1

2 3

Impresum

Izdavač: Vijeće ministara BiH Direkcija za evropske integracije Trg BiH 1, Sarajevo Tel.: +387 33 703 154 Fax.: + 387 33 264 330 E-mail: info@dei.gov.ba; press@dei.gov.ba Web: www.dei.gov.ba

Priredila: Marina Kavaz- Siručić

DTP: Lana Babić

Prvo izdanje

Sarajevo, decembar 2012.

U izradi ove on-line publikacije učestvovale su brojne institucije u BiH, dajući odgovore na pitanja i verifikujući ponuđene odgovore. Direkcija za evropske integracije Vijeća ministara BiH se ovom prilikom zahvaljuje svim institucijama – partnerima na nesebičnom doprinosu u informisanju bosanskohercegovačke javnosti o uticaju ulaska Republike Hrvatske u Evropsku uniju na građane BiH.Direkcija se posebno zahvaljuje Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske za pomoć u verifikaciji dijela sadržaja ove publikacije. Zahvaljujemo se i najširoj javnosti u BiH koja je posredstvom upitnika na web sajtu Direkcije www.dei.gov.ba imala priliku postavljati pitanja o uticaju ulaska RH u EU.

4 5

Sadržaj Na granici sa EU

Pristupanjem Republike Hrvatske Evropskoj uniji 1. jula 2013. godine Bosna i Hercegovina će dijeliti granicu s Evropskom unijom u dužini od 1001 kil-ometra. Članstvo u Evropskoj uniji je, dakako, događaj od najvećeg značaja za susjednu Hrvatsku, ali će u znatnoj mjeri uticati i na BiH. Do kakvih prom-jena od interesa za bh. građane će doći kada Republika Hrvatska postane 28. članica EU pitanje je koje već izvjesno vrijeme, a naročito nakon što je RH potpisala Ugovor o pristupanju Evropskoj uniji, zaokuplja domaću javnost.U mnoštvu informacija o ovoj temi, od iznimne je važnosti da građani budu pravovremeno i istinito informisani o značaju i izazovima dolaska Evropske unije na granice sa BiH. Vodeći se tim ciljem, Direkcija za evropske integraci-je Vijeća ministara BiH je u saradnji sa velikim brojem institucija na ovom mjestu prikupila pitanja i odgovore u vezi sa uticajem ulaska Hrvatske u EU na bh. građane. Pitanja su klasifikovana u tematske cjeline:

• TRGOVINA• RAD, USLUGE I FINANSIJE• PUTOVANJE I BORAVAK• OSTALA PITANJA

Odgovori sadrže informacije o situacijama u kojima se građani BiH svakod-nevno mogu naći, a koje se, primjera radi, odnose na putovanje, školovanje, rad, trgovinu, prelazak granice i slično. Izvjestan broj odgovora nudi link za informaciju više o konkretnoj temi. Stoga su ovdje prikupljenje informacije primarno namijenjene osobama koji imaju pristup internetu. U mnogim oblastima članstvo Hrvatske u EU neće dovesti ni do kakvih prom-jena, odnosno već postojeći aranžmani i dalje će vrijediti, ali smo zbog inte-resa građana uvrstili i takva pitanja, kao i neka od onih gdje članstvo u EU nema uticaja na odnose BiH i Hrvatske. Rukovodeći se potrebom i obavezom da na raspoložive načine informiše javnost o implikacijama ulaska Repub-like Hrvatske u EU, Direkcija za evropske integracije Vijeća ministara se neće ograničiti samo na ovaj vid informisanja. Podrazumijevajući da jednosmjer-na komunikacija i nije komunikacija, Direkcija čitateljima ovih informacija ostaje na raspolaganju.

Ugodno čitanje.

Na granici sa EU 5

Trgovinski odnosi 6

Rad, usluge i finansije 18

Putovanje i boravak 26

Ostala pitanja 34

6 7

1. Da li će biti moguć izvoz namirnica životinjskog porijekla iz BiH u Hrvatsku?Ukoliko ne ispuni za to previđene kriterije, BiH će u Hrvatsku nakon 1. jula 2013. godine od namirnica životinjskog porijekla moći izvoziti samo prerađenu ribu i sirovu kožu. Nakon što je usvojila zakonski okvir za uspostavljanje službenog sistema kontrole hrane, tzv. higijenski paket (po principu sigurnosti hrane u EU „od njive do trpeze“), da bi proširila izvoznu listu namirnica životinjskog pori-jekla BiH, između ostalog, treba da:

• Uspostavi centralnu bazu podataka za sistem službene kontrole • Pripremi laboratorijske strategije za ispitivanje uzoraka uzetih u

kontekstu službenih kontrola lanca hrane i hrane za životinje• Uspostavi sistem stručne revizije odobrenja za objekte za izvoz u EU • Uspostavi provjeru sistema kontrole uvoza hrane za životinje i preh-

rambenih proizvoda koji nisu životinjskog porijekla • Reorganizuje strukture službene kontrole na svim nivoima• Izradi strategiju komuniciranja nadležnih organa kako je predviđeno

Regulativom (EC) 882/2004• Izradi plan horizontalne i vertikalne kontrole radi jedinstvene i

dosljedne primjene službenog sistema kontrole na svim nivoima

2. Da li je nemogućnost izvoza na tržište EU istovremeno prilika za povećanje plasmana proizvoda na domaćem ili tržištu tzv., „trećih zemalja“?

Plasman bh. proizvoda na domaćem tržištu zavisi od niza faktora, među kojima su: veličina tržišta i zadovoljenje količinskih potreba, postizanje konkurentne proizvodne cijene, kupovna moć domaćeg stanovništva, kao i kupovne navike. Evropska unija je najveći vanjskotrgovinski partner BiH, pa ograničenja dostupnosti tržišta EU, bez sumnje znače potrebu za orjen-tacijom ka drugim tržištima. Osim prodora na nova tržišta, poseban izazov za vanjskotrgovinsku razmjenu BiH sa ostalima je struktura te razmjene, u kojoj je, do sada, preovladavao izvoz proizvoda nižeg stepena obrade i manje dodatne vrijednosti (sirovine, metali, električna energija), a uvoz robe vi-soke dodatne vrijednosti (poput automobila, električnih uređaja, IT opreme i sl.) što pogoduje rastu vanjskotrgovinskog deficita. Takođe, ulaskom Hr-vatske u EU, pristup tzv. trećim tržištima (ukoliko on podrazumijeva tranzit kroz Hrvatsku) podlijegaće pravilima EU. Više u odgovoru na pitanje 26.

8 9

3. Da li će biti moguće izvoziti voće i povrće u Hrvatsku?Voće i povrće namijenjeno prodaji u svježem stanju, može biti plasirano na tržište EU (a time i Hrvatske nakon njenog ulaska u EU) ukoliko zadovoljava standarde kvaliteta i zrelosti, te poštuje pravila označavanja. Neki od ovih standarda (opšti tržišni standardi) nalažu da proizvodi moraju biti čitavi (cijeli), zdravi (nepogođeni truljenjem), zreli (ali ne i prezreli), oslobođeni od štetočina i oštećenja koja su one izazvale, bez stranog mirisa i okusa i bez povećanog nivoa vanjske vlage. Označavanje se odnosi na navođenje države porijekla na jeziku razumljivom potrošačima države odredišta. Specifične tržišne standarde EU propisuje za 10 grupa proizvoda (jabuke, limunasto voće, kivi, salate sa uvijenim i raširenim listovima, breskve i nek-tarine, kruške, jagode, slatke paprike, konzumno grožđe i paradajz). Postoje i izuzeća od tržišnih standarda, a ona se odnose, između ostalog, na voće i povrće namijenjeno ishrani životinja, jestive klice ili proizvode izrezane za kuhanje.Obaveznom usklađivanju sa opštim tržišnim standardima ne podliježe 16 grupa proizvoda (neobrađene gljive, kapari, gorki bademi, bademi, lješnjaci, orasi i kikiriki u ljusci, pistacije, orasi, makadamija, ostali orašasti plodovi, pržene banane, sušeno limunasto voće, mješavina tropskih orašastih plo-dova, mješavina ostalih orašatih plodova i šafran). Osim opštih i specifičnih standarda za prodaju voća i povrća na tržištu EU, subjekti u poslovanju sa hranom moraju se pridržavati generalnih odredbi propisa EU o hrani, higi-jeni hrane i službenim kontrolama hrane.

4. Zašto BiH ne može izvoziti krompir na tržište EU?Da bi izvozila krompir na tržište EU, BiH treba provesti Program posebnog nadzora nad karantenski štetnim organizmima na krompiru u trajanju od tri godine. U skladu s ovim, nadležna inspekcija EU, izvoz merkantilnog krom-pira iz BiH na tržište Unije, pod uslovima uspješnog provođenja nadzora, može odobriti najranije 2015. godine.

5. Ko izdaje potvrdu (certifikat) o usklađenosti sa opštim i specifičnim tržišnim standardima u pogledu plasiranja voća i povrća na tržište Hrvatske, odnosno EU?

Certifikat o usklađenosti izdaje nadležno tijelo Evropske unije. Kod trgovaca unutar Unije koji se bave pripremom i pakovanjem voća i povrća, naročito u proizvodnom području, provjere se obavljaju češće nego kod ostalih ka-tegorija trgovaca. Voće i povrće se, takođe, može provjeravati i tokom trans-porta. Tzv. treće zemlje mogu koristiti svoje certifikate, s tim da oni moraju sadržavati najmanje ekvivalentne informacije sadržane u certifikatima Unije.

6. Da li će radi izvoza u Hrvatsku, voće i povrće morati imati pro-pisan izgled, dužinu i jediničnu težinu?

Ne postoje propisi o estetskom izgledu određenih artikala, nego se oni klasi-fikuju u zavisnosti od kvalitete i prema zahtjevima međunarodnog tržišta, kako bi kupac dobio što potpuniju informaciju o kvaliteti i sadržaju onoga što kupuje. Proizvodi moraju ispunjavati opšte ili specifične tržišne standarde u pogledu zdravstvene ispravnosti, zrelosti, kvalitete i sl. Mit je da krastavac, mrkva ili banana ne mogu dospjeti na tržište EU ukoliko nisu „zakrivljeni“ pod propisanim uglom.

7. Da li će biti moguće izvoziti konditorske proizvode (slatkiši, keksi i sl.) u Hrvatsku?

Konditorski proizvodi kao što su keksi, vafli, čokolade i krem namazi po-jedinih proizvođača iz BiH koji ispunjavaju zahtjeve tržišta EU na njemu već učestvuju i u pogledu ulaska Hrvatske u EU, ne postoje ograničenja u tom smislu. S druge strane, konditorski proizvodi iz Hrvatske mogu postati manje konkurentni na tržištu BiH, usljed ponovnog uvođenja carine nakon istupa-nja Hrvatske iz CEFTA bescarinskog režima trgovine, nakon ulaska u EU.

10 11

8. Hoće li izvoz sira iz BiH u Hrvatsku biti otežan nakon njenog prijema u EU?

Izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda (u koje spada i sir) neće biti moguć na-kon ulaska Hrvatske u EU, ukoliko Bosna i Hercegovina do tada ne ispuni uslove za izvoz namirnica životinjskog porijekla. Za ispunjenje ovih us-lova u pogledu mlijeka i mliječnih proizvoda, između ostalog je potrebno dosljedno primjenjivati pravilnik o sirovom mlijeku prilikom otkupa mlijeka od proizvođača. Mljekare trebaju poštivati princip sljedivosti (praćenje i lociranje proizvoda u svim fazama njegovog proizvodnog ciklusa). Potrebno je obezbijediti da sve farme koje su u sistemu otkupa sirovog mlijeka regi-struju nadležne institucije i moraju obezbijediti zdravstveni nadzor posred-stvom ugovora sa veterinarskom organizacijom, te voditi ažurne evidencije o kretanju životinja i liječenju. Potrebno je provoditi redovne obuke i tre-ninge inspektora kada je riječ o poznavanju i ažuriranju propisa EU. Takođe, potrebno je obezbijediti vodiče za dobru praksu kada je riječ o primarnoj proizvodnji, kako bi bila skrenuta pažnja na higijenu muže, uslove čuvanja mlijeka, posebno temperaturni režim, i ispunjeni evropski uslovi u vezi sa mikrobiološkim kriterijima i somatskim ćelijama.

9. Da li će biti moguće izvoziti industrijske proizvode u Hrvatsku?BiH već izvozi određene industrijske proizvode u EU. Ulaskom Hrvatske u Uniju očekuje se i smanjenje troškova izdavanja certifikata o usklađenosti industrijske robe sa standardima EU u skladu sa direktivama tzv. starog i novog pristupa. S obzirom da bh. izvoznici za izvoz u Hrvatsku nisu mogli ko-ristiti certifikat o usklađenosti koji je izdalo ispitno tijelo u EU, već samo ono u Hrvatskoj, članstvom Hrvatske u EU, dodatna certifikacija više neće biti potrebna. Međutim, „industrijski proizvod“ je vrlo širok pojam, pa bh. indus-trijski poizvođači koji nisu pokrenuli postupak certifikacije svojih proizvoda neće moći računati na prisustvo na tržištu Hrvatske, odnosno EU. Takođe, ne podliježu svi industrijski proizvodi postupku certificiranja. Takav primjer su kameni blokovi u građevinskoj industriji.

10. Hoće li Hrvatska ostati članica CEFTA-e i nakon članstva u EU?Ne. Članstvo u EU podrazumijeva napuštanje asocijacije kakva je CEFTA. Izla-zak Hrvatske kao partnera iz CEFTA-e, može značiti povećan nivo regionalne trgovinske razmjene među državama koje u CEFTA-i ostaju.

11. Da li će BiH moći da uvede carine na proizvode iz Hrvatske, kada Hrvatska istupi iz CEFTA sporazuma?

Istupanjem Hrvatske iz CEFTA sporazuma prestaće preferencijalni bes-carinski režim u trgovini koji po osnovu ovog Sporazuma BiH i Hrvatska sada imaju. Bosna i Hercegovina će na određenu grupu proizvoda (poput mlijeka i mliječnih proizvoda, konditorskih proizvoda, mesnih i duhanskih prerađevina) iz Hrvatske moći da uvede carine. Istovremeno, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), odnosno Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima između BiH i EU koji je u primjeni do stupanja na snagu SSP-a, treba biti promijenjen na način da Hrvatska postane strana ugo-vornica, kao što su to i preostalih 27 država EU. Više detalja u odgovoru na pitanje 22.

12. Da li proizvodi prilikom izvoza u Hrvatsku moraju imati CE oznaku?

Nakon ulaska Hrvatske u EU, određene grupe proizvoda će morati imati CE oznaku da bi mogli biti plasirani na tržište hrvatske, odnosno Evropske unije. CE oznaka garantuje da je proizvod izrađen u skladu sa zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima propisa EU koji se odnose na konkretan proiz-vod. Ovim se označavaju samo oni proizvodi koji potpadaju pod primjenu ovih propisa, a ne svi proizvodi na tržištu EU. Riječ je o niskonaponskoj opremi, jednostavnim posudama pod pritiskom, igračkama, građevinskim proizvodima, mašinama, liftovima, ličnoj zaštitnoj opremi, neautomatskim vagama, implantibilnim medicinskim uređajima, in-vitro dijagnostičkim medicinskim uređajima, uređajima na plinsko gorivo, vrelovodnim kot-lovima, eksplozivima za civilnu upotrebu, plovilima za rekreaciju, rashlad-nim uređajima, opremi pod pritiskom, pirotehničkim sredstvima, opremi i zaštitnim sistemima u potencijalno eksplozivnim atmosferama, medicin-skim sredstvima, žičarama za prevoz osoba, mjernim instrumentima, eko-dizajnu i telekomunikacijskoj opremi.

12 13

13. Na kojim prelazima će biti moguć prelazak granice Hrvatske za žive životinje (stoku)?

Ulaskom Hrvatske u EU predviđeno je da na samo dva granična prelaza (tzv. BIP-ovi), bude dozvoljen uvoz roba koje zahtijevaju poseban inspekcijski na-dzor (veterinarska i fito-sanitarna inspekcija robe biljnog i životinjskog pori-jekla). Na sjeveru BiH to će biti granični prelaz Gradiška, a na jugu granični prelaz Bijača.

14. Da li će se procedure carinjenja robe iz BiH promijeniti ul-askom Hrvatske u EU?

Procedura izvoznog carinjenja iz BiH u Hrvatsku neće se mijenjati.

15. Šta je “kućno carinjenje”?

Kućno carinjenje podrazumijeva da se kod uvoza robe transport prilikom ulaska u BiH ne zaustavlja na carinskim terminalima, već direktno odlazi na adresu preduzeća, gdje se obavlja carinski postupak. Zahtjev za kućno cari-njenje podnosi se Upravi za indirektno oporezivanje BiH i pojednostavljuje cjelokupnu proceduru carinjenja.

16. Da li će za izvoz u i tranzit kroz Hrvatsku bh. proizvodi morati da imaju jedinstvenu carinsku prijavu?

Izvoznici iz BiH će i dalje podnositi izvoznu jedinstvenu carinsku prijavu (JCI) u BiH, ali prilikom uvoza u Hrvatsku u primjeni će biti tzv. NCTS – na-cionalni provozni sistem. To znači da će se roba elektronskim putem prijav-ljivati u određeni carinski postupak, bilo da se radi o uvoznom carinjenju, provozu ili nekom drugom odobrenom carinskom postupku.

17. Šta su ATA i TIR karneti?

Karnet ATA je robni pasoš za privremeni uvoz/izvoz. Koristi se kada roba putuje kroz više država, pa se vraća na polazište. Karnet ATA se najčešće ko-risti za privremeni uvoz/izvoz robe radi sajmova, kao profesionalna oprema ili kao uzorak (eksponat). Roba pomoću ATA karneta prelazi granicu brzo i jednostavno (bez angažovanja špeditera i sl.), uz uslov ispunjenja pravila ATA karneta. Karnet TIR je međunarodni dokument, koji se koristi u tranzitnom drum-skom prevozu, kada se roba izvozi preko jedne ili više zemalja. Karnet TIR koristi se kada roba ide u jednom smjeru kroz više država (carinskih područja) i ubrzava dostavu robe jer standardizira carinsku kontrolu.

18. Ko izdaje ATA i TIR karnete u BiH?

ATA i TIR karnete u BiH izdaje Vanjskotrgovinska komora BiH. Za više infor-macija posjetite: Izdavanje ATA karnetaIzdavanje TIR karneta

19. Šta znači status ovlaštenog izvoznika?

Ovlašteni izvoznik je izvoznik kojem je Uprava za indirektno oporezivanje BiH izdala odobrenje i dodijelila broj ovlaštenja za primjenu pojednostav-ljenog postupka dokazivanja porijekla. Način dobivanja statusa povlaštenog izvoznika regulisan je Instrukcijom o uslovima i načinu sticanja statusa ovlaštenog izvoznika iz BiH. Kontakt za više informacija.

http://www.uino.gov.ba/http://www.komorabih.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=904&Itemid=382http://www.komorabih.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=353&Itemid=333http://www.uino.gov.ba/b/O_nama/RC_Banjaluka1.html

14 15

20. Čemu služi obrazac EUR 1 i da li ga je neophodno imati pri-likom izvoza u Hrvatsku?

EUR 1 (potvrda o kretanju) je obrazac koji prati robu pri izvozu, a služi za ostvarivanje preferencijalnog tretmana robe po osnovu sporazuma o slobod-noj trgovini koje BiH ima potpisane sa drugim državama. Obrazac je na en-gleskom jeziku, a izdaje ga carinarnica u kojoj se vrši izvozno carinjenje. Uko-liko izvoznici iz BiH žele izvesti robu u EU bez plaćanja carinskih dažbina, moraju imati obrazac EUR 1 ili imati status ovlaštenog izvoznika iz BiH.

21. Šta znači Protokol uz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, tj. Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima

Zaključenje Protokola uz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) je uobičajena praksa prilikom proširenja Evropske unije. Cilj Protokola uz SSP je da Republika Hrvatska nakon pristupanja Evropskoj uniji postane strana ugovornica SSP-a na isti način kao što je to i dosadašnjih 27 članica Evropske unije.Republika Hrvatska i BiH, kao članice CEFTA-e, u trgovini poljoprivrednim i industrijskim proizvodima uživaju preferencijalni bescarinski režim, različit od režima koji je na snazi između BiH i EU na osnovu trgovinskih odredbi Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima (koji se prim-jenjuje do stupanja na snagu SSP-a). Obzirom na skoro članstvo Republike Hrvatske u EU i njeno istupanje iz CEFTA-e, cilj Protokola je da trgovinske koncesije i način trgovinske razmjene poljoprivrednih, prehrambenih i rib-arskih proizvoda između BiH i Hrvatske, u mjeri u kojoj je to moguće, budu uključeni u odredbe SSP-a, odnosno PS-a.

22. Koji standardi vrijede za pristup tržištu Hrvatske, odnosno EU?

Standarde propisuju međunarodne organizacije za standardizaciju ISO, IEC i ITU na svjetskom nivou, CEN, CENELEC i ETSI na regionalnom, odnosno evropskom nivou, a na nivou država nacionalne organizacije za standarde. U BiH je to Institut za standardizaciju. Za proizvođače i davaoce usluga iz BiH u svrhu pristupa tržištu EU, relevantni su evropski, odnosno EN standardi, odnosno bosanskohercegovački standardi (BAS) kojima su ev-ropski preuzeti. Sve relevantne informacije, uključujući i cijene uvođenja (nabavke) određenog standarda sadržane su na www.bas.gov.ba. Ukoliko se međunarodni ili evropski standard nabavlja posredstvom Instituta, a preuzet je kao bosanskohercegovački standard (BAS), cijena je u prosjeku niža za 60%.

23. Zašto su standardni važni?

Mnogo aspekata savremenog svijeta zavisi od standarda i svijet kakav danas poznajemo bi bez standarda stao. Konkurentnost, uvođenje reda u poslova-nju, bolja organizacija i planiranje, ali i smanjenje troškova, glavne su pred-nosti standardizacije. Od standardizacije koristi imaju svi, od proizvođača koji cijenom i kvalitetom postaju konkurentniji na evropskom i svjetskom tržištu, do potrošača i primatelja usluga koji dobijaju kvalitetniji, što je vrlo važno, siguran proizvod ili uslugu, a to im garantuje upravo standard ili nor-ma po kojoj je proizvod izrađen, odnosno pružena određena usluga.

24. Kojim propisima je regulisan i pod kojim uslovima će se odvi-jati međunarodni drumski prevoz putnika i roba između BiH i Republike Hrvatske?

Zakon o međunarodnom i međuentitetskom drumskom prevozu (Službeni glasnik BiH br. 1/02; i 14/03) utvrđuje da domaći prevoznik može obavljati međunarodni prevoz ukoliko posjeduje za to propisanu licencu. Pravilnik o uslovima i postupku izdavanja licenci i kvalifikacionih kartica vozača za obavljanje međunarodnog drumskog prevoza (Službeni glasnik BiH borj 81/11) utvrđuje uslove i postupak izdavanja licenci za prevoznika, licenci vozila i kvalifikacionih kartica vozača za obavljanje međunarodnog drum-skog prevoza. Osim pomenutog Zakona, međunarodni prevoz putnika i roba između BiH i Republike Hrvatske odvija se na osnovu Ugovora o međunarodnom drumskom prevozu između BiH i RH (Službeni glasnik BiH 2/96).

http://www.bas.gov.ba

16 17

25. Koje dokumente bh. izvoznici trebaju posjedovati nakon 1.7.2013.?

U pogledu dokumentacije neophodne za izvoz ne očekuju se promjene na-kon članstva Hrvatske u EU, u odnosu na dosadašnju praksu. Robu u izvozu „prati“:ovjerena i potpisana faktura, CMR (kamionski tovarni list), AWB (avionski tovarni list, ukoliko se roba prevozi avionom), EUR 1 obrazac koji dokazuje da je roba bh. porijekla i carinska dokumentacija (JCI) koju ovjerava cari-narnica izvoza.

26. Hoće li doći do promjene režima pristupa tržištima tzv. „trećih zemalja“?

27. Da li će i kako Hrvatska štititi svoje proizovođače od nelojalne konkurencije izvan EU?

Nadležne službe Evropske komisije će nakon procjene rizika za proizvode životinjskog porijekla koji potiču iz BiH, pod uslovom da se rizik može održavati na prihvatljivom nivou, pripremiti izuzetke od propisa EU s ciljem dopuštanja tranzita preko teritorije Republike Hrvatske između Metkovića i Ploča za proizvode koji se izvoze u treće zemlje. Kada je riječ o uvozu u BiH proizvoda porijeklom iz trećih zemalja preko teritorije Hrvatske, nakon ulaska Hrvatske u EU biće dopušten tranzit isključivo onih proizvoda koji imaju odobrenje za uvoz u EU.

Najbitniji mehanizam kojim EU štiti interese država članica od nelojalne konkurencije je Sporazum o trgovinskim aspektima zaštite prava intele-ktualne svojine Svjetske trgovinske organizacije. Ovaj sporazum tretira autorsko i srodna prava, prava intelektualne svojine, zaštitu neotkrive-nih poslovnih informacija, poslovnih tajni i tzv. know-how. Dodatno, EU je posredstvom sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i privremenih spora-zuma sa državama Zapadnog Balkana, zabranila neovlašćenu upotrebu im-ena prehrambenih proizvoda zaštićenih geografskim oznakama porijekla na teritorijama tih država.

28. Da li Hrvatska može davati državnu pomoć privrednim sub-jektima na svojoj teritoriji nakon ulaska u EU?Dodjela državne pomoći je dozvoljena, ali pod strogo specificiranim uslovi-ma i pod nadzorom Evropske komisije. Dodjela državne pomoći u Hrvatskoj regulisana je Zakonom o državnim potporama. Državna pomoć dozvoljena je samo u izuzetnim slučajevima poput ublažavanja ili uklanjanja šteta nastalih prirodnim nepogodama, za poticaj privrednog razvoja područja s velikom nezaposlenošću, poticaja razvoja specifičnih privrednih djelatnosti ili izrazi-to nerazvijenih područja, za zaštitu kulturne baštine, okoliša, istraživanje i inovacije. Nakon ulaska u EU neće biti dozvoljena dodjela državne pomoći u sektoru poljoprivrede, ribarstva i šumarstva, ali će hrvatski poljoprivrednici imati na raspolaganju pomoć koja se iz budžeta EU isplaćuje poljoprivred-nicima i u ostalim članicama EU, pod određenim uslovima i pravilima.Za više informacija konsultujte: Zakon o državnim potporama RH

29. Koji propis reguliše uvoz vozila iz Republike Hrvatske u BiH?

Vozila, dijelovi uređaja i oprema vozila koja se uvoze u BiH bez obzira na porijeklo uvoza moraju biti podvrgnuta homologaciji u skladu sa odredbama Pravilnika o homologaciji vozila, dijelova uređaja i opreme vozila (Službeni glasnik BiH broj 41/08), da bi mogla biti uvozno ocarinjena.

http://www.zakon.hr/z/464/Zakon-o-dr%C5%BEavnim-potporamahttp://www.homologacija.gov.ba/Documents/HOMOLOGACIJA%20SGBiH041.pdf

18 19

30. Pod kojim uslovima će građani BiH moći raditi u Hrvatskoj?

Rad stranih državljana uređen je odredbama Zakona o strancima (Narodne novine, broj 130/11). U skladu s ovim Zakonom, stranac može raditi u Hrvat-skoj na osnovu dozvole za boravak i rad i potvrde o prijavi rada, a pojedine kategorije stranih državljana mogu raditi bez posebnih dozvola.Dozvola za boravak i rad je istovremeno odobrenje za privremeni boravak i rad. Nju izdaje nadležna policijska uprava na temelju godišnje kvote radnih dozvola koju propisuje Vlada Hrvatske. Orjentacije radi, kvota radnih doz-vola za strance za 2012. godinu iznosi 3988, od čega je 3000 namijenjeno produženju ranije izdatih radnih dozvola za strance. Više informacija o pro-ceduri izdavanja radnih i boravišnih dozvola možete pronaći ovdje.

31. Može li se očekivati povaćanje potražnje radne snage iz BiH nakon ulaska Hrvatske u EU?

Iskustva sa Slovenijom pokazuju da su poslije pristupanja Evropskoj uniji, nakon prvobitne stagnacije, radnici iz BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore bili daleko traženiji za poslodavce iz Slovenije od radnika iz ostalih država EU i to zbog stručnosti, povoljne cijene rada i nepostojanja jezičke barijere. Iste trendove je moguće očekivati i za radnike iz BiH u Hrvatskoj.

32. Da li će građani BiH moći kupovati nekretnine u Hrvatskoj?

Bh. građani moći će (kao i do sada) kupovati nekretnine po tzv. principu uzajamnosti. Uzajamnost za fizičke osobe postoji uz uslov da one u Hrvatskoj stalno borave ili obavljaju dopuštenu djelatnost, a za pravne osobe pod us-lovom da obavljaju djelatnost u Hrvatskoj. Princip uzajamnosti vrijedi samo za građane BiH sa prebivalištem u Federaciji BiH. Za kupovinu nekretnine potrebno je dobiti saglasnost Ministarstva vanjskih poslova, odnosno Mini-starstva pravosuđa Hrvatske. Bh. građani koji u Hrvatskoj imaju registrova-no preduzeće i obavljaju dopuštenu djelatnost, ne moraju tražiti saglasnost nadležnih organa, već nekretnine mogu kupovati na ime preduzeća. Kupovi-na nekretnina nije dozvoljena na izuzetnim područjima u koje spadaju pol-joprivredno zemljište i zaštićeni dijelovi prirode. Hrvatska je u okviru prego-vora u poglavlju 4 acquis-a (Sloboda kretanja kapitala) dogovorila prelazni period u trajanju od 7+3 godina od dana pristupanja EU, tokom kojeg strani državljani neće moći kupiti poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj.

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_11_130_2600.htmlhttp://www.mup.hr/main.aspx?id=47#dozvola

20 21

33. Šta će biti sa nekretninama na području Hrvatske koja još nisu u posjedu matičnih bh. preduzeća ili bh. građana kao njihovih vlasnika?

Ministarstvo pravde BiH je 2010. godine izradilo Nacrt ugovora o uređenju imovinsko-pravnih odnosa između BiH i Republike Hrvatske, koji treba da riješi finansijska potraživanja i obaveze fizičkih i pravnih lica ugovornih strana, u skladu sa odredbama Aneksa „G“ Sporazuma o pitanjima sukcesije. Ovim Sporazumom su se države sukcesori obavezale da će na svojim teri-torijama štititi privatnu svojinu i stečena prava građana i pravnih lica bivše SFRJ, bez ikakve diskriminacije. U BiH, međutim nema saglasnosti o sadržaju ugovora o uređenju imovinsko-pravnih odnosa, između ostalog i zbog toga što Nacrt ugovora ne predviđa da se bh. entiteti uknjiže kao vlasnici nekret-nina na području Hrvatske koje su vlasništvo preduzeća sa sjedištem u en-titetima. Pred nadležnim sudovima u Hrvatskoj se vodi znatan broj predmeta u kojima se osporava pravo vlasništva i ulaženja u posjed imovine koja je po sukcesiji bivše SFRJ pripala BiH.

34. Kako će državljani BiH koji su radili u Hrvatskoj, te u periodu 1991.-1995. ostali bez posla moći da riješe radno-pravni i socijalni status?

Dok ovaj problem ne bude riješen institucionalno, odnosno sporazumom dvije države, rješavanje radno-pravnog i socijalnog statusa državljana BiH koji su u periodu 1991.-1995. ostali bez posla u Hrvatskoj moguće je jedino posredstvom odgovarajućih mehanizama u okviru pravnog sistema Hrvat-ske.

35. Hoće li preduzeća iz BiH moći da učestvuju na tenderima u Hrvatskoj nakon njenog članstva u EU?Da, pod uslovima ne manje povoljnim od uslova koji se primenjuju na preduzeća iz ostalih država EU.

36. Na koji način će bh. preduzetnici moći registrovati preduzeće u Hrvatskoj?Bh. građani mogu registrovati preduzeće u Hrvatskoj pod istim uslovima kao i građani Hrvatske, pod uslovom da posjeduju poslovnu dozvolu. Poslovna dozvola je dokument koji istovremeno služi i kao dozvola za privremeni bo-ravak i kao radna dozvola. Izdaje ga Ministarstvo unutrašnjih poslova Re-publike Hrvatske stranim državljanima koji ispunjavaju uslove privremenog boravka u Hrvatskoj.

37. Koliko će biti sedmično radno vrijeme u Hrvatskoj nakon ulaska u EU?

Direktiva o radnom vremenu EU propisuje da maksimalni sedmični rad iznosi 48 sati, uključujući i prekovremeni rad. Zakonodavstvo države članice koje reguliše radno vrijeme mora poštivati maksimalno trajanje sedmičnog radnog vremena propisanog Direktivom EU.

38. Kome će bh. građani zaposleni u Hrvatskoj plaćati porez?

Poreze i doprinose po osnovu rada plaća poslodavac u državi u kojoj se rad ostvaruje. Porez na dohodak radnik prijavljuje i plaća prema mjestu prebivališta. Ukoliko građanin BiH nema prebivalište u Hrvatskoj sma-tra se nerezidentom i porez na dohodak plaća u državi u kojoj ima prijavu prebivališta. Ukoliko ima prebivališe u Hrvatskoj, bh. građanin dužan je porez na dohodak prijaviti i platiti u Hrvatskoj.

39. Hoće li biti nastavljena primjena Sporazuma o socijalnom osiguranju između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske i nakon njenog ulaska u EU?Ugovor o socijalnom osiguranju između BiH i Hrvatske potpisan je 2000. godine i stupio je na snagu 1.11.2001. godine (Službeni glasnik BiH – Međunarodni ugovori, broj 6/01). Ovaj Ugovor je zaključen na neodređeno vrijeme, te će njegova primjena biti nastavljena i nakon ulaska Republike Hrvatske u EU.

22 23

40. Da li će EU propisati iznos minimalne plate u Hrvatskoj?Ne, jer u EU ne postoji jedinstven način utvrđivanja minimalnog ličnog do-hotka.

41. Da li će građani BiH sa državljanstvom Hrvatske moći da konkurišu na tržištu rada u ostalim državama EU?

U hrvatskom zakonodavstvu sticanje i prestanak hrvatskog državljanstva uređeni su Zakonom o hrvatskom državljanstvu. U skladu s navedenim Za-konom, državljanin Republike Hrvatske koji ima i strano državljanstvo, sma-tra se pred tijelima državne vlasti Republike Hrvatske isključivo hrvatskim državljaninom.S obzirom na navedeno, po ulasku Hrvatske u Evropsku uniju građani Bosne i Hercegovine koji imaju i hrvatsko državljanstvo smatraće se građanima Ev-ropske unije i uživati ista prava kao i hrvatski državljani iz Republike Hrvat-ske, uključujući prava koja se odnose na zapošljavanje i slobodu kretanja bez graničnih kontrola unutar šengenskog prostora. Ovdje treba imati na umu kako postoji mogućnost da će neke države članice odlučiti ograničiti pristup svom tržištu rada za hrvatske državljane u razdoblju od dvije, pet ili sedam godina od dana pristupanja Republike Hrvatske Evropskoj uniji.

44. Na koji način će građani BiH koji žive u pograničnom pojasu sa Hrvatskom moći prelaziti granicu?

Državljani BiH koji žive u pograničnom području državne granice BiH na udaljenosti do 5 kilometara od granice sa Hrvatskom, u skladu sa novim Spo-razumom o pograničnom saobraćaju između BiH i RH, granicu sa RH moći će prelaziti uz posjedovanje pogranične propusnice. Ovaj dokument građanima BiH, koji imaju prebivališe na području BiH u neprekidnom trajanju od go-dinu izdavaće po zahtjevu Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske.

43. Pod kojim uslovima će bh. investitori moći da ulažu u Hrvat-skoj?

Hrvatsko zakonodavstvo stranim državljanima omogućava jednake uslove za ulaganja kao i hrvatskim državljanima, uz poštivanje principa uzajam-nosti. Strani državljani u Hrvatskoj mogu ulagati: na ugovornoj osnovi, u trgovačko društvo, u banku ili osiguravajuće društvo, obrt ili trgovinu, kon-cesiju za korištenje prirodnih bogatstava i u tzv. B.O.T (Build Operate Trans-fer) poslove. Inostrani (kao i domaći investitori) mogu ostvariti pravo na poticaj ukoliko, primjera radi, ulažu u proizvodno-prerađivačke ili strateške aktivnosti i inovacione centre. Poticaji mogu biti u vidu poreskih i carinskih olakšica, pokrivanja troškova zapošljavanja, stavljanja na raspolaganje in-frastrukture bez naknade ili pomoć u stručnom usavršavanju i prekvalifi-kaciji. Hrvatskim Ustavom stranom ulagaču je osigurano slobodno iznošenje dobiti i uloženog kapitala iz države po prestanku ulaganja. Hrvatska kontinuirano radi na unapređenju ulagačkog okruženja s ciljem stvaranja uslova, ne samo za privlačenje stranih investicija, već i za poboljšanje uslova poslovanja u Republici Hrvatskoj.

42. Zbog čega pojedine hrvatske firme planiraju preseljenje proizvodnih pogona iz Hrvatske u BiH, uoči ulaska Hrvatske u EU?Članstvom u EU Republika Hrvatska će u cijelosti preuzeti njenu trgovinsku politiku. U skladu s pravilima Unije, Hrvatska će se najkasnije dan prije stu-panja u članstvo povući iz svih ugovora o slobodnoj trgovini i početi primjen-jivati ugovore koje je EU sklopila s trećim zemljama. Tako će se od 1. jula 2013. godine Hrvatska povući i iz CEFTA-e 2006, a trgo-vinski odnosi između RH i zemalja potpisnica CEFTA Ugovora bit će defin-isani Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju kojeg su te zemlje sklopile s Evropskom unijom.Kako Hrvatska pristupanjem tržištu EU prestaje biti dio tržišta CEFTA, po-jedine firme iz Hrvatske, kako bi bile konkurentne na tržištu jugoistočne Ev-rope, planiraju preseliti svoje pogone u najbliže susjedstvo - u BiH. Naime, BiH je za Hrvatsku četvrti po važnosti gospodarski partner. Za Hrvatsku je to drugo izvozno, a osmo uvozno tržište i značajan ulagač u Hrvatsku. Stoga će Hrvatska i nakon što postane članicom EU nastojati još uspješnije razvijati privrednu saradnju i kvalitetnije produbiti privredne odnose s BIH.

http://www.mup.hr/main.aspx?id=96#1

24 25

45. Kako će članstvo Hrvatske u EU uticati na bh. kompanije koje posluju sa hrvatskim?

Od 1. jula 2013. godine Republika Hrvatska započinje primjenu zajedničke trgovinske politike EU, što donosi nove uslove poslovanja, kako na jedin-stvenom evropskom tržištu, tako i na tržištima tzv. trećih zemalja s kojima Evropska unija ima ugovorne odnose. U trgovini između Hrvatske i Evropske unije ukidaju se carine i druge ne-carinske prepreke, hrvatska preduzeća biće izjednačena s onima iz ostalih država članica, što će osigurati pristup velikom jedinstvenom tržištu, ali i dovesti do povećane konkurencije na domaćem tržištu. Republika Hrvatska će primjenjivati ugovorne odnose koje Evropska unija ima s trećim zemljama. Konkretno, hrvatski privrednici više neće uvoziti i iz-voziti svoje proizvode na tržište Evropske unije već trgovati na unutrašnjem tržištu EU, dok će sa zemljama EFTA-e i Republikom Turskom trgovati u skladu sa ugovornim odnosima tih zemalja s Evropskom unijom. U odnosu na zemlje CEFTA-e, hrvatski privrednici primjenjivaće ugovorne obveze iz sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koje je EU sklopila s pojedinim zemljama CEFTA-e, osim za Kosovo (UN Rezolucija 1244) i Moldovu gdje će se primjenjivati carine temeljem najpovlaštenije nacije (MFN). Vijeće Evrop-ske unije dalo je Evropskoj komisiji u septembru 2012. godine mandat za pregovore radi prilagodbe niza međunarodnih ugovora potpisanih između EU i država članica, zbog pristupanja Hrvatske. U tom mandatu navodi se da tokom revizije postojećih trgovinskih ugovora treba voditi računa o postojećoj trgovinskoj razmjeni, a s druge strane o postojećim trgovinskim koncesijama između trećih zemalja i Republike Hrvatske, s ciljem da se zadrži najmanje sadašnji nivo tradicionalne trgovine.Efekti članstva Republike Hrvatske u EU za izvozna bh. preduzeća mogu biti negativni u smislu gubitka tržišta ako ne budu ispunjeni uslovi za izvoz. Is-tovremeno, uticaj može biti i pozitivan u smislu ubrzanja započetih procesa, kako bi bh. privrednici koji sada posluju na hrvatskom tržištu i ostvaruju poslovnu saradnju sa partnerima iz Hrvatske zadržali i unaprijedili takav status.

46. Koja su najtraženija zanimanja i usluge na tržištu Hrvatske?Prema analizama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje iz 2012. godine, najtraženiji obrazovni profili su u domenu elektrotehnike, informatike, mašinstva i medicine. Posmatrano prema broju objavljenih oglasa za posao, natraženija zanimanja su: konobar, prodavač, čistač, diplomirani ekonomist, kuhar, medicinska sestra, vaspitač i frizer.

47. Kojom valutom će se u Hrvatskoj plaćati nakon 1. jula 2013.?

Hrvatska kuna će ostati zvanično sredstvo plaćanja u Hrvatskoj, s obzirom da članicom euro zone država ne postaje automatski ulaskom u EU već ispun-javanjem kriterija (tzv. kriteriji konvergencije) za uvođenje zajedničke va-lute. Kriteriji konvergencije podrazumijevaju da stopa inflacije ne smije biti viša od 1.5 % u odnosu na tri države EU sa najstabilnijim cijenama, da iznos vanjskog duga ne prelazi 3%, a budžetskog deficita 60% bruto društvenog proizvoda, te da dugoročne kamatne stope ne smiju biti veće od 2% u odnosu na kamatne stope triju država Unije s najnižom stopom inflacije. Za više informacija o sredstvima plaćanja u Hrvatskoj konsultujte Zakon o deviznom poslovanju.

48. Zašto nije zaživio ,,Poljoprivredni uložak’’ za državljane BiH koji imaju poljoprivredna dobra uz granicu s RH?

Poljoprivredni uložak je isprava koja se izdaje uz pograničnu propusnicu, a koriste je poljoprivrednici iz pograničnog područja radi obavljanja poljo-privredne djelatnosti. Prema acquis-u Evropske unije, poljoprivredni uložak se ne izdaje. Poljo-privredni ulošci nisu u skladu sa EU propisima kojima se reguliše pogranični saobraćaj, te stoga oni ne mogu biti sastavni dio novog Sporazuma o pograničnom saobraćaju između RH i BiH. Novim Sporazumom sa RH koji je usklađen sa Direktivom EU Local border traffic, nije moguće izdavanja poljo-privrednih uložaka kako je to bilo predviđeno ranijim sporazumom.

http://www.zakon.hr/z/77/Zakon-o-deviznom-poslovanjuhttp://www.zakon.hr/z/77/Zakon-o-deviznom-poslovanju

2726

49. Uz koji dokument će građani BiH prelaziti granicu sa Hrvat-skom?

Prema odredbama šengenske pravne stečevine, državljani tzv. trećih zemalja prilikom ulaska na teritorij članica EU moraju imati važeću putnu ispravu, radi unosa evidencijskih pečata pri prelasku vanjskih granica EU. Za ulazak bh. državljana u Hrvatsku nakon njenog članstva u EU potrebno je posje-dovanje važećeg pasoša. Takođe, predstavnici bh. delegacije kroz završne pregovore sa predstavnicima Republike Hrvatske i Evropske komisije su zatražili da se i nakon ulaska Hrvatske u EU zadrži isti režim prelaska granice sa ličnim kartama odnosno da državljani BiH i nakon ulaska RH u EU mogu prelaziti u RH sa ličnom kartom (eventualno uz posjedovanje evidencijskog obrasca i sl.). U slučaju da ovakav režim bude dogovoren, potrebno je da BiH i RH potpišu Međudržavni sporazum, a Vijeće ministara inostranih poslova EU potvrdi takav eventualni dogovor.Osim toga, regulativa koja je na snazi i prije ulaska Hrvatske u EU, prop-isuje da maloljetna djeca koja putuju u pratnji jednog roditelja, osim pasoša moraju imati pisanu saglasnost drugog roditelja, a ona koja putuju u pratnji tzv. trećih lica moraju imati pisanu saglasnost oba roditelja.

50. Da li će za ulazak u Hrvatsku nakon što ona postane EU članica trebati viza?Nema najava da će bh. državljani trebati vizu za ulazak u Hrvatsku.

51.Koliko će graničnih prelaza BiH imati sa Republikom Hrvat-skom kada ona postane članica EU?

U skladu sa novim Ugovorom o graničnim prelazima između BiH i RH, uku-pan broj graničnih prelaza između dvije države iznosi 51, od čega je 30 graničnih prelaza za međunarodni saobraćaj i 21 za pogranični saobraćaj.

52.Hoće li biti ukinuta granična kontrola putnika između Hrvat-ske i Slovenije?

Da, ali ne automatski ulaskom Hrvatske u EU, već kada Hrvatska stekne us-love za pristupanje Šengenskom sporazumu. Ukidanje unutrašnjih granica između Hrvatske i država članica ovisiće o kasnijoj odluci Vijeća Evropske unije.

28 29

54. Čime je regulisan boravak bh. građana u Hrvatskoj?

Boravak svih stranih državljana u Hrvatskoj regulisan je Zakonom o stranci-ma (Narodne novine, broj 130/11) koji je u primjeni od 1. januara 2012. go-dine. Boravak stranih državljana u Hrvatskoj može biti kratkotrajan, privre-meni i stalan. Rješenje o boravku stranaca u Hrvatskoj donosi Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Hrvatske.

53. Na koji način će granicu sa Hrvatskom prelaziti građani BiH koji žive u pograničnim područjima i svakodnevno prelaze međudržavnu granicu?

Građani Bosne i Hercegovine koji žive u pograničnom području na udaljenosti do 5 kilometara od međudržavne granice sa Hrvatskom i imaju prebivalište u neprekidnom trajanju od godinu dana, moći će podnijeti zahtjev za izdavanje pograničnih propusnica, sa kojima će prelaziti granicu radi obrađivanja po-sjeda u susjednoj Hrvatskoj. BH državljanima ovakve propusnice izdavaće Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske, a hrvatskim državljanima Granična policija BiH. U postupku pristupanja RH Evropskoj uniji, Evropska komisija je nametnula obavezu da se svi prekogranični sporazumi usklade sa relevantnim aktima EU. U tom kontekstu, pokrenuti su bilateralni razgo-vori između RH i BiH u vezi revidiranja postojećih Sporazuma o graničnim prelazima i pograničnom saobraćaju. Pregovore u ime BiH vodi Ministarstvo sigurnosti i Državna komisija za integrisano upravljanje granicom BiH.

55. Da li će građani BiH prilikom putovanja u Hrvatsku kod sebe morati da imaju određenu količinu novca?

Obavezno posjedovanje novca, propisano je za ulazak u države potpisnice Šengenskog sporazuma. Obzirom da Hrvatska nije članica Šengenskog spo-razuma, ova materija je predmet regulacije hrvatskog zakonodavstva. Ula-zak, kretanje i boravak stranaca u Hrvatskoj regulisan je Zakonom o stran-cima. Visina mjesečnog iznosa za uzdržavanje regulisana je Pravilnikom o statusu i radu stranaca u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 52/12) i Uredbom o načinu izračuna i visini sredstava za uzdržavanje stranca u Re-publici Hrvatskoj (51/12).Ako je riječ o kratkotrajnom boravku (boravak do 3 mjeseca), visina sred-stava potrebnih strancu za uzdržavanje propisana je člankom 12., stavcima 2., 3. i 4. Uredbe o viznom sustavu (Narodne novine br. 54/2012):Pri ulasku u Republiku Hrvatsku, tijelo nadležno za kontrolu prelaska državne granice ovlašteno je od stranca zatražiti da predoči sredstva za uzdržavanje tijekom boravaka u Republici Hrvatskoj i za povratak u državu iz koje je došao ili za putovanje u treću državu.Visina sredstava je protuvrijednost 100 € po danu predviđenog boravka u Republici Hrvatskoj. Ako stranac posjeduje ovjereno garantno pismo fizičke ili pravne osobe iz Republike Hrvatske, dokaz o uplaćenom turističkom aranžmanu ili sličnu ispravu, dužan je predočiti dokaz o posjedovanju sred-stava u protuvrijednosti 50 € po danu predviđenog boravka u Republici Hr-vatskoj.

56. Kakav je postupak ukoliko saobraćajna policija u Hrvatskoj prilikom kontrole kod državljanina BiH ustanovi nepravil-nost na vozilu (npr. slomljen far ili vjetrobransko staklo, samo jedna registarska pločica i sl.)?

Vozila u saobraćaju u Republici Hrvatskoj moraju imati ispravne propisane uređaje i opremu, što je odredba Zakona o sigurnosti prometa na cestama nezavisno od propisa Evropske unije. Ukoliko to nije slučaj, vozač rizikuje da počini prekršaj pomenutog Zakona i dobije prekršajnu prijavu prilikom kontrole saobraćaja, a zavisno od prekršaja bude i isključen iz saobraćaja.

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_11_130_2600.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_11_130_2600.htmlhttp://www.zakon.hr/z/142/Zakon-o-strancimahttp://www.zakon.hr/z/142/Zakon-o-strancima

30 31

57. Pod kojim uslovima građani BiH mogu ostvarivati zdravstv-enu zaštitu u Hrvatskoj?

58. Kakva je procedura za putovanje sa kućnim ljubimcima u Hrvatsku?

59. Mogu li građani BiH u Hrvatskoj voziti automobil sa hrvat-skim registarskim tablicama?

Zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj, te prava i obaveze osigurani-ka regulisane su Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju Republike Hrvatske. Takođe, na temelju odredbi Sporazuma između BiH i Republike Hrvatske o socijalnom osiguranju, državljani BiH, članovi porodice aktivnih osiguranika i korisnici inostranih penzija i invalidnina, te njihovi članovi porodice koji imaju stalni boravak u Republici Hrvatskoj, koriste puni obim zdravstvene zaštite na temelju potvrde o pravu na zdravstvenu zaštitu. Svo-jstvo osiguranika u Republici Hrvatskoj se stiče prijavom mjesno nadležnom uredu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).

Za putovanja sa kućnim ljubimcima (primarno psima i mačkama) u države EU, neophodno je posjedovanje pasoša ljubimca, vakcinacija i trajna oznaka (tzv. čipovanje), potvrda o zdravstvenom stanju koju izdaje veterinar (ne starija od 48 sati). Pravila određenih zemalja Unije, poput Velike Britanije, Ir-ske i Švedske dodatno nalažu i obavezan boravak ljubimca u karantinu uko-liko on dolazi sa teritorije van EU. Putovanje sa ostalim kućnim ljubimcima regulišu nacionalna zakonodavstva država članica. Za putovanje s ljubimcem u konkretnu državu EU, poželjno je konsultovati ovlaštenog veterinara.

Zakonom o sigurnosti prometa na cestama RH, ne zabranjuje se izričito mogućnost strancima da voze automobil s hrvatskim registarskim tablica-ma. Za to je, međutim, potrebno ispunjenje određenih pretpostavki. Prema odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN br. 67/08, 48/10, 74/11), stranac kojem je odobren privremeni ili stalni boravak u Republici Hr-vatskoj i hrvatski državljanin koji se iz inostranstva vrati u Republiku Hrvat-sku, kao i osoblje diplomatskih i konzularnih predstavništava i misija stranih država i predstavništava međunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj, stranih trgovinskih, kulturnih i drugih predstavništava te stranih dopisništava, mogu upravljati motornim vozilima na osnovu važeće inostrane vozačke dozv-ole do godinu od dana ulaska u Republiku Hrvatsku.

60. Da li će se diplome sa bosanskohercegovačkih fakulteta priz navati u Hrvatskoj nakon što ona uđe u EU?

Priznavanje inostranih obrazovnih kvalifikacija u Republici Hrvatskoj podra-zumijeva formalno potvrđivanje vrijednosti inostrane obrazovne kvalifi-kacije, odnosno perioda obrazovanja, koje je izdalo nadležno tijelo, u svrhu pristupa obrazovanju ili zapošljavanju. Pravo na priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija imaju hrvatski državljani, strani državljani i osobe bez državljanstva. Priznavanje visokoškolskih kvalifikacija i razdoblja studija: a) u svrhu nastavka obrazovanja u RH (akademsko priznavanje i priznavanje razdoblja studija) – u nadležnosti je sveučilišta, veleučilišta i visokih škola b) u svrhu zapošljavanja u RH (stručno priznavanje) – u nadležnosti je Agen-cije za znanost i visoko obrazovanje, odnosno njenog Nacionalnog ENIC/NARIC ureda. Priznavanje specijalizacija i stručnih ispita - u nadležnosti resornih ministar-stava i strukovnih organizacija. Priznavanje inostranih visokoškolskih kvalifikacija radi se na temelju Za-kona o priznavanju inostranih obrazovnih kvalifikacija. Više informacija na: www.azvo.hr.

http://www.hzzo-net.hr/dload/zakoni/interni_01_05.pdfhttp://www.hzzo-net.hr/dload/zakoni/interni_01_05.pdfwww.azvo.hr

32 33

63. Šta se događa ako građanin BiH učestvuje u saobraćajnoj nezgodi u Hrvatskoj?

U slučaju saobraćajne nesreće sa materijalnom štetom, policijski službenik koji je izvršio uviđaj dužan je da izda Potvrdu o oštećenju vozila državljaninu BiH, koja je potrebna za prelazak međudržavne granice. Sva ostala dokumen-ta nadležna policijska uprava izdaje na pisani zahtjev vlasnika vozila.

Zakon o sigurnosti saobraćaja na putevima Republike Hrvatske utvrđuje da motorna i priključna vozila registrovana u stranoj državi (BiH) mogu učestvovati u saobraćaju na teritoriji Republike Hrvatske samo ako imaju važeću saobraćajnu dozvolu, registarske tablice i međunarodnu oznaku države registracije ili registarsku tablicu na kojoj su oznake i broj utvrđeni propisima Evropske unije. Dalje, Zakon o obaveznim osiguranjima u saobraćaju Republike Hrvatske utvrđuje da vozač koji vozilom registro-vanim u stranoj državi (BiH) ulazi na teritorij Republike Hrvatske mora imati i valjanu međunarodnu ispravu o osiguranju od automobilske odgovornosti koja vrijedi na teritoriji EU ili neki drugi dokaz o postojanju takvog osigu-ranja. Za više informacija o važećim propisima koji utvrđuju učešće vozila u saobraćaju na teritoriji Republike Hrvatske posjetite službene Internet stranice Hrvatskog auto-kluba (www.hak.hr).

Članica Šengen zone država postaje kada potpuno usvoji Šengenski infor-macioni sistem (SIS) za kontrolu osoba, granica, izdavanje viza itd. Samim pristupanjem Uniji Hrvatska će početi primjenjivati dio šengenske pravne stečevine, ali neće istovremeno ući i u šengenski prostor, nego će ukidanje unutrašnjih granica između Hrvatske i država članica ovisiti o kasnijoj od-luci Vijeća Evropske unije. U svakoj novoj članici detaljno se provjerava da li su ispunjeni svi preduslovi (pravni, organizacijski, tehnički itd.), te posebno da li su ispunjeni zahtjevi u vezi s pristupom šengenskom informacionom sistemu.Republika Hrvatska je osigurala da, odstupajući od evropskih propisa, a do donošenja odluke Vijeća Evropske unije o punoj primjeni odredbi šengenske pravne stečevine u Hrvatskoj, može zadržati granične prelaze na zajedničkim lokacijama na granici s BiH na kojima granična policija jedne strane kontroliše ulazak i izlazak na teritoriju druge strane. S tim u vezi RH će osigurati da odgovarajući dvostrani sporazumi između RH i BiH predvide da se na graničnim prelazima na zajedničkim lokacijama moraju poštovati načela pravne stečevine Evropske unije.

62. Kada će Hrvatska postati članicom Šengenskog sporazuma?

64. Kojim propisima i pod kojim uslovima je regulisano učešće motornih i priključnih vozila registrovanih u BiH u saobraćaju na teritoriji Republike Hrvatske?

61. Pod kojim uslovima će studenti iz BiH moći studirati u Hrvat-skoj?

Studij bh. državljana na javnim fakultetima u Hrvatskoj moguć je ukoliko visokoškolska ustanova posjeduje godišnju kvotu za prijem studenata stranih državljana. S obzirom da se kvote razlikuju među fakultetima i da se mijenjaju na godišnjoj osnovi, za informaciju o mogućnostima i troškovima studiranja na konkretnom fakultetu u Hrvatskoj, najmjerodavnije je direktno se obratiti željenoj viskoškolskoj ustanovi. Prema važećim propisima Repu-blike Hrvatske, samo oni državljani BiH koji imaju i hrvatsko državljanstvo mogu studirati u Hrvatskoj pod istim uslovima kao i domaće stanovništvo. Državljani BiH koji nemaju hrvatsko državljanstvo mogu studirati u Hr-vatskoj u okviru kvote koja je predviđena za strane studente, uz plaćanje školarine. Ulazak Hrvatske u EU ne bi trebao promijeniti navedene prakse u pogledu mogućnosti studiranja državljana BiH u Hrvatskoj.Detaljne informacije o mogućnostima studiranja u Republici Hrvatskoj moguće je pronaći na Internet stranicama Ministarstva znanosti, obra-zovanja i sporta http://www.mzos.hr

www.hak.hrhttp://www.mzos.hr

3534

65. Koji se pozitivni efekti ulaska Hrvatske u EU mogu očekivati u BiH?Postoji niz prednosti koje članstvo Republike Hrvatske u EU donosi i BiH. Samo neke od njih su: povećana sigurnost granice; mogućnost povećane potražnje za radnicima iz naše zemlje; mogućnost komuniciranja sa instituci-jama EU na jeziku jednog od konstitutivnih naroda u BiH. Takođe, iskustvo Hrvatske u procesu usklađivanja zakonodavstva sa pravnom tečevinom EU (acquis-em), kao najsvežije biće od velikog značaja za BiH.

66. Da li građani BiH koji imaju i hrvatsko državljanstvo (dvojno državljanstvo) imaju ista prava u EU kao i građani Hrvatske?

Uređenje dvojnog i matičnog državljanstva nije regulisano zakonodavstvom Evropske unije. Svaka država članica vlastitim zakonima uređuje oblast državljanstva. Prema Ugovoru između BiH i Republike Hrvatske o dvojnom državljanstvu (Sl. glasnik BiH broj 10/11), dvojni državljanin ima i uživa sva prava koja ima i uživa državljanin ugovorne strane na čijem se državnom području nalazi. U slučaju tzv. pozitivnog sukoba nadležnosti prednost ima ugovorna strana u kojoj dvojni državljanin ima prebivalište.

67. Može li Hrvatska glasanjem u institucijama EU zaustaviti integraciju BiH?

Odluku o proširenju Evropske unije, odnosno prijemu nove članice Evrop-sko vijeće donosi jednoglasno. Takođe, Pristupni ugovor moraju ratifikovati parlamenti svih država članica, kao i Evropski parlament. Iako do zastoja u integraciji može doći ulaganjem veta države članice u Evropskom vijeću (primjer je neriješen spor između Makedonije i Grčke, u vezi sa nazivom države), u vanjskoj politici Republike Hrvatske, kao i njenom opredjeljenju za njegovanje dobrosusjedskih odnosa sa državama regiona nema argume-nata koji bi utemeljili ovakvu bojazan.

68. Da li će stanovnici Hrvatske propisom biti obavezani da uk-lanjaju korovsku biljku ambroziju?

U Hrvatskoj već postoji obaveza uklanjanja ambrozije. (Tadašnje) Ministar-stvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva RH donijelo je 2007. godine Naredbu o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije – Am-brosia artemisiifolia L. (Narodne novine br. 72/2007) kojom se propisuju mjere obaveznog uklanjanja korova ambrozije s ciljem njenog suzbijanja i sprečavanja daljnjeg širenja na području Republike Hrvatske.

36 37

69. Kolike su kazne za onečišćenje okoliša u Hrvatskoj (bacanje otpatka na ulici npr.)?

Zaštita okoliša u Hrvatskoj regulisana je Zakonom o zaštiti okoliša, kao i ni-zom ostalih zakona i podzakonskih akata, te međunarodnih ugovora koji tre-tiraju primjerice vazduh, vodu, upravljanje otpadom, hemikalije ili zaštićena područja. Sankcije za prekršaje u oblasti zaštite životne sredine zavise o tome čini li ih pojedinac ili tzv. pravno lice, te o kakvom je prekršaju riječ. Primjera radi, za odlaganje otpada na mjestima koja za to nisu predviđena, Zakonom o otpadu predviđena je kazna od 300 do 700 hiljada kuna za pravna lica, te od tri do deset hiljada kuna za pojedince. Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, novčane kazne za bacanje otpadaka na cestu kreću se od 1.000 do 15.000 kuna.

71. Hoće li građani BiH koji posjeduju hrvatsko (dvojno) državljanstvo moći da glasaju za Evropski parlament?

Prema odredbama Ugovora između BiH i Republike Hrvatske o dvojnom državljanstvu, dvojni državljanin aktivno i pasivno biračko pravo ostvaruje u skladu s unutrašnjim zakonodavstvom ugovornih strana. U Zakonu o iz-borima zastupnika iz Republike Hrvatske u Evropski parlament (Narodne novine broj 92/10), navodi se:Članove u Europski parlament biraju, na temelju općeg i jednakoga biračkog prava, svi hrvatski državljani koji imaju biračko pravo.Pod istim uvjetima koji vrijede za hrvatske državljane, članove u Europski par-lament mogu birati državljani druge države članice Europske unije koji imaju prebivalište ili privremeni boravak u Republici Hrvatskoj prema Zakonu o strancima (u daljnjem tekstu: državljani druge države članice Europske unije), ako nadležnom tijelu koji vodi popis birača podnesu zahtjev za upis u popis birača najkasnije 30 dana prije dana izbora. Uz zahtjev za upis u popis birača državljani druge države članice Europske unije dužni su predočiti od javnog bilježnika ovjerenu izjavu u kojoj je navedeno njihovo državljanstvo, adresa njihova prebivališta u Republici Hrvatskoj, gdje je to primjenljivo i mjesto ili izbornu jedinicu u matičnoj državi članici na kojem biračkom popisu je njegovo ime posljednje stavljeno, izjavu da će ostvariti pravo glasa samo u Republici Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici Europske unije čiji je državljanin.

72. Po čijim će zakonima suditi hrvatski sudovi, hrvatskim ili EU?

Još u procesu pridruživanja, država koja teži članstvu u EU ima obavezu prilagođavanja vlastitog zakonodavstva pravnoj stečevini Evropske unije (acquis-u). Tako će, u konačnici, zakonodavstvo EU ulaskom Hrvatske u ovu integraciju postati i hrvatsko nacionalno zakonodavstvo.Direktno će se primjenjivati uredbe EU koje imaju opštu primjenu, obvezujuće su u cijelosti i direktno se primjenjuju u svim državama članicama. Uz to, hrvatski suci će kao izvor prava koristiti praksu Suda EU s obzirom da sve države članice imaju obavezu poštivati i provoditi praksu Suda EU.

70. Ulaskom Hrvatske u EU hrvatski će postati službeni jezik Unije. Šta to znači za BiH imajući u vidu da je hrvatski jedan od tri službena jezika Bosne i Hercegovine?

Hrvatski jezik će ulaskom Hrvatske u EU, postati njen 24. službeni jezik. To znači da svi koji se institucijama Evropske unije obrate na hrvatskom jeziku, imaju pravo dobiti povratnu informaciju na istom. Takođe, prevod cjelokupne pravne tečevine EU (acquis) biće dostupan na hrvatskom jeziku u Službenom glasniku EU EUR-lex.

73. Koji broj pozvati u hitnom slučaju u Hrvatskoj?

Jedinstveni evropski broj za hitne slučajeve je 112. Ovaj sistem pozivanja u slučaju hitnosti u funkciji je i u Hrvatskoj.

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/329475.htmlhttp://eur-lex.europa.eu/en/index.htm

38 39

76. Zašto BiH nije ušla u EU prije Hrvatske?

Iako je moguće pomisliti da na ovo pitanje ima onoliko odgovora koliko i mišljenja, tačno je da Republika Hrvatska postaje članicom EU prije nego BiH, jer je prije nego BiH ispunila kriterije za članstvo.

Cijene robe zavise od mnogo faktora, poput troškova proizvodnje, trans-porta, marže, ponude i potražnje na tržištu i sl. Iz tog razloga članstvo u EU samo po sebi ne donosi ni rast ni pad cijena. Među državama iz proširenja 2004. samo je u Sloveniji u prvoj godini članstva zabilježen rast potrošačkih cijena, ali i istovremeni rast plata u privatnom sektoru. Analize u Hrvatskoj predviđaju porast troškova energije u domaćinstvima, poreza na fosilna goriva i poreza na akciznu robu.

75. Hoće li u Hrvatskoj sve poskupjeti nakon ulaska u EU?

Trenutno je u EU na snazi Uredba (EU) br. 531/2012 Evropskoga parla-menta i Vijeća od 13. juna 2012. o roamingu u javnim pokretnim telefonskim mrežama unutar Unije. Tarife po toj Uredbi za odlazne pozive u roamingu unutar EU (bez PDV-a) trenutno smiju iznositi maksimalno 29 eurocenta po minuti, 8 eurocenta za prijem poziva i 9 eurocenta za slanje SMS-a, dok je prijem SMS-a besplatan. Štoviše, Uredba predviđa i daljnje smanjivanje tih maksimalnih dopuštenih tarifa, tako da će od 1. jula 2013. za odlazne poz-ive iznositi 24 eurocenta, za dolazne pozive 7 eurocenta i za slanje SMS-a 8 eurocenta. Od 1. jula 2014. iznosiće 19 eurocenta za odlazne pozive, 5 euro-centa za dolazne pozive i 6 eurocenta za slanje SMS-ova. Ovo su maksimalni iznosi, a telekom operaterima u državama članicama se ostavlja mogućnost regulacije cijena u ovom okviru. Te maksimalne iznose trebalo bi usporediti s trenutnim roaming cijenama operatera u RH da bi se vidjelo hoće li one porasti ili pasti.

74. Da li će cijene roaminga u mobilnom telefonskom saobraćaju za brojeve koje pružaju operateri u Hrvatskoj porasti ili pasti ulaskom Hrvatske u EU?