galaksijeKada budemo spaπeni, u Boæjem kra-

ljevstvu, i onda Êemo putovati, ali neuspo-redivo dalje nego πto putujemo danas: puto-vat Êemo po drugim planetima kojih ima bes-konaËno mnogo. Bog je beskonaËan, i sve-mir je beskonaËan, beskonaËan je i broj pla-

PUTOVANJE U DRUGE GALAKSIJE


neta nastanjenih drugim biÊima i s drugomprirodom. Æivjet Êemo beskonaËno dugo i ni-kada neÊemo stiÊi sve obiÊi i sve vidjeti. Is-traæivat Êemo tajne i æivot drugih planeta,neka druga biÊa, druge boje, druge zvukove,drugu hranu. I nakon milijardu godina ËinitÊe nam se da smo joπ uvijek na poËetku, jerje Boæje stvaranje beskonaËno.

Na nekom planetu more Êe moæda bitiruæiËasto, na nekom drugom æuto, trava Êenegdje biti plava, negdje tirkizna. A tek an-eli, stanovnici mnogobrojnih planeta, kojesada ne moæemo niti zamisliti, bit Êe od pla-neta do planeta razliËiti i prekrasnih oblika.Za upoznavanje bezbrojnih obliËja flore i fau-ne trebat Êe nam milijarde i milijarde godina.

»itavu vjeËnost Ëudit Êemo se koliko jeBog beskonaËno kreativan i koliko je svojeljubavi ugradio u sve πto je stvorio za onekoji su prezreli grijeh i izabrali povratak uRaj, svoj pravi i vjeËni dom, koji nam je Bogisplanirao joπ prije stvaranja naπega planeta.

Slava naπemu Gospodinu i Kralju Ëita-voga Svemira u vijeke vjekova!

131

Kazalo

©to je æivot kad se mrijeti mora? ............. 5

©to je spasenje? ........................................ 10

Stvar je u izboru ...................................... 24

Isusova dvostruka smrt — temeljspasenja ............................................... 32

Boæji zakon .............................................. 36

Zakon nije dovoljan ................................. 44

Prebacimo sve probleme na Isusa! ......... 57

Najstraπnije zamke ................................... 631. Sâm sebi boæanstvo ........................ 642. Nisam dovoljno dobar! .................. 663. Ima vremena! .................................. 664. Dosada ............................................ 685. Pohlepa ............................................ 696. Vanjska poboænost — farizejstvo .. 707. Povrπnost — Laodiceja .................. 728. Laæni nauci i laæni proroci ............ 73


Znakovi svrπetka povijesti ....................... 77

1. Ekonomska i politiËka kriza .......... 77

2. Izokrenute druπtvene vrijednosti .... 83

3. Prirodne katastrofe ......................... 87

4. Rat — moguÊi scenarij .................. 90

5. Zbrka u krπÊanskom nauku............ 91

Progon krπÊana vjernih biblijskomnauku ................................................... 99

Spasenje u uvjetima zavrπne tjeskobe .. 107

Evo, Isus dolazi! .................................... 114

Sve je proπlo i Zemlja je pusta ............ 122

Zemlja opet nastanjena .......................... 124

Putovanja u druge galaksije .................. 129

133

Documents

2 KAKO BITI SPA'EN - Svetlost Istine · 2010-11-10 · 6 KAKO BITI SPA'EN æi na naplatu. TragiŁni dogaðaji zbivaju se tako iznenada da nitko ne mo¾e predvidjeti „to æe donijeti