2 - 4 listopada

ORGANIZATORUDRUGA- DRAGOVOLJACA I VETERANA DOMOVINSKOG RATA RHUDVDR RH – PODRUŽNICA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE -

POKROVITELJMINISTARSTVO OBITELJI, BRANITELJA I MEĐUGENERACIJSKE SOLIDARNOSTI-

SUPOKROVITELJIKRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA - GRAD OROSLAVJE- GRAD KRAPINA - OPĆINA STUBIČKE TOPLICE- GRAD ZABOK - OPĆINA KRAPINSKE TOPLICE- GRAD DONJA STUBICA-

ORGANIZACIJSKI ODBORĐuro Dečak, general pukovnik predsjednik UDVDR RHBranko Bolfek predsjednik UDVDR RH - Podružnice Krapinsko-zagrske županijeValentino Rajković glavni tajnik UDVDR RH

ČLANOVI:Siniša Hajdaš Dončić župan Krapinsko-zagorske županijeSonja Borovčak zamjenica župana KZŽ za društvene djelatnostiAnđelko Ferek-Jambrek zamjenik župana KZŽ za gospodarstvoJosip Horvat gradonačelnik Grada KrapinaIvan Hanžek saborski zastupnik i gradonačelnik Grada ZabokaJuraj Srebačić gradonačelnik Grada Donja StubicaIvan Tuđa gradonačelnik grada OroslavjeVladimir Bosnar načelnik Općine Stubičke TopliceVladimir Huzak načelnik Općine Krapinske TopliceIvan Jarnjak saborski zastupnikMilivoj Škvorc saborski zastupnikDanica Hursa saborska zastupnicaŽeljko Cujzek načelnik Policijske uprave Krapinsko-zagorskeŽeljko Kmezić načelnik Uprave za obranu KrapinaIvan Poljak načelnik Policijske postaje KrapinaZdravko Novosel povjerenik UDVDR RH za sva športska natjecanjaDubravka Kutleša pročelnica Odjela za humanitarnu djelatnost UDVDR RHAlen Bartoš glasnogovornik UDVDR RHMilana Perica pročelnica za financije UDVDR RHJasna Halgaš-Bračun tajnica UDVDR RHMario Sačer savjetnik za športska natjecanjaIvan Maligec predsjednik Ogranka KrapinaDubravko Lunko predsjednik Ogranka KlanjecKrešimir Končevski predsjednik Ogranka ZabokVladimir Krmelić predsjednik Ogranka Donja StubicaSlavko Dimač predsjednik Ogranka PregradaMatija Margetić član SO P KZŽDamir Stubičar tajnik UDVDR RH - Podružnice KZŽ

PROVEDBENI ODBORDUŽNOSNICI:Ivan Podgajski predsjednik Provedbenog odboraDražen Leljak zamjenik predsjednika Provedbenog odboraJosip Puh voditelj Protokola Damir Nekić savjetnik za šport i športska natjecanja Josip Horvatin savjetnik za sigurnost Damir Gorup savjetnik za informatiku Branko Vrhovec savjetnik za logističku potporu Mladen Mandić voditelj Press centraVelimir Čajko voditelj-spiker na službenom otvorenju i na završetku DŠN Damir Stubičar tajnik PO

ČLANOVI:Branimir Horvat Franjo ŽlenderBranko Kokolić Vjekoslav ČaklecZdenko Kozina Zvonko TravenšćakSanja Artić Milan SkupnjakDarko Hlaban Radovan Hercigonja

DOBRODOŠLI UKRAPINSKO-ZAGORSKU ŽUPANIJU

Krapinsko-zagorska županija nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske i pripada prostoru središnje Hrvatske. Zasebna je geografska cjelina koja se pruža od vrhova Macelja i Ivančice na sjeveru do Medvednice na jugoistoku. Zapadna granica, ujedno i državna sa Republikom Slovenijom, je rijeka Sutla, a istočna granica je vododijelnica porječja Krapine i Lonje. Ovako razgraničen prostor Županije podudara se s prirodnom regijom Donje Zagorje.

Površinom je jedna od manjih županija (1224,22 km2) ali ima veće demograf-sko značenje jer je gustoćom stanovnika od 122 stan./km2 iznad republičkog prosjeka koji iznosi 84 stan./km2, te je, uz Međimursku i Varaždinsku županiju, najgušće naseljeno područje Republike Hrvatske. Veliko prometno značenje Županiji daje međunarodna trasa autoceste koja prolazi duž cijele Županije i predstavlja sastavni dio sjeverozapadnog ulaza/izlaza Republike Hrvatske pre-ma Europi.

Prema službenim statističkim podacima i popisu stanovništva 2001. godine, na području Krapinsko-zagorske županije živi 142.432 stanovnika, što iznosi 3,2% od ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske.

Poštovani dragovoljci i veterani Domovinskog rata,cijenjeni gosti, poštovani uzvanici, dragi ratni prijatelji,

Hrvatski branitelji s povjerenjem hrvatske javnosti, te svojim moralom i poštenjem stvorili su Hrvatsku državu.Tih godina hrvatska je javnost u nama prepoznala sve vrline, ali i predanost nacionalnim i državnim ciljevima, dakle upravo one vrline koje su Hrvatskoj bile toliko potrebite u stvaranju svoje samostalne Države.Na tim temeljima stvorena je i obranjena Hrvatska država,

stvoren je stabilan demokratski poredak, a upravo naša generacija ostvarila je ideale hrvatske povijesti i hrvatskog duha – jake i samostalne Hrvatske.

Mi nismo stali, mi želimo aktivno pomoći u razvoju gospodarstva, želimo graditi takvu demokratsku političku kulturu u kojoj će glavna mjera biti odgovornost, pravda, moral i istina.

Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Republike Hrvatske ali i svi mi branitelji, zajedno imamo nedvojbenu odgovornost u tom procesu. Gospodarski jaka i stabilna Hrvatska, naš je zajednički ideal.

Stoga Vas i ovom prigodom javno pozivamo da se svi zajedno aktivno uključimo u sportske, kulturne i političke sadržaje zemlje koju smo krvlju stvorili. I vjerujte, nitko danas nema pravo nas branitelje isključiti iz narečenih zbivanja, osim nas samih.

Moj poziv Vama nije samo iskaz mog dubokog i iskrenog poštovanja prema Vašem životnom putu, kojeg je povijest već trajno obilježila, već je ovo i podsjetnik za našu trajnu obvezu, prema onima koji danas nisu sa nama. Održanje i razvoj hrvatske nacije i društva, na putu promicanja svekolikih hrvatskih vrijednosti i probitaka naša je trajna programska orjentacija.

I na kraju koristim ovu prigodu da se zahvalim domaćinu i organizatoru na organiziranju

14. Državnog športskog natjecanja dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Republike Hrvatske „Krapina 2009.“

Pozdravljam sve uzvanike, goste, građane, a posebno sudionike ovog športskog natjecanja kojima želim mnogo sportskih uspjeha na sportskim borilištima.

»ZAJEDNO U RATU, ZAJEDNO I POSLIJE RATA«

geslo je pod kojim ćemo održati i ovo športsko natjecanje u kojem ćemo pokazati i dokazati naše zajedništvo i duh istinskog prijateljstva koji nas je resio tijekom Domovinskog rata.

Predsjednik UDVDR RHgeneral pukovnik

ĐURO DEČAK

Poštovani dragovoljci i veterani Domovinskog rata,cijenjeni gosti, poštovani uzvanici, dragi ratni prijatelji,

čast je danas biti Vašim domaćinom! U svoje i u ime svih članova Podružnice Krapinsko-zagorske županije želim vam dobrodošlicu u Hrvatsko Zagorje i Grad Krapinu i srdačno Vas pozdravljam s našim tradicionalnim zagorskim: Dobro mi došel prijatel!

Ono što od davnina karakterizira naše Zagorje jesu neponovljiva ljepota krajolika, naši dvorci koji pobuđuju maštu, trsja i kleti iz kojih se čuju najlepše popevke, dobrota i srdačnost ovdašnjeg čovjeka i vječni nam KAJ.

Međutim, nešto o čemu Zagorci nerado pričaju, a toliko je očito, jest njihova, tj. naša istinska i velika ljubav prema Domovini. Da našu Hrvatsku nosimo u srcu i u duši, dokazali smo u Domovinskom ratu na više načina. Med svoje smo brege i u svoje hiže primili mnoge prognanike i izbjeglice, pružali smo svekoliku potporu mnogim akcijama na ratištima, organizirali smo Narodnu zaštitu, a u samu obranu Domovine uključili smo se od prvih dana agresije, izvršavajući borbene zadaće od Vukovara do Dubrovnika.

Zagorski branitelji bili su odlučni boriti se diljem Republike Hrvatske, tamo gdje je bila ratom ugrožena. Napuštali su svoj dom i obitelj i odlazili na ratišta, na njima nepoznati teren. Na takav su način na bojišnicama najbolje pokazali kako se brani i koliko se voli Domovina, jer na području Zagorske regije nije bilo rata niti neposredne ratne ugroženosti. Velika zasluga za to je što smo se stalno zalagali za mirno rješenje odlaska raketnog divizijuna «Volhov» iz Stubičke Slatine, koji je bio od posebnog značaja za JA. Bilo je i prijedloga da se bojno-oružanim napadom zauzme vojarna, što ne bi bio problem izvršiti, međutim, prosudbe su govorile da bi to zasigurno dovelo do raketnog razaranja širih razmjera.

S područja Krapinsko-zagorske županije evidentirano je 11.200 hrvatskih branitelja, a najviše njih, oko 6.500 bilo je u sastavu 103. domicilne zagorske brigade. Svoj život na oltar Domovine položio je 81 branitelj koji je u rat krenuo iz Hrvatskog zagorja. Njih 10-toro bili su pripadnici 103. brigade dok su ostali poginuli kao pripadnici 1., 2., 3., 5., i 7. gardijske brigade, policije, te još 12 postrojbi od Osijeka do Šibenika.

Tek u Domovinskom ratu zagorci su znali zašto se bore i što će im pobjeda u ratu donijeti, pa se mi zagorci više ne moramo poistovjećivati sa stihovima kultne pjesme «Vu plavem trnaci» Đure Prejca koji kazuju: « .......... za tujca vojeval i krvcu proljeval, za falu su rekli mu da je bedak....»

Neka ovo naše današnje druženje bude povod da se sjetimo slavnih dana najnovije hrvatske povijesti i svih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koji su ostvarili tisućljetni san o slobodnoj Hrvatskoj, a pogotovo da se sjetimo poginulih, nestalih i umrlih vitezova.

Svima želim da se osjećate kak da ste doma vu vlastitoj hiži, jer tu ste pri svojim prijateljima koji će Vam otvoriti svoja zagorska srca. Želja nam je da iz našeg kraja ponesete samo lijepe uspomene. Jamčim Vam da ćemo dati sve od sebe da u tome uspijemo. Živjeli

Predsjednik UDVDR Podružnice Krapinsko-zagorske županije

Branko Bolfek

Poštovani dragovoljci i veterani Domovinskog rata, dragi gosti sudionici natjecanja,

izuzetno mi je drago što je za domaćina ovogodišnjeg natjecanja dragovoljaca i veterana domovinskog rata odabrana Krapina.

Zadaća svih nas, koji danas živimo u slobodnoj i suverenoj državi Hrvatskoj je, prisjećati se i odavati dužno poštovanje svima onima koji su na bilo koji način dali doprinos stvaranju slobodne nam domovine, a posebno onih koji

su u tu slobodu utkali svoje živote.

Grad Krapina je dao doprinos u Domovinskom ratu, a branitelji iz zagorskog kraja su se borili na svim hrvatskim bojištima.

Susreti, kao što je ovaj, su još jedna prilika za prisjećanje na dane domovinskog rata i na sve branitelje.

Želim Vam, da se ugodno osjećate u starom hrvatskom i kajkavskom gradu Krapini, gradu u kojem je stvarana hrvatska povijest, u kolijevci kajkavske kulture. Nastojat ćemo biti dobri domaćini.

Svim natjecateljima želim puno sportske sreće.

Još jednom zahvala svim braniteljima za slobodnu i suverenu domovinu Hrvatsku.

Josip Horvat gradonačelnik Grada Krapine

Poštovani dragovoljci i veterani Domovinskog rata, cijenjeni natjecatelji i organizatori 14. Državnog športskog natjecanja dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Republike Hrvatske,

sa izuzetnim zadovoljstvom Vam želim dobrodošlicu u Krapinsko – zagorsku županiju.

Drago nam je što je ove godine pripala čast Krapinsko-zagorskoj županiji da bude domaćin ovog tradicionalnog

natjecanja i manifestacije. Iako naša županija nije bila izravno pogođena ratnim djelovanjima, velik broj Zagoraca sudjelovao je u obrani u mnogim postrojbama Hrvatske vojske.

Najveći dio njih je bio uključen u obranu kroz 103. brigadu Hrvatske vojske, te su na taj način također doprinijeli pobjedi u Domovinskom ratu.

Još jednom srdačna dobrodošlica i velika hvala svim braniteljima za to da danas imamo suverenu, samostalnu, demokratsku, slobodnu Hrvatsku.

Siniša Hajdaš-Dončić Župan Krapinsko-zagorske županije

BLAGOSLOVNA MOLITVAHvalimo te, Gospodine Bože, bez prestanka divno sve uređuješ, ljudske napore i

poslove razborito raspoređuješ, a umornome tijelu i duhu, svježinom počinka i pristojnim zabavama i igrama daješ odmora. Budi blizu svojim Duhom našim hrvatskim dragovoljcima i veteranima Domovinskog rata u njihovim športskim igrama, koje se ove godine održava u našim gradovima i našoj Domovini.

Daj da oni igrom, a navijači navijanjem, svjedoče o tvojoj stvoriteljskoj svemoći i ljubavi prema čovjeku. To te molim po Kristu Gospodinu našem. Amen.

Župna crkva Svetog Nikole biskupa u Krapini

Tomica Šestak župnik krapinski

Dragi hrvatski branitelji, dragovoljci i veteraniDomovinskog rata,

s osobitim poštovanjem pozdravljam sudionike ovog natjecanja, sve hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji, a poseban pozdrav i čestitke upućujem organizatorima 14. Državnog športskog natjecanja dragovoljaca i veterana Domovinskog rata.

U Domovinskom ratu vodila nas je ista želja da ponosno hodamo svojom zemljom i pružimo djeci dom koji zaslužuju. Bez obzira na mnoge patnje, tegobe i tuge koje

smo zajedno prolazili, hrvatske branitelje oduvijek je krasio pobjednički duh, upornost, hrabrost, sportski duh i izdržljivost.

Danas kad smo ostvarili san svih naših predaka za samostalnom Hrvatskom ne smijemo zaboraviti one koji su u ratu izgubili svoje živote, ali ni one na čije je živote rat ostavio trajno utisnute posljedice. Na svim do sada održanim sportskim susretima naglašavali ste važnost sporta za očuvanje ne samo fizičkog zdravlja nego i psihičke stabilnosti. Ovo je također prilika i za međusobna druženja, evociranje uspomena i slanje poruke zajedništva i zdravog natjecanja svim mladima koji stasaju, a nemaju iskustvo rata.

Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti kao pokrovitelj ovih športskih natjecanja, podupire sve inicijative i programe kojima se poboljšava status svih sudionika Domovinskog rata, kao i članova njihovih obitelji.

Svojim zajedničkim djelovanjem, projektima koje provodimo, svakodnevnim kontaktima s Vama i rješavanjem brojnih problema, uvjeren sam uspjet ćemo u zajedničkom poslu, izgradnji cjelovite i kontinuirane skrbi za branitelje uz podršku cjelokupnog društva sa svim institucijama. To je i cilj Vlade Republike Hrvatske na čelu s predsjednicom gospođom Jadrankom Kosor koja je uvijek bila iskrena i otvorena prema hrvatskim braniteljima i spremna za rješavanje svih Vaših problema te naglašavala da Vama braniteljima, možemo zahvaliti sve ono što sada imamo, a imamo suverenu, samostalnu, demokratsku, slobodnu, europsku Hrvatsku.

Uz puno uspjeha u daljnjem radu primite moje srdačne pozdrave i iskrenu potporu.

Tomislav Ivić, prof.Ministar obitelji, branitelja

i međugeneracijske solidarnosti

P R O T O K O L

14. D N D iVDR RH «Krap ina 2009.»

02. l i s topad, petak

15.00 - 18.00

Dolazak ekipa i smje taj u Termama Jezerčica Donja Stubica), Pansionu «Zagi» (Oroslavje), te u hotelima «Matija Gubec»

Stubičke Toplice i «Aquae Vivae» (Krapinske Toplice). Napomena: za sudionike 14. D N koji dolaze 02. listopada, u

objektima smje taja osigurana je većera te noćenje s doručkom. Vrijeme do većere branitelji mogu iskoristiti za

organizirane izlete po Hrvatskom zagorju s posjetom kulturnim i povijesnim znamenitostima, to će biti regulirano

posebnim programom od strane domaćina natjecanja.

17.00 Sjednica Sredi njeg odbora UDVDR RH u hotelu „Aqua Vivae» Krapinske Toplice

18.00 - 19.00 Izvje tajni sabor UDVDR RH u hotelu „Aqua Vivae» Krapinske Toplice

20.00 Večera za članove SO i delegate Izvje tajnog Sabora u hotelu «Aquae Vivae» u Krapinskim Toplicama, uz prigodni

glazbeni program

03. l i s topad, subota

06.30 - 08.15 Ustajanje i doručak za sudionike za koje je osigurano noćenje, te odlazak i dolazak u Krapinu

07.45 - 08.15 Dolazak preostalih ekipa u Krapinu (parkirali te između starog Autobusnog kolodvora i zgrade FINA-e)

08.15 - 08.45 Priprema za svečani mimohod pred otvaranje 14. D N (postrojavanje prema posebnom planu i protokolu domaćina)

08.45 - 09.00 Svečani mimohod sudionika od mjesta okupljanja do igrali ta Srednje kole Krapina, uz pratnju Gradskog puhačkog

orkestra Krapina i Desiničkih mažoretkinja

09.00 - 09.30 Svečano otvaranje 14. D N DiVDR RH «Krapina 2009.» na igrali tu Srednje kole Krapina (prema posebnom protokolu)

09.30 - 10.00

Odlazak natjecatelja i ostalih sudionika na sportska borili ta (za sudionike D N koji se neće natjecati, ukoliko to oni žele,

imat će mogućnost posjetiti kulturne i povijesne znamenitosti Krapine i ostalih dijelova Hrvatskog zagorja, to će biti

regulirano posebnim programom)

10.00 Polaganje vijenca za sve poginule i umrle Hrvatske branitelje kod sredi njeg križa na gradskom groblju Krapina

10.30 - 12,00 Svečani ručak za uzvanike i goste u Restoranu «Pre a» na Tkalcima (prijem organizira župan Krapinsko-zagorske

županije)

10.00 - 17.00 Natjecanje u svim portskim disciplinama na temelju Pravilnika igara

13.00 - 15.00 Ručak (lunch paketi) + dopunski obroci na mjestima takmičenja i boravka sudionika

19.30 Progla enje pobjednika u svim portskim disciplinama i uručenje prigodnih nagrada (pokala i plaketa) – u portskoj

dvorani Srednje kole Krapina

20.00 Svečana večera za sve sudionike 14. D N, uzvanike i goste u portskoj dvorani Srednje kole Krapina, uz prigodni

kulturno-umjetnički i zabavni program

04. l i s topad, ned je l ja (u ran im ju tarn j im sat ima) : od lazak sud ion ika kućama nakon svečane večere i pr igodnog

programa

1. Bjelovarsko bilogorska županija

2. Brodsko posavska županija

3. Dubrovačko neretvanska županija

4. Grad Zagreb

5. Istarska županija

6. Karlovačka županija

7. Koprivničko križevačka županija

8. Krapinsko zagorska županija

9. Ličko senjska županija

10. Međimurska županija

11. Osječko baranjska županija

12. Požeško slavonska županija

13. Primorsko goranska županija

14. Sisačko moslovačka županija

15. Splitsko dalmatinska županija

16. Šibensko kninska županija

17. Varaždinska županija

18. Virovitičko podravska županija

19. Vukovarsko srijemska županija

20. Zadarska županija

21. Zagrebačka županija

SUDIONICI 14. DRŽAVNOG ŠPORTSKOG NATJECANJA DRAGOVOLJACA I VETERANA

DOMOVINSKOG RATA REPUBLIKE HRVATSKE„KRAPINA 2009.“

P R A V I L A 14. DRŽAVNOG ŠPORTSKOG NATJECANJA

DRAGOVOLJACA I VETERANADOMOVINSKOG RATA RH

»KRAPINA 2009.«2.-4. listopada 2009. godine

OPĆA PRAVILAOvim pravilima određuju se uvjeti održavanja 14. Državnog športskog natjecanja dragov-oljaca i veterana Domovinskog rata Republike Hrvatske „Krapina 2009.“ (u daljnjem tekstu 14. DŠNDiVDR RH „Krapina 2009.“)Natjecanja se održavaju u: STOLNOM TENISU, BOĆANJU, MALOM NOGOMETU, POVLAČENJU KONOPA, KUGLANJU, STRELJAŠTVU, ŠAHU i ELEKTRONSKOM PIKADU.

I. Organizacija natjecanja:

Članak 1.Središnji odbor UDVDR RH ustrojava Povjerenstvo za natjecanje i donosi propozicije za

održavanje 14. DŠNDiVDR RH „Krapina 2009.“

Članak 2.Središnji odbor UDVDR RH Podružnice Krapinsko-zagorske županije određuje Proved-

beni odbor i ogranke koji će biti nositelji (domaćini) 14. DŠNDiVDR RH „Krapina 2009.“, te određuje datum kada će se isto održati.

Članak 3.Podružnica Krapinsko-zagorske županije, koja je domaćin 14. DŠNDiVDR RH „Krapina

2009.“ dužna je na vrijeme obavijestiti sve sudionike o svim tehničkim, organizacijskim i natjecateljskim detaljima.

II. Pravo nastupa i prijave

Članak 4.Pravo nastupa na 14. DŠNDiVDR RH „Krapina 2009.“ imaju sve županije sa po jednom

ekipom u svakom športu.

Članak 5.

Za ekipu mogu nastupiti hrvatski branitelji, članovi udruga proisteklih iz Domovinskog rata županije, te imaju pravo nastupa u jednom športu.

Članak 6.Podružnice su dužne 20 dana prije održavanja igara prijaviti športove u kojima će se

natjecati, a organizator je dan prije održavanja natjecanja dužan izvršiti ždrijebanje ekipa prema rezultatima iz prethodnih svehrvatskih igara, tako da prva i četvrta, te druga i treća ekipa budu nositelji grupa, a ostale ekipe im se pripisuju prema osobnom rezultatu.

Prije početka natjecanja u svakom športu ekipa predaje ispunjene prijavne listove koji sadržavaju: ime i prezime natjecatelja, JMBG i broj iskaznice UDVDR RH ili druge udruge iz Domovinskog rata te istu dostavlja središnjici. Ispod ispisanih natjecatelja na Prijavnom listu moraju se upisati i podaci o voditelju ekipe. Završna rečenica prijavnog lista glasi: «Potvrđujem da su svi upisani natjecatelji hrvatskih branitelji, članovi udruga proisteklih iz Domovinskog rata županije i da su upoznati s pravilima natjecanja.» Prijavni list potpisuje odgovorna osoba i ovjerava ga pečatom.

Članak 7.Voditelji su dužni dan prije otvaranja natjecanja dostaviti original prijavnog lista, te

eventualno prisustvovati ždrijebanju, ako isto već nije održano.

Članak 8. Svi natjecatelji natječu se na vlastitu odgovornost.

III. Natjecanje:

Članak 9.Organizator 14. DŠNDiVDR RH „Krapina 2009.“ dužan je osigurati sve tehničke i orga-

nizacijske uvjete prema propozicijama dotičnog športa za nesmetano odvijanje natjecanja. Isto tako dužan je osigurati odgovarajuću zdravstvenu zaštitu za vrijeme natjecanja.

Članak 10.Središnji odbor UDVDR županije organizatora izabrati će za svaku igru Povjerenika za

regularnost natjecanja.

Članak 11.Ekipe i natjecatelji dužni su na vrijeme i prema uputama organizatora pristupiti natje-

canju. Sve ekipe moraju imati jednoobraznu opremu, u skladu s pravilima određenog športa i ovim pravilima.

Članak 12.U sve natjecateljske zapisnike i sve ostale službene dokumente i izvješća s natjecanja

unosi se naziv županije.

Članak 13.Natjecanje se odvija prema usvojenim pravilima za svaki šport ukoliko drugačije nije

navedeno posebnim odredbama koje se donose na pripremnom sastanku za igre, a ista čine sastavni dio ovog Pravilnika.

Članak 14.Svi sudionici 14. DŠNDiVDR RH „Krapina 2009.“ dužni su se tijekom natjecanja i izvan

športskih borilišta ponašati u skladu s pravilima športskog fer-play-a.

Članak 15.Svi sudionici dužni su sve svoje športske utakmice odigrati prema rasporedu organiza-

tora do kraja natjecanja, te prisustvovati proglašenju pobjednika.

IV. ŽalbeČlanak 16.

Za sve odluke, kaznene odredbe i žalbe u vezi s organizacijom natjecanja, s pravom nastupa, prijavama i ponašanjem svih sudionika natjecanja, nadležno je Povjerenstvo za regularnost športskog natjecanja za svaku disciplinu (povjerenik športskog saveza, povje-renik UDVDR RH, te voditelji ekipa).

Odluke ovog Povjerenstva su izvršne i konačnog karaktera. U slučaju kada se natjecan-je održava istovremeno na više lokacija, Povjerenstvo za pojedinu disciplinu može ovlastiti svoga člana nazočnog na borilištu da u njegovo ime donosi odluke. Povjerenstvo svoje odluke donosi jednoglasno.

V. Kaznene odredbe

Članak 17.U slučaju ne poštivanja propozicija od strane natjecatelja ili ekipe u pojedinom športu,

županija gubi predviđene bodove u tom športu kao i bodove za ukupni plasman iz tog športa.

VI. Nagrade

Članak 18.UDVDR RH dužna je osigurati:

- prijelazni pehar i diplomu za ukupnog pobjednika 14. DŠNDiVDR RH „Krapina 2009.“,- pehare za 1-3 mjesto za svaki šport,- medalje za svakog natjecatelja od 1-3 mjesta po ekipnim športovima.

VII. Posebni dio

Članak 19.Određivanje ukupnog plasmana vrši se na način da se zbrajaju bodovi iz plasmana po

športovima. Ukupni pobjednik je županija koja skupi više bodova. U slučaju istog broja bodova, bolje plasirana ekipa je ona čije su ekipe po športovima osvojile više boljih plas-mana.

Bodovanje po športovima: za osvojeno prvo mjesto dobiva se onoliko bodova koliko je prijavljeno podružnica na igre, a za svako slijedeće osvojeno mjesto bod manje.

VIII. Stolni tenis

Članak 20.Ekipu čine 3 (tri) člana. Natjecanje se odvija kup sistemom, a nositelji grupa su prva

i četvrta, te druga i treća ekipa sa posljednjeg svehrvatskog natjecanja, ostale ekipe su im dodijeljene na osnovu plasmana s istog natjecanja. Neposredno prije svakog nastupa ekipe, prijavljuju dva natjecatelja za pojedinačne i jedan par za ekipni nastup. Igra se na tri dobivena seta, do 3 (tri) dobivene igre (2 pojedinačne, parovi, 2 pojedinačne) po tzv. Cor-billon cup sustavu. Prvaci iz grupa igraju za prvo mjesto, a drugoplasirane ekipe za treće, ostalima se priznaje plasman na osnovu rezultata prve četiri ekipe (pobjednik određuje plasman ostalih). Eventualne žalbe podnosi voditelj ekipe najkasnije 10 minuta iza odigra-nog susreta. Žalbu rješavaju odmah voditelj UDVDR, glavni sudac i sudac igre. Ukoliko neka ekipa ne nastupi na dva susreta, brišu se svi njeni rezultati i ekipa nema plasman. Natje-catelji ne smiju nastupiti u majicama i gaćicama bijele boje. U slučaju da se za natjecanje prijavi manje od 7 ekipa natjecanje će se održati u jednoj grupi po sistemu svako sa svakim. Na osnovu ekipnih rezultata prilazi se ždrijebanju za nastup u pojedinačnoj konkurenciji. U pojedinačnoj konkurenciji ekipe prijavljuju sva tri igrača. Igra se na tri dobivena seta. Sve rekvizite, osim reketa, športskih papuča i dresa osigurava organizator.

MJESTO NATJECANJA: Zabok (Športska dvorana Osnovne škole Zabok)POČETAK NATJECANJA: 10:30 satiPOVJERENIK UDVDR RH: Skupnjak MilanVODITELJ NATJECANJA: Vrančić Ivan

IX. Boćanje

Članak 21.Natjecanje se odvija po sustavu kupa. Nositelji su prva i četvrta, te druga i treća

momčad sa prošlog prvenstva. Broj prijavljenih igrača momčadi je tri, a natječu se u dis-ciplini boćarskih parova. Pričuva može u tijeku igre zamijeniti jednog od igrača. Trajanje igre: 60 minuta ili postignutih 13 punata. Trajanje zagrijavanja 5 minuta, odmor između kola 5 minuta. Momčad se natječe vlastitim boćama. Ukoliko u regularnom vremenu utak-mica završi neriješeno, momčadi određuju po jednog igrača sa jednom boćom, koji izvodi bližanje. Momčad koja je bolje bližala je pobjednik. Za sve što nije navedeno mjerodavna su pravila Hrvatskog boćarskog saveza.

MJESTO NATJECANJA: Zagreb (ŠC Špansko i Gradsko bočalište u Kranjčevičevoj)POČETAK NATJECANJA: 10:00 satiPOVJERENIK UDVDR RH: Boban BrankoVODITELJI NATJECANJA: Vrdoljak Zvonimir (na ŠC Špansko) i Roščić Ivan (na GB

Kranjčevičeva)

X. Mali nogomet

Članak 22.Natjecanje se odvija po kup sistemu u dvije grupe. Nositelji grupa su: u grupi

A) prošlogodišnji pobjednik, te prošlogodišnja četvrto plasirana ekipa, u grupi B) prošlogodišnja drugo i treće plasirana ekipa, a ostale ekipe im se dodjeljuju po osvojenim mjestima iz prošlih igara. Za nastup se prijavljuje 10 igrača. U polju nastupa 5 igrača + vra-tar. Vraćanje lopte u igru iz auta izvodi se nogom. Skrenute lopte od strane vratara priznaju se kao korner. Uvođenje lopte u igru od strane vratara mora biti u svoje polje. Hvatanje rukom vraćene lopte vrataru od suigrača nije dozvoljeno. Podizanjem ruke pri izvođenju slobodnog udarca sudac mora protivničke igrače udaljiti tri metra od lopte. Trajanje utak-mice je 2 x 15 minuta. Svaku utakmicu sude dva sudca. Disciplinske mjere koje izriče sudac su: isključenje igrača na 2 i isključenje do kraja utakmice. Utakmica se prekida ukoliko na terenu ostane manje od tri igrača. U slučaju neriješenog rezultata izvode se tri sedmerca sa obje strane od tri izvođača, te ako ni tada nije poznat pobjednik, svaka ekipa prijavljuje po jednog izvođača koji naizmjence izvode sedmerce do prvog promašaja. Ekipe moraju biti jednoobrazno odjevene i u sportskim tenisicama. Pobjedničke ekipe iz grupa igraju za prvo, a drugoplasirane ekipe za treće mjesto. Plasman ostalih ekipa slaže se na kraju turnira i to na osnovi poretka prve četiri ekipe (pobjednik određuje plasman ostalih).

MJESTO NATJECANJA: Krapina (igrališta OŠ «A.Cesarec», OŠ «Ljudevit Gaj» i Srednje škole)

POČETAK NATJECANJA: 10:30 satiPOVJERENIK UDVDR RH: Hlaban DarkoVODITELJ NATJECANJA: Žlender Franjo NAPOMENA: tvrda podloga (asfalt); u slučaju kiše NEMA ODGODE

NATJECANJA

XI. Povlačenje konopa

Članak 23.Natjecanje se odvija po kup sistemu na dva dobivena povlačenja. Nositelji grupa

su prva i četvrta, te druga i treća ekipa sa prošlih igara, a ostale im se dodjeljuju prema lanjskom plasmanu. Ekipu čini 12 natjecatelja od čega su 4 pričuve. Podlogu natjecanja određuje Organizator. Natjecanje se može odvijati na tvrdoj podlozi – asfalt, u tom slučaju dozvoljena je upotreba isključivo tenisica. Ako se natjecanje održava na travi dozvoljena je upotreba: vojničke čizme, alpinke ili se potezanje vrši bez obuće (bosi).

Prije povlačenja ždrijebom se biraju strane. Poslije prvog povlačenja odmor traje 2 (dvi-je) minute, a poslije drugog 5 (pet) minuta. Odmor između dva kola mora trajati najmanje 15 minuta.

MJESTO NATJECANJA: Krapina (Šetalište Hrvatskog Narodnog Preporoda, kod Festivalske dvorane)

POČETAK NATJECANJA: 10:30 satiPOVJERENIK UDVDR RH: Čaklec VjekoslavVODITELJ NATJECANJA: Travenšćak ZvonkoNAPOMENA: tvrda podloga (asfalt); u slučaju kiše NEMA ODGODE

NATJECANJA

XII. Kuglanje

Članak 24.Ekipu čine 4 natjecatelja, rezultat ekipe je zbroj ukupno srušenih čunjeva. Svaki natje-

catelj baca 30 hitaca (15+15). U slučaju istog broja srušenih čunjeva bolje plasirana je ona ekipa koja ima bolje čišćenje. Sve ostalo po Pravilima HKS.

MJESTO NATJECANJA: Zabok (automatska kuglana)POČETAK NATJECANJA: 10:30 satiPOVJERENIK UDVDR RH: Kokolić BrankoVODITELJ NATJECANJA: Latin Stjepan

XIII. Streljaštvo

Članak 25.Natjecanje će se odvijati u disciplini serijska zračna puška, 20 hitaca u vremenu od 40

minuta (prema Pravilima HSS-a). Ekipu sačinjavaju tri pojedinca. Natjecanje će se provoditi s metama R-8 koje osigurava organizator i koje su u skladu s Pravilima natjecanja HSS-a. Svaki pojedinac dobiti će tri probne mete i 20 meta za ocjenu u koje se gađa po jedan hitac. Zračne puške s kojima će se odvijati natjecanje mogu donijeti natjecatelji sami, a za sve ostale organizator osigurava kvalitetne i ispravne serijske zračne puške. Sve zračne puške trebaju biti u skladu s Pravilima natjecanja u disciplini gađanja serijskom zračnom puškom HSS-a. Diabolo kuglice, koje također moraju biti u skladu s Pravilima natjecanja HSS-a, mogu donijeti natjecatelji sami, a za sve ostale, dovoljan broj diabolo kuglica biti će osiguran od strane organizatora.

MJESTO NATJECANJA: Krušljevo Selo (automatska streljana)POČETAK NATJECANJA: 10:30 satiPOVJERENIK UDVDR RH: Horvat BranimirVODITELJ NATJECANJA: Bertol Tomislav

XIV. Šah

Članak 26.Natjecanje se odvija po švicarskom sustavu – Hrvatski kup u 7 kola. Ekipu čine 4 natje-

catelja. Trajanje igre je 15 minuta po igraču. Ekipa domaćina ima bijele figure na prvoj i trećoj tabli. Redoslijed ekipa utvrđuje se prema ukupno osvojenim bodovima. U slučaju da ekipe imaju isti broj bodova redoslijed se utvrđuje prema: 1. veći bucholz koeficijent, 2. veći broj meč poena, 3. veći sonebor berger koeficijent izračunat prema meč poenima, 4. veći bucholz koeficijent izuzimajući rezultat momčadi koja je osvojila najviše i rezultat momčadi koja je osvojila najmanje bodova, 5 kocka. Svaka ekipa dužna je obavezno na natjecanje ponijeti dvije garniture šaha, te dva digitalna sata.

MJESTO NATJECANJA: Krapina (Športska dvorana OŠ «Ljudevit Gaj»)POČETAK NATJECANJA: 10:30 satiPOVJERENIK UDVDR RH: Gorup DamirVODITELJ NATJECANJA: Kozina Zdenko

XV. Elektronski pikado

Članak 27.Natjecanje se provodi prema pravilima Hrvatskog pikado saveza. Ekipu čine 3 natje-

cateljice. Disciplina elektronski pikado ne boduje se u konačni plasman ekipa za skupnog pobjednika 14. DŠNDiVDR RH „Krapina 2009.“. Visina ploče na kojoj su krugovi iznosi 1,72 metra od tla do središta ploče, a udaljenost natjecatelja od ploče je 2,37 metara. Redosli-jed ekipa određuje se izvlačenjem. Natjecanje se izvodi bacanjem u 3 serije. U svakoj seriji natjecateljica baca 3 stileta za probu, a zatim 7 puta po 3 stileta za natjecanje. Natjecateljice se boduju i za pojedinačni plasman. U slučaju istog broja bodova razigravanje za poredak jednakoplasiranih, izvodi se bacanjem jednog stileta na načelu „tko bliže centru“.

MJESTO NATJECANJA: Krapina (predvorje Festivalske dvorane)POČETAK NATJECANJA: 10:30 satiPOVJERENIK UDVDR RH: Artić SanjaVODITELJ NATJECANJA: Vučilovski Pavica

XVI. Završne odredbe

Članak 28.Za izmjenu i tumačenje ovih pravila nadležan je Središnji odbor UDVDR RH.

UDVDR RHPodružnica Krapinsko-zagorske županije

PredsjednikBranko Bolfek

KONTAKT OSOBE IZ ORGANIZACIJSKOG I PROVEDBENOG ODBORA:DUŽNOST OSOBA MOBITEL

Predsjednik UDVDR RH – Podružnice KZŽ Branko Bolfek 091/300-37-60Tajnik Podružnice Damir Stubičar 091/300-37-70Predsjednik Provedbenog odbora takmičenja Ivan Podgajski 091/300-37-63Zamjenik predsjednika provedbenog odbora Dražen Leljak 091/300-37-62Povjerenik UDVDR RH za športska natjecanja Zdravko Novosel 091/300-37-72Savjetnik za šport i športska natjecanja Damir Nekić 091/300-37-61Savjetnik za protokol Josip Puh 091/300-37-64Savjetnik za sigurnost Josip Horvatin 091/300-37-67Savjetnik za logistiku Branko Vrhovec 091/300-37-65Voditelj Press centra Mladen Mandić 091/300-37-75Streljaštvo Branimir Horvat 098/902-42-03Mali nogomet Darko Hlaban 099/210-87-04Šah (ujedno savjetnik sa informatiku u PO) Damir Gorup 098/378-553Kuglanje Branko Kokolić 098/173-94-77Boćanje Branko Boban 098/180-03-38Potezanje konopa Vjekoslav Čaklec 099/371-62-22Stolni tenis Milan Skupnjak 091/899-41-5Elektronski pikado za žene Sanja Artić 091/542-00-80

OSOBE ZA PRIHVAT SUDIONIKA TAKMIČENJA:Prihvat - Brodsko posavska županija Milivoj Borovečki 091/596-81-66Prihvat - Sisačko moslovačka županija

Prihvat - Dubrovačko neretvanska županija Renato Artić i Zdravko Majsec 091/540-10-98 (Artić); 091/881-85-51 (Majsec)

Prihvat - Grad Zagreb Zoran Munđar 092/241-65-99Prihvat – Zagrebačka županijaPrihvat - Istarska županija Branimir Horvat 098/902-42-03Prihvat - Karlovačka županija

Vlado Smiljanec 091/544-55-50Prihvat - Koprivničko križevačka županija

Prihvat - Ličko senjska županija Branko Horvatek 098/192-19-63Prihvat - Međimurska županija Ivan Šemnički 098/197-98-83Prihvat - Varaždinska županijaPrihvat - Osječko baranjska županija Vladimir Krmelić 091/300-37-68Prihvat - Požeško slavonska županija Miljenko Pilarić 098/180-56-46Prihvat - Primorsko goranska županija Andrija Kraljić 091/768-63-02Prihvat - Splitsko dalmatinska županija Branko Kokolić 098/173-94-77Prihvat - Šibensko kninska županija Slavko Dimač 091/300-37-71Prihvat - Virovitičko podravska županijaPrihvat – Bjelovarsko-bilogorska županija

Zdravko Majsec 091/881-85-51

Prihvat - Vukovarsko srijemska županija Veljko Horvat 098/188-92-99Prihvat - Zadarska županija Tomislav Jazbec 099/731-60-92

PREGLED VAŽNIJIH TELEFONSKIH BROJEVA (za slučaj potrebe):UDVDR RH – Podružnica Krap.-zag. županije 049/300-076Policijska uprava Krapinsko-zagorska Zabok 049/225-111Policijska postaja Zabok 049/225-111Policijska postaja Donja Stubica 049/201-539Policijska postaja Krapina 049/374-439Županijski dom zdravlja Krapina 049/371-622Dom zdravlja Donja Stubica 049/286-208Dom zdravlja Krapinske Toplice 049/232-109Dom zdravlja Oroslavje 049/284-371Dom zdravlja Stubičke Toplice 049/282-751Dom zdravlja Zabok 049/221-939Hotel Terme Jezerčica Donja Stubica 049/200-600Hotel „Matija Gubec“ Stubičke Toplice 049/282-501Pansion „Zagi“ Oroslavje 049/284-666Hotel „Aquae Vivae“ Krapinske Toplice 049/202-202Državna uprava za zaštitu i spašavanje 112

ZAHVALJUJEMO SE SVIM DOSADAŠNJIM ŽUPANIJAMA I GRADOVIMAREPUBLIKE HRVATSKE KOJI SU U PROTEKLOM PERIODU BILE DOMAĆINIMA DRŽAVNOG ŠPORTSKOG NATJECANJA HRVATSKIH BRANITELJA I ČESTITAMO

NAJUSPJEŠNIJIM SUDIONICIMA DOSADAŠNJIH NATJECANJA:

Godina Domaćin DŠN Mjesto održavanja DŠN

Tri najbolje plasirane županijske podružnice

1996. godina Međimurska županija ČakovecMeđimurska1. Sisačko-moslavačka2. Vukovarsko-srijemska3.

1997. godina Zagrebačka županija Ivanić GradOsječko-baranjska1. Primorsko-goranska2. Sisačko-moslavačka3.

1998. godina Osječko baranjska županija ValpovoOsječko-baranjska1. Vukovarsko-srijemska2. Primorsko-goranska3.

1999. godina Primorsko goranska županija RijekaPrimorsko-goranska1. Istarska2. Vukovarsko-srijemska3.

2000. godina Vukovarsko srijemska županija VukovarVukovarsko-srijemska1. Sisačko-moslavačka2. Osječko-baranjska3.

2001. godina Sisačko moslovačka županija KutinaSisačko-moslavačka1. Vukovarsko-srijemska2. Primorsko-goranska3.

2002. godina Varaždinska županija VaraždinSisačko-moslavačka1. Vukovarsko-srijemska2. Primorsko-goranska3.

2003. godina Dubrovačko neretvanska županija Metković

Varaždinska1. Dubrovačko-neretvanska2. Sisačko-moslavačka3.

2004. godina Istarska županija PulaPrimorsko-goranska1. Istarska2. Grad Zagreb3.

2005. godina Grad Zagreb ZagrebGrad Zagreb1. Primorsko-goranska2. Vukovarsko-srijemska3.

2006. godina Šibensko kninska županija ŠibenikSisačko-moslavačka1. Primorsko-goranska2. Vukovarsko-srijemska3.

2007. godina Bjelovarsko-bilogorska županija BjelovarPrimorsko-goranska1. Sisačko-moslavačka2. Bjelovarsko-bilogorska3.

2008. godina Splitsko-dalmatinska županija Baška VodaPrimorsko-goranska1. Splitsko-dalmatinska2. Istarska3.

UPOZNAJMO GRADOVE I OPĆINE U KOJIMA ĆE BITI SMJEŠTENI SUDIONICI 14. DŠN DiVDR RH I U KOJIMA ĆE SE ODRŽAVATI

ŠPORTSKA NATJECANJA

Pitomi zagorski grad udaljen svega 50-tak kilometara od Zagreba. Krasi ga bogata pov-ijesna baština koja seže čak 130 tisuća godina unatrag kada su na prostoru krapinskog brda Hušnjakovog praljudi ostavili svoj neizbrisivi trag koji je ugledao svjetlo dana zahvaljujući Dragutinu Gorjanoviću Krambergeru, istaknutom geologu, paleontologu i paleonantropo-logu. On je zaslužan što se ime Krapine pronijelo širom svijeta.

Osim Nalazišta pračovjeka i pripadajućeg Muzeja evolucije, Krapinčani su veoma ponosni i na krapinsku utvrdu koju su posjedovali kralj Ludovik I, grof Herman II. Celjski, ban Vitovac, kralj Matijaš Korvin i hrvatski ban Ivaniš Korvin...

Ovdje je rođen i Ljudevit Gaj, otac hrvatskog narodnog preporoda, a krapinskim su ulicama koračali i August Šenoa, Marija Jurić Zagorka, Janko Leskovar, Ivo Andrić...

Iako je zagrljaj prošlosti jak i sveprisutan, Krapina danas nudi ponešto za svakoga. Tu su kulturne manifestacije kroz cijelu godinu – između ostalog Fašnik, Glumački festival, Dani Dubravka Ivančana, Dani festivalske dvorane, Ljeto u Krapini, Dan grada uz tradicionalne manifestacije Zagorski glazbeni festival “Krijesnica” (od 1996. godine) i nezaobilazni Tjedan kajkavske kulture sa Svečanostima kajkavskih popevki koji se održava već pune 43 godine.

Bogata gastronomska ponuda iz krapinskih ugostiteljskih objekata mami svojim miri-sima i privlači nepca turista namjernika. Ako pak duša čezne za mirom u zagrljaju prirode, brojni planinarski putovi i staze, od kojih je najpoznatiji Put Dedeka Kajbumščaka, pokazat će vam svu raskoš i ljepotu krapinskog krajolika. Za ljubitelje likovne umjetnosti tu je Park skulptura na otvorenom „Forma prima“ koji se nalazi na brdu Josipovac i Gradska galerija, a ako poželite nakratko utonuti u prošlost prošećite kroz užu gradsku jezgru, od Šetališta narodnog preporoda, Parka matice hrvatske, gdje se nalazi i rodna kuća Ljudevita Gaja, do Trga Ljudevita Gaja, pa od Magistratske ulice preko Uske ulice do znamenite krapinske utvrde, „Starog grada“.

Kako god bilo, sve počinje i završava sa nezaobilaznim i znamenitim Nalazištem pračovjeka i Muzejom evolucije na Hušnjakovom koje u svakom budi strahopoštovanje i tjera na razmišljanje: „Zašto su se baš ovdje praljudi nastanili?“ Odgovor je jasan: već je tada bilo jasno da je ovo ugodno mjesto za život! A tako je ostalo i do današnjih dana. Krapina je ponosna na svoju bogatu prošlost, ali je i izrazito usmjerena prema budućnosti. Zato dođite u Krapinu i otkrijte sami njene prednosti i ljepote, a Krapinčani će vas dočekati s poznatom popevkom: „Dobro mi došel prijatel!“

Krapina

Ime Zabok javlja se u do sada poznatim dokumentima prvi puta godine 1335. u darovnici ugarsko-hrvatskog kralja Karla I. kojom, prema preporuci slavonskog bana Mikca, daruje posjed Zabok Petru, sinu Nuzlina, jer je dotadašnji vlasnik Samson umro bez nasljednika.

Darovnicu je proveo ban Mikac, a 1345. potvrdio ju je i nasljednik kralja Karla, kralj Ljudevit I. Nasljednici Petra Nuzlinovog služili su se predikatom de Zabok da bi se negdje u XV. stoljeću počeli služiti imenom Zaboky de Zabok. Budući da se posjed Zabok nalazio upravo na unutrašnjoj strani velikog luka rijeke Krapinice, dakle za bokom, može se logično zaključiti da je područje posjeda dobilo ime Zabok, to prije što se upravo na tom mjestu, ispod kapelice Sv. Antuna, nal-azio i stari drveni kaštel obitelji Zaboky. Područje grada obuhvaća Zabok i 16 naselja u kojima živi cca 9500 stanovnika u nešto manje od 3000 domaćinstava a rasprostire se na 34 km².

U Zaboku djeluje cca 300 trgovačkih društava te isto toliko obrtinika sa skoro 4500 zapos-lenih. U Zaboku su smještene sve institucije od značaja za život cijele regije, kao npr.: Bolnica, HEP, FINA, T-Com, Hrvatska pošta d.d., Zagorski vodovod, Zagorski metalac, Policijska uprava. Ubrzani razvoj grada prepoznali su i mnogi osiguravatelji kao i banke pa su u proteklih 10-ak godina go-tovo sve otvorile svoje poslovne jedinice. Uz njih, otvorena su i tri velika trgovačka centra u koji-ma kupuju svi stanovnici Krapinsko - zagorske županije. Zabok je najvažnije prometno središte Hrvatskog zagorja jer se nalazi na čvorištu željezničkih i cestovnih pravaca koji povezuju regiju sa Zagrebom i gradovima na jugu Lijepe Naše, te Europom na sjeveru preko Krapine i Varaždina.

U društvenim djelatnostima ističu se odgoj i obrazovanje, zdravstvena i socijalna zaštita. Zabok ima osnovnu školu s dvije područne škole u Špičkovini i Martinišću (Gubaševu), ima tri srednje škole i tri ispostave fakulteta: Informatički iz Varaždina, Fakultet za turistički i hotelski menadžment iz Opatije i Ekonomski iz Zagreba.

Kulturne događaje važnije za grad uglavnom organiziraju Narodno sveučilište, odgojno obrazovne ustanove i brojne neprofesionalne udruge. Posebno mjesto ima kulturna manifestaci-ja Dani K.Š.Gjalskog i državna književna nagrada istog imena, ustanovljena davne 1979. godine u Zaboku s Društvom hrvatskih književnika. Zbor “Gjalski” imao je svjetski priznate nastupe, a na području grada djeluje i niz kulturno - umjetničkih društava vezanih uz narodne običaje i plesove prepoznatljive za naše podneblje. U gradu djeluju i tri limene glazbe (Zabok, Špičkovine i Prose-nik Gubaševski). Lokalna radio postaja osnovana 1962. godine najstarija je od svih u Hrvatskom zagorju. Dječji vrtić i jaslice “Zipkica” jedan je od najboljih u državi pa je nagrađivan brojnim vrlo velikim priznanjima. Na području grada djeluje više dobro opremljenih vatrogasnih društava ( Javna vatrogasna postrojba, DVD Zabok, DVD Špočkovina, DVD Gubaševo, DVD Pavlovec, DVD Regeneracija, DVD Trgocentar, vatrogasci Tifona) organiziranih u Vatrogasnu zajednicu grada Zaboka.

Brojni entuzijasti svih uzrasta bave se raznim športovima, a motocross staza u Zaboku na-daleko je poznata, Na području grada djeluju mnogobrojni športski klubovi: tri nogometna kluba (NK Mladost, Zabok; NK Rudar, Dubrava Zabočka i NK Gjalski, Gubaševo), košarkaški klub Zabok-Zaboky (ove godine su trijumfalno ušli u A-1 ligu i to nakon 30 godina aktivnog djelovanja kao prvi klub koji je iz Hrvatskoh Zagorja ušao u prvu ligu), ženski rukometni klub, streljački klub, stolnoteniski klub, motocross klub, nekoliko ribičkih društava, Budokai klub, savate-boks klub \idara, plivački klub “Olimp”... Novim teritorijalnim ustrojstvom i organizacijom lokalne samou-prave, Zabok je dobio status grada.Zabok postaje suvremeni industrijski grad- poslovni centar, koji zbog blizine Zagreba i prometne povezanosti s Europom, zauzima poziciju najvažnijeg pokretača razvoja i gospodarstva čitave regije.

Zabok

Grad Donja Stubica smještena je u centralnom dijelu sjevernih padina Medvednice, u središtu stubičke do-line. Svojim južnim dijelom obuhvaća bujne šume Parka prirode Medvednica, a na sjever prostire se prema dolini ri-jeke Krapine, preko vijenca brežuljaka s

veličanstvenim vidikovcima poput Britvičke, Antolovčaka, Kamenjaka i dr. Prema stubičkoj dolini i rijeci Toplici slijevaju se bistri gorski potoci. Najveći je potok Reka koji protječe centrom Donje Stubice. U Donjoj Stubici nalazi se i termalni izvor Jezerčica.Grad Donja Stubica graniči s općinama: Gornja Stubica, Bedekovčina, Stubičke Toplice te gradovima Oroslavlje i Zagreb. Površina je 44 km2. Sastoji se od 10 naselja. Prvi puta u pisanim dokumentima Stubica se spominje već 1209. godine u povelji Andrije II. županu Vratislavu. Kao središte župe prvi put se spominje 1334. go-dine, kada predgrađe dobiva značajke urbanog naselja kao trgovište sa razvijenim obrtom. U to vrijeme kastrum i podgrađe pripadaju velikom susjedgradsko - stubičkom vlastelinstvu.

Kao središte hrvatsko - slovenske seljačke bune pod vodstvom Matije Gupca, s krvavim završetkom na polju kod Stubice 9. II. 1573. godine, Stubica je bila uključena u žižu tadašnjih sred-njoeuropskih događanja. Donja Stubica bila je tijekom 8 stoljeća upravno sudsko, kulturno i gos-podarsko središte čitavog područja sjevernih obronaka Medvednice. To potvrđuje i činjenica da je donjostubički kaštel već u 16. st. bio sjedište velikaškog posjeda u zagrebačkom komitatu i kao takav je prema urbarskim odredbama predstavljao upravno -političku jedinicu u kojoj upravnu i sudsku vlast izvršava vlastelin preko gospoštijskog suda, a uz njega tri predsjednika, županijski sudac i bilježnik. Kasniji razvoj potvrđuje, da je Stubica kao tradicionalno središte distrikta ili kotara bila jako upravno središte sa npr. u 19. st. tri bilježništva (notarijata) i 11 sučija (općina).Danas u Donjoj Stubici djeluje Pučko otvoreno učilište, u sklopu kojeg je i središnja knjižnica u Donjoj Stubici, zatim Radio postaja “Stubica”, koja pokriva veliko slušno područje - Hrvatsko zagorje, Prigorje, istočni dio Slovenije, gradove Varaždin, Čakovec, Samobor, Sisak. Pučko ot-voreno učilište objedinjuje kulturne, obrazovnu i informativnu djelatnost. Od 1989. djeluje “Ka-jkaviana” Društvo za prikupljanje, čuvanje i promicanje hrvatsko-kajkavske baštine. “Kajkaviana” kroz izložbenu, koncertnu i nakladničku djelatnost postaje središtem kulturnih zbivanja Donje Stubice. U svom sjedištu - Dvorcu Stubički Golubovec, “Kajkaviana” čuva vrijednu zbirku pisane i tiskane građe o kajkavskom jeziku, a koju povremeno predstavlja kroz izložbe. Također brine o zbirci likovnih dijela Antuna Bauera, koja je poklon autora i supruge Gradu. 1991. godine u Donjoj Stubici osnovan je ogranak Matice hrvatske. U Donjoj Stubici od 1988. godine djeluje Likovna galerija “Drempetić”, u kojoj svoja recentna djela izlaže akademski slikar Zorislav Drempetić Hrčić. Kulturno umjetničko društvo “Stubica” osnovano je 1976. godine, a ima pjevački zbor i muzičku sekciju. Svojim prigodnim nastupima i redovitim godišnjim koncertom osvježava kulturni život Stubice. Mladi naraštaj svoje pjevačko-scenske afinitete realizira kroz novoosnovano Dječje društvo “Mlade nade”, koje već bilježi nekoliko uspješnih nastupa.

Športski život u Donjoj Stubici je više nego aktivan, a manifestira se kroz niz tradicijskih športskih aktivnosti, danas realiziranih kroz udruge (Stolnoteniski klub “Stubica”, Teniski klub “Stubica”, Nogometni klub “Stubica”), te vrhunskim športskim rezultatima na državnom i županijskom nivou (Streljačko društvo “Metalis-Miketić” i Športsko društvo “Stubica”), kako u pojedinačnim tako i ekipnim. Športsko društvo “Stubica” osnivač je “Otvorenog prvenstva Hrvatske u duatlonu”, športske manifestacije državnog nivoa. Osim navedenih udruga aktivno djeluju i okupljaju mlade te promiču šport i ostale udruge (ŠRD “Pastrva, Društvo za borilačke športove “Puntar”, Športski klub “Stubica-boks” i planinarsko društvo “Stubičan” ).

Današnji potencijali Grada govore u prilog prespektive daljnjeg razvoja-kako prerađivačke industrije tako i usluga različitih vrsta, prvenstveno kroz razvoj malog i srednjeg poduzetništva. U prilog tome govori 57 aktivnih poduzeća (registrirano 145) i 173 registriranih obrtnika. Stubički obrtnici organizirani su u Udruženju obrtnika Donja Stubica. Pretpostavka za dalji gospodarski razvoj svakako je razvijena infrastruktura kojoj se nadalje posvećuje velika pažnja, ali isto tako i uređenje prostora (izrađen je Plan uređenja Grada ) koji zajedno s bogatim kulturnim sadržajima i povijesno-spomeničkim nasljeđem čine Donju Stubicu, gradom s prepoznatljivim identitetom.

Donja Stubica

Grad Oroslavje proteže se na 32 četvorna kilometra i obuhvaća osim samog naselja Oro-slavja još i naselja Andraševac, Krušljevo selo, Mokrice, Slatinu i Gornje Oroslavje. Broji oko 6.500 stanovnika, a status grada ima od 1997. godine. Ime Oroslavja spominje se još početkom 13. stoljeća, a sam naziv najčešće se povezuje s orlom koji je i danas zaštitni znak Grada. Grad Oroslavje nalazi se u južnom dijelu Krapinsko-zagorske županije. Smješten je na prostoru kojeg s južne strane omeđuje Županija zagrebačka, sa sjeverozapadne strane Grad Zabok, sa istočne strane Općina Bedekovčina i Grad Donja Stubica, te sa jugoistočne strane Općina Stubičke Toplice, no još graniči sa općinama Veliko Trgovišće i Jakovlje. Grad se nalazi na prostoru glavnih cestovnih prometnica, Zapadna Europa, Zagreb, Jadranska obala, Slavonija, a sa takvom prometnom povezanošću otvorena su mu vrata gospodarskog, poljodjelskog, turističkog, kulturnog i inog razvoja.

Oroslavska povijest vezana je uz dva dvorca oko kojih se stoljećima i odvijao cjelokupni gospodarski, društveni, kulturni, ali i sportski život. Prema dosad poznatim podacima oroslavs-ki plemići prvi su u naš kraj donijeli tenis, mačevanje, jahanje, skijanje i druge sportove. U Oro-slavju su česti gosti bili ili su čak živjeli i radili i poznati umjetnici kao što su Franz Liszt, Vlaho Bukovac, Bela Čikoš – Sesia, Mirko Rački, August Šenoa, Ksaver Šandor Gjalski, Antun Gustav Matoš i drugi. Dolaskom industrijalizacije krajem 30-tih godina 20. Stoljeća Oroslavje postaje najveće industrijsko središte u Hrvatskom zagorju, a zajedno s industrijskim napretkom u Oro-slavju se počinje razvijati bogat društveni, kulturni i sportski život, pa je tako prva tekstilna škola na području bivše Jugoslavije osnovana baš u Oroslavju i to 1927. godine.

Zahvaljujući industriji, ali i brojnim majstorima i tehničkoj inteligenciji koja iz Europe dolazi u Oroslavje, u mjesto dolazi i sport, a među prvima su nogomet i skijanje, pa je već 1930. Godine Oroslavje u sklopu Planinarskog društva “Runolist” imalo i skijašku sekciju. Razvoj industrije značio je i razvoj sporta, tako da je u 20. stoljeću Oroslavje bilo prvo sportsko mjesto u Hrvatskom zagorju, a u skijaškom trčanju, možemo to bez hvale reći, bili smo i prvo mjesto u cijeloj Hrvatskoj. Oroslavje se nalazi samo 30 kilometara od Zagreba s kojim je povezano au-tocestom. Do poznatih Stubičkih Toplica je samo dva kilometra, a u blizini nam je i Sljeme gdje na nadmorskoj visini većoj od 1.000 metara oroslavski skijaši imaju idealne uvjete za trening tijekom cijele godine.

Simbol Oroslavja je Orao koji dominira na središnjem trgu. On sa visine promatra valovite brežuljke, korito Topličine, polja, njive, vinograde, voćnjake, livade, ceste te prugu. Tu se sjedin-juje prošlost i sadašnjost kulturno-povijesne i gospodarsko-turističke vrijednosti. Oroslavje je u turističko-gospodarskom pogledu vrlo atraktivno.

Prije domovinskog rata imali smo pretežito niskoakumulativnu industriju čiji dio je usli-jed zaostajanja u tahnološkom obliku, bio osuđen na propast, tim više što u fazi pretvorbe i privatizacije nisu uključena financijsko kondiciona osvježenja koja su sa pravom očekivana. Sa druge strane vidljivo je da se već kod prvih koraka poticanja privatne inicijatie na obzorju po-javljuju i privatni poduzetnici s proizvodnim djelatnostima koje se svakim danom sve snažnije uključuju u domaće i ino tržište. Ti poduzetnici s pravom se mogu smatrati glavnim promo-torom novog razvoja oroslavskog gospodarstva.

Oroslavje

Prvi pisani podaci sa područja današnje općine Stubičke Toplice datiraju iz davne 1209. godine, iz doba Andrije Arpadovića. Tu se spominju “TEPLITZ BEY STUBICZA”, odnosno toplice kraj Stubice, iako je samo termalno vrelo u upotrebi vjerojatno još od antičkog i rimskog doba.

S obzirom da se u Toplicama uglavnom sve događalo oko ili u vezi s termalnom vodom te se i svi događaji od povijesnog značaja vezuju za kupalište ili pak lječilište. Prvi bazen sa termalnom vodom “krop prostrani”, nastao je 1776. godine, dok je izgradnja kupališta počela 1811. godine. Svoj puni razvoj Stubičke Toplice kao termalno kupalište i lječilište ostvaruju krajem 18.st., te u 19.st., da bi već početkom 20. st. bile poznate u čitavoj srednjoj Evropi, kao mondeno kupalište. Zagrebačkom biskupu Maksimilijanu Vrhovcu koji Toplice kupuje 1806. godine, pripadaju izrazito velike zasluge u izgradnji kupališta i bolnice. Kao tadašnji vlasnik Toplica, 1813. godine dao je sagraditi i kapelu svete Katarine, koja danas služi kao župna crkva, a građena je kao dio cjelovita kupališno-lječilišnog kompleksa. Na povijesnom lokalitetu i vidikovcu, brdu Kapelščak koje nosi obilježje završetka Seljačke bune 1573.godine, nalazi se kapelica svete Katarine koja se prvi puta spominje 1622. godine.

Sa zaravni na Kapelščaku pružaju se panoramske vizure preko kultiviranih obronaka Medvednice prema Stubičkoj dolini (u smjeru istoka), te prema dolini rijeke Krapine ( u smjeru zapada), kao i prema Medvednici. Općina Stubičke Toplice, 1994. godine bila je nositelj projekta obnove kapelice i njezina perivoja. Stubičke Toplice smještene su podno sjevernih obronka Zagrebačke gore.

To je nadasve pitomi kraj, sa obiljem zelenih brežuljaka od kojih se ističe brdo Kamenjak neposredno iznad kupališta i brdo Kapelščak iznad Parka “Maksimilijana Vrhovca”. Nalaze se na mjestu sutoka potoka Vidak i Topličina. Klima je vrlo ugodna sa relativno kratkim zimama, dok su ljeta duga i ugodno topla. S obzirom na blizinu grada Zagreba, Toplice su oduvijek vezane za grad ili prema zapadu mameći putnika namjernika u ovaj pitomi kraj. Stubičke Toplice prepoznatljiva su općina “Zelenog cvijeta”, odnosno najuređenije mjesto kontinentalne Hrvatske 2006., 2007. i 2008. godine.

Danas općina Stubičke Toplice broji 2752 stanovnika, a prostire se na 27 km2, te je jedna od najmanjih, ali najprosperitetnijih općina. Cca. 80% područja općine nalazi se u Parku prirode Medvednica-vrijednom prostoru rijetko sačuvane i gotovo netaknute prirode. Stubičke Toplice graniče sa općinom Jakovlje, te gradovima Donja Stubica, Oroslavje i Zagreb. Ustrojstvom nove lokalne samouprave i uprave općinskim sjedištem postale su 27. 04. 1993. godine. Župa svetog Josipa osnovana je 1994. godine, a župnom crkvom postala je kapela svete Katarine. U okruženju crkve nalazi se pažnje vrijedan Park “Maksimilijana Vrhovca” i Betlehemska spilja. Nositelji turističke ponude odnosno rekreativnog, zdrastvenog, kongresnog turizma sa dugogodišnjom tradicijom su HTP “Matija Gubec” i Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju.

Stubicke Toplice

Općina Krapinske Toplice prostire se na površini od 49 km2 i broji 5820 stanovnika. Općinsko središte Krapinske Toplice bilo je poznato još u rimskom razdoblju pod nazivom «Aquae vivae». Smještena je u gotovo samom središtu naše županije i graniči sa općinama Tuhelj, Veliko Trgovišće i Sveti Križ Začretje te gradovima Krapina, Pregrada i Zabok. Postojeće prometnice dobro povezuje prostor općine sa većim mjestima u županiji, a ces-tovna udaljenost od tri najveća susjedna središta Krapine, Zaboka i Pregrade je približno ista i iznosi 12 -14 km.

Zahvaljujući Jakobu Badlu koji je 1857. godine otkupio toplička vrela od prijašnjih vlas-nika, obitelji Keglević i Oršić Krapinske Toplice postale su reprezentativno lječilište. 1859. godine započela je gradnja velike kuće za goste (Curhaus), dvije godine poslije gradi se kupelj, a nakon toga blagovalište i kupališna dvorana. Cijeli kompleks dovršen je i otvoren 1866. godine, a osim lječilišta Jakob Badl izgradio je park i šetalište. Njemu u čast, nakon njegove smrti 1884. godine, mještani su mu podigli mauzolej na brdu Marija Magdalena, koja je ujedno i zaštitnica mjesta. Nakon toga, mjesto se je razvijalo u turističkom smjeru. Zbog blage klime i izvora termomineralne vode čija je temperatura 40-45 stupnjeva Celzi-jusa, jedna od najvažnijih djelatnosti razvojnog značenja za Općinu Krapinske Toplice je zdravstveni i kupališni turizam, a postoje pretpostavke i za razvoj rekreacijskog i seoskog turizma.

S obzirom na postojeće resurse, općina usmjerava svoj razvoj na obrtništvu, poljod-jeljskoj proizvodnji, osobito proizvodnji tzv. Zdrave hrane te čiste industrije malog kapac-iteta, a koji bi se razvijali u funkciji turizma. Osim Specijalne bolnice za medicinsku rehabili-taciju, koja je temelj razvoja zdravstvenog turizma, 1996. godine osnovana je i Specijalna bolnica za kardio-vaskularnu kirurgiju i kardiologiju «Magdalena», gdje je prvi zahvat izvršen 18.08.1997. godine (invazivna kardiologija), a na otvorenom srcu 12.01.1998. godine. Župa Krapinske Toplice spominje se u srednjem vijeku u crkvenim spisima iz 1334. godine. Župna crkva spominje se 1676. godine, a na njenom mjestu je 1829. godine sagrađena kasno-barokna crkva Presvetoga Trojstva. Župu vodi župnik Mato Herceg.

Školstvo u Krapinskim Toplicama ima tradiciju dugu 160 godina. Prva škola u Krap-inskim Toplicama spominje se 1839. godine, a 1860. sagrađena je nova škola na mjestu današnje autobusne postaje. Sadašnja zgrada Osnovne škole izgrađena je 1966. godine, a 1998. godine osnovan je i dječji vrtić «Maslačak».

Na području Općine djeluje nekoliko udruga i društava te sportskih organizacija. Na-jstarije društvo je puhački orkestar «Selno» koji je osnovan 1935. godine, a od 1978. go-dine aktivno je kulturno-umjetničko društvo «Zlatko Baloković» koji se sastoji od nekoliko sekcija. Aktivni su i članovi Udruge umirovljenika, kuburaškog društva «Badl-top», Društvo Naša djeca, kinološko društvo «Toplice». Od sportskih društava na području općine djeluje kuglaški klub «Obrtnik» koji postiže zapažene rezultate, nogometni klub «Toplice», stolno-teniski klub «Toplice», a ima i nekoliko zapaženih pojedinaca koji su u različitim sportskim disciplinama postigli izvrsne rezultate, kao što su triatlonac Mirko Tišljar i Krunoslav Jagarić koji se bavi kickboxingom. Na području Općine djeluje 17 mjesnih odbora: Čret, Donje Vino, Gregurovec, Hršak breg, Jasenovac Zagorski, Jurjevec, Klokovec, Klupci, Lovreća sela, Mala Erpenja I i II, Maturovec, Oratje, Selno, Slivonja Jarek, Vića sela, Vrtnjakovec i Krapinske Toplice.

Krapinske Toplice

Godine 1958. u malom mjestu Lepajci nadomak grada Krapine, Upravni odbor Do-brovoljnog vatrogasnog društva Lepajci donio je odluku o osnivanju Vatrogasne limene glazbe. Tadašnji predsjednik DVD-a Ilija Dragčević, tajnik Mirko Kunštek i aktivni član DVD-a Ivan-Vanjča Kos sazvali su dana 06. siječnja 1959. audiciju za odabir članova buduće limene glazbe, kojom prilikom je odabrano trinaest budućih muzičara.

Pod vodstvom, tada mladog nastavnika muzičkog odgoja iz Krapine, Viktora Crneka, glazba je relativno brzo stasala i već 01. svibnja 1962. godine bilježi svoj prvi nastup u Put-kovcu, povodom svečanog otvaranja novoizgrađene osnovne škole u tom mjestu. Na tom prvom nastupu glazba je nastupila u sastavu; Krešimir Vidović- Es klarinet, Stjepan Brlek- 1.B klarinet, Branko Cvrtila- 2.B klarinet, Franjo Vidović- 1.B krilnica, Branko Krog- 2.B krilnica, Alojz Vinceljek- tenor, Josip Valjavec- bariton, Ivan Biškup- 1.Es truba, Stjepan Mlinarić- 2.Es truba, Stjepan Krog- 3.Es truba, Juraj Leško- F bas, Franjo Kos- B bas, August Zajec- bubanj i činele.

Nakon 1963. godine glazbu kratko vrijeme uvježbava kapelnik Stjepan Hundrić iz Ciglenice, a negdje od 1964. do 1980. godine, što zbog nedostatka materijalnih sredstava, što zbog osipanja zbog smrti nekih članova, glazba nastupa uglavnom na sprovodima i svadbama, bez većeg napretka u kvaliteti. Od godine 1980. vođenje glazbe preuzima voditelj Branko Cvrtila , postupno pomlađuje i dopunjava glazbu novim članovima iz vlas-tite škole, i do tada mala glazba prerasta u veliki puhački orkestar popunjen u svim linijama, te se 1986. godine osniva kao kulturno-umjetničko društvo pod imenom „Sloga“ Lepajci.

Budući da se tih osamdesetih godina gasi rad krapinskog puhačkog orkestra „Ilirci“ i grad Krapina ostaje bez puhačkog orkestra, na inicijativu Udruženja obrtnika grada Krap-ine dolazi do potpisivanja sponzorskog ugovora između orkestra KUD-a „Sloga“ Lepajci i tog udruženja, nakon čega orkestar mijenja ime u „Obrtnička glazba Krapina“ i obvezuje se besplatno nastupati za sve potrebe grada Krapine.

Zahvaljujući vrlo uspješnoj suradnji i očitom porastu kvalitete orkestra, grad Krapina preuzima sponzorstvo orkestra i godine 1998. odlukom Gradskog poglavarstva grada Krapine orkestar postaje protokolarnim orkestrom grada Krapine, te od tada djeluje pod imenom Gradski puhački orkestar Krapina.

HVALA GRADSKOM PUHAČKOM ORKESTRU KRAPINA, DESINIČKIM

MAŽORETKINJAMA I IVICI PEPELKU ZA SUDJELOVANJE NA 14. DRŽAVNOM ŠPORTSKOM NATJECANJU DRAGOVOLJACA I VETERANA

DOMOVINSKOG RATA RH „KRAPINA 2009“

GRADSKI PUHAČKI ORKESTAR KRAPINA

“Desinićke” mažoretkinje osnovane su 1998. godine, pa tako sa puno uspjeha nastupaju već punih 11 godina i to diljem naše Krapinsko-zagorske županije i Republike Hrvatske, a ostvareni su i mnogi zapaženi nastupi u Austriji, Češkoj, Italiji, Makedoniji, Njemačkoj, Poljskoj i Sloveniji.

Upornim radom udruga je stasala u stabilnu i veoma dobro organiziranu cjelinu pa je tako, potpomognuta financijski od općine Desinić i susjednih općina i gradova, županijskih institucija te mnogobrojnih pravnih i fizičkih osoba, postala svojevrsnim zaštitnim znakom desinićkog kraja i cijele Krapinsko-zagorske županije.

U udruzi, prema starosnoj dobi, djeluju četiri sastava mažoretkinja koje vode voditeljice koje su svoje znanje stekle baveći se mažoret plesom kao i osposobljavanjem u okviru našega saveza mažoretkinja.

Od 1999. godine čanice su Hrvatskoga saveza mažoretkinja (HRSAM-a) kao i Europske asocijacije mažoretkinja (NBTA) a članicama Zajednice amaterskih KUD-ova Krapinsko-zagorske županije postale su 2000. godine pa tako redovito nastupaju na priredbama u organizaciji istih.

Najveće uspjehe desinićke mažoretkinje ostvarile su 2000. godine kada na prvenstvu koje je bilo održano u Cavtatu postaju prvakinje Hrvatske, a iste godine na prvenstvu Europe koje je bilo održano u Dubrovniku postale su i prvakinjama Europe.

DESINIĆKE MAŽORETKINJE

Ivica Pepelko jedan je od svakako najpoznatijih i najplodnijih zagorskih skladatelja i tekstopisaca, te kantautora na polju lakih nota. Osnivač je i član legendarnog sastava «LEPI DEČKI», koji je među prvima Zagorje proslavio i izvan granica Lijepe Naše. Podario je Zagorju preko 330 u pravilu popularnih skladbi snimljenih na nosačima zvuka, a koje uz njega izvode gotovo svi najpoznatiji zagorski solisti i sastavi. Čitav život posvetio je veličanju Zagorja i kajkavštine. Učesnik mnogih glazbenih festivala i jedan od najnagrađivanijih autora. Ove godine obilježava 40. godina kontinuiranog glazbenog djelovanja i prisustva na estradnoj sceni. Nedavno je predstavljen novi nosač zvuka “Bit će bolje”, u čijoj realizaciji je sudjelovalo 35 glazbenika.

Stvaralaštvo Ivice Pepelka na najbolji način predstavio je gospodin Ladislav Prežigalo u predgovoru Ivičine zbirke pjesama “Kaj vu duši“. Prežigalo kazuje: „Ivica Pepelko živi s osjećajima, ljubi uspomene, obožava kraj svog življenja i njemu pjeva. Ivica voli svoj kraj, ali pritom poštuje ljubav drugih prema drugima, a naročito prema Zagrebu, vratima svojih djetinjih snova uvijek odškrinutim za radoznala srca. O Zagorju Ivica piše kao o ljubavi.“

Slušajući i čitajući pjesme Ivice Pepelka, čovjek uživa u ljepoti stiha, u protkanoj ljubavi među zagorskim bregima, u vjeri koja kao potočić teče tražeći svoj mir negdje u daljini, mirisavo cvijeće sreće i tuge koje je raslo na putovima čiji ciljevi i nisu uvijek bili dohvatljivi.

Sve pjesme koje je Ivica Pepelko napisao i skladao našle su put do svojih slušatelja i slobodno se može reči da je teško izdvojiti nekoliko njih pred ostalima, jer sve su one u vrijeme nastanka redovito među najslušanijima na radio postajama kajkavskog govornog područja. Ipak, izdvojili bi nekoliko njih koje su postale popularne i izvan Hrvatskog zagorja. To su: Plači srce, Oprosti mi ti gitaro, Ljubice male, Na Valentinovo, Veseli smo Zagorci, Tisuću krijesnica, Kad procvatu jabuke i ona hrvatskim braniteljima posebno draga, čiji je naslov i tekst ispod ovih redaka, a koju će Ivica Pepelko otpjevati na početku svečanog otvorenja 14. DŠN:

Rane devedeseteStigla jesen,

Pa se svega prisjetih. Onih dana,

Ranih devedesetih. Oj mladosti moja mila,

Rano si me ostavila. Kao cvijet na kamenu,

Kao srnu ranjenu.

Za sve vijeke, Prokleti svi ratovi.

Crni veo, Nosili mi svatovi.

A ja ko bez krila ptica, Vezan sam uz sva kolica.

Sestrica me previja, Stara majka umiva.

Lijepa moja hrvatska domovino, Mnogo suza zbog tebe se prolilo.

Kad ne bude više mene, Sačuvaj bar uspomene.

Zbog svih onih nesretnih, Ranih devedesetih.

IVICA PEPELKO

Članovi sastava FIŠKALI na glazbenoj sceni djeluju više od 20 godina, s napomenom da su neki godinama svirali u kultnom zagorskom sastavu DEČKI Z BREGOV koji su osnovani daleke 1977. godine. Po broju nastupa i osvojenim nagradama na festivalu “Igrajte nam mužikaši” u Bedekovčini, “Dečki z ‘bregov” najuspješniji su glazbeni sastav. Osvojili su 11 prvih, 5 drugih i 6 trećih nagrada. Godine 1992. po broju glasova čitatelja “ZAGORSKOG TJEDNIKA” proglašeni su najboljim glazbenim sastavom. Izdali su trinaest albuma. Zadnji album je bio pod nazivom “Zagorje je lijepa naša.

Pod imenom FIŠKALI djeluju zadnjih 11 godina i pod tim su imenom izdali jedan nosač zvuka pod nazivom “HUNCUTI”. Od inozemnih nastupa mogu se spomenuti tri nastupa u Canadi, jedan nastup u SAD-u i više nastupa u Njemačkoj, Švicarskoj i Sloveniji. Dečki svi-raju na veselicama svih vrsta, a od repertoara njeguju domaće zagorske popevke, te sviraju slovenske polke i valcere, zabavne pjesme i rock. Nastupaju na svim priredbama gdje se njeguje zagorska glazba.

Članovi sastava su: Vlado Huzjak (bubnjevi, volak), Željko Vukman (bas gitara), Zdravko Keliš (klarinet, saxofon, akustična gitara, vokal), Juraj Moštak (solo gitara, vokal), Zdravko Buden (karmonika, klavijature) i Stanko Hunjek (truba, klavijature, vokal).

ZA DOBRO RASPOLOŽENJE NA ZAVRŠNOJ VEČERI........

FIŠKALI

ISKRENA ZAHVALA

Predsjednici Vlade Republike Hrvatske, cijenjenoj gospođi Jadranki Kosor na svoj potpori hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, te obiteljima poginulih i nestalih branitelja. Posebno HVALA za iskrenu potporu članovima Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH u provedbi svih dosadašnjih projekata, među kojima je i tradicionalno Državno športsko natjecanje.

Čelnici i članovi Organizacijskogi Provedbenog odbora 14. DŠNDiVDR RH „Krapina-2009“

Jadranka Kosor, dipl. iur. Predsjednica Vlade Republike Hrvatske